Београдске новине

BroJ B8.

Utorak 1

BEOORADSKE NOVTNE

12. marta 1918.

Strana 3.

valo previše novaca. a radnički bi stanovi unatoč tomu bili ioš sveudili manjkavi. Tako se Je u Engleskoj porođila misao, da se valjani radmčki stanovi, koji odRovaraju savremenun zahtjevima, mogu urediti samo tako, ako se osnuje nov grad, higijenskl Prema osnovl pokretata ov r e !dejjc Jednako se razdijeli trošak za gradnju kuća u takovom novom gradu, ali i dobitak teče u korist zajednice; grad smije brojiti samo 30.000 stanovnika; kad se izgrade svc parcele, ne smije se dalje graditi; kuće se ne prodaju, pa je tako isključena svaka špekulacija. Začetnik ove ideje trebao Je samo punih šest godina, dok je našao naklađnika za svoje djelo. Ipak se namaknuo iznos :i>d-300.000 funti (7 miiijuna kruna) gradjevne glavnice, pa je ovaj grad god. 1910. brojio 10.000 stanovnika. Orad je sagradjen u obliku kružnice, pa su u njem pvema osnovi podignuti radnički stanovi, park s Igralištem, tvornice, gcspodarstvo i vrtovi za aprovizaciju, •oporaviiišta i t. d. Ova se ideja dalje jzgradjuje, pa bi njeuo ostvarenje značilo postignuće velikoga ideala, uzornih radničkih stanova. Za dobrobit svakoga je čovjeka iiesumnjivo nadasve važno, gdje stanuje. Svatko pazi na to, da lako dodje do svojega posla, da su mu blizu prometna sredstva, tramvaj, omnibus itđ., đa mu stan nije preskup, pa zato traži stan na periferiji grada. Poradi skupoĆe zemijišta nastoje kućevlasnici, da im se gradnja isplati, pa otale potjeću tijesni stanovi. U doba općega iskorišćivanja ne može velika obitelj sama platiti stau u gradu, pa uzima podstanare. U takovim stanovima ne može biti dosta svježega zraka, svjetlosil i sunca, a usto su redovito neizbježive vrlo žalosne posljedice u moralnom i socijalnom pogledu. Lijep je stan na otvorenom vidiku,' gdje se može potpuno izrabiti sunčana svjetlost i toplina. Najpovoljniji je položaj prema jugu; u Ijetno je doba takav stan najmanje vruć, dok zimi ima najviše svijetla i topline. Prema sjeves u okrenuti stan nikad ne može imati ■dosta svijetla i topline; ugodan je Ijetl, ali u zimj treba imati dosta sredstava za gorivo i rasvjetu; manje je prikladaji stan prema istoku, dok je uajnezgodniji stan, okrenut prema zapadu. Ovdje se je od dnevne vrućine ugrijao «tan sam od sebe, a zadnji sunčani traci padaju na kuću prije nego što padne noč, tako da se ne može u noći rashladiti. Važan je za položaj stanova smjer vjetrova, od kojili su kod nas ponajČešći sjeveroistočnjak i jugoistočnjak; n ovom je pogledu povoljan položai Zagr.eba. U novije se doba nastoji, kao štc }e poznato, da dosta svježega zraka dolazi u grad vjetrom, strujama zraka, koje se dižu u različito đoba clana. Ovim strujama treba otvoriti put u grad. I parkovi su važni reservoiri svježega zraka, ali je najvažnija Iijepa okolica, jer nam većinom otale dolazi balzamički aromatičnl zrak. Sad bi trebalo koju reči o načinu gradnje kuča. Ima, naravski, više načina. Prvi bi bio otvoreni način; ovamo spadaju zasebue kuće, koje se opet jnogu kombinirati tako. da se 2—3 kuČe spoje u jednu grupu. Zatvoreni je

njeni prirodni; o-ni stari, pravi. bili su nižniji i žući!‘* Da i nc govorimo o još 2 |lQbnijim primedbama o boji kose, o suviše tesnmi cipelama, o rnnogo kmpnim grudima.,. i dok se sva ova posmatrauja čine. niko od prisutnih i ne sanja o tome oiti što primećuje, u tišlnl ili u vrevl. kad ženske otpočnu razgovor. A!i '>na •sc gcmilaju i slažu, dok se nc stvori uslov. koji će se možda uskoro, to jest kad posmatrana dama odc, zaći ta u •srtč salona, šireći smrt i propast. A sve se ovo dešava svakoga dana i uvek, kad se recimo gospodja ta i ta uadje pred gospodjom tom i tom. A uko su dve žcnc, koje se medjusobno posmatraju, suparnice u Ijubavi ili se boje da će to postati, omda dvoboj tih četvcro oćiju postaje divljom, svirejpom bcrbom, svih energija srca i mišIJenia. što se ukrštaju kao oštrice i na sve strane krešu vamice. „0 ti smerno, nevino jagnješce, izigravaš ovdc bezazlenog sivora, ali nemoj misliti, da su mcmi nepoznati tvoji tajni gresi. Poznajem te ja vrlo dobro i znam, da lioćeš da mi otmcš muža.“ „0 ti, svetice, poznajem ja tvoga Ijubaznika i znam, da ti podvaljuie sa mihom." „Gledaš me izazivački, a!i te se ne

način gradnje, gdje se kuće grade u re-, dovima, blokovima. Otvoreni je način gradnje općenit na ladanju. a u gradovima moguć samo za bogataše, dok su na zatvorenu gradnju upućeni siromasi. Odavno se pomišlja na to, da se takodjer neimućnim Ijudima obezbijed! ideal stana na periferiji, na-ročito za radnike, to jest zasebna kuća. Radnici su medjutim sami protiv ovakovt osnove. Radnik u posjedu kuće — veli se — bio bi rob, jer se ne može seliti I ići za boljom zaradom; poslodavac'bolje iskorišćuje posjednika itd. Ovi i sličlii prigovori u mnogom su pogledu opravdani, ali u drugu se ruku ne može osporavati, da će se radn.ik posjednik lakše othrvati svakomu pritisku negoli beskućnik, jer je gospodarski jači i ima gdjc zakloniti glavu. Oko kuće ili uz kuću imao bi vrt, koji godi oku, a čisti i osvježuje zrak. U njemu lagodno borave odrasll, djeea se korisno zaposluju i zabavljaju, a marna ga kučanica obradjuje i tako privredjuje kućanstvu. Radni'k bi uživao u „svojoj kućici, svojoj slobodici"; uživao bi. r[ječju, nepovredivost kućnoga praga, a sve to vrlo rijetko ima koji stanar. Kamo sreće, da irnamo što više ljudi, koji su ,,robovi“ svoje grudc! Sred ovih prilika i pored ovih uvjeta ne može bitl sumnje o torn. na koju će stranu jednoć prevagnuti vaga. Bilo bi zališno isticati, da bi ovakov stan bio za radnika važau takodjer Iz zdravstvenih razloga. Kao najglavnija zapreka za gradnju takovih stanova redovno se ističe fiiiansijaino pitanje, pa se veli, da bi radnik ili činovnik teško smogao novaca za kuću. Pri tomn se zaboravlja, da bi se takova kuća sagradila Iznosom, koji odgovara stanarini. što ju radnik plaća u nekom nizu godina. Drugi je prigovor, da bi se umalila gustoća žiteljstva u gradu i ratarstvu oduzde veiike površine; da bi bili veći troškovi za uzdržavanje zasebne kuće sa četiri fronte, za kanalizađju, budući da svi troškovi otpadaju na jednoga čovjeka. Uuatoč svim prigovorima bilo bi poželjno, da pobijedi ova stanbena reforma, ako se ona i ne može općenito dovesti u potpun sklad s vlasnikovim interesima. Zasebna kuća bila bi svakako veliika socijalua tečevina, pa će za svaku obitelj ostati ideal. Tako prelazimo od zasebne kuće na skupne stanove s jednim, dva, tri i više spratova. Poznate su prednosti kao 1 nedostaci takovih kuća. Ne treba isticati korist zasadjenih prosiora, jer su to reservoiri svježega zraka, kao i velikih ploha cvijeća; dobro je, da je po ulicama zasadjeno drveće, ail ne vaija drveće tik uz kuću, jer bi ju granje odviše zasjenjivalo, ne bi u nju dopirala sunčana svjetlost, a priječiio bl se i prozračivanje. Još inia jedan način, na koji bismo mogli u sredini grada imati đosta svježega zraka, a to su iiigijenski vrtovi. U njima bi se gojilo voće; ondje bi obitelj mogia u dokoliđ proboraviti dan do mraka, kad se vraća u svoj stan; u takovom bi vrtu trebaio vode, kao i ognjište itd. Kako je u sređini grada zemlja skupa, bezobzirno se iskorišćuje prostor, pa tako zatvara prilaz svijetlu i zraku. Postoje doduše stroge stege kod građnja; odredjeno je primjerice, da se smijc najviše izgraditi 60—70 postotaka građjcvnoga prostora. ali ove se

bojim. Treba samo da tvome mužu otkrljem tvoju prošlost...“ Sve to i još mnogo više govore žene jedna drugoj, kad se pogledajti, a kad se Jedna na drugu smešc i kad se ljube, onda n taj osineh i u te poUupce | metnu tolfko otrova, da bi se time mo- j gia otrovati čitava jedna armija. Ovako čuveni Paolo Mantegaca, j pa kome nije pravo, nek se s njim razračimava S e m k o.

Književni prijegied „Hrvatska Njiva“. Primili srno 10. broj revijfdnoga tjednlka „Hrvatska Njiva“ s ovim sadržajem: Dr. Tugomir Alaupović: Razvijanjc narodne misli u Bosni. Dr. I. Votar: Kooperacija narodnih sila. — Dr. Ivo Politeo: Austro-ugarska banka. — Dušan Plavšić: Bogoslav Mažuranić kao čovjek. — Smotra: Nizbrdicc... (J. D.); U znakn mira (Nikias); Kriza u prometu sa stokom (Nikias); Drechslcrova izdanja (prof. S. Alfirević); Muzika i kazalište (P. K.) itd. — Listak: Viadimir V. Janković: Za sreću pokolenja... Godišnja pretpiata „Hrv. Njive' 1 izuosl K 36, pojedlni broj l krunu. Narudžbc prima uprava u Zagrcbu, Nikolićeva ulica 8.

stege redovno mimoilaze. pa ostaju na žalost, većinom na papiru. Najnezdraviji su stanovl podrumski stanovi; mnogo ne zaostaju za njima podzemni i tavanski stanovi. God. 1910. nabrojeno je u Zagrebu 2880 nehigijensklh stanova od svenkupnih 18.000 stanovS, koliko ih je tada brojk) Zagreb. (A ono što vrijedi za Zagreb, vrijedi u većoj mjerl 1 za mnogo druge gradove). Veliko je zlo u svim ovim stanovima prenapučenost; tu u jednoj sobi stanuje po šest osoba. a često I mnogo više. tako da se zrak brzo kvari; ovamo sunce slabo i rijetko doplre; ljudi blijede, venu I malakšu, a naročito stradaju djeca; a ako su stanovi još f vlažni, pravi su zator za djecu 1 mladež. Tužan je pogled na mnoge naše scljačke kuće, naročito u zimsko doba. Soba tijesna f uska. a prepuna čeljadi. I obdan je tu sumračje, jer sunce nema gdje ni da zaviri. Pro-zorčići se svu zimu ne otvaraju; od vlažna zida i zemljana poda, od ljudskoga znoja 1 isparivanja zrak je zaparan i zagušljiv. I u gradu mnogi radi štednje ne zrače stan. Broj stambeniii prostorija imao bi odgovarati broju porodičnih članova, ali kod nas vlada u tom pogledu još primitivno stanje. Cesto se u istoj sobi spava, kuha, pere, suši prokisla odjeća i mokra obuća; tu se pljuje i kašlje, hrane praščići, živad itd. Je li onda čudo, da sn takovi stanovi rasadišta zaraznih bolesti. a naročito sušice, da se u njima i neopasna bolest teško pre» bolijeva! Stan može biti nezdrav po načinu gradnje, aii se i Iošom upofcrebom pretvara u grobnicu. Zato je dužnost svih pozvanih krugova, da privikavaju puk na čistoću, koja nije samo krepost ! etična odlika čovjeka, već takodjer vedik dio čovjekova zdravlja. Tko provodi svoj vijek u čistoći, očuva se 'mnoge bolesti i nevolje, pa je i pod kraj života krepak i vedar starac. lz statistlke o pomoru razbira se, da u najnapučenijim stanovima većinom umiru Ijudi od tuberkuloz>e*; točan se postotak u brojkama ne može označiti, jer ovi bijednici redovno umiru u boinicama. Što više bolest napreduje, uzima se jeftiniji stan u potkrovnicama, podrumima, tako da je zađnja postaja bolnica. Ovim se jadnim i nedostojnim stambenim priiikama mora naći lijeka, a može se naći, ako društvo hna ozbiUne volje. Za n-eimućne, siromašne razrede prijeko su potrebni dolični stanovi na periferiji, koji ne smiju biti karitativni ili lihvarski pothvati. Dok puk nije zreo i nema dovoljno sredstava, mora se država z-a nj pobrinutL Strogim nadziranjem mogn se odstraniti nedostaci; nehigijenske stanove treba izlučiti od stanovanja. Kad se mogu doznačivati nagrade za baikone i prozore, koji su najijepše iskićeni cvijećetn, mora bitLSi'jidstava takodjer zato, da sc neimućnomu čovjeku obezbijedi uredau stetv to jest prostran, zračan, topao, svjetao, suh, čist I neprenapučen stan. Budu li se popravile stanbene prilike, imat ćemo zdrave Ijude, pa će biti takodjer napretka i blagostanja u zesnlji; imat ćemo zdrav puk, na koj-em će se sagraditi sretna budućnost zdrava naroda.

Poslijednje brzojavne vijesti Izvještaj bugarskog gSavnog stožera B. b. a. Sofija.Jl. marta. Mačedonsko bojištC; U zavijutku Crne Reke kođ scla M a k o v o izvršio je neprijateU jedan vatreaii prepad. Jugozapadno od D o j r a n a bila je obostrana topnička vatra s vremena na vrijeme izdržljivija. Južno od Dojrana protjerale su naše straže jedno jako eaiglesko izvidjačko odjelcnje. Jedno drugo englesko pjcša 'ijsko odjelcnje. koje sc je u blizini ušća Strume pokušalo približiti našim predstražama, o d b i j e n o jc ručnim granataina. Dobručkl front: Primirje. PAŠIĆEVA OSTAVKA PRIMLJLNA. (NaroCitt br-oJiv . Beogradskih Novla»“J Rotterdam, 11. marta. Prema jednoj Reuterovoj vijestl srpski je priuc-regent Aleksaudar primio ostavku srpske vlade i zamolio Pašića, da ostane u službi do obrazovanja nove vlade.

VELIKI NEMIRI U ENGLESKOJ. (NaroCItl brzojav »BeoEradskJb Novlna**) Zfirich, 11. marta. „Zfirlcher Tages-Anzelger" JavlJa, da su u Engleskoi Lbili ve'iki nemiri, kofi su dovršeni tek nakon što se umiJešala vojska. Radllo se o regularnom ustanku, povod su Im b'li pozlvl radnlka u vojsku I nestašlca žlvotnih namir. nica. U Leithu I Edinburgu došlo Je do pravih borbi IzmedJu mase I četa. I u samoin Je Londonu došlo do nemlra, kojom su pri’ikom opljačkane trgovine sa žlvotnim namirnlcatna. Nemhrl sti ngušenl tek pomoćn teritorljalnih četa. U borbama je ranjeno 80 Ijudi. PITANJE JAPANSKE INTERVENCIJE U SIBIRU. U Japaiiu još samo ,,proučavaju M . . . (Naročiti brzojav 3cocrađsklh Nwins“0 Rotterdam, 11. marta. Prema izvještaju američkih listova Izjavio je japanski poslanik u ime svoje viade, da se pitanje japanske intervcmcije u Sibiru tačno proučava. U ovaj čas nisu još odaslane nik&kve čete, a i ne će se odaslati bez prethodnih ponovnih pregovora izmedju američke i japanske vlade. Japanska vlada ne će u Sibir poslati nlkakvih četa d~k za to ne dobiju privolu savezmika I Sjedinjenih Država. Amerika ne protestira. alf I ne odobrava. (Narofiti brzoiav „Bcosratiskfii Noviaa“J Amsterdam, 11. marta. Newyorški dopisnik ,,D a i I y Newsa“ javlja: Amerika se doduše ne odupire japanskoj ekspedicUi u Sibini, protiv nje takodje ne protestira, ali nije s njome ni sporazumna. Ako Je japanski narod razborit, onda će uvfdjeti, da mora birati izmedju imperijalizma j ostvarenja ideala, za koje Amerika sudjeluje u ovom ratu. Odluku u svojim rukama irha sSni Japan. Sjeverna Amerika, južna Amerika i AustralUa tihi su posmatrači. Pod takvlm okolnostima snosi engleska štampa, koja ohrabruje Japance, da udare putem, koji u novom svijetu ne može pribaviti prijatcljS, veliku odgovornost. Nikakva dobit ne inože odštetiti Japan, ako proigra prijateljstvo novoga svijeta. Japan ostaje kod svojc nainiere. Englcska ga pomažc. Kb. Berlin. 11. marta. „Berliner Zeitung am Mitt a g“ piše: Intervju sa Lordom C e c ilom ustanovio je, da Ja.pan ostaje kod izvršenja svoje osnove. Pošto je W i 1 s o n uskratio svoju privolu, Japan se dao kroz Engiesku nagovoriti, đa izvršenje svoje osnove na neko vrijeme odgodi, ka ko bi se izbjegao otvoren sukob sa Wilsonom. Zato je Engleska na sebe preuzela dužnost, da japanske namjere diplomatskl podupire i sprovede. Početak Japanske mobilizacije. (Naročiti brzojav „BeocradsItiS Novina’ 4 ) Rotterdam, 11. marta. ,,M o r n i n g p o s t“ saznaje iz Tokija, da je za 5. mart pozvano pet godišta japanske mc-rnarice. ENGLESKA JE PRIPRAVNA DA ŠPANljl POVRATl GIBRALTAR? (Naročiti brzoiav „BeosradskLI Novlna".) J Zeneva, 11. marta. „L’ homrae Libre“ zahtijeva u oduljem članku đa Spanija »đ t-pi gvoj cjelokupni posjed u Maroku zajedno sa Tangerom Francuskoj. Zato bi Eng'.cska imala povratiti Spaniji Gihralfar, a ujedno bi Spanija bila odstećeaa sa Ceutom. Po članku se Vidi, da se o tom vođe pregovori i da su sc u Londonu ti-me u najmanju raku poluzvanično gaglasili. PETROGRAD — SLOBODNA LUKA. (Naročiti brzojav „BcocradskUi NovLna".) { Zuricih, 11. marta. I Prema vijcsiima francusko Stampe pe< trograđska ćc vlada prcmježtanje giavnoga jjrada u najskorijc vrijemo i zvanično objaviti. Petrogra/i će hiti proglašen slobodnom Kikoni. KRVAVA NEDJELA CRVENUl GARDISTA U FINSKOJ.

skoj. U Helsingforsu su crvenf gardistf strijeljafl trojicu braće. U St M i h a i 1 u izbačena su iz jednoga voza njih sedmorica na željeznički nasip. Sada crveni gardisti u svojim nasiljima rade kao po nekoj metodi, time što su njihova nedjela u prvom redn upravljena protiv obrazovanlh kiasa. Najviše su izloženi njihovom gonjenju sveštenici i posjednicL PREKID SPORAZUMNIH SILA SA BOLJŠEVIKIMA. Kb. Stockbolm, 11. marta. Kako javlja „P o 1 i t i k e n“, zabra njeu jc pristup na froncusko zemljištcruskom boljšcviku Salkindu, koji je bio upućcn kao poslanik za Bera. SAMOZVANA RUSKA AMBASADA U SPANUL Izjava austro-ngarskog I njemačkoff poslanika. Kb. Madrid, 10. marta= (Bezžični brzojav.) Listovi objavljuju ovafcovu notu ovdašnje austrougarske 1 njemačko ambasade: Juče< ranji jutarnji listovi dotiijeli su nekakvuizjavu ruske ambasaae u Madridu, koja se tiče mira zaključenog u Brest-> Litovsku izmedju Rusije 1 središnjiis vlasti. Da se kod publike ne bi izazva« la zabuna, to izjavljuju c. i k. austro* ugarska ambasada i carska njemačka ambasada. da sađa u Madridu i nemai ruske ambasade, t. j. da u Spaniji ne« ma odgovornog ruskog diplomatsko# predstavnika, akreditovanog kod kra« ljevsko španske vlade. Rečena pak iz« Java jeste mišljenje privatnog čovjeka, koji se potpuno nepozvan neopravdano služi firmom ruske ambasade u Madridu, NOVI RATNI ZAJAM U NJEMACKOJ. Kb. Berlin, 11. martaV ^ Kako jav’ja „Bcrliner Tagcblattpod.- ; nešen j« Peichstagu zakonski pr'je< dk>g o zakljnčenju novog ratnog kredita od 16 milajardi maraka. ' i\ SMRT OLASOVITOG NJEMACKOG LETAĆA. Kb. Bcriin, 11. maria. \Vollfov ured javija: Lctatki naL poračnik Bolcke poginuo je u noj borbi. j. POBJEDA NEUTRALISTA U W 5 ARGENTINL ]_* (Karočltl brzolav „BeogradskJh Novf«a*J Rotterdam, 11. marta. / ,,T i m e s“ javlja 5z B u e n o * A i r e s a: Dosadašnji rezuliat izbora znači pobjedu dosadanje neutralne po* iitike Argentine. Najnovija londonska vijest, kao da će Argentina napustitl 1 svoje neutralnost, mora prema tomesam ,,T i m e s“ označiti kao netačnu. DNEVNA ZAPOVI.JEST NOVOG GE« NERALISIMA GRČKE VOJSKE. Kb. Atena, 11. marta. \ Havasov ured jav’ja: u dnevnoj Z&pcvjesti saopštava ge..e.al Tanglis, da mu je kralj povjerio vrhovno zapo vjedništvo nad voj?kom. Geneialirim izriče uvjerenje, da će vojska ponovno poći putem pohjede zajedno sa v saveznicajna, koji da 6e borc za sk'bodu i ĆQVječanstvo. Vaša ruka

dohlvfl bnršaoovB rnekcčo, ako prlje spavaaja upotreblfflvatc Otana Crtme, o nakon ustajaoja OtaM

Kb. Stockhoim, II. marta. ■ ... . , . v. . ,, . Alabaster peder. Mala doza Itl IobHć K. Prema jednom lzvjesta.iu, što ga ve «ka doia lH lončić K. 4—. doaosc „Stockholm Iidnin- Mo2o. sc poevuda dobttt. Glavno Stovartste g e n“, svakodnevno se »nnože krvava j>ianA“ Handeh A. G., Budapcst V. nedjela crvenih gardista u južnoj Fin- Nđdor utca 6 M2

O OO (30000000 m i j, EKSPOZITURA UGARSKE IOPŠTE KREDITNE BANKE!; j BEOGRAD, Knez Miliajlova ul. 39. i I i izuršuie Isplote zo uojne zsrobUenihe i; ’ -— i internfrune —šjj u mjestiina; Austro-ugarske monarhije, Njemačke, Bugarske, kao i u zaposjednu- > Um oblasUma, po najpovoljnijim uslovima. j j

.' 1 — ^jtl ~~~■ r - ■ : ■■■.. , ■ . SZZ |

Mmu IUS = PREPORl ■■KT*7 Bandlske pleh inst ikAL . te, flaute, tamburic : boše, guslc na Kupujem stare vlo' :•: burice 1 dvorcd :::(Pvimcm n« ave muzlfke jf S po Milorad Ij najstor muzlči j 86661 Bcograd, Skop

IROHEUTI JČUJE : = rumente. klarinee, mandoiine, tofinije izrade. k inc, gdarc 1 tamne armimike. i-: epravku:: u lnafru,nent«. fovanjciii Krnjjatović kih Insirumeiuta I I janska ul. br. Z

VINA

n

NA ZNANJE! Nabavio sam v e ću kolićinu crnos I bjelos koje ču prodavati po umjerenoj cijeni 'na veće i manje količine u zgradi MESARSKE BANKE Zeleni Venac 2. Dostavljam ovo p. potrošačima radl znanja. Rađnja je otvorcoa od 7 aata ujutru do 7 saU uvcče.

« , D

85666

Dr. L. MARINKA DRUŠTVO S OGRANIČENIM JAMSTVOM (G. m. b. H.) PRAG — SMICHOW 1268. == htjelo bi ovdje otvoriti == niiialn la Imniro i paiifflL Ozblljnl i spremnl pmrtjitl |ojl ki rnfiltgsll f«tr«ba(m kspitaiom ncka se lzvole obraUtl ncposrcdno gorcspomenutoj tirmt 995