Београдске новине

BroJ 81.

BEOfiRADSKT! NDVTNE

23. febrnara 1918.

Strana 8.

^nSota

liO'lne u smagozi mojsijevsko-eskenazijske opfctine, Kosmajska ulica br. 51, fcogoslužje i Čitanje megile. U utorak. 26. februara, kao na praznik Purima biće fcogoslužj« u jutro u 6 i pol satl. iVojno Liekarsko veče. i Na poziv c. i k. vojne glavne guberbije držaće večeras 23. ov. mj. u 6 sali |u hirurškom ođjelenju pričuvne boln ce „Brčko" poznati betki ratni hirurg ćLr. lAleksanđar Fraeukel predavanje o ratJnoj hirurg'ji. To će predavanje u oTcviru Ivojno-iiječriičkiii predavaČkih veČeri fci i ipeta šjednica po redu pod predsjedniBtvom naoeluika saniteta štožernog nadKječiiika dra. Kandutsclia. Đobrotvorne pučke predstave. Llanas je u velikoj dvorani ,Ka$ ; .ne“, Terazije 25, prvo veče dobrotvoruili predstava. Raspored je ovaj: ,,CIOANIN“ Pozorišna igra u 3 čina, s pjevanjem i igranjem. Napisao Ed. Szigligeti. Posrb'o Justin Miian Šimić. Za srpsku pozornicu udesio A. Hadžić. Lica: •Oradić spahija, g. Raja Pavlović: Oliša Kratkić, bogat težak, g. Rista Spiridonović; Ojorgje, njegov sinovac, g. N. Gošić; !Maksa, težak, g. Drag. Jovanović; Rakila, njegova žena, gdja 2. Stokić; F.vica, njena kć? tz prvoga braka. gdja Lepa Stcjanovič; Živko, Ciganin, Ciča-ilija; Petko, njegov sin, g. Ivan Dinulović; Ru/ica, Zivkova kći, gdja Toda Arsenijević; 'Jevta, spahinskt pandttr, g. O.i. Belkić; Sara, gdja Josić; Anka, gdja 'iodorović: Pela, gdja Jović; Kum, g. Petrović; Djever * r c Seljani, Seljanke, Svatovi. Puk. Zbiva se god. 1840. u Oradićevu spahiluku. Režijrt djela ima Ciča-llija (Stanojević). Pjevanje prati i izmiedju činova svira c. i kr. garnizonska nntzdka, (Kapelnik Piro). “ Početak u 8 sati uveoe. Cist prihod namijenjen je domaćoj i ■jatnoj sirotinji. — Preplate se primaju s blagodaraošću. Za sjećanje na svoga supruga — m beogradskit sirotinfu. Gospodja Evgenija Nikole K i k i iz Beograda, položila jfe sirotinjskom itdjelenju opštiue grada Beograda svotiu od 500.— kruna za usjx>menu na «voga pok. supnuga Nikolu, radi pomaganja beogradske sirotinje. ,,AvaIa“. UrOdništvo ,,Avale“, polumjes-ićnog priloga iA&.načk>g iista „B.dgj.ader Nach-> irichten' 1 javlj'a: Pošto se> medju časnlcima i drug m |)ripa*lukmia c. i k. posada ualazc umojgobrojni amaterski fotograii, to uredniitvo „Avale" raspisuje fotografske na.jgrafle za ove dvije teme:T. S r ps k r'p r eidjeli. 2. Srpski seljački tipovi. ftadovi tih tema moraju biti izvedeni u formatu od najmanje 9 X 9 s oštrim jkonirastnun elektom u tonu i u zavoju, Snalidjeveni piimjed' om: F o t o g r a f s k j hagra'dni raspis uredništva ,,Atv a 1 e“, u rukama uredništva najdalje do |16. aprila ov. god. Za najbolje radove ftodesne za reproilukciju, od.ec’ju.'e uiedkištvo dvanaest nagra’da, i to: jedaiu prvu nagradu od sto kruna, dvije druge nagrade od po pedeset kruba, četiri treće nagrade od po Jivadeset i pet kruna i pet utjeških nagrada ckI po deset kruna. ImcHa nagradjenih objaviće se u 9. broju ,;Avale“ 5. roaja i u „Boograđskim Noivinama" istoga dana. Llrcduišlvo zalržajra sebi pravo, kojim će rcdom dljaviti ina-

gradjene radove. Isto tako zađržava uredhištvo sc*K pravo, 3a upot e’* » nettagraujene poslate mu radove. FotcgraTski srumci ne treba 'da pređstavlj' i ju samo tipične sLke se’jaka i se’janaka, ponodiea u radničkom i svečanom rulio, dvoiišta, salaša i radova, kao i spoi'ednih zgrada, koje služe pojed nim p''ljoprivrednim svrhama, (ambarova, pušitPa itd.), već i zadrugarskih privrednih pcsova itd. Polje rada amaterskih folo^a'a, kojii naročito treba d a paze na eiStiihu s’ika i ua sje<ičane e ekte, vrlo j; veliko i slabo njegovano. Razum'ja se, da s’ike moraju biti propraćene kratkim opisom i da se nazivl snimljenib objeka'a, radova itd. imaju đon'jeti i u srpsko hrvatskom jezikrn Preporučeue pošiljke, kojc se nijesu mogle dostavitiKod c. i k. direkcije etapne pošte I brzojava u Beogradn nalaze se niže označcne vraćene preporučene pošiljke, na kojima je označeno da se nijesu mogle dosiaviti. i za koje se ne zna, ko ih je predao: iz Kruševca br. 28 od b. septeinbra 1917. na N. Milovanovića, Beograd; iz Kruševca br. 102 od 17. oktobra 1917. na Radoslava Vasića, Beograd; iz Palanke (Smeder.) br. 33 od 2 oktobra 1917. na Savu Vučkovića, Banjaluka; iz Arangjelovca br. 358 od 25. oktobra 1917. na Jozsity Sztevan, Korcsmaros-Tunderes; iz Arangjelovca br. 359 od 25 oktobra 1917. na Pozsareva Lena, Ozvegg-Moszor; zatim iz Beograda ova preporučena pisma: br. 757 od ? na Darinku M. Kostića, Jagodiua; br. 580 od ? na Augjelinu Markc\ić, Vel. Oradište; br. 331 od ? iia Jovanovića Miloja, Boldogasszony; br. 586 od ? na Milosavijcvić I Oigu, Soko-Banja; br. 678 od 7. decentbra 1917 na Segen Henri, Kraljevo; br. 16 cd 27. oktobra od ? na Josef Fox, Kruševac; br. 424 od 6. noniebra 1917. na Richard Beuda, Neutitscheln; br. 423 od 25. novembra 1917. na Ricliard Benda, Nentitschein; br. 425 od 26. novembra 1917. na RicUard Benda, Neutitschein; br. 164 od 8. febiuara ? na Adele Bachmayer, Ujvidćk. Ovim &e pozivaju nepoznati pošij ljaoCi, da navedene pošiljke pogidnu u roku godine dana, od dana, kad izidje ova bilješka, odnosno da prijave svoje uravo u kom poštanskom uredu. Otvaraajc biblioteke za pozajmicu. U ponedjeljak 25. fcbruara 1918. ctvaia se bilioteka fonda udovica i siroča'li za poza|micu knj'ga. Izbor knjiga je vrlo bogat i ođgovaraće j unačno svima zahtjevima. U koliko to ne bu’de bto slučaj, uprava biblioteke postaraće se, tla odgovori svima opravdanirn željama. Upisnipa iznosi je'dnoni za svagda 1 K. Pozajmična rnjes-ečna taksa za 'dnevnu piomjenu dvija sveske kiuna 5.—, izvan Beograda za nedjc'jnu promjenu 10—14 evezaka (od prilike 5 kg.) kruna 5.—. Ulog iznosi za Beograđ 5 kruna, a izvan Beograda (za 14 svezaka) kruna 10.—. Prijave £ u plate prunaju se na blagajni fonda udoviea i siiočadi na Terazijama br. 4. Knjigo se iz’dcju u biMoteci u Balkanskoj ul. br. 1 (Holel Moskva), za sad prije pOitne i zmedju 10 11 i poslije pođne izmedju 3 i 7 sati. Pokloni u knjigama primaju se s blagodarnoščit a biće objavljeni. j t ObttstavJjeua iavna prodaja. Javntt prodaja stvari po masi pok. Berte Boto, odredjena na dan 23. ovog mjescca, po nalogu starzteljskog suda obustavlja se. Izvještavaju se interesenti radi znanja. Spuštena cijena siru. Sve prodavnice životnih namirni- • ca opštine grada Beograda prodaju si r gradjanstvu po sniženoj cijeni o d 9.k r u n a po kilogramu. Sir se može dobiti u proizvoljuoj koiičini.

ioiskim studijama. Najglavnija su mu ?>ila djela: „Philosophie đes !Lnbewusste n“, ,,A e s t h e t i k“, ,,U eschichte der Metaphysik‘. U svojitn filozoiskim djeiima tlartmann je pesimista i pristalica Šchellingov. Osim toga je pisao i drajne pod pseudonimoin Karl Robert •JJmro je 1906. god. — 23. februara 1865. gcdine umro je u Gottingenu jigicdni fizićar i astronom Karl Friejflrich O a f s s. Rodjen je 30. aprila 1777. godine u Braunschweigu. Bio je girofesor univerziteta i upravnik opservatorije u GSttingenu. Stekao je velikih naućnifa zasluga svojim ispitivanjlima o kretanju nebeskih tjelesa, o magnetu zemije kao i na polju više. aritrne*tike. Izmislio je heliotrop i drugo. Skupljena su mu djela izdata 1863. do 11871. god., a njegova prepiska sa A. pl. Humboldtom 1877. godine. Književni prijegled Kujiževni natječai „Zabavne Biblioteke w . Uoči stote knjige svojih izdanja Odlučili su izdavači prevodne „Zabavne Biblioteke“ da prošire podtučje svojega rada i na unapredjivanje hrvatske izvorne beletrisiike. L' to Inie raspisuju nagradu od 5000 (pet hiijada) kruna za najboIJl roman Iz hrvatskog narodnog živo»a. Djelo ima obasezati najmanje 14 4\«jnpanih araka, a može obradjivatl •vwm itrwven*>g i političkog njc

šega zivota u sadašnjosti ili prošlosti. U prvom redu ima da bude zabavuo, a na prvo mjesto bii će kod presuđjivanja stavljene one natječajne radnje, kojinta kroz zabavno ruho prosijeva kakova velika odgojna ili rodoljubna ideja (u stilu Bordeauxova romana „Otvori cči!“). Rukopisi imaju da se pošalju uredništvu „Zabavne Biblioteke“ najkajnije do 1. oktobra o. g„ da se djelo uzrnogne izdati uoči Božića. Formalnost obična: snonimno, s geslom i autorovim imenom u oinotu. izdavači, isplaćujućf nagradnu svotu, dobivaju pravo sarno na prvu eaiciju, dok za drugu imaju piscu, prema pogodbi, ponovno platiti, no on može drugo izdanje prodati i drugom izdavačr« ili ga sam iizdati. Ako ovaj natječaj urodi obilnijim plodom, pa i drugi romani (koji ne dobiju raspisanu nagradu) budu udovoljavali zahtjevima, izdavači „Zabavne BibIioteke“ pr'miće ih rado medju svoje edicije sa 100 K po svakom arku. Jury za .prosudjivanje natječajnih djcla objaviće se kasnije. Bi ošura kupališta. liječilišta i Uetovall^ta u Hrvatskoj i Slavoniji. PoČethom rata izašla je ova brošura naMadom „Društva za promefc stranaca“ u Zagrebu, Franje Jceipa tig. br, 16. Sadritoje opis svih naših kupališta, idjećiiišla i Ijetovališta sa nmogim uspjeiim alustrac jama. Interesenti mcgu je dobiu kod navedenog društva, ako poša Ijo marJcu od W fikra,

Zatrpala ga zgrada. Prije par 'dana na Starom Sanjiku desio se jedan događjaj koji je st.o Života jednog dječaka. Dragutin Milosavljević, flječždr od deset godina, sa senjaka, igrao se u proslorjrma j-dne napuštene i padu sklone kruće. U toku nje> govog igranja zgrada se sruši i pretrpa 'djećaka. Ukazana mu je bila odmah pomoć, ali je 'djsčak usli,ed tereta, kojii se bio svaiio na njega, tragično završio životom.

Vijesti iz unutrašnjosti Žrtva bijesnog psa. Iz Ja~odine nam javlja dopisnife': Prije 'dva dana upućen je odavde za Beograd, radi Ijekarske pomoći, Milovan. f’ilipović, seljak iz Jovca, koga je jedno seosko pseto u nastupu fcjesnila ujelo u butinu flesne noge. Juće je isti seljak sproveden u bolnicu ,,Brčfeo“ radi liječenja.

Narodna privreda Pioizvodnja zejtiua. Uput sa mjerodavne stiane o priblranju sjemena raznih voćaka i biljaka ra'di proizvodnje z.jljiovcg u ja imao je volikog uspjelia. Ranaja u rirb.ji nije bio privrednik ►^oznat naćinom o preradi zejtina cedjenjem iz biljnog sjemenja. Jedino jo znao za ztj inovo ulje iz masline, koje se uvozilo iz inostranstva. Zato ga đragi načoli obrade n je n. inleresovao. U prošloj sezoni piibiranja najvišo je skupljsao sjemenje suncokivta, šljiva, trešanja, kajsije i bieskve, zatim bun'deve i duleka. U veiik.m koi.cinja.a p.ouar vano je sjamenjc 'državnim otkupom, alr jo isto tafco bilo i privatne proizvodnje zejtina, za ličnu upotrebu. Za privatnu upotrebu najviše se ekspoćitisalo gjemenje od bundeve i duleka, pošto se od fojega flobija zejtin najčis'tiji — ma da je bez mirisa. Ta proizvodnja bila js najviše zastupljena u kruševačkoiii okrugu, a najmanje u Sandžaku. Izia„a zejtina vršena je na ovaj način: ostavJjana se sjemenja buriđeve i duleka da se postepeno sasuše. Zaiim su dohro izmrvijena i aajzad stavljana u ključalu vodu. Poslije izvjesnog vremena, kada se voda oidadi, zejtin, kao lakše od vođe, izbjao je na povTšinu, sa koje se priirii'ao odvajanjem od vođe. i j;.i Nadati se, da će u ovoj gođini biti način ove proizvodnje zastup.jen u još rećem obimu.

Razne vijesti Koiiko kapijica Ima u 1 cin ? Poznato je, da 20 kapljica vode zaozima prostor 1 cm 8 . Za diruge tekućine vrijede drtigi brojevi, te tako nije mogn£e smjesta odmjeriti odredjeni broj kapljica neke Ijekarije. Na pr. 1 cm s sumporne kiseline sadržava 28, dušične kiseline 27, etera 83, čistog alkohola 62, terpentinskog ulia 55, maslinovog uija 47 kapijica. K p r .“ Seoba šišmiša. Poznata su putovanja nmogih riba, -- kao primjerice lososd I drugih srodnika — iz mora u gorske vodie, pa putovanje jegulja iz rijeka u niore, da se tamo pobrinu za podmladak. Mnoge se ptice sele redovifco preko zime na jug; neke sa sjevernih ktajeva dolazc u naše, kad pritisnc Jaka zima, kao na pr. kugara sivilorepa. I neki sisavci, kao antilope, vapiti-jeleni putuju redovito, jer brzo popasu svu travu iiekoga kraja, pa stoga sele u drugi. No nisu tako poznate seobe šišmiša. U ranu se jesen često vidjaju veliira jata ranoga šišmiša, kako sele za lijepih dana više prema jugu. Sa sjevera pak dolazi maii nordijski šišmiš, koji je rasprostranjen u Skandinaviji, Sjeveraoj Ruskoj, Sibiru. On se vraća u najsjevernije krajeve, u kojima živi tek u augustu; vjerojatno mu smetaju svijetle noći sjevernih krajeva u mjesecu junu i julu. Vraća se u jeseni, te preleti put oid deset stupnjeva širine^ioko 1110 km, kao od Zagreba do ffandrijskog bojišta). Osim soba nije poznat ni jedan suhozemski sisavac. koji bi tako daleko selicx ..Pr w

Huia-Vrana. U novoj Zdandiji ima vrst vrane (Huia), kod koje se zbila čudna' promjetia u ženke. To je jedini slučaj, gdje se mužjak od ženke razliktije kljunom. Mužjak ima navike žune. Čvrst i savijen kljim ptića kao da je stvoren za bušenje drveta; udari li om njime po drvetu, a ono zvuči šiuplje, odmah se laća posla i buši <trvo, zmajući, da će naći mastan zalogaj. Kljuii mu je doduše oštar, ali prekra'tak, da njim izvadi kukca. I om bi bez suimmje ostao kratkih rukava, da nema njeigove diružice. Ženka sa svojim dugačkim kljumom lako dopire do udaljemoga kutića, kuda se gusjenica sakrije, nabode je na kljun i fzvuče, pa tada mužjak i ženka medjm se podijeie phjen. Eto nam iz životinjskog carstva lijep prlmjer žene kao pomoćnice muževe. „Pr.“

Adela MHčinović: On i „On“ (Nastavak.) Velinka se nije mogla uzdržat! od smijeha. tako da se i Pavao morao smijati, ni ne znajući pravo čemu. — Znaš, kao gospodin Simić, tatin prijateij. Duga brada, očale, crveni nos i ćela . . . Ja sam onda mislila, da svi činovnici moraju izgledati, kao gospodin Simić. — A onda. Velinka, kad sam došao, kako s&m ti se onda pričinio? upita Pavle veselo. — No, valjđa znaš, kako si izgledao! Mali crni brčići, crno odijelo, cilindar, žute rukavice i u zapućku kitica ljubica... Ah. taj cilindar, kako mi se onda jako dopao! Ja sam ga dapače, kad si ti s tatom otišao u drugu sobu, uzela sa stolca i metnula na glavu. A kad ti je inana rekla: Vidiš, ovo je naša Velinka, onda si me ti prihvatio za brađu, baš ovako, kao inalo prije I rekao si: To je mala Velinka! Ole, kakove su u uje krasne očice, kao ijubićice! O, moramo malu gospodjicu zakititi tako ... I onda još jedan cjelov ua ovo vedro, bijelo čeoce . . . Skinuo si ijubičice sa svoga kaputa i prikopčio iii iia moju pregačicu, onda si me poljubio u Čelo. — Baš, kao i sada. — prekide Ju smijućke Pavao. — A, nisi pogodio . . . Još se pozna. mali, plavi znak, gledaj ga . . . Ovdje . . . Najednom se oboje glasno zasmijaše. Pavlu se Činilo, kao da od one dobe, koju mu je Velinka sada dozvala u pamet, niie prošao nego jedan dan. U njegovom je džepu dekret, kojim su ga istom imenovali! Koliki snovi, kolike želje i nade vriju u njegovom srcu! Kako je bogat i sretan! Kao da jc sav svijet njegcv, i sve oči uprte u njega i govore: ,,To je dakle Pavle Mihelić . . . Mladi . . . Mihelić. Mihelić", zujalo je odsvakuda. A onda je najednom opazio, da on nije ništa drugo, nego jedna ništica u nizu onih premnogih, koje su tek za to tu, da jedinica, koja stoji pred njima bude što veća. — Pa koliko je otada prošlo godina, Velinkc? — Koliko. zar ne znaš? Meni je tada bilo osam. a sad ću biti još jedanput toliko. — Osam godina, Velinka, osam! Kako je to zapravo malo. A koliko toga čovjek u to vrijeme preživi. Pred Pavlovim očima proletješe neke tarnne slike i pomalo se nadanj spuštala sjeta. A Veiinka je nastavila svoje uspomene. — A onda si se sve tnanje brinuo za me. Isprva si mi donašao knjižice sa malim pripoviječicama za djecu i zahtjevao si, da ti iii pripovijedam. A za moj dvanaesti rodjendan — sjećaš 11 se — domo si mi svezak Turgenjeva? Mama ga je htjela spremiti dok budem veća, a ti si rekao: Turgenjeva može čitati svaka djevojčica. Poslije si mi donio još dva sveska. A onda si sasvim zaboravio na mene. Zaboravio si, da negdje kraj tebe živi mala Velinka. Ti si valjda bivao kod kuće, dok sam ja bivala u školi, a kad sam ja došia već si ti otišao. Nisam te vidjeJa po čitave tjeđne. A1 ti si ipak bio ovdje. Ti to nisi ni znao! A ja sam uvijek sjedjela u tvojoj sobi, u ovom tvojem stolcu kraj prozora i čitala sam . . . Koliko li sam puta već proeitala one sveske, što si mi ih ti darovao. A kad bi sve pročitala. onda sam opet počela iz uova. I nikada mi nije bilo dosadno. Poslije nisam više ni gleđala u knjigu. Znala sam sve napamet i onda sam s tobom razgovarala — baš kao da si ti bio ovdje. Ja sam uvijek mislila, da si ti jako nesretan, jer moraš uvijek odlaziti od kuće. Nego znaš, nešto sam ti jako, jako skrivila. Dak si ležac bolesran, strašno sam se bojala, ali sada, kad ti je bolje, moram ti reći . . . Znaš, zapravo sam ja kriva, što si ti cbclio . . . One je noći mali Ivica ostavio sve svoje igračke I drvenoga kon.ia na hodniku, baš pred tvojim vratima. Bivalo je to češće t ja sam ili svako veče spremala, da ti ne smetaju, kad se vratiš kući. Ali one sam noći zaboravila. Istom u krevetu sam se sjetila. Ali onda više nisam tnogia uslati. Mama je rekla: Pavao imade uza se žigice, pa ćc već paziti. Ali ja sam znala, da ti nikada ne pališ žigica. Svake sam te noći čula, kad si došo i nikada nisi palio žigica. Za to sam se jako bojala, da će se dcgoditi nesreća. Vidjela sam te, kako otvaraš vrata, spotičeš se o konja i padaš, a uešto oštro ti se zabada u oko. Bilo tni je strašno I nisam inogla zaspati. Neprestano sam molila: Bože daj, da ne dodje dok ne svane! Dragi, slatki Bože, daj da ne dodje prije! — 1 ti zaista nisi došao. Vidiš ii, dakle, da sam ja kriva, što te one noći nijc bilo do jutra kuću Za to me jc tako strašno savjet pekla, dok si ležao bolestan . . . Pavle, što ti je?l krikne Vela Pavle je pokrio lice rukama, zatisnuo prste u oči, a usta, koja su se jedino vidjela, bila su iscerena, kao od ueke užasne bcIL (Svršiće se.) * »

Poslijednje brzojavne vijesti lzvještaj njemačkog vojnog vodjstva Kb. Berlin, 22. februara. Zapacfuo bojište: U pojedinim odsjecima topnlčkai djelatnost i djelatnost bacala mina, a isto tako I manje izvidjačke borbe. Na željeznici Y per n—R o u 1 e r s svladana Je i zarobljena iznenadnim napadom engleska poijska straža. U pos* ljednja tri dana oborene su u vazdušnoj borbi i gadjanjem sa zemlje 24 ne-. prijateljske letilice i 2 ukotovljeua os» matračka baiona. Istočno bojlšte: Vojna skupina tnarŠaJa EI c h o r n a; U Estonsko] zauzet ]e HapsaL 1. cstonski puk podvrgao se njemačko) komandi. U Livlandiji prodlru naše kolone prcko Ronneburga, Wol* mara i Spandau-a daHe napri]ed. Uz oduševljeno klicanje stanovništva ušle su naše trupe u R j e z y c n. Odanle prodrle su do L]uzyna. Minsk Je zaposjednnt. Vojna skupina generala L i n s i tt* gena: Kod pomaganja Ukrajini o njenoj borbi za osiobođjeniem postignuti su I dalji napretci. U Novogrado V o I i n Js k o m uhvatili smo vezu sa iikrafinskint odjeleujima. Druge koione nastupaju prema Dubnu. Prvi zapoviednik glavnog stantt pL LuđcndorfL NJEMAČKE OPERACIJE NA ISTOKU Berlin, 22. februara.O ujemačkim operacij'anu na istokn saznaje „Vossische Zeitung': Rhske čete, uključivo s vism komanđama pokazale su se kao posve đesor anizovane. S mjesta &e energično postupale ospostavljanju željezničkog saobraćaja, naročito u Ukrajini. Rjemačke čete do laze kao prijatelji, a ne kao nep i.ate.ji, Ukrajinsko stanovnišlvo pokazije razumijevanje za njemačku akciju i odolirava ju. Razum jo so samo sobom, da ćo se. poštivali interesi stanovr.ištva. Na ostrvo Mon stigli su zastupnici prvog e.ton skog puka i izjavili, da su spremi.i pođvrgnuti se njemačkcj komanđi unu ar baltijskih provincija. Za ostala tri estonska puka, za koja n!su preuzek odgovcraost, uvjeravali su, da se ne će protiv Nijemaca. U Ukrajini se veći građovi i željeznički centrj nalaze u rakami 1 o jše> vika. Bo.jševički pokušsj, da i«.v zu zali he žita iz Ukrajhe, ne može uspj3.i, jei je to i tshnički nemoguće. U ga,-erniji Jeršov ima još 80 miljuna pudi žita iz godine 1914. Jeđan austr jski časnik, koji se povratio iz Petrograda, jivlja, da su boljševiki veoma razočarani ispidom štrajkova u Austro-Ugarskcj i Njemačkoj. Sadanje držanje petrograd.-ke vl de ispoijava se kao reakcija na rani e pre cjenjivanje štrajkaškog pokre'a, Ve'iku brigu zađaje savj tu narodi ib kcmcsara sve to veća nestašica ži\rotnih nami riic-a. PROPALE FRANCUSKE NADE. Pariska šiumpa o boljševičko] kapUuiaciji i odvajauju Rumuujske2eneva, 22. februara Vijest, da su Trockij £ Lenjin pu hvatik njemačke uslove, pro'zvela je u Parisu dubok utisak. „Echo de Paris“ piše: Rusija se mora brisati izi računa francuskih nađa. O s^dbini nesrećne Rumurjske n jo dozvo jena viš< nikakva TOzija. Averescov j3 k- b ot primoran na zaključenj.3 mira. Nad. jmo sc, da ćo Rumunjska za gubitak Dobruđže dobiti kompenzacije \x Besarabiji. S ve o Bvemu može se reći, da je »zItjčen cijeli istočni front DR. KUliL MANN NA PUTU ZA v RUMUNJSKU. Kb. Beč. 22. februara. Državni tajnik pl. K fl h 1 ni a n n nastavio je danas u 4 sata poslije podne svoj put za Rumunjsku.

1

Lijepe srudi, tloc, vrat 1 ruke nc doblju svoje Izrjzite Ijepott bcz Olana Aiabasler pudera I Dlana Crtma. Cljena jcdnc doze za probu K 2.— Vclike doz« K 4.— GUvno prodavalltte JMAHA” Haadala A. «. BOOAMST • N*dor iMcsa C,