Београдске новине

Strana 2.

Utorak

BEOORADSKE NOVINE

12. natte I9H>.

Grad i okolica

Oaevn! kalendar U a n a t> je utorak 12. mirta, po starom 27. februara — Rimokatolid: Orgur Velikl; papa; pravoslavnl: Prokop Dekap. Casnlčtta i ćinovnička kasina otvo* rena jc počam od 1S tcbruara do 11 sati n , noći. C. i k. vojaički dom: Cttaonica, soba za pisanje 1 igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati izjutra do 9 sati uvcče. Siobodan pristup svakome \ojciku. Kincma<o<raii: Voini kino u Kralja Milana uiid br. 56 (Koioseum); U 3, 4'45 1 630 sati posltje podne predstave z& gradjanstvo. —■ C. 1 kr. gradjaski kinu na leiazijama br. 27 (Paris): U 5 sati postije podne « u 7 scti uveče pređstavc ra gradjanstvo. deogradski orfcum (u siniskom poioriitu, prije Boulcvardj: Početak predstave a 8 sati uvece. Biblloteka *a pozajmicu (Balkanska ulica br. 1, Hotel Moskva). Otvorena ©d 10— i sat prtje i od 3—7 sati poslijC podne. ,\ucaa sluiba u lj ckaroama : Od 10. do ukljuHvo 16. marta vrJke u Beograđu nocnu službu ove Ijekarne (apoteke): S e 1 ak o v i ć, Kneza Mlliajla ulica 4o; V i k t orovlć, Terazijc 28; Prendlć, Kraija Aleksandrs ulica 64; Stojič, Sarajevska Blica 70. baobraćaj na ratnom mosiu izmed.u beograda t Zemuna obustavljen je svasog dana od 7— 8'd'J sati p.ije podne od 12.30 —l sata postije podnc. ParobrodarsKi saobraćaj. I. Izmcdju ćtrauna i Beograda. Reu plovidbe, Koji vait od 26. januara do ouozlva: Polazak iz Zemuna za Beograd u 6 30, 7-30, 8'30, 9*30, t0'30i 11'30 pr. podne te u 1-30. 2-30, o 30, ‘J'30, 5'30, 6'3iJ i 7'30 poslije podae. — Potazak ls Beograda za Zcmun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prije poonc, le u 2, 3, 4, 5, 6, 7 18 sati poslije podne. — ll.lzmedjuZerauna i Pancsove Red plovidbe, koji važ! ođ 26. jamiara do daijne naredbe; Iz Zemnna za Pancsovu svakog dana u 6 sati ujutro i u 12 sati u podne. — Iz Pancscve za Zemun: rtnevno u 8'30 sati prije podne i 3 sata poalije podne. Brod kojl saobram izmedju Zcniuna i Pancsove i oDratno ne pnstaje h »cogradu. —111. Izmedju Beograda l Sapča, Poiazak iz Beograda za Sabac avake srijeae i subote u v3Q sati u jutra Polazak iz Sspca za Beograd svakog i etvrtka i ueajetjom u 7 s. u jutro. — Putnički parobroaarski saobračai izmedju uišave i Z emuu a i lzmedju Oršave 1 Br nila Poiazai; lz Orsave za Zemun: nedieljcm. utoruoni, ćetvnkom u 6 saii u jutro. 1: Zeinuna za Oršavu: ponedjeijkom, srijedoir. i petKom u 4 aata jjosltje podne. Iz Oršave *b Brnitu: utorkom i suDotom u 6 sati u jutro. Iz Braiie *a Ofčavu: ponedjeijkom i žetvrikora u 10 satl prije pudne. (Brođovf, na toj pruzl ne pristaju đo dalje odreabc u Prabovu, Vidinu, Kanovu i btiistrijl. uvaj vozni red za pnigu Oisava—Braila važi do 15. mana; ou 15. marta ovedcc je novl vozni reo, kojl smo vcć oojaviti, a koil temo na ovom rnjesiu donosi.i potam od dans stupanja na rr.agu. — Karobrodarski saobraćajizmedju Beograda i Smedereva; Oolazak iz Beogiada za Smcderevo ncdjeijom i ćetvrtkom u 3 sata posltje podne Iz Smcdcrcva z<i oeoorad irtc-rkom i pctkcm n 8 sati u jutro. Vojno paino topto kupatiio iiCarUusanovojullci. — 1. Kupotilou kadama: a)Za vojue osobe otvoreuo radnim danlma od 7 sati prsjc r jcne go 5 satl poslije podne, a nedjeljom prsznicima od 7 san prlje podneoo 12 1 / sati u podne. — b) Za grsdjanstvo radnim •danima od 9 sau pnje podne do 5 sati r slije podnc, a nedjeljom t praznlcimn od sati prijc podne do 12 ! / 4 sati u podne. — a. BsrnoKupsttlo za Casnike j njima ravne činovnike oivorer.o je utorkom, srijcđom, petkom i suboiom od 7 sati prtjc podne do 5 sati posšije pođne, a nedjeljom i piaznicima od 7 sati prl,e poane oo 12>/ 2 sati u podne. — za gradjane muSKogpota otvoreno jc parno kupatilo ponedjetjkom i ćctvrtuom labo u ie dane ne pada Kaliav praznikj od tt sat! prije pođnc oo 5 sati poslije poone. — Čas»icima i njttna ravnim ćmovnidma stoje na volju da se stužc paruim kupntilom i u dane odredjcue za gradjaustvo (poaedjeijtom 1 ćeivrtkoraj. Blagajna se zetvara radnim danim* u 12*/ 2 sati, a nedjdjom i praznidma u 12 sati u podnc. Bosjet boiesnika u bohilcsma: U bcunid .Brčko': od 2—4 sata poslije podne.

U boinici „Briinn“: od 9-30—12 saii pdj« podne i od 2—4 sata poslije pođne. — U c. i k. gradjanskoj bolnicl: u utorak, ćetvrtak i nedjelju od 1—3 posUje podne. Kužna bolnlca: Posjeta nlje dozvoIJena. Obavtještenja o bolesnicima dnevno od 11 do 12 sati prije podne naulazu u baštu botničke zgrade sa strane VidinsKe uUce. v Narodne dobrotvome oredstave. („Kod bijeloga konja“.) Predstava Kadelburg-Blumeaithalove komedije „Kod bijeloga konja“ da*. vitče se već u p e t a k dne 15. o. mj., tačno u b sati uveče u pozorištu „Kasine“. Uiaznice su za ovu predstavu već gotovo sve predbrojene, a mogu se od daaas da podigmt u knjižarama ,,Jugo-Istok“ na Terazijama za lijevu stranu i S. B. Cvijano vića za đesnu stranu. Objava. Učenice, koje žele da se upišu u I. razred privatne žeoske realne gimnazije u Beogradu, dužne su polagati prijetnni ispitizsvih predmeta I. razreda koiiko se u I. tečaju učilo u I. razredu. . Za upis u osta e razrede polagače učenice dopuoski ispit iz magjarskogjezika u obimu učenja I. tečaja (za upis u VIII. razred ovo nije potrebno). Za ovaj tspit piaća se 10 (deset) kruna tatee. Učonice, koje će polagati privatne ispite iz ma kog razređa plaćaju 20 kruna tokse i po 4 kruna od svakog predmeta. P r i j e m n i, d o p u u s k i i p r i * v a t n i i s p i t i držaće se 23., 24., 25. i 26. marta po rasjooredu, koji će se objaviti u školi. Do 21. marta dužue su ućeaice podnijeti molbu (ako to već nijesu učinile) i položiti propisnu taksu. 29. raarta upisivaće se učenice, koje su po poioženom iispmi stekle pravo na upis. 30. m a r t a upisivaće so s\ r e r edovne učenice ove škole, koje su svršiie I. tečaj. Posiije 30. marta «e će biti upssivaujs z« IL tečaj 1917./I8. škoiske godine. Ovim se zamjenjuje ratiija objava. Da se jave radi prijcata novčane iipnt« nice. Radi prijenia riovOaJiih uputnica potiebno je, da se jave gosjiodinu dr. Vojt Veljkoviću u uredima središnog odl<ora za pomoć n uli« Karadžića br. 11 svakcga đana od 9 do 12 sati prijc pođnc: 1. Petar Spasojević, suđija; 2. Zarija Popović, poštanski služit*Ij; 3. Janko Aksentijević iz Požaievca; 4. Zorka Zlatanović; 5. Simka Milošev.'ć. poštarkinki u Skoplju; 6. Milka Miiovanović; 7. Pelar Živković iz Soko Banje; 8. Mal.i Save Lazarevića, svTŠenog pravnika; 9. Petar Antouijević iz Malog Požarevca; 10. Dragornir Savać, pisai' oki', naĆeTsiva; 11. Trajko Angjelković, služitclj sreskog načelstva; 1*2. Stojan Atanncković, sbužitelj sreskog načctetva; 13. ' Vitko Arsić, služiteij naćelstva; 14. Stcvan- Nikolać, \*ojui marvcni iflekai'; 15. Stcvnn Jovauović, Činovnik min. u penziji; 16. Ljubomir Savić, skržitelj rninistaistva rinansije; 17. Ljubomir Crvc nčam 'u, faktov državne štampari je;

18. Milan Jovanović, Člnovnik mini■Urstva linansije; Milnn flh™rIrM7ić. mainr n nen-

*aji; 20. Mihajlo Milić, kapetan u penztji; 21. Mikoko Manojlović, poreski ćiinovnik; 22. Avrarn Stefanović, kontiolor ,u

penzija; 23. Anđra Gavrilović, profesor u penriji; 24. Draga Zivadinović, učitdiica U

Požarevcu; 25. Marinko Popović, jilužiteJj gimnazije u Beograđu. Prilikom prijema novca, potrebno jc imati uza sc rcđarstvenu legt.irnaciju. U slučaju, da se ne nalaze u Beogradu, trebaju poslati svoju tačnu adresu, na koju bi im se novac mogao dostavitL

Traži ga opština. Radi izvjesmog hitnog saopštenja potrebno je, da se iavi sudskom odjelenju opštine grada Beograda Josef Bo tt. Pozorišna predstava taliiansklh ratnih zarobljenika. Prošle uedjdje bila je u dvorani ovdašnje mjesne etapne meuaže poaorišna predstava talijanskih rainih za ohijenika. Sva mjesta u dvorani bila su do pos j:đlijeg ispunjena. Medju pledaocima bilo je mnogo Časnika, a!i i dosta gradjanstva. Divuo uvježbani korovi iz „Cavallcrie Rusticane" i ,,Trubadur“-a pod stiogom disciplinotn dirigcnta Giuseppa Fas Joneja učinik su početak. ,,Se jačka serenada“, kojom je rukovodio Siano Silvto?, potpuno je zadovo!j'.ia prij.oteije humora t izazvala bumu veselost. Ali ni ostab prikazi toga varijetetnog d jsla nijesu bili manje dopaid!j!n. Svestiaao je div!jenje izazvala virlouzna tehnika na čdu Giuseppa Fussioneja i pratnja Aiksandra Silvestra. U komeđip „Luua gostionica“ pobrali su lavorike Leo SoIcLa i Siano Silvio; aB i svi ostali prikazivači požnjeli su opšte dopadarjs. Izfcor kostuna je bio vrlo sretan i u opšte može se reći, da je cijeia predstava od početka do kraja bila vrto dobro izvedena.

Dozvola z& advokatsku praksit. Advokat Stevan Pisarević iz Sapca dobio je piivremenu dozvolu za. vršenje advokatskc praise sa sjeđištem. u tšapcu. Zabranjeua slobodna prodaja masfi i flaniite. Pošto će se pKttta raspisu carsko i kraljevske glavne vojne gubemije u Srbiji od’đenje 5, br. 37.342/1917., stanovništvu u budttće izdavati mast na kupone, to je carsko i kraijevsko sresko zapovjedništvo u Beogradu ! zdaIo nareubu od 25- fetjruara 1918., br. 706, kojom se slobodna prodaja mas t i i s i a n i n e od 1. marta ove godine z a b r a n j u j e, Ovo se dostavlja stasnovništvu ra« di znanja i upravijanja. — 1

ERSMZiraa PESraHSKG-UGARSKE KOMERCiALNE BANKE «Beoorcdu — Knez Hlhfljiovo nr, 50. SpedjjalBo cdleleBji la jfiljanje Bonaca ratalm zarobijenžti« ma i interniraainBa. Osnovna giavnica ! pričuve 232.UUU.000 kruna. m

Istorijski kalendar Na jučerašnji dan, 11. marta 1544. godine rodjen je u Sorrentu slaviu t*■ lijansla pjesnik Torquato Tasso. Torquato Tasso bio jc sin čuvenog pjcsoiba Bernarda Tassa, Stodirao j- u Pav j: prvo pravo, pa zalim fiiuzcii'iju i retoriku, pa je 1562. godine napisao svoju prvu pjesmu ,,Rinaldo“. 1563. godtne oešao je u Bolognn, da tamo prođuzi stud js, ali je morao ođanđc zbog nckih kčn.h s.vari pobjeći. 1565. godane došao je na dvor u Ferrari. 1570. godine doviš.o je grvih osam pj:sama svoga slavnog spjeva „Gentsalcminc iiberat.a“ („Oslohodjeni Jerusalim", koji se isprvo poj :vio pod naslovom ,,Goffrcdo“ 1575. godmc). Cdo život Torquata Tassa b ; o je jedna vcKka trageđija. Ncsretna Ijubav, st"ah od plagijala njegovog životnog djcla —■ ,.0s’obodjenog Jcrusalima", razni l : čni sukobi »zazvali su kod njega umnu porcmećcnost, od boje je, kad više, kad manje, patio do smrti. Za to je vr jeme često i dugo lutao po c-ijeloj I'a’ij 1 . R io je dobro priman na dvorofrima pojediriih bdijanskih kneževa i crkvenih dostojanstvenika (na pošljctku nr. papimom dvoru^, ali bi, bolujući od manije gonjena, često bez ikakvog ;azloga bježao. Cesto je mo;ao biti zatvaran u hidntcu, dćj bi opet u svijetlim čascvma na r i ao stot'n->ma divrih pisama i vanredno dubokc fitozofake rasprave, koje spadaju u najbolja đjela talijanskc pioznc književnosti onoga doba. Dakko bi nas odvelo, kada bi ovdje pojedince navek sve pcripe'ije nesrećnog života ovog veiikog pjcsnika, fcoj' je dugo godina provco u umnom polumraku, a uz to neprestano stva r ao. Od njegov'h ostalih mnogobrojnih dj;la pominjemo dramu ,,I1 re Torrisrnondo ‘ i spjev ,,Ii mondo c.eato“. Umro je 25. apr ia 1595. eoskne u manastiru Sant’ Onofrio. Gocthe jc ohradio Tassov život u svojoj drami „Torquato Tasso“. — 11. inarta 1786. godinc umro jc u Utrechtu holandski pjasnik Jacobus Bellamy. Rođjen je 12. decembra 1757. godine u V'Ussiugenu. Odnjegovih dj;la pominjcmo „Vaderlandsiho Gezangcn“ i ,,Rossjc“. Jacobusa Bellamy-a ne trcba brkati sa američkim književnikom Edvrardom Bcllamy-em. 11. marta 1883. godine umro je u nj.mačkoj banj'. Baden-Badenu poznati raski državnik knjaz Aleksanđar Mižaj'ov.č Gorčakov. Rcdjen je 1798. gođine. Od 1826. do 1856. godine bio jc poslanik na strani (pri njemačkom saveznom vjeću, na bečkom dvoru itd.). 1856. godine postao jc minostar spojaih po3tova, a 1870. godine kancelar ruske imperijo. Pod njim je Rusija proširila svoju vlast u ceutrainoj Aziji, a 1877. godinc odlučio sc na rat sa Turskom, pa, jc 1878. godine bio prvi ». efegafc Rusijc na berlinskom kongrcsu. Tek u 84. godini života, 1882. godine, t ražio je j dobio penziju, pa je godinu dana đocnije i umro. — 11. marta 1908. godine umro j« u Bordig'heri talijanski književnik Edmondo de Amicis, koji jc naročito svojom knjigom za omladinu ,,I1 coure“ („Srcc") siekao svjetsku slavu. Edmondo đe ilmicis rodjen je 21. oktobra 1846. godiue u Oneghi-u. Svršivši Vojuu školu u Modeni, proizvcden je 1865. ^ođiue za potporučuika, pa je u ratu 1866. god. učestvovao u bitca na Custozzi. Od 1867. godine počeo j« uredjivati vojuičld list ,,1'alia miritare“, gdje je objav.o svoje „Bozzetia del a vi(a miiitare“ („Sličice iz vojničkog žlvota") koje su se pored njsgovih novda docnije ubrajale medju najomiljeniju toktiru u Italiji. 1870. god'ine istupi iz vojsj;e, da bi se potpuno odao književnastL Preduzeo je daleka putovanja, ua kojima je pokupio gradivo za divna pmoplsna djeia. Istorijsku pođlogu intaju njegovi „Ricordi 1870.—71“ (,,Us-

oroi 08 . - _ i pomene 1870.—71. godine“) | „Roma 1 i b e r a“ („Slobodni Rim“). Zatim se pojavi njegova knjlga o prijateljstvu, ispunjena finim i plemenitim humorom ,,OM amici“ (,,PrijateIji“), a zatim njegovo najčuvenije djelo, koje smo već pomenuli uz napomeiuu, da ga je proslavfo širom cijeloga svijeta knjj'gu za omladina ,,I1 c u o r e“ (,,Srce“). Prevedeaio je na sve žive je' ztke, iesto siobodno, kao što je i nap poznallji prijevod na srpsko-hrvatskf jezbk od pok. Spire K a H k a. koji jo ,,Srce“ slobodno preradio, uzimajućl u mjesto sujeta iz talijansfce predmete iz srpske istorije. Od daljih njegovih dje- 1 La pominjeano zbirku istorijskih novda', „Alle porte d‘Italia“, roman „II romanzo d‘un maestre* 1 , kojim po-* kazuje svoje prilaženje socijaiističkim. naćehma, „Speranze e glorie“, ,,Memorie“ (1900. god.), „Ricordi d‘ infanza! e scuoto“ („Uspometne fz djetkijstva i škole“). Na današaji dan, 12. marta 1365. godtoe otvoren je bečki univerzitet. — 12. marta 1684. goditie rodjea je engleski filozof George B e r k e ^ 1 e y. Umro je 23. januara 1753. godioei kao vladrka u C!oyn<^u. U svojim dje* linta on fetiče načelo, da su predmet! samo naši osjećaji i opažanja; Bog za- 1 je-mčuje istfnitost naših čuinih opažanja. O njemu je medju ostalima pisao f raser (1881. godine). — 12. marta 18S4. godine osvojili su Francuzi u tok:i svoga ratovanja u T on k i n u B a kN i n. — 12. rnarta 1855. godtne rodjef? je u Kieiu higijeničar Erwta p! E s ni a r c h (ranro je 1915. godine). Dnevne vijesti lz hrvatskog društva apstinenata, Društvu apstinenata u Hrvatsko/ I Siavcniji dozvolila je kr. zemaljska vlada sporazumno sa vojuičkom oto lasti, da može nastavitl svoje djelova« nje. U povodu toga umoljavaju se svi, koji se za dništvo i za protualkoholni pokret zanimaju, da se radi informac'ija, društvenili izdanja, čiaastva » drugih stvari obrate na ođbornika dra Dragana Š a š e 1 a, gradskog senatora u Karlovcu, kojemu je društvo povjerito vodjenje drnštvenih posio-va de glavne skupštine. — „Novi život', društveni organ ne može za sada izi laziti radi skupoće štampe i pomanjkanja hartije, pa je društvo otvorilo od nove godine svoj vjesnik u ,.Na* rodnoj Zaštiti“, organu za inva= lide i socijalnu skrb djece, na što se svi pristaflice apstinentske misli ovime naročito upozoravaju. Stan i zdravije (Svršetak). Ali za posljednjih godhia znatno su se promijeniie prilike na ladanju Ladanjski covjek teži za posjedon zemije, pa ako to ne može postići, fatic bi imati barem dosta zarade, da dodjc do nekakvoga posjeda. Otaie seoba neimućnoga ladanjskoga svijeta u gra« dove, u iriuustrijska središta, a to jc opct uzrok mnogih zdravstvenih i so> cijalniii neprilika. Ove su nepriiike pctakie industriju, da traži jeftinija zerm Ijišta, pa su se već umoge- vdike indu* strije preselile na ladanje. VelLka ideja o povratku na poija rodila se u Eugleakoj. Iskustvo je pokazalc, da se u gradu jedva inogu urediii zdravi radnički stanovi na taj način, da stare kuće priiiagode ovo» s\Tsi. Trebalo bi dakle srušiti stare kuće i sagraditi nove, ali to bi iziski-

go što su te dvije usidjelicc biie, bila je maJa kutija, koju je iniadi Neme.-key donio sa soboni. Tu su se, kako jc brbljalo selo, nalazili zaručni prsteui. Svi su znaci govoriii, da će ini danas ugrabiii moju dragtt Rttžicti. Od seoske Miteligencije biio ih je nekoliko pozvauo. ja sam stauovao u sasjedstvu i ugrabic priliku, da se nuio u jutro raztovaram sa Ružicom, dok još gosti ni.jesu stigli. Nalazili smo še uz vrtni plot. — Da, da — šaputala je ona tuž«o — moji roditelii rade tajuo i uz to $e smiješe. To za vas ne znači dobro. — O, Ružo, ja ovaj da« ne ču prcŽivjeti. Oni će vas prisiliti, da ga uz»ete. Ruža je udaraia nožicama. —• Iditc, Ja ga još nl vJdjda nijc*am. Ja ću vječno samo vas Ijubitf. — Ja ću ae ubitl . . . — l pri tom jtum izvadio iz džepa pištolj« — Za imc b&žje, manite se toga. — Učinit ću to zato, što sam se -zakleo, da ću to učiniti. ako se za njega udate. Ali to ću učiniti i onđa, ako me ne izvijestUe o uspjchu daiiašsijega strašnoga dana, ako ne dodjete da ml Javite, što «e dogodilo ...» kako vam se svidja mladoženja— Vi ćete to doznati . . , to ću yaiu sutra tt jutro kazati. — Zar da vas cljcli dan ne vidim. Radjc smrt. Morate moje ttzbnd.ieno *rce umiriti. — Bože moj, gdje i kako? To je ncmogućc! ... — Pobjegnfte od gostlju na po! — A!i kamo? zapHala je puna Atrafia. Ta *nade«, da ja ne mogu da^ U« od kttče.

— Šmugnite na primjer u kolnicu, Ja ćtt vas t-stno čekati. — Što vi misiite? — zapMaia je prijekomo, oborivši glavu. — Učinite to, ako mc ijitbite vikao sam vatreno — ako me ljubite. — Doči ćn, — šaputala jo, a čelo joj se počelo uabirati. — Ali, kako ćcte vi tanio? — Ja ću sc već uvući. — Ali, ako to opaze sluge? . , . — Ja ću sjcsti u fijaker i nitko ane neće vidjeti. Kad da vas očekujem? -- Poslije ručlta. Za vrijeme ručka, dok su gosti jeii, zavukao sam se ncopaženo u kolnicu 5 ouda u fijaker, a srcc mi je silno kucalo na svaki šušasij uapoiju; Kada je kokoš pretrčala dvorištem ili kada je puran raširio kriia, ja <sara mislio, da čujem njesie korake. Vrijerae j© prolaizilo nesnosnc lagano. Cuo sara, kakp su gosti poslije ručka izašii van, onda sam čuo, kako su se kartali na balkonu. Mcdjutim se orio jasan smijeii daraa. Medju njima Je sigur.no f Ružiii glas. — Oh, kako satu bio uccretan. Naskoro sara čuo šušanj. To bješe Ružina laka katun-odjeća. — Ja sam ovdje, — rekla Je ona slomljona, drščuć. — Dodjite ovamo, — šaputao sam, pružajuć joj ruku, dok je njena. ma!a nožica tražila nogostnp. — Nije vas uitlco opazto? — zapitam je, pošto je sjela u fijaker, meni nasuprot. — Ne. Ali za ime božje govorile laganov jer se neki gosti kartaju na balkonu. Je Ii se dogođilo? — uzrujano sam ju zapitao, a oči ukočeno upiljlo na nju. "■

— Do sada se još ništa nije čtogcdilo, ali sada naši roditelji raspravlljaju o tomc u salotin. — To je strašno. A šta kaže moja Ruža za mladoženju? — Lijep mladić — slegnuvši ramenima izbacila .ie ona tor.om punim vragoiije, što me je strašno uzbudilo. — Svidja ti se? — viknuo satn uzrujano i izvukao revoiver. — Ružo, ti umireš. Mi zajcdno umiremo. Ona me je pogledala drščući. Hijeda kao mjesečina. — Mi umircnio, — ponovio sam divlje. — Ali ću tc prije poijubitL Ona je pocrveniia kao purpur. Ja sam je htio k sebi privućl, ali me je ona žest(rfto od scbe odgurnuia, ko-la su se zadrmala i u momentu U momentu kamen, koji je ležao pod točkom izmaknuo se sam od sebe, a fijaker se pokrenuo i otkotnrao po stnnini dk> pred balkon, gdje je zastao. Mi smo tek sada opazili, kako smo se posramljeni našli pred eapanjenim pogledima gostijtu Da je porodica Nemeskey odniah pobjcgla, tome sc ne čudim, ali da mi nijesmo u zeiniju propali, tome se.još 1 danas čndimo mi, ja i moja ženica Ruža. Ženski svet ŽENA ŽENINA NEPRIJATELJICA. Verovatno ste već morall čati za poznatog taJijanskog filosofa i autora mnogih mteresajitnih dela. Paola Mantegaca. Možda vam ie i došla ovdaonda do ruku po gdekoja njegova pslhologija, bigijena. fiziologija, ill kafcva

druga Iepa stvar o Ijubavi. A možda i niste čitali. U ostalom, to i nije lako prcnaći i utvrditi, jer žcine kriju te u svetu odista čuveue i poučnc knjige kao zmija noge. Može biti i da ne bismo bili daleko od istine, ako izjavimo, da inia i takvili žena, koje misle, da sn i to stvari samo za — služavke. Dakle, čitv'eni Paolo Mantegaca napisao je u jednont od najvećih i najuglednijih listova jedan čfauak pod naslovom: „Zetia ženina ucprijateljica". U njeanu pisac kaizuje lcpšoj polovini Ijudskog rođa nmoge nl mato galantnc istine. Vi kao da nam ne veruježe? Dobro, onda čujtc sarao: Posniatrajmo — lcaže Mantegaca — ženu, kad ona apsmatra drugu ženskit. 2eiva možo bdti najnepouzdaniji, najnesposobitiji, najpovršniji posmatra!ac na svetu — ali kad se nadje pred pređstavnicom svoga roda, — pred svojom drugaricom, — ona odjedared dobije vrlo oštro oko, ! postane vanrcdno vešta i, prosto reći, savršena u veštiui posinatranja. Izašla je od kuća a varovatno liijc ni obračala pažiije oa to. kakvo je vreine; nijc bacila ni jedan pogled na javne spomenike. niti na muoštvo kola, što su joj prcprečavala put. Ali čim udje u salou, odniah je, i to jednim .iedinim pcgledom obuhvatBa i vidda sve- ženske _što su u salonu. Ta nc sanio da ih jc videla, ntgo je i svaku tačno osinotrila; izgled, Izraz lica. držanje, odeto — sve je to ona več pneglediaja do najmanjih situica. Koliko li kilometara predje ona tako za tren oka. koliko li beskrajni niz kineraatrografskih siika predje u jednom momeaitu pored njenih ispitivaČkih, proničavih očiju! Kad izacče iz salona, kazaća vam ona tačno. od kakve |e materije baljina

gospodje te i te, kollko je mogla siatL kao i da li je i kolfko je već tnogla biri nošena. Raizume se, đa će vam umeri kazati i koliko je puta „štof prefarban“ Videla je ona i čipke, ako su btle n« haljini, i zna jesu li to prave, skupoceue čipke ili saano jevtine imltacije i koliko su plačene. Nomojte misIitL da njeno oštro posmatračko oko nije smoirilo šešir, rukhvice. obuću. Nojeva pera na šešini nisu ni videla noja, rukavice samo izgledaju ,,švcdske“, ali su duleko od švcđskih; a dijaraamtske sti oboce samo obićan „bimštaju’*. Sva ova otkrića propratiće vam žena nemim ironičnim osmehom. Ona sc brižljivo prikupljagu, slažu 1 ostavIjaju na strann za prvu nareduu ,,kam panju ogovaranja“. Ali ako je ženska, koja se nalazi v vatri ženske inkvizieije, odista otmeiudama te je s\ r e na njoj besprekonio ot meiio, bogato i savršeno, onda muskulž na licu posraatračice uzimaju opor svirep izraz- uvredjerK-g samoljublja. Posmatranja haijina još i nisn najgora svoje vrste; mnogo su svirepiji pogledi, namenjeni licu, na kome kriiika hoće po što po io da otkrije mane i nedostalke. Ovde rivalstva najdublje zadiru kao nož anatomov, koji pod kožcm traži muskule, nerve, arterije vene. „Kako su joj samo ružnc gusu? obrve! P-a se toliko naiickala! Valjda joj je i koža samo jareča!... Šta li je to saino sipala u oČL, kad se tako ‘sja-, je?!... Bog i dmša dobro se namazala rumenilom, fmi „moleraj"! Nego u<sne joj se nešto mnogo crvetie! Ha, sad znam, zašto se gospodja tako malo smeši, a ćuti kao zalivena.; boji se, da jol se ne smakne rumeniio sa usanali A mbi su i snviše lepi da bi raogli biti