Београдске новине

Strana z. Sa Balkana Turska 1 Ukrajhia. U razgovoru izmeđju turskih t ukrajinekih 'delegata ti Brest-Iilorslni, još prije zakljufienja mira, izjavio je prvi đelegat Ukrajine u ime ftelegacije, da Ukrajina pridaje sađašnjem trenutku osob.tu rvažnost, jer je on temelj za buduće odinose medju objema zemljama i jer jo fpođesan, da učvrsti sporazum međju mjima i da zajemčl iskrene prijate’jskc ,veze. F ako pravni položaj Ukrajdne u odnosu prema Rusiji nije jos potpuno (razbistren, ipak so može reći, da poinorska sila u Crnom moru pii!)>ada danas iskljueivo Ukrajim. Ofcomantiki delegati blngodarih su govorniku za prijatcljsko osjećaje, iskazanc prema Tdrsko] ’i naglasili su potrebu, da se forinuKšu izvjesna stanovišla i rezcrvisalija. Na zaphdnoj granici Ukrajine nije Turska neposrednio zainteresovana, ah inora da zna njezine južce i istočne graInice, kako b£ tirne znala, ko će joj biti Iffusjed na Crnom moru. Tražih su đakle obavještaj po tom predmetu i rado eu uzeli na znanje, da crnomoi’ska mornarica pripada pod Ukra.jinorn. Zatim je jutvi'djenjo, da perzijsko pitanjo ne spafla u ukrajinsku uticajnu sferu. Odnosno dardanelskog pitarifa je naglasila delegaoija, da se ono tičo isključivo Turske, te ,da se 8 toga no možo reći ništa definitivno. To pitanje bi morala da prouči vlafla, koju delegacija zasfcupa. Tom bi pri Jakom jjaiala da se prouče pitanja o Crliom moru i o slobodnom prolazu kroz iovo more. Ovima bi se jamačno pridruži la i druga nova pitanja. Za UkrajiucO bi morala biti ta piianja probm karaen iprijatelfstva j simpatija, što postojo meflju objeraa zemljama. Otomanski delegati su izjavih, 0a će se u numo doba ipožtovaTi praro sTobodnog prolaza trgo.vačkib fcrodova, no đa Turska za vrijcn>e rata mora da se laća onih odbranbejnih mjera, koje se budu pokazale kao ;potrebne za zaštitu otomanskog gkvnog gra>Ia. Delegacija je dođala, ua ee smatra kao „conditio sine qua. non" ispraž»tjavanje onih otornanskih krajeva, koje fru Rusi za vrijeme rata posjeli, jer jc tabo i ugovoreno. Zafco la za otomansku flelegaciju bilo od velike vrijeđnosh, da pazna odnose, koji postojo izmedju Ukra jine t Kavkaza. Ukrajinski flelegati odgo* jvoriše, 0a su t.i odnosi prijnteljske i iskrene prorođe, ali da nernaju interesa h budućoj organizaciji toga kraja i da ne znaju s kim i kako će Ivavkaz razviti svoje buduće ođnoso i svoj unutrašnfi Jtivot. Ugarska-orijentahia privrcdna centrala. Albanska ispitivatka konu u i j a te centrale održala je pod pređsjeđiništvom sekrionog predsjednika Geze pl. iMagvarv sjednicu, u kojoj je dr. Tovan Heilebrontb referisao o svom putovanju ,jx> Albaniji, učiujenom po ..arediu te pentrale. Izvjestilac veti, da su se prilifce u Albaniji izvam'edno poboljšaJe, od kad su tamo ušle austro ugarske čete. MSPOZlTURft PESTfifiSRE-USHRSRE KOMERCIALNE BANKE & Becgradu — Knez Hllttillovo Hr. 50. Ipecilalno o^jsienže ra ilijanje notraca ralngiri larobljenlcl« ma I interniranima. Osnovna glavnica 1 pričuve 232.OOQ.OGO kruna 919 g"! * 1 MALI PODLISTAK Istorijski kalendar Na jučerašnji dau, 11. iebruara 1814. godine bila se za vrijeme NapoleoJio-vog povlaoenja kroz Francusku krva,va bitka izmedju Francuza i Prusa na M ontmirail u. — ll, februara 1871. godinc sastala sc u Bordc-auxu iVelika francuska narodna skupštiua, koja je imala da odluči o konačuom miru I dfi budući francuski oblik vlada.viue i ustav. — II. februara (po no» ,vom) 190], godine preminuo jc u Beču k r a 1 j M 11 a n. O njcgovom životu 1 vladavini govorili smo na ovom mjestu prilikom njegovog rodjcn-dana, a juče smo na drugom nijcstti, a iz pozvanoga pora donijcli pojodinosti o kraIjevoj smrtf. * Kosciiiszko — car l’rauja i. Kant — DaruMn — Llncoln flr. Jovan Subotlć — Bdme dr. Laza Kostlć. Na današnji dan, 12. februara 1746. godiuc rodjen je u Mercicwesczyzni u Lltvl slavni poljiskl vojskovoclja Tadija Ko s c i u s z k o, o kojetmi je na ovoin jnjestu već bilo opširsio govora povodom lanjske stogodišnjice njegove smrti (t 15. X. 1817. godine). — 12. fe'bniara 1768. godine rodio se u Firenzi kao sin cara Leopolda II. posljednji vladar, kooi je nosio tbtulu rimsko-njeanačkog cara, a prvi koji je primio titulu austrijskog cara Franja I. (kao rimsko-ujemački car savremenik I tast Napoleooa I. Franja II). Stupio je na prijesto po smrti svoga oca 1792 . jpodtne i produžio je ratovanje

Utorak Grad i okolica

Dnevn! kalendar I) a n a s je utornk 12, februtra, po starora 30. januara — Rlmobatolid: Eulalla. (Pokladnl titorak).; pravoslavnl: Vasi lje Velikl. Casnlčka 1 činovnlčka kaslna otvorena jc do 12 sati u noćl. C. i k. vojnički dom: Cttaonica, soba za pisanjc i igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati tzjutra do 9 satl uveče. Stobodan pristnpsvakome vojniku. Beogradslti orfeutn (u zimskora pozorištu prije (Boulevard): Početak pied»tave u 7‘30 saU uvečc. Kinematografi: Vojnl kino u Kralja Milana ulicl 56 (Koloseum): U 3, 4-45 i 6-30 *atl poalfce podnc pledstave za gradjanstvo. — C. i kr. gradjanski kino na Terazijama br. 27 (Paris): U 6 «ati poslije podne predstava za gradjanstvo. Noćna služba u lj ekarnania : U »edtnici od 3. do tikijttčivo 9. fcbntara obavljaćc noćmt službu u Beogradu ove ijekarne (apotckc): Michl, Stara Crkvena ul. 8; Kusaković, Knežcv Spoinenik 2; S c k u 1 i ć, Takovska ul. 37; ljekarna Crvenoga Krsta, Bcograđska ttllca 2. Pa r o b r o d a r s ki saobraćaj. I. Izmcdjtt Zcmuna i Beograda. Red plovidbe, koji važi od 26, januara do opoziva: Poiazak iz Zemtma za Bcograđ u 6-30, 7-30, 8-30, 9‘30, 10-30111-30 pr. podnc tc u 1-30, 2 30, 3-30, 4 30, 5'30, 6 30 i 7-30 posiije nodnc. — Poiazak Iz Beograda za Zemur.: 7, 8. 9, 10, 11 i 12 satl prije podne, te tt 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8 sati posiije podne. — II. Izmedju Zeir.una i Pattcsove. Red plovidbe, kojl važi od 26. januara do daljne naređbe; Iz Zemttna za Pancsovu svakog dana u 6 safi ujutro i tt 12 satt u podne. — Iz Pancsove za Zemun; dnevno tt 8 30 sati prije podne i 3 sata jiosiije podne. Brod kojl saobruću izmedju Zcrounn i Pancsove i obratno nc prlstaje uBcograđti. —111. Izmcdju Beograda 1 . a p c s, Polazak Iz Beogradn za Sabac svake srijede I subotc u 7-30 satl u jutro. Polazak iz šapca za Beograd svaitog četvrtka i uc'ljeljom u 7 s. u jutro, Vojno parno toplo kupatilo nCarDušanovojulici. — 1. Kupatilou kadanta: a)Zn vojnc osobe otvoreno radnint danlma od 7 sati prlje podne do 5 sati noslijc jtodne, a nedjeljom I praznicima od / aati prije podnedo 12 1 / sati tt podne. — b) Za gradjanstvo radnim danirna od 9 sati prije podne do 5 sati posiije podnc, a nedjeljom 1 prazuiclma od 9 satl prijc podne do 12>/ 2 sati tt podne. — 2. Parnokupatllo za čnsnike i njlraa ravne činovnike otvoreno jc utorkom, srijedom, petkom i subotom od 7 sati prije podnc do 5 sati poslije pođne. a nedjeljom 1 praznlcima od 7 sati prije podne do 12'/o sati u podnc, — Zn gradjanc muškogpola otvoreno jc parno •iupatilo ponedjeljkom i četvrtkom (ako tt te dane nc pada kakav praznlk) od 9 sati prijepodnc do 5 saii posfije podne. — časnidma i njima ravnim činovniclma stoje na voljtt da se služc parnlm kupatilom i u dane odredjenc za građjanstvo (ponedjeljkom 1 četvrtkom). Blagajna se zatvava radnlm datiima u 12’-/ a sati, a nedjeljom i praznlclma tt 12 satl u podne. U nijesio pomena — za sirotinju. Gospodin Nikola Panajoto vić, čihovnik, poskto jo eiretinjskom o'đjclcnju opštinc gra'đa Boograda svotu od 30 krana u mjcsto šcstomjcsečnog pomena pok. Sofiji Despinić, za beogra'dslm sirotinju. Parastos t mhrot>olitii Mraović«. Panas na Tri Jcraiha piircdjuje pjevatki zbor Vazncsonskc crkve u pomenutoj crkvi zaupokojenu liturgiju sa pai’astosom velikom ieoafcoru i pck ovitelj t pjc* vačke 'družine „Stanbović", blaženoupokojenom mitropoMtu Teodosiju Mraoviću i ostah'm pomrlim prijateljima ovog đraštva, koji ga u njegovom rađu na njcgovanju umjetničkog crkvenog pjevanja pomogoše. Tom priMkom zbor će pjevati i neke nove umjetničke stvan u crkvi. Početak liturgije i ovdje kao i u dmgim crkvanm u 9 sati.

sa francttskoan republikoin, a poslije sa Naiioleonovim francuskiui carstvoni. Kada je Napokton u toku prvih godina podvigao svome političkoni utlcajii veiliki dio njjcmačkoga carstva, car Franja se 6. avgusta 1806. godine odreče titule rimsko-njemačkog cara, pošto sc već 11. avgusta 1804. godine bio proglasio nasljediinn carem austrijskjm, Kao što retkosmo, prvi dio njcgovc vladav'uie Ispunjen jc ratovima sa Francuskom, i fco se ratovaio 1792.—1797., 1799. do 1801., 1805. i 1809. godine. U dva maiia (1805. i 1809. godi-ne) iiiazio je Napoleon i u carslru prijestonicu Beč. 1810. goditic natstade političko zbliženje izmedju cara Franje 1 Napoleona I. a uskoro zatim njih dvojica zaključišc 1 savez. Iste godlne car Franja dade Napoiooani svoju kćer, nadvojvotkinju Mariju Luizu za suprugu, pošto sc fraiiicuski car bio razveo sa svojom prvom žeiuom Jezcfinohi. No kada poslije Napoleonovc katastrofe u Rusiji 1812. goditie Rusija 1 Pruska u proljeće 1813. godine otpo5eše uspješnu vojnu protiv Napoleona, car Franja otkaza savez 1 priključi se u Ijeto 1813. godine Pruskoj i Rusiji. Pošto je uspješno završen rat protiv Napoleona, car Framja jc na bečkom kongresu uvećao svoje državc za 140.000 kvadratnih kilometara, Napokonovog sina, a svoga umuka uzeto je car Franjo na svoj dvor na vaspitanje, davši mu titulu vojvode R e i c h s t a d t s k o g. Car Framjo I. umro je 2. marta 1835. god., a naslijedio ga je car Ferdimand I., prethodnik pok. cara I kralja Framje Josipa 1. — 12. februara 1804. gođine umro je u K 6 n i g s b e rg u jedan od najvećih fiktzofa sviju vremena Immamiel Kant. Rodjen je 24.

BEOGRADSKE NOVINE Prvi popularnj koncerat. Kao izmjena težim sbnfonijskiin koncertima dobro dolaze publici novo zasnovami populanii koncerti, od kojih se prvi izvodio prošle subote u korist atkcije za ratnu kuliitnju pod protektorafcom Njezima Veličanstva catrice i kraljice Z i t e. Kako je ta piemenlta svrlia i tražila, đvorana je ,,Kasine“ bila puna i sva su mjesta bila zaposjednuta od vojništva i gradjanstva. U programu su mogli naći razumijevamja i omi, lcoji se ne dospijevajn dnblje zamimati za t. zv. programmt glazbu. Velika zashiga za uspjeli večeri ide ^kapelnika P i r o-a, koji jc i inače zaslužaii za popularizirajijo birane mruzike. Naročito je brižno uvježbao predigru^ trećemu činu Ooldmarkove opere „Cvreak za ognjištem“, a kako daje Dvoržaka, poznato je već od prfcje. Ovaj put su „Slavenski piesovi" (4. i 1.), što ‘no riječ, upalili- Na ovomi srno konoertu jmali prilike upoznati sinipatični glas nattpor. Miloslava Jenika, koji se odlikuje slatkim i melodijozntm visfetania; pjevao je Brahmsa i Novaka uz korektim pratnju g. oficijala RubrRiusa. Osobita je bila tačka Oriegova Sonata (Op. 8 F-dur), koju je sa shvaćanjem gudio na violimi g. dr. Hegediis uz doiičnu pratnju nadiiječnika dra pl. Gr6sza. No najviše je iznenadio općimstvo časnički dvostruki kvartet, koji je sklacbio i temperamemiio ofcpjevao nekoliko kraćili iijetmačkih pjesmica, te tibrao zaslnženi pljesak. Zasebna je biia tačka „Vlasttite pjesme“, g. kapetana F. X. K ;a p p u s a. To su vamredno uspjele savrenvene rmprovizacije poznatog sćitiričara ,,Muskette“, koje su s tim, što iii je sam autor otmjenom ležcrnošću recitirao, još više iskočile. Bumi smljeh i još bumiji pljesak nagradlo je autora. Uopšte je cijelo veče ostavilo u pubttci najbolji utisak. Ćist prihod I. popularnog koncerta. 9. o. m. davan je i. populami koncerai u korist akcije ratne kuhinje, koja stoji pod protektoratom Njenog Vcličansiva, caricc i kraljice Z i t e. Preko svakog očekivanja bilo je veče veoma dobro posjećeno i donijelo čistog prilioda K 3600.—, računajući i preplate. Iznos ie već predat svojoj svrsi. IV. siinionijski koueerat. IV. simfonijski koncerat, na kojemu će se ponovili Kompozicije g. majora Ljudevita Šafraneka, a koji Je bio zakazau za 18. febmara, morao se iz tehničkiii razioga o d 1 o ž i t i na srijedu, 20. febmara. Raspored je, ! biagodareći ijubaznoj saradnjl potpukovnika U j h e I y-a i natporučnika inž. Lalosclieka, sastavljen ovako: 1. Ljudevit Šafranek: ,,Sljeme“, sitnfonijska uvertira. Dirigira sain skladateij. II. Beethoven: Guslački (violiiH'S'ki) konccrat sa pratnjom orkestra u D-duru sa kridcmama J. Joachima. Ousle: potpukbvnik Karlo Ujh ely-Uii erko v ićh. Dirigent kapelnik Piro. 1. Allegro tna uon troppo. 2. Largiietto. 3. Rondo. — 20 časaka odmora. Bnfett. — III. Hugo Wolf: ,,U tainosti", pjesma; Karlo Loev/e: „Odin jaše preko mora“, baiada. Pjeva natporučnik inž. Franjo Laloschck, na glasovhu prati vojni oficijal Rubritius. IV. Ljudevit Šafranek: ,,Soča“, simfonijska pjesan. Dirigira sam skladateij. — Orkestar će kao i kod prve izvedbe ,,Soče“ ovdašujim i stranim tunjetnicima biti pojačan na 80 glazbenika. Veliki interes za ovaj koncerat, koji se i ovaj put privedjuje n korist udovica i siročadi ratnika,

aprila 1724. godine u Konigsbergu. 1770. godine postavljen je za profesora m tamošnjem univerziteitu, gdje je predavao logiku i metafiziku. Bio je č!an bcrlinske i petrogradske alćademije nauka. Razumdje se, da je nemoguće, u obiimu, koji nam ovdjc stoji na raspoložeuju makar 1 približuo dcfhiisati suštinu Kantove filozofije. Njegov sistcm jeste k r i 11 c t z a m, pošto je on u tri kritike, kritici (čltstog (teorijskog) 1781. god., kritici praktičnoga razuina 1788. god. I kritici moćl sudjenja 1790. god.) ispitao moć čovječijeg uma. Protivi S '0 mctafizici, pošto, vdi, razum ne poznaje stvari ,,po sebi“, već je ogranlčen empirijom, ali za to raspolaže potrebnhn kategorijama ,,a priori“. Za Kanta je najvažnijl mora), koji po njemu počiva na kategoriČkom tmp e r a t i v u moralnih zaikoaia. Boga, slobodu i bestnrtncHst smatra kao zahtjeve praktičnoga razmna. U prvo vrijeine Kantovo je učcnje ostalo u glavnom neopažeino, a poputarisao ga je u naučmičkim krugoviina 1 pribavio mu prve prtstalico R e i n h o 1 d t u svojim čuvetnim „Pismiina o Kantovoj iitozofiji (od 1786. god.). Razumije se, da fei literatura o Kantu i njegovhn teorijama kod sviju kultuniih naroda gotovo riepregledno veiika. Od njegovih sunarodnika, Nijemaca, koji su ga prikazivali, najznaineflitidi su Paulsen i Kuno Fisčker. 1864. godine podignut niu je spomenik u Konigsbetrgu, koji je posljednje djeto čuveaioga vaflara Rau c h a. — 12. februara 1809. goa. rodjen je u Shrewbury-u čuvemi engleski prirodnjak Charles D a r w i n, koji je svojhn rađom epohalan u savremenom razvitku prirodnih nauka, Da<rwir je Član čuvene naučničke po*

12. februara 1918.

vidi se najbolje po jagmi za ulaznicama, koje. se već prodaju u knjižarl „Jugoistok'*. Stoga nek se svatko za vremena pobrine za ulaznicu. Oosti iz gradjanstva, po znancima časnictma uvedeni, dobro došli! Prilog. Gostloničarka Olga Čok i ć u Mladeaiovcu (beogradski ok-rug) položila je putem okružnog zapovjedništva 280 kruna za aus'tro-ug?Jrski Cn r eni krst. Prilog jc predalo sanitetsko odjelenje vogne glavne gubernije svojoj svrsi. Poinen pok. dr. Erdeljcu. Pok.'dm Maksimovićti Erđe Ijcu 'davaće njegova poro’i'a p lugcd šui tpomen u neđjelju 17. februara ove go* dine u 11 sah prije podne u užičkoj sar bomoj crkvi. • Sjcdnica savjeta ceutrale za promet robe. U srijedu u 4 sata poslije podnc održaće se u ceutrali za promet robe sjednlca, tia koju se pozivaju sva gospođa savjetnici. Prvi februarski program beogradskog orfeuma. Posljednja, oproštajna, predstava prvog februarskog programa davaće se u četvrtak, 14. o. m. Uiaznice su potpuno rasprodane, tako, da za onoga, ko ovaj program želi vidjeti, ostaju samo još večeri u utorak i srijcdu. U petak, 15. o. rn. nastupa potpuna promjena programa. Za vrijcnie od 15. do 28. februara angažovane su sasvim nove i prvorazrcrine sile, te ove predstave takodje zaslužnju najveći interes. U korist ratne skrbi. Tako glasi đcviza ltl. thzavne dobrotvome lutrije, koja će se sada pro* vesti. PLan agranja pokazuje, 0a će uz cijenu od 4 krune po srećki biti izigrano 21.148 zgoditaka u gotovu novcu u ukupmorn i znosu od 625.000 K, od toga glavni zgođitak sa 200.000 K, nadalje zgođ'ci po 60.000 K, 30.000 K, 20.000 K itd. Dan vućenja jo 21. februar 1918. Srećke sc mogu uai'učiti uz priposlanje svoie Od 4 K po komailu kod „Abteilung fiir WohItatigkedtslotterien" u Beču III. Vbi'đere Zollamtsstrasse. Siljauje nsije'djuje prosto o*d poštarine. Arpadžik za sadjcuje. Svi baštovaiu, kao i svr ostab, koji se bave obradjivanjem zemlje, a kcjt trcbaju ajj>adžika za sađjenje, a'maju svoje pismene rnolbe 6a naznaćenom kolići'nom arpaidžika upulili c. l k. okražnom zapovjedništvu najdalje još u totoi.đainašnjega 0ana, kako bi im se zatražena količina mogla. ustupHŠ na nijeme, Izgubljeno. Poručnik Johatin Hiecke, prid’ijeljen istočnom zboru, izgubio je crai novčanLk, u kojem se nalazilo: K 850; karta o istovjetnosti; jedan brzojav; jedna pufcna isprava, dvije fotografije 1 razni drugi papiri. Novčanik je izgublo u subotu izmedju 6 i 6.30 uveče na pufcu Terazije—Kalanegdan Ili Terazije—Slavija. Pošteni nalazač neška taj novčanik preda kod c. 1 k. komesarijata vojne policije, soba br. 57, gdje će dobiti dobru nagradu. Javna prodaja. Po odluci starateljskog suda izložlće se javnoj prodaji zaostavština pok, Jovana Miadenovića, na dan 21. februara 1918. godine u stanu u ulici R u d n i č k o j br. 3. Prođaja će početi u 9 sati priie podne. Pozivaju se kupci, da na ovu prodaju dodjtt.

rodlce: njegov djeđ, Erasmus Darwin, bio jo čuveni međiciiitar, njcgov stariji sin Oeorge Howard Darwiti bio Je 5uveni fizičar I asitratiora, a ivjegov mktdji sin, saradntk I blograf svoga oca, Fraticis Darvin, bio je i sam vrlo ugleđan botaničnr. Charles Darwin pridružio se po završetku svojili studija, a oduševljeu Humbolđtovim opishna tropskih krajeva, 1831. godine velikotn naučnom putovanju na brodu ,,Beagle“-tt, koji Je obišao skoro c!o SA'ijet, naročifco jttžjitt Ameriku i Tiltl Okcan, a sa kojega se patovaaija vratio fcck 1836. god, 1837.—1838. god. poče izdavati pr\ r e ugleduije rađove iz oblasti priirodnih nauka, pa zatim redom stade razradjivati ogromnt materijal, što ga }e bto prikupio na svom dugom putovaniu. Tako se pojaviše djela „ V o y a g e o f a naturalist round thc world“ (1845. godine „Putovanje jediuog pjžrodnjaka oko sviJeta"), ,,Zoology of htc voaya* g e o f H. M. S. ,,B e a g I c“ („Zoologija sa putovanja na Nj. V. brodit „Beagte“-u“), ,,N a t u r a 1 h i s t o r y a n d g e o 1 o g y ,,V o y a g a of H. M. S. „Beagle" („Istorija prirocfce i gcologija: putovanje na Nj. -V. brođu „Beagle“-u“). 1859. god. pojavl se njegovo epohalno djeto, jedna od najčuveniijh naučnih knjiga novijega doba u opštc; ,,On the origin of species by means oi natural selection" („0 postajanju vrsti (rriemena) prirodnim odabiranjean"). Ovom je knjigom Darwin za ispitivauje organske prirode postao ono. što su Kopemik i Ncwton bili za nauku o neorgaaskoj prirodi, a koje je prevedemo na sve kulturne jezike. Daleko bi nas odvelo, kađa bismo ovdje htjeli govoriti o Idejama,

Broj 40. Ljepota je najuspjelije oružje žeta. Otia je mto dar Božji, ali se mora ncprestano čuvati 1 njegovati, jer ona nije vječna. Diana puder ne pridiže samo Ijepotu, nego služi 1 njezi kože i zdravlju. Vijesti iz unutrašnjosti Sirotinjsko sklonište u Kragujevcu. Iz Kiagujevca narn piše prijatelj: ‘ Jedna lijepti burnana ustanova, koja je stvorona u Kragujevcn im rjativom ov Uašnjih mjerodavnili faktora, jeste utočište za odgajivanje i vaspitanje sirotne i napuštenc 'djeee. Ova usianova ranaje nije postojala u Kragujevcu. Osnovana je jiočetkom prošlo go'đine. Odgajivanje djece vrši so pod naročitim narlzorom, a otirasliju djecu v.aspitavaju narečiti na stavTiiti. Ovo je sklonišio sirotinjske 'djece svoju djelainosfc proširito kr.Ko na samu varoš Kragujevac (ako i na cio kragujevački okrag. Pruga Gornji Miianovac—Cačak. Kao što smo javih, željeznička pruga izme'dju Gornjeg Milanovca i Cačka otvo rena je i puštcna u saobraćaj. Svakoga 0ana iz Gornjeg Miianovca polazi voz u 8 i po sata u jutru a đolazi u Cačak u 10 sati i 81 čas prije podne. Tako isfco iz Cačka svakodnevno polazi voz u 6 sati i 5 časaka uveče i do'azi u Gornji Milanovac u 7 sah i 57 Casaka uveče.

Književni prijegled „Ženski Svijet". Primili smo februarski (2. broj lt. godišta) ,,Ž e n s k o g S v i j e t a", mjesečtiika za kulturiie, socijalne i politfčke rntepese jugoslovetnskili žena, što ga izdaje i uredjuje Zofka Kveder D emetrović, s oviin sad'ržajem: Nikias: Rad za naroduo jcdinstvo. Jelka Perić: Žena i politika. — Ksaver Meško: Narodni moiivi. — Vinka Bulić: O sposobnostima žene. — Marija Palavršić-Castelhuber: Uzgoj' srca. ■Rikard KatalLnić-Jereiov: Sursum corda! *— Mira Velikovecka: Zumija sonata. — Božo Lovrić: čudo. — Zorka Sime Lazića: Kuda sie nagli?! — T. S. Bodin: VojniČko pismo. — Maksim Dvorski: Naše žene. — I. R. Gazvođa: Tko đoiazi u naša sela. — Dr. Ojuro Basariček: Iz sučevili bilježaka. — S. K.: Nekoliko nečuvemh riječi. —- A M-IĆ: Lirika u ratu. — Vera Tkalec: Rtječ hrvatskhn majkama. — Zorka Kasner: Zensko pitanje u Srbiji. — Naša ženska društva: Organizacija i zadaće žcnskoga rada ti ratu (Dr. Julkn Chlapec Ojorgjević); Zavod sv. Nikolaja v Trstu (Marija Škriujar). — Mudre riječi. — Bilješke. Godišnja pretplata iznosl K 20.—, pojedini broj 2 K. Narudžbc šalju se na urednicu u Zagrebu, Patitovčak 1/b. „Hrvatska Njiva". Primiii smo 6. broj revijainoga tjednika „Hrvatska Njiva <( s ovim sadržajem: Juraj Demetrović: I'đeje i metode. — Dr. Josip Nagv: t Dr. Josip Konstantin Ji* reček. — Dr. Albert BazaJa: Iz škole k životu. — Milan Kresić: Sto nas če ka? — Smolra: Ođgovor I.aifca (Dr. Gj Gjorgjević); Novčani zavodi u Hrvatskoj i SlaTOniji (Dr. M. Metikoš); Vojnovićeva proslava u Osijeku (Dr. D. Probaska); Poslije jubileja Marije Ružičke Strozzi (Josip Baeh; itd. — Listak: Ivo AndrićNoć. — Godišnja prelplata ,.Hrv. Npve" iznosi K 36.—, pojedim broj 1 kn.mu. Narudžbe šalju se na uprant lista n Zagrebu, NikoMćeva ul. 8.

koje Darwin iznosi u ovom djelu. Njegova je ideja vodilja bio zakljiičak, da i u prirodi mora postojati faktor, koj? djelujc na odablranje plemcna u istom smislu, kao ijudi, kada vještačkim gajc* njein odabiru soj domaćih životinja. Ovo je djeio Darwfn siivatio tck kao uvod u čitav uiz posebnili djela. u ko>n je rasčlasiio ovo svoje osnovno djele, Tako je 1S6S. godhie izdao djelo ,,V ar 1 a t i o n o f a n i m a I s a n d p 1 a n t 6 uuder domcstication“ („Varijacije pripitomljenih životinja i biljaka"), a 1871. god. čuveno djelo „T h e descent of man and on selection in relation to sex („Porljeklo čovjekovo i odabiranje prema polu"), daljc: „Biljke, što žderu i n s e k t e“, ,,S t v a r a n j c o r a n i c e r a d o m c r v i“ i t. d. Darwlnova pojava izazvala jc, kao što rekosmo, nczapamćeni preokret u prirodnim naukama. Njegove teorije naišle su odmali na vatrene pristalice, a naravno i na is-to tako vatreue protivnike, ali mu je bilo sudjeuo, da još sam đoživl potpuui trijumf iijegove nanke. Darwia je umro 19. aprila 1882. god. — Istoga daaia kada i Darwin, 12. februara 1809. godine, rodjen je u Hardiu-County-u u saveznoj državi Kentuclcy u Sjeveroo, Amerid 16. predsjedniit Sjedinjenih Držsuva, čuveini Abraham Lincolu, koga Amerikancl poslije oslobodioca Sjedinjenih Država, Oeocgea Washingtoua, smatraju uajznamenitijimi čovjekom u svojoj istoriji. Kao dijete Liincoln sc pored svojih roditelja bavfo lisključlvo zemljoradnjom. Ovaj čovjek, koji je docnije bto jedan od najuimniaih državnika, redovno je pohodio školu svega šestmjeseci. No zato }e blo thn marljivijl samouk. Na