Београдске новине

Strana 2.

Nedjelja

BEOGRADSKE NOVINE

10. marta 1918.

firo} 96.

Japanska intervencija u Sibiru IntervencUa privremeno odložena. Kb. Rotterdam, 9. marta. . JavIJa se Iz New-Yorka: Japansko poslanstvo je Izjavilo, da su planovi za intervenciju Japana u Sibiriji privreaneno o d 1 o ž e n l. Sada sasvim zavisi od Engleske, šta će Jrpan raditl. Kinesko poslanstvo }e saopštilo, da će Kina podupirati politiku Sjedinjenih Država i da će se po svoj prllici ogranićlti na zaštitu maaidžurske granicei. Japanska žeija za sudjeiovaniem Kitaja. Kb. Londion, 9. marta. ,,D a i 1 y M a i 1“ javlja fz T i e n t*ina od 5. o. mj., da bi Japan rado rvidio da i Kitaj učestvuje u japanskoj akciji, ako bi spoljne mjere to zahtijevale. Kltaj se nada financijskoj potpori od strane Japana i Amerike radi izvršenja zadatka u ekspediciji četa ua ejeveru. Bol.fševlbl diž« u vazduh mostove u Sibiru. Kb. Rotterdam, 9. marta. ,,D a i 1 y M a i 1“ javija iz Tientsina od 5. o. mj.: Boljševiki sti 50 miija zapadno od Mandžulija na sjaverozapadiioj granici Mandžurije b®ci!i u vazduh žoljeznički most sibirske željezn’ce. I koiosjek je u blizini mosta pon:šten, a to će jamačno spriječiti put diploina* -fa, koji dolaze iz Petrograda.

Slobodna Finska Motivi njemačke intervencije. (Naioiia brzojav ..Beosradskih Novlna 1 '.) Budimpešta, 9. marta. Berlinski dopisnik ,,A z E s t a“ 'doznaje, da su za upletanje Njemačke u Finskoj biii moralni motivi mjerođavni. Bez obzira na, nezgode Finske zbog bjesnila boljševičkih bandd, Njemačka ima velikog interesa, da u Finskoj dobije jak bedem protiv bučnog boljševikizma. U Velikoj Rusiji mora se još uvijek računati sa pre.vratom, i zato ne mogu čete napustiti granicu. Ali se ne radi o formacijama za boje( we, nego za osiguranja. Strašan teror crvenih gardista. Kb. Stockholm, 9. marta. ,,S t o c k h o I m T i d n i n g e n“ javlja: Mnogi su se Rusi vratili iz Finske u Rusiju, ali je revolucrjonama vlaia u Helsingforsu sve ruske vojnike, rnornare i crvene gardiste, koji žele da ostanu u Finskoj, oglasila kao finske gradjane, čime se izbjeglo odredjenje njemačko-ruskog ugovora o »niru o ispražnjavanju Finske. U južnoj Finskoj viada strašan teror, koji vrše crvene gardiste u svotne bjeganju iz Revaia. NaroČiti dopisnik ,,S o c i a 1d e m o k r a t e n a“ javlja iz Helsingforsa, da je pogrješno mišljenje, kao da socijalistička radnička klliasa stoji siožna iza onih, koji sad rade u ime zloupotrebljene revolucije i slobode. Pametui socijaiistički elementi upravnih krugova osudjuju cijelu taktiku, koja je dovela do sadanjeg stanja užasnih nedjela l pljačkanja. U upravi te izbio rascijep. Jedan od vodja, ,W i c k, ne ođobrava potpomaganje re.volucijonarne vlade, tako isto giavni uretlnik radtiičkog lista T y 6 ni i e s i bivši senator Tatuier, vodj stručnih orgatiizacija. Ooti izjavljuju, da je postupak revolucijone vlade zločin prejna radničkoj klasi. Kao značajno jav'ija dopisnilc ,,S o c i a 1 d e m o k r a t eu a“, da su revoiucijoni vlastodršci ipustili u promet novčanice, koje su u liržavnoj baucl našli bez potpisa, pa su tii snabjđi s iažnim potpisima, da se ue hi razlikovaie od starih tiovčaiiica. Cete crvenih gardista u strahu prtd Nijeiiicima bježe iz Fhtske. Kb. Stockholm, 9. marta. Ovujc su stigie vijesti, da su ruski vojnici pobjegli sa Aalanda preko ieda za Finsku, čim je u EckerO stiglo

Atl mora bitl da su ovaku osvetu •itaučiie od lasta, koje se na taj način svete protivnlku, kad im preotme gnezdo, koje one ostavljaju u iesen, kad se se'e.

/VIALI PODLISTAK lslorijski kaleiutar Kraljlca Luisa. — Kraij Maxim i 1 i a n Ii. b a v a r s k i. — M ti kdensk a bitka, Na današnji dau, 10. marta 1776. godine rodjeita je u Hannoveru kao kći vojvode Karla mecklenburškog pruska kraljica L u i s a, stipruga kcaija Friedr 1 clia \Vllheima III. i lnati kratja Friedricha Wilheima IV. I kralja i prvog njcmačkog caca Wilhtlma I., o kojlma je juče bilo govora. U easovima vojničkili poraza i političkih nezgoda, koje su Pnisku suašli za uapoleonskih ratova, otta je uvijeiT'hrabrila 1 tješlla svoga supruga, pa je s toga ostavila vrlo simpatičnu uspomenu mtdju svojim narodoiu. Urnrla je 19. juia 1810. godine 1 sahranjena Je u mauzoieju u Charlotteuburgu, gdje joj je podignut i spotnenik, djeio vajara Ranci::!, — io. marta 1864. godinc urv : o Maxlmlllan H., kralj ba''• 1r 6 Rodkn j* 28. novembra 1811.

2000 njemačkib vojnika. Samo su ostala poljska i eslonska odjelenja, koja će so preko Švedske vratiti u otadžbinu. ,,Aftonbladet“ doznaje, da forslratije njeinačkiii ledoioma u ffnskom zalivu izaziva veiiku uznemlreuost medju crvenim gardistima u Helsingsforsu. Njihove čete nalaze se u raspadanju 1 u bjetžanju napuštaju Fmsku.

Dogadjaji u Spanjolskoj . Kb. Madriđ, 9. Jnarta. Havas javlj»: Ministar pm's eđn'k Piictc imao jc da-nas prija podne poduia dogovor s kraljem. U vidu su dv je mo guć-~-ti: obrazovanjc libcralnog iii homogenog konzcrva ivnog ka'ir.eta. Noosnovana je v'jsst o mogućnosti vojnc diktapire La Cicrvas, koja bi se oslanjala na čisto vojno imnis'arBivo. Ostavka cjeioknpnog kabincta. Kb. Mađrid, 9. marta. Havas javlja: Kako listovi javljaju, ministar predsjednik 0 a r c i o Prieto je podnio kralju ostavku cjelokupnog kabin e t a.

Naredba turskoj vojsci Povodom zaključenja tnira sa Rusijoiii. Kb. Carigrad, 9. marta. Ageuce Milli javUa: Zaanjenik generalisima, E n v e r-p a š a, izdao je povodotn zakljueka mira sa Rusijom drugog dana ovu naređbu otomanskoi vojsci i floti: Saveaničltom oružju, svjesnom svoga prava i snage, pošio je za rukoin, da brzim i snažnim postupkom postigne konačni mir sa Rusijoni, koji se putem pregovora nije mogao isposlovati. Ruska vlada je potpisala konačni ugovor o miru, primivši bez prigovora pogodbe, kojc su joj saveznici predložili. U ovom ugovoru pristala je ruska vlada na evakuaciju naših zauzetih pokrajina, i da nam ove vrati, pošto je naša vojska već počela da te zemije nakon raščišćavanja jecrnenskiii banda opet zauzima. Dalje je pristala na evalcuaciju onih dijelova oblasti, koje smo mi morali 1877. godine odstupiii Rusiji kao zamjenu za ratnu ođštetu. Najposlije je po našoj želji pristala na to, da naša po vjeri braća, što žive u srezovima Erdehanu, Karsu i Batumu, mogu saini odlučiti svojom sudbinom. Po zapovijesti našeg uzvišenog gospođara i kalifa stavijamo ovaj sretni dogadjaj do znanja naših ratnin drugova, koji ni za trenutak nijesu oklijevaii, da dadu svoje živote za svoga vladara, te su spremni, da se i u budućnosti žrtvuju, dok se ne postigne isto tako sretan i za narod i za domovinn povoiian opšti mir. Sa Balkana RUMUNJSKA. Pokušaj sporazumnih sila za remećeuje pregovora o miru. Kako sc iz francuskih iistova, koji su sa r l stigli, vidi, pokušala je francuska žtairpa da Bvim mogućdm izv'janjima, laskanjcm i prijctujama uti6e na generala Averesca, da bi on odmah prvih dana oglasio pregovorc s Czcrninom i Kiihlmannom za prckinute. Izjav jujc se, da eporazumne ailc istina ne mogu trenut* no dati nikakvog stvarnog dakaza o trajanju vjcmosti saveza. ALi sjcćajući go i ircobražaja rumunjske vojske, koju je j'rancuska izvršila, vlada u Jašu treba da vjeruje u budučnošt, jcr so suviše naglo ’donijcte odluke o m*‘ru svete. To ncka Avcivscu, u imc svoje s’avne prošlosli, prinm k srcu. — Ugovor o miru Rumunjske sa središhjim vfostima bi za sporazumne silc bio komađ hartije bez vriJednosti. S pogledom na takvo remećenje mira nijc nikakvo Ćudo, što su 8tlc čelvomog saveza, *1.. bi ga osujetilc, pritvrdiii Rumunjsku prvo za preliimnam! mir.

godine kao sin kraija Ludwiga I. Vdo je brižUivo Školovan i vaspitan. 1836. goditie postavljen je za člana državnog savjeta. Pošto je već rauije bio obišao tc zemlje, proputovao je od 1837. do 1840. godnio Italiju I Grčku. Po povratku podigao je divni zaauak H o h e n s c h a w a n g a u bltzu Fussena, gdje Je okupio oko sebe nuioge književnike, naučnlke i umjetnike. Ou se lično najviše interesovao za istoriju i književnost. 1842.—1845. godiuo marljivo sc odao studiranju državuog prava. Abdikacijom kraUa Ludwiga I. došao jc 20. inartft 1848. godiue iznenada na prijesto. Okružlo se slobodoumnim savjetificiina, ali je bio uzdržljiv prenia težujama za njemačkim ujedinjeujein. U uuutarnjoj pak politici zastupao je vjersku trpljivost. Protežirao je pjesni* keE. Oeinefa I Bodenstedta. 1863. godine izjasnio se za anstrijski projekat o reforml njeanačkog saveza. Na giasu o ratu sa Danskom, koji ga je zatekao u Itaiiji, vratlo se natrag u <lomovinu i tu Je uaprasno nniro na đanašnji dan 1864. godinc. — 10. marta 1905. godine završeoia-je u rusko-]apanskom ratu velika mukdenska b 11 k a, o Čijem smo toku vtć govorlli na ovom mjestu 1. marta, kao na đ»n njenog početka.

BUOARSKA. Dobručko pitanie. (T jeđnom razgovom izjavfo Jc bugarKki poslanik u Berlinu, D. Rizov, izmcdju ostaloga: Mi zalit j-vamo Dobrudžu, čijc je stanovništvo sa 86% uvijek bilo bugarsko. Rtmiunjeko tvrdjenje, da je time Rumunjska pogodjena u ž.votni živac, tiije istinitjo. Glavni izlazak Rumunjskc na moi'e bio je uvijek preko Dunava. 2cIjczniČka pruga Cemovoda—Conslanza o staćc firuuisijski i dalje u rumunjskim rukam-, i Rumunji će moći upotrcbiti (ponstanzu kao slobodno pristanište. Zahtjev ncposredaog susjsds.va medju Bugarskom i Ugarskom šađa jc sazrio. Neposredna granica. mćdju Ugarskom i Rugarekom bićc bnija Oršava—Tekija, ZaJcčar—Vidin. Rizov jc nagksio potrcbu, da »e RumnnjsLof oncmogući ponovm ko ak p o'iv gredišnj-iii vlasti. Protiv ‘dodja.jivanja izvjcsnih ddjelova Besarabij© RumunjftKOj ne bi se drnalo žta navesti. GRCKA. Protlv mobilizacijcKako donosi frciburška „Liberte", objavljujc grćki savcz u Svajcarakoj protest protiv mjcra, kcje su preduzefe, da bi sc grčki narođ primorao na sudjclovanje u svjstslcom ratu. Poziv je ’upućen Svajcarcima i svima neutrahiim x zaraćenim naroddma, tc uvjerava, da js grčki narod nepokoleblji v u svojoj želji, da ostane đalcko od rata. Koliko su pozvanc kiase pceije prijcstonc besjedc pokazalc oduševljcnja u poslušnosti naredbc za mobit zcc ju, pokaz'uje jedaa izvještaj lasta „Journal de G e n e v e“, po kome su prije kratkog vrem.ma 119 časnika, 2 generala d 1 admb ral zbog svog mišljenja protiv rata odvcdeni na jedan engleska oami brod j intemirani u tvrdjavi Izzodine.

Grad i okolica

Daevn! kaienđar L) a n a s je nciljclja 10. marta, po starom 25. febrnara — Rimol.’fttotid: 40 mučenlka; pravoslavni: Tarasije (mesne poklade). Casnička i ćinovnlčka kasina otvorena Je počam od 15 februara do 11 satl u noči. C i k. v o j u f č k i d o m: Citaonlca, aoba za pisanjc f igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati izjuira 6a 9 sati uveče. Siobodan piislup svakonte \ojniku. Kinemaiograii: Voini kinouKraija Milana uiici br. 56 (Koioseum); U 3 sata positje podne opšta predstava (za časnike, vojnikc 1 gradjane): u 1'45 1 6 - 30 satl po*lije podne predstava za vojnike. — C. i kr. gradjaski kino na leiazijama br. 27 (Pa* rlsi: U 2 - 30, 4 t 6 sati poslijc podnc preditave za gradjanstvo. deogradski orfeumfu zlmskom pozorištu, prije Boulevardj: Dvlje predstave, prva u 4 sata pojlije pođne, a đruga kao običro u 8 satl uveče. Biblioteka za poza j m icu (Baikanska utica br. I, Hotel Moskva). Otvorena od 10—1 sat prije f od 3—7 satl postije podne. • .Nočna slttžba u tjekarnama : Od 10. do uključivo 16. marta vršiče u Beogradu nočnu službu ove Ijekarne (apoteke): S e 1 aković,- Kneza Mlhajla uiica 45; Viktorović, Terazlje 28; Prendić, Kralja Aleksandra ulica 64; Stojld, Sarajevska ulica 70. baobraćaj na ratnom mostu iznjcd,u ticograda i Zemuna obustavljcn je svaaog dana od 7—8'30 sati pitje podnc od 12.80—2 sata postije podne. Parobrodarski saobraćsj. L Izmedju Zemuna I Beograda. Red plovidbc, koji važi od 26. januara do opozlva: Polazak iz Zemuna za Beograd u 6 30, 7-30, 8-30, 9-30, 10-30111-30 pr. podne tc u T30, 2 30, 3-30, 4’30. 5'30, 6 30 i 7‘30 poslije podne. — Poiazak iz Beograda za Zemun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 satl prijc podne, te u2, 3, 4, 5, 6, 7 ! 8 sati posiije podne. — II. lzmcdju Z e m u n a i P a n c s o v e Rcd plovfdbe, koji va.'.i ođ 26. Januara do tialjne naredbe; U Zemuna za Pancsovu svakog dana u 6 sati ujutro 1 u 12 sati u podne. — Iz Pancsove za Zemun: tlnevno u 8 - 30 sati prijc podnc i 3 sata posllje podne. Brod k.oj! sgobrača izmcdju Zemuna i Pancsove i cbratno nc pristaje u Beogradu. — iil. Urnedju Beograda i $ a p c a, Poiazak 12 Beograda zn Sabac svake srijede i stibote u 7'30 sati u jutro. Polazai: iz Šapca za Bcograd svakog r ctvrtka t ueJjeljom u 7 s. ujutro. — Putničkl parobrodarski seobračaj izmedju Oršavc f Z c m u n a i izmeđju Oršave 1 Braiia Polazak iz Cršavc za Zemun: nedjeljom. utorkom, četvrtkom u 6 sati u jutro. Iz Zemuna za Orčavu: poncdj^kom, srijedom 1 petiiom u 4 satn ^soslije pođne. Iz Oršave ia Brallu: utorkom I subotom u 6 sati u Jutro. Iz Braile za Oršavu: poncdjcijkom I cctvrtkom u 10 satl prije pocine. (Brodovl, na toj pruzi no prlstaju do dalje odredbc u Prahovt’, Vldinu, Raliovu i Sillstrijl. Ovaj vozni red za pmgu OrSava—Bralia važl do 15. niari.o; oa 15. marta oveden Je novi vozni red, kojl siuo već objaviii, a koji ćemo na ovom mjesm donosltl počam ođ dana stupanja na snagti. — Parobrcdarskt saobraćnjfzmcdju Beograda i Smedereva; Odlazak Iz Bcograds za Smcderevo nedjeijom i četvrtkom u 3 sata poslijc podne; Iz Smedcreva zn Bcograd utorkom i petkom u 8 sat! u Jutro. Vojno paruo toplo kupatilo n Car Dušanovoj ulid. — 1. Kupotilou kadama: a) Za vojite osobc otvoreno radnim danlina od 7 satl prije F odne do 5 sati poslijc podnc, a ncdjeljom prnzniclma od 7 sati prijc podncdo 12*/ »ati u pođne. — b) Za gradjanstvo radnim đonima od 9 sati prije podue do 5 sati ooslijc podne, a nedjeljom i praznlcima od ® Mtl prije pcđnc do 12'/ 8 sati u podnc, 2. Parnokupattlo za ćasntke 1 njima ravne člnovntke otvoreno je utorkom, »rilcdont, petkora l subotom od 7 sati prije podne do 5 sati poslije podne, a ncdjeljotn i prazniđma od 7 satt jrtljc podnc do 12>/„ satj u podnc. — Za gradjane mutkogpola otvoreno )eparno kupstilo ponedjeljltom I ćetvrtkom (ako n te dane ne pada kakav praznikj od U satl prije podac do 5 satl posllje podne. — ćasnlcima I njlmn mvntn činovnlcima stoje

na volju da se slnze parnim kupatHom I u dane odredjenc za gnuilanatvo (ponedjeijkom I četvrtkom). BUgajna »c zatvara radnim danima u 12>/ a aati, a nedjeljom I prazniclma u 12 satl u podne. Posjet bolesnlka u bolnlcama: U bolnici .Brčko': od2—4 sata poslije podne U bolnlci ,Brunn“: od 9-30-12 »alf prijc podne l od 2—4 sata poslije podne. — U C i I L grad|amkoj bolnicl: u atoralc, cetvrtalc i uedjelju od 1—3 posllje podne. Kniua bolnica: l’oajeta nlje dozvollcna. ObaviJeStenja o bolcsnlcima dnevno od 11 do 12 saU ptije podne naulazu u bastu bolnlćke zgradc sa strane Vidinske ulicc, Rlniokatolička služba Božifa. Daaiai; u nedjelju 10. tnarta sSužlćc sc: I. U konaku: U 8 sati u jutro sv. misa za vojništvo uz njemačku i srpsko-hrvatsku propovljed. U 10 sati prijc podne sv. misa i talijanska propovijed za talijanske zarobljenike. II. U župskoj crkvi: U 8 sati sv. misa za školsku djecu. U 10 sati prijc podne pjevana sv. misa tiz njemačku propovijed. U 3 sata poslije podne večernja. U radne dane prva sv. misa počlma u pol 7, a druga ti pol 8 u jutro. U korizmi svaki petak poslije podne u 5 sati križni put.

Narodue dobrotvornc predstavc. („Kod bijclog konja".) U subotu dne 16. o. mj. u 8 sati uveče prikazivaće se u dvorant „Kasine“ Blumeinthalova odlična komedija ,,K o d b i j e 1 o g k o n j a“, koja se prije rata često igrada tt Beogradu i vanredno uš!a u volju publici. Olavne ulogc uz g. Stanojevića imaju gdja Jurković i g. T o d o r o v l ć, koji sad prvi put nastupa. Ulaznice se dobivaju od utorka 12. o. mj. u knjižari ,,Jugo-Istok“ (StidOst) na Terazijama za lijevu stranu u kod S. B. Cvijanovića za de.snu stranu. Cijene su promijenjene ovako: Sjedišta u orkestru I.—V. po 8 K, VI.XIV. 5 K, parket, balkon i stajanje kao dosad, a tože (za 5 osoba) prema polcžaju od 40 do 60 K. Preplatc se s obzirom na plemenitu svrliu primaju s blagodarnošću. Crkva sv. Marka za beogradsku slrotinju. Crkva sv. Marka na staroin groblju priložila jo sirotinjskom odjc enju opšiine građa Beograđa svotu od 25.84 krane, koju je svolu prikupila na tas za vr.jeme bogosluženja, a za beocradsku sirotinju. , ‘ 4 i >, t f Ratno odlikovanje. Njegovo Veličanstvo c a r I k' r a I j podario je u Beogradu stanujućoj Ludoviki F e y 1 za njezinu van-rednu I požrtvovnu filantropsku djelatnost za vrijeme rata zlatankrstza zas 1 u g e sa krunom na vrpci medalje za hrabrost Koncertno veče. Kako nain javUaju, biće 21. apriia o. g. u dtvorani mjesne etapne menaže koncertno veče, na koje su zakazali svoje učestvovanje komorska pjevačica gospođja Berta K i n r i n a-L enez sa c. k. opere u Beču, gudački virtuoz Oeorg S t e i n e r i muzički direktor Karl F r o t z l e r iz Bnia kao pratilac ua klaviru. Dobrovoljni prilozf. Prilikom posljedinjih dvnu predstava „Ciganina" preplatili su za beogradsku školsku sirotinju: a) kod S. B. Cvijanoviča: gosp. Andrija Viktorović, hotelijer K 20.—; g. Dragutin Marjauović K 20.—; gdja Katarina Sretenović K 20.—; Odjica Jovauovićeva K 20.—; g. DimitrUe Zojić K 10.— ; g. Stcgadin Radunović K 10.—; g. Raja Paviović K 10.—; gdjica Oizela Treuer K 10.—; gdjica Darinka Rajkovič K 10.—; gdjica llooika Gezy K 10.—; g. Marko Janković K 10. Ukupno K 150.—. b) u knjižari ,,Jugoistok“: gdja Ch. M. K 9.80. Ulcupno 9.80. Plenienitim đarovateljima najijtepša hvala!

Koncerat ti časničkoj kasinf. Danas poslije podne biće koncerat u ovdašnjoj c . i k. časničkoj kasini s odabranim programotn, Novc prodavnice ntesa. Od juče su poćele da rade če t firi il o v e prodavnice mesa opštine beogradske i to: u Topčiderskoj ttiici 77, na Varoš Kapiji, Palilulskoj 1 Velikoj Pijaci. Prvoga, Jučerašnjeg dana moglo se konstatovati sa zadovoljstvom, da je otvaranje njiitovo imalo punog smisla, jer je gradjanstvo muogo brže l Jakše bilo opskrbljeno mesont. Javua prodaja. .,. Po odluci starateljskog suda izložiče se javnoj prodaji zaostavština poč. J o v a n a M1 a d e n o v i ć a ua dan 18. m a r t a o v e g o d I n e u njegovom stauu u ulici R u d n 1 Č k o J broj 3. Prodaja će početi n 9 sati prijc podne. Pozivaju se kupcl, da na ovu prodaju dodju. Prodaja pekuieza I suvih ftljtva. Dvih đana će otpočeia sve prodavnico zivotnih namimica opŠ'ino grada Bcograda prodaju suvih šgiva i pekmcza. Kkmez će se izdavati na kuponc za krampir za mjesec mart i to na svala kttpon po 1 kilogram. Na kuponc za mjescc apržl izdavače se suve iljive, u koliko ih bude imalo, t to po pola kila, rnl kupo.ua.

Redarstvene vljestl. Prlje nekoliko dana Milivoje Petrović, mladić oko dvadeset godina, donlo je u radnju jednog lcrojača u Clka Ljubinoj ulici jedan zimski kapnt T ponudio ga. kao svoju imaovrmi, na prodaju. Krojač, ne proveravajući čij;. je svojina, stupi u pogodbu f kupi kapu za 200 kruna. Medjutkn, poslije dan dva kaputu se našao sopstvenik, koji na sudu do'kaže svojinu. Mladića je ovdašnji c. i k. gradjanski sud zatvorom osudio za krađju, sopstveni'ku vratlo kaput, a oštećeni krojač pri budućim kupovanjiina imače da se sjeća gubitka od 200 knma, te će biti obazrrviji.

Beogradski orfeum Beogradsk! orfcum je u toku ovo skoro godinu dana svoga opstanka u tolikoj mjeri srastao sa svojom pttblikom, toliko se saživio sa njenim ukusima, prohtjevima, željama i simpatijama, da se već ui za jedan progran) ne može više reći, da nije sretno Izabrau, pa tako ni za prvi martovski program. Od tačaka pretbodnog programa ponovo se u njeanu javlja samo gdjica Mizzi Asztalos, magjarska sttbrcfa, koja je u toku izvodjenja drugog februarskog programa dobro prlmIjena. Ona sada pored inagjarskih pje* va i njemačke stvari. Odtnah druga tačka predstavlja jednu od glavnih atralccija ovoga programa, to je duhoviti podražavalac životuijskih glasovi: Fred Folkmann. Velimo duhovi'ti, jer on ne samo izvanrednem vjtštinom i nevjerovatnom prirodnošću podraža* va glasove mnogih predstavni'ka životinjskog carstva, već u toku svojih Szvodjenja izaziva i saradnju publike, te umije na duhovita dobacivanja još đuhovitije odgovoriti. Spanska igračica Oreta Garcia može da se mjerl sa svima umjetnicama te vrste koje su se u ranijim programima pojavljivale na pozornici orfeuma. Sa najvećom pažnjom posmatra publika vanredne akrobatske produkcije Sandwinine i njenoga partuera, koji su sve svoje teške radnje izveli prirodnom lakoćom i elegancijom. Vrlo je simpatična ,,ma1 a R o z a“ u svojoj ulozi „institutke* koja je svojim neusiljenim, a uz to tako privlačnim pjevanjem zadobiia opšte simpatijc publike. Humorista Thcodor WoIIer, koji predstavlja jednu od najglavnijih tačaka programa, ravan je po onome što daje, svojim kolegama, koji su za prošlih programa biii postali ijubimci orfeumske publike — Franzu Amrnonu i Karlu Baumannu. Naročito se odlikuje u vještom maski« ranju. Vrlo su interesantne produkcije dvoje P e t r i s a, ana da n!sn aa gledaoce sa slabim živcima, kada se ima na umu, da bi u toku njihovog izvo* djenja najmanja omaška jednoga part* nera nanijela tešku tjelesnu povrijedu negovom drugu. Kao i oba prethod-na programa, i ovaj će program za sve vrijenie svoga trajanja obezbijediti orfeoimu odličnu posjetu.

Narodna privreda Protfv bilinih šietočina. Uputom mjerodavnih upravnih kru* gova učinjen je jedan korak unaprUeo u pogledu tamanjenja biljnilt štetočina Pored drugili mjera, naredjenjem je da’ uput i učiteljima osnovnih škola da drže predavanja u područjlma svojR škola, kako učenicima tako i svinu odraslUim zainteresovauim licima: o štotuosti biljnih insekata i njihovom tanianjenju, što opct sve treba naročito preciiizimati u proljeće, kada su bilik« i voćke u naponu razvUanja. U korist toga naiTomenućemo, da ; pored ostaloga, treba održavati a ne treba ništiti ptičija gnijeizda. Samo je* dan primjer, od jeđnoga tičfjeg gnijez* da sa pet komada mladtmaca, zasvjedočiće istinitost njegove blagodati za biljku. Svako od njih treba duevno da pojede prosječuo bar 50 komadn biijnih insekata, na prtmjer gu sjcnica. Za 30 dana poješće 7500 gusjeaiica. Kad se, pak, uzme, d;t gusjenic<a dnevno pojede na dar toliko lišća i cvUeća koJiko je sanu teška, onda za mjesec dana da dnevno jede sarno jedau cvUet, pojedc 30 komada ploda u cvijetu. Onda onih 7500 pojcšće za injesec daaa 225.000 voća u cvijetu. To je vrijeduost samo jcdtioR tičijeg gnijezda, Ovaj primjer korisno treba 'd;t uix)trijcbe učitelji priiikom svojib predavanja zaiuteresovanima.

Fotfpo.TiaJ« p**fcj*u,, lufil SiUE, ablaiuja kiMf.ftu.'*

VTTONIev

(GIESSHUBLER ^ClSTA PKiFlOONA ALKAUCNA

Heinricii Hotionl đ. tf. Seč i Karlsbod. Glavno skladište za Srbiju: U vojnoir prometn stojcća Ljekarna Protić, Beoffrad Kralja Milaaa uiica 87.