Београдске новине

Bro| 49.

Cctvnak

BEOORADSICE NOVTNE • «■ teoroara laio.

21; pekarske 21; bakalske 20; lon'olžiske 19; rabadžiske 18; lijake. ske 1<; proflaje pića 16; slolarske 16; ka a.iskog s ooničarske 14; gostioničarske 12; opaniaxs>p 12; bia\arske 11; delikat sne 9; Ikolonijalne 9; čišćenje obuća 9; bczad.> bke 8; prod je do^isnili karatu^8; ba..ičke 7; mesarsko 7; ćeval’dž ske 7; lerb reke 6; pixxiajo šećerkma 6; star.na.s .e 6; knjižarske 5; limarske 5; mesarskokobasičarske 5; papudžiske 5; po luBlifcarske 5; časovničaiske 5; mj:šovite 4; peglarske 4; škern'.iarske 4; špedilerskc 4;°likerdžiske 3; oštračkc 3; pre.ade pića 3; prodaje kalendara i anzi .-.-ara a 8; piodaje kolaia 3; staklarslco-p-r c.unBke 3; fotograisko 3; ba-alsuo-p'. jursk© 2; gvoždjarskc 2; zuimo te..ničke 2; kofcasičarske 2; kačarske 2; kan.ine 2; mehanske 2; niiekarske 2; n:o crsue 2; potkivačke 2; pogrebna preduzeća 2; Btak'.aiske 2; st.ugar.ike 2; uvozničke 2; farbarske 2; hleLarske 2; voskarske 2; pJbadžiska 1; apotekarska 1; aščin ca 1; bakalsko siUiičaiSka 1; gradjevinarska 1; elektro-teknička 1; žentki lri ersui salon 1; zubno atetje 1; imalinska 1; izrada česljeva 1; izrada ručiiih koLca 1; izrada žcr ' og odeia 1; izrada miiolovki 1; kovacka 1; kotonija'.no-niml.erška 1; kožarjska 1; komisiona 1; knj'.govežačka 1; kartonaška 1; leceđerska 1; manuLkturUo-sitničarska 1; maš nska 1; n.je..jačka jl; pecis rukijts 1; pletenjs stoiica 1; prodaja limunade 1; prod ji m jekarskih roizvočla 1; prođaja kisele vcde 1; proaja kvasca 1; prodaja od jela 1; proIdaja suncobrana 1; prođaja posuji 1; prodaja vodeuica za kcfu 1; prcd. ja uzičkib pro/rvoda 1; prodaja peri.tue živin. 1; prodaja čaja 1; p.ouiji kancelariskog ma'eiijala 1; radionica k išea 1; radionica sanitka 1; iad. ja sa nmvaikim kolima 1; ra'dnja sa Iju j škuma 1; radnja senzatska 1; radnja saračka 1; radnja staklorezačka 1; saon za njegu lica l kože 1; siječenjs drva mooruom Snagom 1; radnja užarska 1; ško.a trancuskog jezika 1; raduija šeširdž ska 1; radnja crevarska 1; rađnja ćurčiska 1; radnja špekulacijona 1; ladi.ja crevai 1 gka 1; radnja ćuieiska 1; turski ba/.ar 1. Kroz djelovodni protokot provei.eno je ukupno 29.668 pređme.a, n-što macje od jedne četvrtine svih pred.i e a, poSto se uvjerenja za putnice vođe u zaBebnom djetovodniku. Od ovoga broja najviše je zavedeno U oktobru i to 3Lu6, pa redum: u avguBtu 2809, novembru 2780, maju 26.0, martu 2482, julu 2-2.., decembru 2426, januaru 2278, aprilu 2268, sep embru 2252, februaiu 2135 .a najmanje u julu i to 2063. Naplaćeno je uknpno 20 £30 5 i krun.a opštinske takse, a 22.886.13 kiuna (državne Lakse. Naplaćena opštinska taksa pre'. a »la je budžetski p.o.ačun za 40C0 kruna, jako se izjednače budžetška i oLična gotdina. U ođjelenju je produžcno izdavanje jnputnica za mlijeko (do aprila i za bijelo brašno, koje se vrši na ostiovu lj> fcarskih uvjerenja, a po trojnoj pcdjt.l!i tia grupe: djeca do godine dana, teške t opasne bolesnike, sa p.avom p ve s va. Ta su načela za izduvanje uputn ca vaKil? u toku cijele goiiae, a'i je zbog opku'dice u mlijeku vršeno često pregrupisavanje. ERSPOZITUKa PESTANSKE-UGflRSKE ((OMEBCiALNE BANKE & Bsooradu - Kiiez Hmoilojo dr. 50. Spegčfalno odjeienge za novaea ratnim garo&ijeRici« ma ž inteii’psžg'anima. Osnovna glavmca i pričuve 23‘2.0(M)(MK) kruria. 9I9

Grad i okolica Dnevo! kalendar D a n a s fc čctvrtak 21. februara, po starom 8. februara — Rlmokatulld: Eleonora; pravoslavni: Sava IL trh. rnpski. Casnička I člnovnlćka kaslna otvorena |e požam od 15 fcbruara do 11 satl u OOćL C. 1 k. vojnlčkl dom: Cltaonlra, soba. za pisanje I Igranje, kantlna. Otvoreno od 7 satl Izjuira do 9s»tl uveče. Slobodan pristup svakome vojaiku. Beogradskl orfeumtu zfmskom po/.orlštu, prije Boulevard): Početak predstave u 7'£0 sati uveće. Klnema oyrail: Volnl klnouKralia Mllana ulici 56 (Koloseum): U 0 sati posllje podnc pr^dstava za vojnike, a u 8 satl uvećc predstava za ćasnlke (umlesto jučera ; nje, koja ie otpala zbog IV. slmfoDijskog koncerta). —C f kr. gradianski kiiio na lciazijama br. 27 (Parls): U 5 17 satl u većc predstave za gradjanstvo Noćna si uzba u I j e kai n a m a : U sedmici od 17. do uključlvo 23. februara Obavljaće noćnu službu u Beogradu ove Ijekarne (apoteke): Selaković, Kneza Mihajla ui. 45; Vllstorovtć, Terazlje 28; P r e n d i ć, Kralja Aleksandra ul. 64; S t o j i ć, Sarajevska ul. 70 Parobrodarski saobraćaj. 1. Izmcdju Zemuna I Beograda. Red plovidbe, Uoji važl od 20. januara do opoziva: Pol izak iz Zemuna za Beograđ u 630, 7v0, 8-30, 9 30, 10 30 111-30 pr. podne te u 1-30, 2'3U, o'SO, 4'30, 5'30, 6'30 i 7'3o posliie podne. — Polazak lz Beograda za Zentun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 satl prije podne, te u 2, 3, 4, 5, 6, 7 18 sati poslljc podne. — il. LzmedjuZemutia i Pancsove. Red plovidbe, koji važi od 26. jcnuara do daijne naredbe; Iz Zemuna za Pancsovu svfikog dana u 6 sa'.i ujutro i u !2 sati u podnć. — lz P a n c s o v e za Z e m u n: dnevno u 8'30 sati prije podne i 3 sata pOili)e podne. Brod kojl saobra.a izmedju Zen.una i Pancsove i obratno nc pr.staje - u Beogradu. —111. izmed.u tseograda i S a p c a, Polazalc iz tieograda za Sabac svake srijeae i subote u 7 30 sati u jutro Poiazalc iz Šapca za beograd svakog t etvrtka I ue Jjeljom u 7 s. u jutro. Vo,no parno topio kupatilo uCarDušauovojullcL— 1. Kupatiiou kadanta: a)Za vojne osobe otvoreno radnim uanlma od 7 sati prije poune do 5 sati pcslijc podne, a nedjeljom i prazntctma ocl / sati prije podne uo 12 1 / sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 saU prije podue do 5 sati slije podne, a nedjeljom t praznicima od sati prtjc podne do 12'/ a sali u podne. — 2. Paino Kupatiio za ćasniko i njima ravne člnovntke otvoreno je utorkom, srtjedom, petkom i subotom od 7 satl pnje podne do 6 sati poslije podr.e. a nedjeljom t pražniciraa od 7 sati prlje podne do 12>/ 2 sati u podne. — Z a g r adjane muškogpola otvoreno je parno kupatilo ponedjeljkom i ćetvrttcom t,ako u te dane ne pada kakav praznikj od 9 satl prije podne do 5 sati posilje podne. — Cas Dicima i njima ravnim činovniciina stoje na voiju da se siuze parnim lcupatiiom i u dane odredjene za gradjanstvo tponedjeljkoui i ce.vrtkomj. Blagajna se zatvara radntm damma u 12 1 /, sati, a nedieiiom i prazoicima u 12 satl u“podne. k-osjet boieantka u bolntcama: U bolnici .Brčko': od 2 —i satn posiije pcdne. U bolntct n Bruiin a : oa 9-3u—12 saii prije podne i ou 2—4 sata poslije podne. — U C. i k. grad.anskoj bolnici: u utorak, četvrtak t neujelju od l—d poslije podne. Kužna boinica: i’osjeia nlje dozvoljena. Obavijestenja o bolesmcima dnevno od II do 12 sau prije podne naulazu u baštu bolnicke zerade sa strane Vidms„e ulice. Vaznesetiska crkva za beogradsku sirotinju. Vazp.esenska crkva priložila je sirotinjskom odjelenju opštine grada Beograda svotu od 110 kruna, koju je svotu prikupila na tas za vrijeme bogos.uženja, kao svoj prilog za pomaganje beogradske sirotinje. Akciia za ratnu kubinju u SrbijiU korist akcije za tatnu kut.inju, koja stoji pcld protektoratom Nje..og Velt’čans'tva cariee i kraljice Zite dacaće se dobtolvorne ptedsLave u Užicu, u'ač : ku, Jagodina, Mladenovcu i Valjevu. UmjeLničkom dj lu tu.jeovaće ugiedni umjetnicl, kao i kompletna ciganska kapela. Dobrotvorni koiicertl c. i k. pjcšadijskog puka br. 27. u Beogradu. 5. i 6. marta priredjuje 27. e. i kr. | pješadijslci puk, kcji ovdje gamizonira I dobrotvorne koncerl.e. C.st ptihod nnmi-

jenjen je fondu za ratnu siiočad. rrogram je biran, a u njemu sudjeluju ug etlna umjetnioi iz Budim[ ešte. Pobliže pod tke 0 tim koncertama donjećemo naknadnoi, Ratno hlrurško predavanje. Na pozivu c. » k. vojne gl' , vne gubemije ođržaće u sul otu 23. ov. mj. u 6 sati posLije podne u hirurškom ot’je'enju pričuvne bolnico ,,Brčko“ poznaii bečki ratna hintrg đr. Aleksan’ar Fraenkel predavanje o temi ,Ratna bimrjija U prošlosti i budućnosti“. Ovo će se pre'davanje smatrati kao peti sastanak vojno-ljekarskih predavar ja, a predsj-'davače mu načebvk sani eta vojne g avne gubemije, vlši stožemi lijačnik prvog razređa dr. K a n d u t s c h, Odložena javna prod3ia. Po odluci starateljskog suda odredjena javna prodaja zaostavštine pok. Jovana Mladeoovića, za d a n a s 21. februara ove godine u njegovom stanu u uiici R u d n i č k o j broj 3, prema riješenju sudskog odjelenja suda opštine grada Beognada, odlaže se na neodredjeno vrijetne, o če> niu se zainteresovani izvještavaju. Prodaja pasulja. Sve prodavnice životnih namirnioa opštine grada Beograda otpočele su prodaju pasulja gradjanstvu za ličnu upotrebu. Pasuij se daje na osnovu kupona po 1 kilogram od lica i staje po kilogramu 1.20 kruna. Popis zemljišta. Od juče je počeo popis nepokretnog zemljišta u području glavne voj le g ibernija za Srbijtt. Popis će traja.i do 31. mai-ta ovo godine, a vrši ga naročito odredjene komisaje, po oknazirr.a. Svaki sopstvenik, zas upnik iM zakupac ima da pred komisijom da iscrpne podatke o svome zemljištu, inače za ncistini.e po'datke biće strogo kažnjeu. Opskrba drvima. Dovozom drva iz šumskih mejsta van beogradskog okiu-a usp elo se pok puno, da se cijeto gradja- s vo u Beog ađu u toku ove zime opskrLi drv ma. za gorivo. Pored beograđske opš ine i pojedinih bankovnib preduzeća, koja su preuzimah dovoz, pružena je mogućnost 1 privatnim licima za isti uvoz, i to transportovanjem željezničkim vr g-n ma. I siromašniji slojevi mog i su se b!aigovremeno opskrbiia drvima, jtr sn sa ista mogla nabaviti po mncgo ni itn cijenama nego u prošloj go'd.m, blagodaieći edredjivanju maksimalnih cijena za nekoliko vrsta drva, prema kva iietu. Tako je samo za prošlu neđjelju uvezeno u Beograd, preko beogradske željezničke stanice, preko pelnaest vagona. 'drva za privatnu potiošnju Izgnhfieno. Na putu od kuče Studenićka ulica 38 do zgrade vojne glavne guhem je izgubljen je zlalan sat sa lancem i p;iv-j'eskom. Na jeđnom poklopcu sata nalazi se monogram G. Z., a na drugom iira sa briljantnim umetcima. — Palje budjelar (novčarka) sa 500 K, raznom prepiskom i legitimacijom za odiikovanje Karlovim vojrim krslom. Dvaj ja budjelar po tvrdjenju vlasnika a’zgublje.i na putu od Sahome uli're ka Velikom Tr u Ko nađje bilo sat Lilo bu 'je a •, nelta j reda u c. i k. policijskom komesa ijatu (soba br. 57), gdje će dobiti'nagnidu.

Vijesti iz unutrašnjosti Ukradeno 50.000 cigareta. !z K r a I j e v a javljaju: Noču u oči 1. februara ukrali su nepoznati lopovi iz c. i k. vojnog provijantnpg magacina 50.000 komada cigareta. Zandarmerija živo traga za krivcima. Novosti iz Mladenovca. Piše nain dopisnik iz Mlađenovca: Značaj Mla'denovca bio je i u mir-

no vrijeme posljedt j h god na do ti p> rastao. Ranije, kao jedna obična p olnzna stanica glavne pmge, nije imao ničega vJžnljeg radi spomena. Docnijo, p.onalaskom ljekovitog izvo.a, kcji izg.e: a da je krak izvome žioe afandjelovačke kisele vode, počeo je dobijali važnost kao utoč'šte za liječenje bo nih iz cj ie Srbije. A puštanjem u saohraćaj prttge Valjevo—Aranđte'ovac.—M'ade-o.ac postao je raskrsnicom pu'a Valjevo—b ograd—Niš. Od tada mu je a va'rnst dobila znača'niji karakter. Dan s M1 'de ovac nije ništa iz'nibio od svega ono r , što je imao ranije. STa više u nekoliko j- isprednjačio. 1 danas se u njemu ek rl a■ tiše ljekovitost mladenovačlog selterra, a tako je isto i sada ra k sni'a ’romcniv tih željezničkih pu'ova. U ran ’oj fabrici sal:>mp danas postoje ins'alarije za p eradu marmelada. Djelatnost ove f '’brke bila je u prošloj sezoni potpuno udovo jena potreba za opskrbu Beocrada. Isto tako fabrika je bi’a u mogućnost, da izvoz prošiiu t na Austro-Ugarsku. Trgovina i zanatstvo u punom su jeku. Ma da je Mladenovac malo mjeslo, ipak ćanas ovdje funkciondšu p:eko dvadcs t t gov čkih radnji t isto toliko i zanatskih. Postoje i dvi'e do tri veće, izvozničke radnje. R'ad ovdašnje osnovne škole p a i se sa pohvalom. Zd avstvenost je u puom obimu zasfupljena, zašla se ima lagodariti i sani'elskom u e jenj i ba j skih prostorija za pregled š I.ječcnj: Ik> lesnika.

Narodna privreda Proizvodnja repe. Prije rata u Srbiji je privređnik bio upomat jeđino sadjenjem 1 eksploatisanjem šećerne repe. Do osnivanja šećernili fafcrika nije se ovdje znalo ni za ovn vrstu. Itnajući od nje znatne koristi i upućen na obdjelavanje polja za zasadjivanjc znanjem stručnjaka, srpski privredn'k prilagodio se tome u velikoj razmjeri. Maiobrojnost šećernih fabrika učinila je, da se pristupilo i izvozu van zemlje. Sa proizvodnjom ove vrste repe dotjeralo se bilo dotle, da se u posljednje vrijeme uslijed privrednikovog neznanja prinos njen nemilice 1 rasipao. Došavši danas u tješnji dodir sa svojim susjedom iz monarhije, srpski privrednile proizvodi i iskorišćuje sad ne;ko i liko vrsta repe. Ma da izvoza ntje bilo u tako velikom obimu, ipak je proizvodnja, za ličnu upotrebu vrlo velika. U ovom pravcu prednjači Jagodina sa svojim okruv>-i, zatim VaIjevo, Smederevo. Kragujevac, Kruševac i Beograd. Planimski krajevi u manjem obimu bave se ovom privrednom granom. Prema proračunu za ovu je godinu za obradu uzeto u obzir preko 10.000 hektiara zemljišta. Od ovog broja ćetiri hiijade zemljišta je namijenjeno za proizvodnju šećerne repe.

Carobna riječ; €ar za damel Mala doza K 2'—, velfka doza K 4'—. Može se posvuda dobitL Glavno prodavallšte: „Diana" Handels A. G. Sudisnpešta V. Nador utca 6. 7

vih posetilaca, kao nebo od zemlje. To je, znate, bio hotel emancipovanog ženskinja. Posetioci, t. j. posetiteljke su se siino ijutiie na način, kako se postupa sa njima u „Marti Vašington". Naposletku se stvar morala izneti pred akcion-are, da je oni rasprave. Razjarene aame predale su im čitav spisak ,.ža!aba“. Pomislite samo: za Bo!žić nije služen „suic od vina“, pa ga" tie beše čak ni na Novu godinu, za ženn'ćke se naplaćivalo po 10 poiura „ekstra"; kclnerice su suviše debele, a domaća poiicija suviše radoznala. Hotelska uprava dala je na to ovakvu izjavn: „Sulc od vina“ zalsta nije siužen, ali evo iz kog razloga: (,Marta Vašington“ je ženski urnerenjački (trezvenjački) ftotel, gde se ne trpe alkoholna piiča. pa ma u kom obliku bila* Žemičke su ,,ekstra“ napiaćivane zbog toga, što bi inače gosti doručkovali samo besplatne žcmičke. Kelnerice. ako su i debele, ipak su hitre i vredne, i ne češu se ni o koga Domaća policija jc potrebna, da ne bi poštovane posetiteljke ekredirale u svoje mufove, džepove i druge šiiceve srebrne kašičice, šoljice i i tlruge lcpe hotelske stvari. Ncko bi ovde udario tačku, ali hotelska uprava nije. Ona je, na kraj kraja, kazala ono, što tužiteljke nisu htele ili nisu smele da kažu. Prema sporazumu sa akcionarima i predstavnitama ženskog pokreta, beše u „Marti »ašington“ uveden red, da posetlocl ne meju glasno govoriti. A tu i beše čvor;

otuda sav jed. Debata je trajala tri dobra časa, a već se može misliti, da je tekla parlamentarno i bez larme! Najzad bi rešeno da „ženski hoteli" uopšte ne mogu postojati. te je „Marta Vašington" postala pristupačna i za inuški svet, za koji je dotle bila „herra iucognita". Može biti da je još pri krštenju učinjena sluoajna omaška, te se hotelu namenulo žensko ime i zabranio pristup muškarcima. Ta jc li igda i gde je moglo žensko opstati bez muškoga? tivo to je taj neuspeh, koji vam ne bisino ni saopštavali, kad ne bismo znali, da hna ^uno razboritog i obrazovanog ženskinja, koje se nikako ne slažu sa ovakvim načinom ženskog napredovanja i — emancipacije. Ž. S.

MALI PODLISTAK Istorijski kalendar Spinoza. — S a v i g n y. — Varnhagevv. Ense. — Delibes. R i e t s c h e I. Na 'današnji dan, 21. februara 1677. gc'dine umno jo u Haagu zjia’neniti filozof Baruch de Spinozi^ o kojemu smo već govorik priiikom go.išnjice njegovog rođjenja. (Rodjen 22. novembra 1632. god.ne). — 21. februara 1779. godine rodjen je u Frankfurlu na Majni čuveni p.avnik Friedrich Karl pl. Savigny. Po svtier im nauka ' a p čeo je 1800. godine kao dooent predavati na

nmiverzdtelu u Marburgu u Hessenskoj, pa je 1803. gođ'ne postao vaaredni profesor. Iste je gođ ne izdao svo.'e klasičuo djelo „Pravo pcsjeđa“ (,,L as Recut 'des Besitzes“). Pošto je duže v.e neni putovao po inost'anstvu, đo ; an j » l c 08 go'dine za profesora uLandshut, a 18 0. godine u Berla'n. 1811. eodi e izabran je za člana berlinske akademije nauka, 1817. godine postavljen je za člana državnog savjeta, 1812. god'ne do revclucije 1848. godine bio je pmski ministar pravđe, pa je kao takav radio na opštoj reformi cjelokupnog zakonođavstva. Umro je 25. oVtobrg, 1861. eodine. Sav : eny je glavni pređstavndk pravničke isto ijske škole i bio je jedan od najveć'h autoriteta na poiju rimsko<i nrava. Od pjogovin đjela pominjemo j š „Ts'or'ju r mskog prava u srednjem vijeku“, „Sistem današnjeg rimskoo: prava“ i „ObHoaeijono pravo". — 21. februara 1785. godine roddo se u Dusseldorfu nj m ički književnik Karl August Varnhagen v. Ense. Stu'dirao je medicimi u Borlinu i u Halli, a poređ to;a još i filozofiju i staru književnost. Ža viij 'me rata 1809. godine stupio je u austrjsku v j sku i postao je posli'e aspemsl c bi ka of'.dr. 1810. godine pratio je nekrg generala na Napoleonov dvor. Na Wagramu je teško ranjen. 1812. g-M'ne istutpio je iz austrijske vcjske, pa je 1813. gođino stu/pio u prusku vojsku, gdje je posta> adjuUmt čuvenog gonerala Tetenhorna. 1814. godtne stupio je u prusku državnu slutbu i bio je pruski pa slanik n Badenskoj. 1819. godiri© razil-

ješen je đužnosti, pa j? cd toga vreme-a bio odlučan opozic.jonar i valren d mokrata. O'd veLkog uticaja na njega bila je njegova umna supruga Rašela, ćerka bankaia Markusa Levlna, koj n se takodje bav'Ia kn)iževnošću. Od njegovih djela pominjen o „Deutscbe Erzahlungen“, „Vermischte Gedicbte“, „Blogruphische Denkiniileri'. Ostavio je za solrom cgicranu književnu zaostavštinu. koja je po tepeno izdavana. — 21. februara 1836. godine rodjen je u Saint-Germain du V a 1-u francuski komponišta Leon D elibes. Medju prvim njegovim rj l ma pojavile su se komične opere u jeđnom činu „Maitre Griffard“, „Le ja.đh.ier et son maitre“, no vrhunac svoca umen'a dao je Delibes u svojam čuv nm baletima: „La source" (1866. godine), .,CoppćIia“ i „Silvie". O'd docnijih djeIa pominjemo komične opere ,,Le roi a 'dit“, „Jean de Nivelle" i „Lakmć" kojc sii post:«de osre'duj' 1 g uspjeba. 1881 godine postavljen je D'li’ cs za profesora na pariskoj konzervatoriji a 1881. godine izabran je za Člana t'rancuske akademije. Um;o je 16 januara 1891. godino. — 21. februara 1861. gođine umro je u Drezđi znamenati vajar Ernst Rietschel. Ilodjen je 15. decembra u Pulnitzu u saksonskoj Lužloi. Bio je piofesor na akademiji umjetnosti u Drezdi. Od njegovih znameilljih c’jela pcminjemo zaijednički spomenik Scbilleru i Goethe u u Weimaru (o kriven 1857. godine) i LulJierov spomenik u Wormsu (olkriven 1868. gođone posLje Rietschelove smrti) __ ,

Poslijednje brzojavne vijesti ' MIR SA UKRAJINOM. Kb. BeČ, 20. februara. Iz Klavnce stana za ratnu štampu iavljaju: Odredbe člana II. ugovora o miru sa Ukrajlnom, koji u pogledu granica uspostavlja stare granice sa velikoruskom impe.ijom, sada su potpuno jzvršene. Od juče su naše čete bez upadica zaposje’e svo zemljište austro-iigarske teritorije do državne granice Adela Miičinović: On i ,,On“ (Nastavak.) 11 . Kad se opet jednom u zoru Mih'elić pijan vraćao, pade I zaspi u snije' gu, prehiadi se i morade u krevet. Uhvatila ga vrućica, a cmda i upala pluća. Dugo je vremena prošlo dok sđ slao oporavljati. Kad je prvl put otvorio oči, smiješilo se vaaii proljetn« sunce. Pavle začudjeno pogleda svojd prozirnc prste., koji su ležali na pokrivaču, kao da ne shvaća što se to s njira dogodilo. Tada zaokružl pogledom po sobi. Da, to je njegova soba, samo ne j kako svjetlija, urednija, nego što je bivala prije. Kroz prozoT ugleda granje kes'.enovo, puno bijedih pupova, a vanf radosna vika dječurlije i mirisni proljetni zrak. — Je 1* ti bolje, Pavle? — Nečiji nu* prsti prodjoše lagano kroz kosu. Pavao naglo uzvine glavu. Jza nje* gova uzglavlja sjedilo je mkdo djevojče, nećakinja njegova Velinka. — Ah. ti si! klikm-e Pavao. — Mo^ lim te, Velinka, reci mi, što je to s me« nom? Zar sam bio bokistan? Zar je ono vani kestenj procvjetao? Meni se čini, da je jedva Božić prošao. — Vaaii je najljepši proljetni dan. A na bolest nemoj mislitl. Samo kiad ti je bolje... Velinkhio je lice bilo vedro I veseJo. Pavle se zagledao kroz prozor, ne^ što se zamislio. Šutnja. Onda mu ona zadjs prstima u kosu. — Kako je tvoja ruka meka, Velitika. I kako. kao da mi neku težinu od« nosi s glave... Tako mi postaje lako. .„ Ugodnc... Kako je lagana tvoja ruka, Velinka... lagana I topla, ko KristoV: pogled ... Znaš, onoga Krista, VeJinka... Onoga dobroga Krista... šaptao Je Pavle, a oči mu se sklapale od ugodnoga umora. — Lagana je tnoja ruka! Doista?. To nisam ni znala — djetinjskom je radošču govorila Velinka, prolazeć drugom rukom kroz svoju kosu, da vidi, jeTI doista bako lagana.

Pav!e se stao pomalo oporavljati. Mogao se već nekako dovući flo starog naslcnjača kraj prozona. Nckako mu je sada čudno pri dušh Oleda ovaj mladi život vani, što se i z dana u dan sve snaž.nije budi i njemu je, kao da mu je kosa posvema bijela, a koža navorana, kao u starca. Segne rukom u ladicu i izvadi maleno zrcalo, pa se zagleda u nj. Cudnovat osjećaj! A njegova je kosa još posvema crna, samo se kanda: maio prorijedila. Lice mu je šiljatije, bledje. ali nije staTačko. Pa Lpek, on je pravi starac!... Pavao se sam nasmljao tom svojem novorr. osjećaju, onda se sagnuo k prozoru. Vani vesela dječija vika. Cetiri su sata. Sad će se i Velinka vratitf iz škole- A onda će mu čitati Turgenjeva. Od uvijek mu je to bio n>ajmiliji pisac, a sada otkako ga ponovno sluša, još mi. je draži. Kakovo je to samo dosjetijivo cur> Če, ta mala Velinka! On bi se bio izjeo od dasade, prikovan ovako uz stolac, i ne bi se bio sjetio, da ju zanioli, da mn štogo-đ čita A ona se eto, odmah dosjetlla. — Hoćeš, veli, Pavle, čitat ću tl štogod, da ti bude kraće vrijeme? I onda je donijela Turgenjeva. Kao da je znala. da će mu time najviše ugo« diti. Ali danas je nekako dugo nema. Pavle se nestrpljivo sagne do okna, al onda posluša, ne će li s hodnika doprtš njezini koraci. — Dugo, dugo je neina, ponavljao 1 Je nepresteno, pa se i sam začudi odakie toliki nemir u njega. Začas se tiho otvoriše vrata i rumeno djevojačko iišce proviri unutra. — Velinka! kliknu Pavao i malo sa dignc n svome naslonjaču. — Odje sJ tako dugo? — Zar me dugo nije bilo? nasmiješi se ona i podje s pram ormara, da dohvati knjigu. Pri tom se malo istegnula, I oble se djevojačke forma jače> iStakoše. Pavle ju }e promatrao i prvi put opazi, da to nije više mala Veliuka, kakovmn ju je on smatrao. Stnješeći uzela je stolicu i sjela njemu nasuprot. — Ti si danas vesela, Veiinka. Lice ti upravo sja. Što ti se tako ugodn# dogodilo. (Nastaviće sejj rU*