Београдске новине
Strana 2.
Snbota
BCOORAD8KE NOVINE
f. rnarta 1918.
Brof 65.
Rusija i Finska Kb. Stockholrn, 8. 'rnarta. „Politiken" izvještava, da je ugovorom medju revoluc'jonarnim v'aclama u Petrogradil i Helsingforsu Rus ja odsfu^pila Finskoj sjeveme oblasti, tako da po tonja dopire do Ledenog mora. Fmska je odstupila Pnsiji mali dio zemljišta sa baterijama blizu ulaska za. Petrograd,
Njemačka oružana intervencija u Finskoj Kb. Stockholm, 8. marta. ,,bozialdemokrateni“ đoznaje iz Helsingforsa, da je u ponedjeljak bilo 6aVjetovanje izmeđju fanskog revoluc jonarbog odbora, — inedju ostalima Mannera 5 Sirole — i švedskih, kao i đanskih ao.cijalnih dernokrata o predlogu za posreidovanje. Pri otvanmji’ ’-Va-'i-e đo io je <Ma nner brzojav sa izvjeifajem, da se Nijemcj približuju Aalandu. Vijest je iza?vak veliku uzrujanost.
Engleska u ovom ratu sudjeluje zato. da bt došla do pravlčnog mira. On se se odrlče nade, da će Lansdowne uskoro sa jedne vellke javne govorničke tribine govoritl. (Odobravanje). J ow e 11 je iznio predlog, da se Lansdowneu za njegovo drugo pismo izjavi zahvalnost. Poslanik Lee Smith iziavljuje. da Je za mir giavna smetnja, što saveznicima nije uspjeio, da dodju do jedinstvenog vodstva. Krajnji zahtjevi ne mogu se provesti, a ipak se dalje borf. Postupanje Japana donijeće •xa saveznike nove zamršaje. ZakljuCeno Je, da se takve skupštine održe u cijeloj zemlji, te je izrečena nada, da 'tt sam Latisdowne oreuzeti za njfe upravtt. Dogadjaji u Rusiji Boljševiki sele iz Petrograda u Moskvu. Kb. Petrograd, 8 marta. Petrogradski brzojavni ured javtja: Ispražnjavanje Petrojgradase neprekidno produclije. Preseljenje sovjeta narodnih komesara u Moskvu izgleda da je kooačno riješeno. U tom slučaju će biti izvršni odbor sovjeta u Petrograđu najviši viadin organ u prije-stonici. Mnogobrojni hoteli i privatni dotnovi u Moskvi zauzeti su, da bi se u njiraa mogla smestiti državna nadleštva. Obustavijanjc neprljateljstva. Kb. Petiograd, 8. marfa. Petrograđska brzojaraa agencija javija: Fotpieivanjsm ugovora o mirn obu»tavljene su vojničke operacije, izuzevši tdjelovanje letilica, koje se u ostalom ografiičava na izvidničku službu. Izvještač ,*Našeg Vjeka" brzojavlja, da su se Nijemci posl je evakuacije Narve ukopali <12 vrsfa zapadno od varoši.
Dogadjaji u Engleskoj Napadaji štampe na vladu. Kb- Rotterdam, 8. marta. ,,N i e u \v e C o u r a n t‘ javlja iz Londona: Carson i imiogi drugi govornici oštro stt napali u donjoj kućt na prvog lorda admiraliteta, Oeddes a, i na vladtt. što je J e 11 i c o e otpušten. Oni su ovu mjeru označili kao pos'ijedicu Northcliffovih spletaka, i zahtjevali vraćanje Jellicoea na dužnost.
Oni su utvrdili, da članovi ratnog kabineta nijesu o toj mjeri ImaJi ni pojma. Geddes je izjavio, da je o pitajiju raspravljao sa Lloydom Oeorgeom. Jellicoe će biti opet upotrljebljen, Člm se za to ukaže prilika. Engteska štampa komentariše veoma uzrujano taj slučaj. ,,D a i 1 y N e w s“ pišu: Ovaj sistem, što sada vlada, nije nikakva viada, nego samo diktatura za štampu. „Manchoster Quardian“ javlja, da se u koridorima govorilo o krizl vlade, ali da opet nije bilo nikoga, ko bi bro spreman, da zauzme mjesto vlade. Kb. London, 8. marta. Bonar Law je izjavio u donjoj kući, da će Lloyd George u ponedjeljak dati izjavtt o ođnosima vladc prema štampi. Umro John Rcdmond. (Naročlti brzojav „Beogradskth Novina“) Rotterdam. 8. marta. U utorak u noć umro je John R e d m o n d, vođja irske narodne stranke. Redmond je bio dobar Irac, afl je bio za autonomiju Irske u okviru Engleske. U toku rat^ i z g u b i o je mnogo simpatija kod svojih sunarodnika, medju kojinia je sve više prevladjivala ideja potpunog otcjepljenja, koje zastupaju ,,S i n n-F e i n c i“. S toga Redmondova srnrt pređstavija t e ž a k uda r z a En g i esk u. Pođmornički rat NOVA POTAPLJANJA. Kb. Berlin, 8. marta. WoIffov uređ javlja: U zapornom pojasu je ponovo potopljeno 18.000 bruto tona. Medju potopljenim brodovima dva parna broda, teško natovarena, pogodjena stt u kanaltt tt osiguranom sprovodtt. Načelruk adtniralskog stožera Tnomarice.
Najnovije brz. vijesti Ministarska kriza u Spaniji. Kb. Mađrid, 8. marta. Havas javlja: Ministiir momarice je odstupio zbog nezadovoljstva s vojnint reformama, koje su primljene u jttčerašnjoj ministarskoj sjednici, Kb. Madrid, 8. marta. Havas javlja: Ministarski savjet se razišao, ali nije izbila ministarska kriza. U zvaničnoj noti se \veli, da su vojne reforme proučene i jednog'Lasno primljene. Njihovo provodjenje narediće se kraljevint dekretom. Reforme ne će stupiti na snagu prije 1. juna o. god. — Iste stt mjere primljene f za tnontaricti. L.jetnje vrijenie u Njemaćkoj. Kb. Berlrn, 8. marta. Ljetnjo vtrijeme počinje u Njemačkoj u ovoj goditii 15. aprila u 2 sata u jutru, a završuje se 15. septembra u 3 sata u jutra.
Sa Balkana RUMUNJSKA. Protiv kralja Ferdinanda. Bivšd posianik u Bcr.inu, dr. Beldl» man, piše u bukurtškom listu .Lum i n e“:
Poslije negretne nloge, l«>ju ou u ruznrnjikoj tra^ediji igrali kako kraij Ferdinand tako i kraljica Marija, da ii je još moguće da oni ili njibovi nas j-dnici vlar dajn i da!je u ovoj zemlji, s neophodno za to potrebnim morabum autoritetom, a poHtičkim ugledom^i svojstvima, da bi se naša. otadžbina ponovo postavila na novu i zdravu osnovu? Na to je državnik Petar C a r p ovako odgovorio: „To nije nikako moguće, jer ee kralj Ferdinand ponlzio da bude orudje svoga miuistra predsjednika i dozvolio da se lakomisleno unšti djelo kraja Karola, đjelo, koje su pod.gli državnid, koji su ost-varili uniju rumunjskih kneževina“. Da bi pred prevarciiim i žrtvovamm narodom opravđali rad kralja Ferdinanda, oni, koji su ga gumuli u ponor, is.iču, da je kralj Ferdinand radi izvršenja svoje dužnosti kao Rumunj, morao ugušiti glas svog hohenzolcmskog srca. U ime cijelc političkc- tradic.j aše zemi'e mi inoramo protestovali protiv takvrog izopačavanja istdne. Da je on kao Hohcnzoliernovac slijedio tradiciji s\ r oga doma, on ne bi pošao pogrješnim putem i ne bi uzeo pravac koji je protdvan uslovima života i buđućnost kraijevdnc. Izmedj i dužnosti kao Rumunja i dužnosti kao Holiei zollemovca nijc postojao nikakav bukob savjesti, na protdv, njegova osobina kao Hohenzollemovca bila je sigumost za izvršenje svoje dužnosti kao kralj Rumunjske. Taj se kralj u samoj stvari odrekao Bvogi prijestola onog dana, kad je pogazio svoju zakle^vu. Kra’j Fe-d’nand > njegov dorn nem”j'i v'š- mjesta ni (u Rumur jskoj ni u Njemačkoj.
Grad i okolica
Dnevul kaleudar L) a n a s je subota 9. marts, po starom 24. februara — Himokatotici: Franciska Rim. nd,; pravosiavni: 1. i 2. obr. gi. jov. Krst. Casnlčka i tinovnlčka kasina otvoiena jc potam od 15 februara do 11 satl u noći. C. i k. vojnitki 'dont: Citaonica, soba za pisanje i fgranjc, kantina. Otvoreno od 7 sati izjutra do 9 sati uveče. Siobodan pristup svakome vojniku. Kinematograii: Vojni kino u Kraija Milana ulici br. 56 (Koloseum); U 6satlposiije podne predstave za vojnike, a u 8 sati uveče predstava za ćasnike. — C I kr. gradjaski kino na letazijama br.27(Pa* risj: U 5 satl postije podne i u 1 satl uveče predstave za gradjanstvo. Beogradski orieumiu rimskom pozorištu, prijc Bottlevard): Početak predstave u 8 sati uveče. Biblloteka za pczajmicu (Balkanska ulica br. 1, Hotel Moskva). Otvorena od 10—1 sat £iije i od 3—7 sati posiije podne. Noćna služba u ljekarnama : Od 3. do ukijučivo 10. marta vršiće noćnu službu u Bcogradu ove ijekame (apoteke): Mich I, Stara Crkvenauhca 8; Kušaković, Knežev spomcnik 2; S e k u 11 ć, Takovska uiica 37; ijekarna C r v c n o g K r s t s, Beograđska ulica 2. Saobraćaj na ratnom mostu izmedjU beograda i Zemuna obustavijen je svaaog dana od 7—8 3U sati piije podne od 12.30 —2 sata poslije podne. ParobrodarsKl saobraćaj. L Izmedju Zemuna i Beograda. Rcd piovidbe, koji važi od 26. januara do cpoziva: Potazak lz Zcmuua za Beograd u 630, 7-30, 8'30, 9'30, 1030 i li’30 pr. podne te u 1'30, 2-30, 3'80, 4 30, 5'30, 6'30 i 7'30 poslije podne. — Polazak iz Beograđa za Zcntun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 satl prijc podne, te u2,3, 4, 5,6, 7 18 sati poslije podne.— 11. izmedjuZemuna 1 Pancsove Red plovldbe, kojl važi od 26. jenuara do daljne naredbe; iz Zemuna za Pancsovu svakog dana u 6 sa’.i ujutro 1 u 12 sati u podne. — lz Pancsove za Zemun: dnevno u 8'30 satl prlje podnc i 3 sata posiije podne. Brod kojl saobraca izmedju Zcmuna i Pancsove i obratno ne pristaje
vac da ga ne uhvate na delu, šapatom •dgovorila: -— Doći ću! Sto je brže mogla požurila se kaći, tako da je tamo biia pre šest časova. Muža je zatekla u pusiotn jektt rada. Bojala se da nije što doznao o njenoni popodnevuom ljubavnom sastanku. Laknuio joj je, kada je iz izraza njegove obične mirnoće konstatovala da ništa nije poremećeno u dosadašnjcm radu njihovlh bračnih opltodjenja. Sta više, on je bio nešto veseliji, jer je bio zadovoljati uspehom današnjeg popodnevnog rada. Po obedu stiprug je otišao'do po/.orišne blagajne i izvađio ulaznice, Ona jc za to vreme uredjivala toaletu, pošto se prethodno postarala da uspava dete. SluČajuost je litela da je toga večera samo za nekoliko sedišta bila od« tvojena od Hubavnika. Pogledima stt so značajno sporazumcvaH. Muž nijc prlmetio ništa.' Pri povratku iz pozorišta ciooekaia ili je dadiij# na ulazu u kuću. Saopštavajući im, da kod deteta nije sve u najboijem redu, preporučivala je da se odmah pozove lekar. Po njihovotn od(asku dete se probudiics počelo da pla5e i postepeno postaja3o sve uznemirenije. Sad ćuti ali je u velikoj vatri. Brižni otac uije ni ulazio u kuću, .već je odmah otišao do najbližeg lekara, digao ga iz postelje i doveo ga bofesnom detetu. On je konstatovao jako zapaljenje i predvidjao krizu sutra u podne. Celu noć probdeuisali su. Dok je gospodln Milosav pred svanuće malo Urflegao, da bi se u nekoliko potkre-
pio za sutrašnje poslove, gospođja Smilja nije sklopila oči cele noći. — Da nije to kazna za prestup što ga litedoh itčiniti, pitala sć ona u sebi, To pitanje nije je nikako ostavljalo. Ujutru je ispratila inuža sa izvesliom strepnjom, jer je detetu bivalo sve teže. — Ako bi pre ffioga povratka došlo do krajuje granice krize — ođmah me pozovite. dodao je on opraštajući se. Ove reči zadiialc su joj sc u srcc kao oštrica noža. Pred podne naišli su najteži momenti. Lekar, koji je predviđjenog časa bio tu i posmatrao borbu života i smni, brojao je svaki sekund. Najzad prekide tišinu: •—■ Moj je posao svršen. Kriza je prešla. — Hvaia g. doktore, zajecala je ona. Ovaj izvještaj silno je na nju dejstvovao, da se zamalo nije srušila na pod. — Naš će Miljko ostati živ, tako je doktor kazao! Tim rečiina presrela je muža kada se vraćao kući sa posla. Poletila mu je u zagrljaj, sa toliko nežnostf. da se ou našao u čttdu. — Oh, ja te volim, mnogo volim! strasno ga je oslovijavala. Iznenadata bolest detinja proizvela je nagli preokret u njenoj duši u tno mentu prekreta. Ljubav prema detctu odvratila ju je od prestupa. Sutradan izvestila je nesudjenog ljtiba\7iika do joj se ne mvda.
MALI PODLISTAK
Istorijski kalenđar Ame rigo Vespucci. — 01 og a u. — M i r a b e a u. — C a r Wi 1 h e 1 m I. Na današnji dan, 9. mairta 1451. god. rodjen je u Firenzi čuvemi moreplovac A m e r i g o V e s p u c c i, po kojemu je Amerika dobila svoje ime, a o kome smo već govorili na ovom mjestu prilikom godišniice njegove smrti (t 22 . II. 1512. goditte). — 9. marta 1741. godine (tačtio noću izmedju 9. i 10. marta) zauzeli su Prusi u tzv. prvom šleskom ratu pod komandom princa Leopolda Dessavskognajuriš tvrdjavu 01 o g a u u Šleskoj. 9. marta 1749. godine rod,ien je u B i gn o n u u južnoj Francuskoj slavni državnrk Homorć Oabr. Victor Ri<iuett grof Mirabeau (Lzg. ,,Mirabo“). Mirabeau-ova porodica bila je talijanskog porijekla, ali još trinajestog stobe« ća bila prešla tt Frattcusku. Mirabeau jo još u 17. godini života stupio kao ix>tporučnik u jedari konjički puk, ali je u svom inalom garnizonu vodio toiiko raskalašan život, da ga je otac prvo dao pritvoriti, a zatim ga uvrstio u odrcd, koji je izvršio ratni pohod na ostrvo Korzlku. Ovdje se odlikovao u borbama i stekao je povjerenje svojih pretpostavljenih i svojih vojftika. 1770. godine napustio je vojnu službu u činu kapetana i otišao je na jedno imanje svoje pofodicc u Limousinu. 1772. godine oženi ga otac jedinom ćerkom markiza Marigvana, lijepom, ali sujetnom i pobožnom damom, sa kojom je Mlrabeau vrlo nesretno živio. Zbog grd-
d Beogradn. — IIL lamediu Beojjr 1 S'apea, Potazak iz Beopada ta Sabac *vake trijedc i subote u T30 a*ti o jut.-o Polazak Iz Sapca za Beograd svakoc«etvrtka 1 uedjeljoni u 7 i. u jutra — PutniCkl palobrodKSkl saobraćai izmedju oršavel 2emuna i IzmedjnOriave I Braila Polazak iz Ortave za Zemun: nedjeijora. ntc rkom, tetvrtkom u C satl u i»tro. Iz ZeBtuna za Oriavu: pooedjeljkom, Kijedrm I petKom u 4 sata poalije podne. Iz Ortave aa Brilu: utorkom l subotom n 6 ntl n jutro. Iz Braile za Oršavu: ponedjeljkom I četvrtkom u 10 sati prijc podne. (Brodovi, na toj pruzi ne pristaiu do dalje odredbe u Prahovu, Vidinu, Rahovu i Silistrijl. uvaj vozni red za prugu Oršava —Braila važi do 15. marta; od 15. maita oveden je novl vozni rcd, koji smo već objavlli, a koji ćcmo na ovora mjesiu donositi počam od dana atupanja na snagu. V o i n o parno toplo kupatllo nCarUušanovojulicl. — 1. Kupatilou kadama: a) Za vojnc osobe otvoreno radnim danima od 7 sati prije r nlne do 5 aatl potlije podne, a nedjeijom praznidma od 7 aati prije pođnedo 12*/ sati n podne. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 sati prije podne do 5 sati r siijc podne, a nedjeljom 1 praznicima od satl prije podne do 12 ! / a sati u podne. — 2. Parnokupatllo za ćasnike i D jima ravne iinovnike otvoreno i je utorkom, srijedom, pctkom t subctom od 7 sati prlje podne do 5 sati poslije podne, a nedjeljom 1 praznidma od 7 sati pri,e podne do 12'/o sati u pođne. — Za gradjane mušltogpola otvoreno je parno kupatiio ponedjeijkom i ćctvrtKom <ako u tc dane ne pada kakav praznik) od 9 satl prije podne do 5 sati postije podne. — Časnicima t njima ravnim ćinovnldma stojc na volju da se služe parnim kupatilom i u dane odredjene za gradianstvo (ponedjeljkom 1 ćetvrtkom). Blagajna se zatvara radBim danlma u 12’-/ 2 sati, a nedjeijom i prazuicima u 12 satl u podne. Posjet bolesnika u bolnicama: U bolnid .Brćko*: od2—4 sata poslijc podne. U bolnici „Bruun“: od 9'3o—12 sati prije podne i od 2—4 sata poslije podne. — U C. i k, gradjanskoj bolnici: u utorak, ćetvrtak i nedjeiju od 1—3 posiije podne. Kužna bolnlca: l’osjeta nije dozvoijena. ObavijeStenja o bolesmcima dnevno od 11 do 12 sati prijc podne naulazu u bastu boinićke zgrade sa strane Vidtnsi'.e ullce, Rimokatolička slnžba Božija. Sutra u nedjelju, 10. marta slu* žiće se: I. U k o n a k u: U 8 sati u jutro sv. misa za vojništvo uz njemačku i srpsko-hrvatsku propovijed. U 10 sati prije podne sv. misa i talijanska propovijed za talijanske zarobljenike. II. U župskoj crkvi: U 8 sati sv. misa za školsku djectt. U 10 sati prije podne pjevana sv. misa uz njemačku propovijed. U 3 sata poslije podne večernja. U radnc dane prva sv. misa počima u pol 7, a druga u pol 8 u jutro. U korizmi svaki petak posiije podne u 5 sati križni put. Vaznesenska crkva z*t beogradsku sirotinju. Vaznesenska crkva priložila Je sirotinjskom odjelenjtt opštine grada Beograda svotu od 42.20 kruna. koju je svotu prikupila na tas za vrijeme bogosluženja, a za pomaganje beogradske sirotinje. U mjesto poiuena - za beogradsku slrotinju. Gospodin Periša Stefanovlć, trgovac beogradski priložio je sirotinjskom odjelenju opštine grada Beograda svotu od 200 kruna u mjesto trogodišnjeg pomena svojoj ćerčici M i r o s 1 a v i — Mirf, a za pomaganje sirotinje beogradske. Uinjetničko veče 37. pjektdfjskog puka. Povodom umjetničkog večera c. i k. pješadisjkog puka br. 37 od 5. i 6. marta u korist fonda udovica i siročadi toga puka daii su dobrovoljne priloge: giavni guverner barun R h e m e n K 100, Ugarska opšta kreditna banka K 100, Ugarska bankai
nih dugova, što ih je Mirabeau bio napravio, dao ga je otac opet pritvoriti, i to prvo u Manosque, zatim na zamak If u marseilleskom zalivu (čuvenom po romantt A. Dumas-a „Grof Monte Christo“) i najzad u Pontarlferu. Ovdje se Mirabeau upozna sa 18. godišnjom markizom S o f i j o nt, suprugom sijedoga markiza de Monniera, u koju se zaljubi i sa kojom 1776. godine pobjegne u Amsterdam, gdje je živio sa njotn pod imenom Mathieu. Briga za opstanak natjerala ga je, da se bavi književnošću i prijevodima sa engleskog. Ovdje je dovršio svoje djelo „Essai sur lc despotiome“, koj«e se odiikuje smjelim slobodotimnim idejama. U medjuvremenu ga je sud u Pontarlieru po ondašnjim drakanskim zakoniina kao zavodioca u odsustvu osudio it a s m r t, pa je po ondašnjem običaju predvidjenom za takve slučajeve, nje> gova slika prikačena na vješala (,,vješanje in effigie“). Istragom, koju je forsirao satn njcgov otac pronadjett je, holanđske su ga vlasti izdale i Mirabeau bude zatvoreu tt v i n c e n n e s k i zamak, dok su markizu Sofiju odveli u manastlr (sarnostan) sv. Klare u Oien. Iz svoje tamnice Mirabeau je pisao svojoj ljubazniei nježna ijubavna pisma, koja su docnije objavljetta pod imenom „Lettres originales de Mirabeau, ecrites du donjon de Vincennes". Osim toga je Mirabeau u ovoj tamnici napisao nov esej o predrevolucijonim političkini prilikama u Francuskoj, koji se odlikuje isto tako sihtim- stiiom. Oslobodjen 1780. godiue smjelo je poveo borbu za svoju društvenu rehabilitaciju i postigao je, da je 1782. godine sud u Pootarlieru povukao presudu. izrečenu protiv njega, U skoro zatim ga je Lzuevie-
Trgovaćko dionlčko drnštvo K 100, Peštanska ugarska komercijalna banka K 100, U g a rska eskontna banka K 100, Austrijska anglobanka K 100, Bečko bankovno udruženje K50, Lenderbanka K 50, Bosanska banka K 50, natporučnHi Richard Ehrenwald K 50, gospodjs Marcel F a r a g o K 40, brodarski kapetan L a 1 o v i ć K 20, stožerni nadliječnik dr. F r a t e r K 14, konzul F r e ytag K 10, potpukovnik Pejaković K 10, N. N. preko natporučnika dr.Aszodija K 10, drugi razni darovaocl ukupno K 125. — Svega je palo dobrovoljnih priloga K 1029.40. Puk izriče ovim svima plemenitim darovaocima svoju najsrdačniju zahvalnost. Austro-ugarski kulturnl rad u Srbljt Početkom drugog školskog tečaja otvorila je vojna giavna gubernija u Srbiji realne gimnazije u Kragujevcu ; Kruševcu, Šapcu, Valjevu i Užicu i jednu trorazrednu trgovačku akademiju u Beogradu. Nastavničko osoblje je sa« stavfjeno iz srpskih nastavnika, a nastavni jezik je srpski. Njemački i magjarski jezik uče se kao obvezni predmeti. Otvaranjem novih škola povećao se broj učenika i nčenica u srednjim školama na 4000. Vrhovna uprava srednjoškolske nastave povjecena je jednom časniku, koji je u svome gr» djanskom pozivu direktor jedne budim-, peštanske gimnazije i koji potpuno vlada srpskim jezikom. Zadušnice. Danas stt po obredima pravoslavne vjere zadušnice. Njih ima dvoje, u oči mesnih poklada i u nedjelju po Trojicama (na Petrove pokiade), ali su današnje glavne, i ova se nedjelja zove zadušna. U srpskom narodu je običaj, da cianas svaki svima mrtvima svojim. kcje on pamti, ili ih ima zapisane u čitulji, spremi po svijeću voštanu, pa sve te svijeće sastavi u jedan rukovet i zapali te izgocu mrtvima za dušu. Ali se najpriie svaka sveća namjeni: djedu, babi, ocu, materi i t. d. Ako ii je blize manastir ili crkva, onda se te svijeće odnesu onamo, i svaki da svoju čifuljiv svešteniku te on sve mrtve spomen^ na slnžbi; svalci zapali svoje svijećif, kad sveštenik počne pominjati mrtve. Poslije svršenog pominjanja svijeće s« pogase i poknpe; od njih se prave dru* ge svijeće i pa!e u crkvi. U mnogim 9e mjestima izlazi 1 na grobije sa sveštenikom te s«e tu spominju mrtvi, čitaju molitve, pale svijeće i dijele se razn? jela i pića mrtvima za dušu. U Beogradu je običaj da na današnji dan iz svake porodioe po jedan ilf dva člana izadjtt na groblje svojim pokojnicima. Na njihovu se grobu zapale svijeće i poiože razna jela i pića. Sveštenik s«e pozove te on očita molitve. prekadi i prelije grob, pa se onda onc jelo i piće dijeli sirotinji za dušu mrt« vih. Danas je groblje puno ožalošćenih posjetilaca,. koji se sjećaju svojih davnašnjih i skorašnjih pokojnika. Traže se porodice mnrlih ratnih zarobUenika. Sudskom odjelenjtt opštine grada Beograda potrebno je. da se jave rad ; izvjesnog hitnog i važnog saopštenja porodice umrlih ratnih zarob1 j e n i k a: 1. Mihajla Jankovića iz Beograda, rodjenog 1894. godine; 2. Voje Zdravkovića tz Beograda, rodjenog 1866. godine; 3. Milića Jovanovića tz Beograda, rodjen 1899. godine.
rila markiza Soiija, koja je 1789. godine izvršila samoubijstvo. Teški materijal* ni položaj, u kojcniu se sada nalazio. tjerao je v Mirabeau-a. da se opet ods književnosti. Sastavio je mnoge sjajne napise, u kojinta oštro kritikuje političke i socijalne neprililce onoga doba. Poslije kratkog bavljenja u Engleskoj otišao je 1785. gođine u Bcrlin, gdje je bio predstavljen kralju Friedrichu II. Vra-’ tivši se sa ovog puta izradio je meinoar o položaju evropskih država, u kojemu je obilježio nepovoljni položaj Francuske. 1786. godine poslali su ga opet u Berlin. Vrativši sc odando napisao je 1787. godine istoriju Pruske pod vladavinoin Friedrich^i II. Kada je Louis XVI. 1788. sazvao stalešku skupštinu, provencenski plemići nisu ga; htjeli kandidovati zbog njegove prošlo’ sti. Na to so grof Mirabeau kandiduje kao kandidat tzv. „trećega staleža" (gradjanstva) 1 bude Lzabran na dva mjesta. 1789. godine dodje kao poslanik u Versailles. Na sastancima staieškc skupštinc dTžao je odlične govore protivu apsolutističkc vladavine 1 piemićske samovolje. 23. juna izgovorio je znamctnitu riječ, kojom je, može se re ći, zapoćela francuska revolucija (obič’ no sc njen početak računa padom Ba< stille, 14. jula 1789. godiue, koji se dat još danas u Francuskoj slavi kao na rodnl praznik), na ime odgovorio je n: kraljevu poruku skupštini, da se razi dje: ,,Mi se ovdje nalazimo po voiji narodnoj i ukloničemo se saino pred ba junetima“. Mirabeau je odlučno ustajao za narodnu siobodu, ali jc bio umjereu, tražio je samo ustavnu monarhiju a borio se protiv krajnjih radikalnii elemenata. S toga se trudio svim sUa ma. da posreduje izmedju dvora I na