Београдске новине

• Strana 2.

SrUeda

BEOORADSKC NOVINE

13. marta 1918.

Bro| <M.

OzbiUne poslledice neograničenofi: podmorničkog rata za Englesku. . Kb. Berlin, 12. marta. JDaily Telegraph“ donosi Jedan dopis, koji se bavi ozbiljnim ograničavanjem engleskog brodskog prosiora u toku posljednja tri mjeseca ii izmedju ostaloga sadrži. Mi ćemo ve1 Đma skoro okrenuti kormilo prema lopasnim grebenima, ako se ne Upotrijebe radikalna sredstva. Neprilatelj stalno slabi naše trgovačlce brodove, a time i našu sposobnost za bor4)u i život. Posljednje godine iznosio neto gubitak naše trgovačke floue ottprilike 600 pomorskih brodova, osim toga otprilike 20 brodova isipod 1600 tona, a uništavanje trajs još i dalje.

Grad i okoliea

Dnevul kalendar L) a n a s je srljeđa 13. marta, po starom 28. februara — Rimokatolld: Nićlfor b. muč.; pravoslavni: Vasilljc i Marina. Oasnička i tlnovnlćlia kasina otvorena je poćam od i5 februara do !1 sati u aori. i k. vojnički dom: Citaonica, soba ib pisanje i igranje, kantina. Otvoreno ®d 7 saU izjutra do 9 sati uveće. Slobodan pristup svakome vojniku. Kinemaiograti : Voini kinouKralja Milana ulid br. 56 (Koloseum); U 4 sata poilije podne predstava za svc (časnike, vojriiKe i gradjane); u 6 sati poslijc podne predstava za vojnlke, a u 8 30 satl uveče predstava za časntke. — C. i kr. gradianski kino na letazijama br. 27 (Pajisi: U 5 saU posUje podne i u 7 sati uveče prcdstave za gradjanstvo. eo gr a d s k i o r t e u m (u zimskom poiorištu, prlje Boulevard): Početak predstave u 8 saU uvcće. Uiblioteka za pozajmicu (Balkanska ulica br. 1, Hote! Moskva). Otvorena od 10—1 sat prije i od 3—7 sat! posiije podne. učna sl uzba ti lj ekarnama : Od 10. do ukijučivo 16. marta vršiće u Beogradu aoćnu siužbu ove Ijekarne (apotekc): S e I a'k o v I ć, Kneza Mihajla uiica 45; V i h t orović, Terazije 28; Prendlć, Kraija Aleksandra ulica 64; S t o j l ć, Sarajevska nlica 70. aaobraćaj na ramom mostu izmedju tieograda i Zemuna obustavljen je svasog dana od 7—8'3o sati pilje podne od 12.30 —i sata poslije podne. varoDrodarsKt saobraćaj. i. hmcdju Zemuna i Beograda. Red plovidbe, koji vaii od 26. januara do ©poziva: Polazak Iz Zemuna za Beograd u 6 30, 7-30. 8-30, 9-30, 10'dO i 11'30 pr. podnc le u 1-80, 2'30, o'30, 4 30, 5'30, 6'30 t 7'30 posiijc podne. — Kolazak iz Beograda za Zemun: 7, 8, 9. 10, 11 1 12 saU prlje poune, te u 2, 3, 4, 5, 6, 7 18 sati poslije podne. — U. IzmedjuZemuna iPanesove Red plovidbe, koji važi od 26. januara do daijne naredbe; iz Zemttna za Pancsovu svakog dana u 6 saU ujutro i u 12 sati u podnc. — iz Pancsove za Zemun: dnevno u 8'30 sati prije podne i 3 sata poslije podne. Brod kojl saobraca izmedju Zemuna i Pancsove i obratno ne prisiaje ai Bcogradu. —!!!. lzmediu beograda t 5 a p c a, Polazak tz tieograda za Sabac svake srijede I subotc u 7 30 sati u jutro. Polazak iz šapca za Bfograd svakog i etvrtka i uedjeljom u 7 s. u jutro. — Putnički parobrodarski saobraćai izmedju u r 3 a v e i Z e m u u a i izmedju Oršave i Braiia Polazak iz Cršave za Zemun: ncdjeljom. 8itorKom, ćefvrtkom u 6 sati u jutro. lz Zesnuna za Oršavu: ponedjeijkom, srijedom i pctKom u 4 sa,a posllje podne. lz OrSave za Brailu: utorkom t subotom u 6 sati u iuuo. iz Brailc za Oršavu: ponedjeljkom i icetvrtkom u 10 sati prije podne. (Brodovi, na toj pruzi ne pristaju do dalje odredbe u Prahovu, Vidinu, Kahovu i Sillstrij). uvaj vozni red za prugu Orsava—Bratla važi do 15. marta; ou 15. maita ovedcn je novi voznl red, kojl smo već oojavili, a koji ćemo na ovom mjesta donositi poćam od dana ctupanja na snagu. — Parobrodarski saobraCaj izmedju Beograda I Smcdereva: Odlazak iz Beograda za Smederevo nedjeijonj 1 četvrtkom u 3 sata posiijc podnc iz Smedereva z. •'eograd utorkom 1 petkom u 8 sati u jut:o. V o j n o partto topio tiupatllo u Car UoUnovoj ulici. — 1. Kup a i i I o u k a d a m a: a) Za vojnc osobe

oivoreuo radnim danima od 7 aatt prlje r Kine do 5 sati poaiije podne, a nedjeljom prazniciuia od 7 aati prije poduedo 12‘; aati u podne. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 sati prije podne do 5 sati poaiije podne, a nedjeljom I praznicima od 9 satl prije podne do 12 l / s sati u podne. — 2. Pirno kupatllo za ćasntke i njima ravne činovnlke otvoreiio utorkom, srijedom, pctkora t subotom od sati prlje podne do 5 sati poslije podne, a nedjeijom i praznlcima od 7 aati pri.e podnc do 12‘/ 2 sati u podne. — Za gradjane muškogpola otvoreno je parno kupatlio ponedjeljkom l četvrtkom (ako u te dane ne pada Kakav praznik) od 9 sati prije podne do 5 sati posiije podne. — Časniclma t njima ravnim ćlnovnicima stoje na volju da se služe parnim kupatilom i u dane odredjeue za gradjanstvo (ponedjeljkom l četvrtkom). Blagajna se zatvara radnim danima u 12'/ 3 sati, a ttedjeljom i praznicint.i u 12 sati u^nodne. Svečano blajiođarenje. Povodom radosnog dogadjaja u vladarskom domu odslužiće se danas prlje podne u deset sati u dvoru svečano blagodarenje, kojemu će prisusitvovati svi Časnici slobodni od službe kao i c. i k. činovništ^b. Objava. Učenlce, koje žele da se upišu ti 1. razred privatne žensite realne gimnazijie u Beogradu, dužne su polagati prijemni ispitizsvih predmeta 1. razreda koliko se u I. tečaju učiio u 1. razredu. Za upis u ostale razrede polagaće učenice dopunski ispitlzmagjarskogjezika u obimu učenja I. tečaja (za upis u VIII. razred ovo nije potrebno). Za ovaj ispit pkuća se 10 (deset) kruna taikise. Učonice, koje će polagati privatne ispite iz ma kog razreda plaćaju 20 kruna takse i po 4 krune od svakog predmeta. Prijemni, dopuuski i priv a t n i i s p i t i držaće se 23., 24., 25. i 26. marta po rasix»redu, koji će se objaviti u škoii. Do 21. marta dužne su učenice podnijeti molbu (ako to već nijesu učiiiiie) i položiti propisnu taksu. 29. marta upisivače se učenice, koje su po položenom ispitu stekie pra« vo na upis. . 30. m a r t a upisivaće se sve r edovne učenice ove škole, koje su svršiie I. tečaj. Posiije 30. marta ne će biti up’ssivanje za II. tečaj 1917./18. školske go. dine. Ovirn se zamjenjuje ranija objava. „Kod bijelog konja“. Beogradjani ved poođavna dobio po Enaju ovu simpatičnu komediju Blumenthala-Kadelbuiga, koja je uvijek imaJa najljepši uspjeb. Bečki „Gemutlichkeit", koji ima svoju osobenu karakteristiku, provejav-.. kroz cijclu komediju sdravom Salom i vedrim dubom. S"jel j’ i’o ta jednostavan, i ako isprepletan mnogim komičnim situaćijama. Krćmarica Kotela u Salzkan mergutu ,,Kod bijelog ko,nja“ je miada i udovtca i u nju je zaljubljen njcn prvi calkelner. No njeno srcc kao da je više naklonjeno mladom advokat.u Siedlcru, koji već sedam godina redovno dolazi Ijeti 'u taj kolel, i to baš u istu sobu s balkononi. No ovoga puta advokat nadje sobu zauzetu (jubomomi calkelner to zgodno udesi), i to baš od njegova protivnika u jednoj velikoj parnioi, fabrikanta Gizeckea. A!i fabrikant ima Jijepu kćer, koja zamakne za oko Siedleru, i ako Gizecke ne niožc očima da vidi mrskog advoka.ta. Sad nastaju mnoge komičue i dubovite scene u intrigi, koju udeSava advokat ( u siluaciji koja se sama zapliće komičnošču slučajno stvorenili odno,sa. Tu je i stari naučnik Hincelman sa svojom ćerkorn i mla-

di Silzhajmer, za koga Glzecke želi ’da uda svoju kćer. I ce.a se slv&r najzad raspkte tako, ’dia se krčmarica uda za evoga calkclnera, Siedler ožem ćerkom evoga protivnika fabrikanta, a Silzliajmer ćerkom Hincelmana. 2iva radnja, duhovit d'ijalog, obi.je inieresaiitiiih tipova — kamkteristika je odlične ša jive igre „Kod bijelog konja“. I podjela uk>ga o^ voga puta privlaći velibo interesovanje.* Dobrotvoma predstava u korist 31pješadjskog puka. U nedjelju 16. o. mj. prirediće se pozorišna predstava u dvorani mjesne etapne menaže u korisit udovica i siročadi poginulih c. i k. pgešgčkog puka br. 31. — Prikazivaće se Maxa Halbesa drama „Mladost" (Jugend), — Uiaznice se mogu dobiti od 14. o. mj. na blagajni mjesne etaprie menaže od 9—12 prije i od 3—6 poslije podne. Vellki prilog za crveni krstOradjansko stanovništvo b o g atičko-g sreza, i to gradjani opština: banovopoljske, ribarske, štitarske, zminjačke. badovinačke, bogatičkei zasavičk e, skupilo jeza crveni krst svotu od K 1877. Ova je svota u podjednakim dijelovima predata austrijskom i ugarskom crvenom krstu. Ovim se darovaocima izriče najtoplija blagodarnost na dani. Za beogradsku sirotinju. Oospodin Jovan D. J o v a n o v ić, blagajuik ministarstva prosvjete priložio je sirotinjsikom odjelenju opštine grada Beograda svotu od 50 kruna u nijesto godišnjeg pomeua svome bratu Milivoju D. Jovanoviću, predješnjeg pomoćnika blagajnika narodnog pozorišta i činovnika beogradske opštinske trošarine, koji je umro u Nežideru. Sainoubijstvo beogradskog ljekara. Kako nam javljaju, ubio se u S eg e d i n u zbog živčane bolesti raniji beogradsiki ljekar dr. J u 1 i j e B r u 11. koji je od dvije godine na ovarno bio upravnik segedinske fabrike vještačkog djubreta i djepka. Izdavanje mlijeka. Naredbom g. gradjauskog povjerenika pri opšiini grada Beograda ukida se od 15. ovog mjeseca svako re zervisanje mlijeka kako po do sada izdatirn uputnicama, tako i u buduče. Mlijekc će se izdav&ti kao i do sada po utvrdjenim grupama prvoj, drugoj i trećoj. U prvoj su samo dojenčad do godine dana; u drugoj tešiki bolesnici, koji se liječe kod kuče. samo za vrijeme liječenja; a u trećoj onl, koji imaju po svojim stalnim hroničnim bolestitna ili siabom sastavu potrebu za mlijekom. Sve se uputnice iz biio koje grupe, izdaju samo na osnovu Ijekarskog u v j e r e n j a. PJačanje računa za strulu. Izvještava se gradjanstvo, da se na osnovu objave, koja je izašla u „Be.' gradskim Novinama" od 12. marta 1917. god. računi za električnoosvjetljenje moraju isplatiti u roku od osam dana po prijemu računa odnosno u p u 4 m i c e p oštansko štedionice. U isto se vrijeme potsjeća gradjanstvo, da će oni potrošači struje, koji ne bi isplatiii dostavljeni im račun u roku od osam dana po njegovom prijemu, biti predani policijskoj vlasti radi naplate dužne takse za osvjeJjonje, a osim toga će im se u tome siučajtt na ime kazne napiatiti K 5 u korist beogradske

sirotlnje 1 najzad će hn se oduzeti dalje električno osvjetljenje. S toga se svi oni potrošači, koji još nijesu isplatili taksu za siTuju, pozivaju, da neodložno isplate dužnu svotu. Raspored kinematografskih predstava. U rasporedu predstava c. i k. vojničkog kinematografa i c. i k. gradjanskog kinematografa nastupile su rzvjesne izmjene. ČaTsničke predstave održavaće se u vojnbm kinematografu svake srijede i subote u 8 i pol sati uveče. Za vrijeme tih predstava sviraće garnizonska muzika. Vojničke predstaveuz pratnju klavira biće nedjeljom u 4 i u 6 sati, a ponedjeijkom. srijedom, črtvrtkom i subotom u 6 sati uveče. O p š t e p r e ds t a v e priredjuju se nedjeljom, ponedjeljkom i četvrtkom u 8 sati tiveče, a srijedom i subotom u 4 sata poslije podne, dck će se .jjtornikom i petkom u 4 i 6 sati poslije podne, kao i u 8 sati uveče priredjivati gradjanske p r e d s t a v e. U c. i k. gradjanskom kinematografu, na čije predstave ima pristup svako bez razlike, priredjuju se piedstave po ovakvom rasporedu: nedjeljom u 3, 5 i 7 sati poslije podne. ponedjeljkom, utornikom. Četvrtkom 1 petkom u 5 i 7 sati poslije podne, a srijedom i subotom u 5 sati poslije podne i u 8 sati uveče. Za vrijeme tih večernjih predstava (u 8 sati) svira muzika 409. etapnog ba'taljuna. Javna prodaja. Po odiuci starateljskog suda izložiće se javnoj prodaji zaostavština poč. U r o š a K o s t i ć a, na dan 26. m a rt a ove godine, u njegovom stanu u ulici Visoki Dečani broj 10. Prodaja će početi u 9 sati prije podne. Pozivaju se kupci, da na ovu prodaju dodju

Traže se Društvo Crvenoga Krsra u c. I kL vojnoj giavnoj guberniji za Srbiju poziva radi primanja novca niže imenovana lica ako su u Beogradu da se javet lično sa legitimacijora (prijavnora listom) inače da pošiju tačnu adresu j označe najbiižu poštu koja prima novac uputnicoin: I. B.aga.niku Društva Crvenoga Krsta u c. i k. vojnoj glavnoj gubernfji, za Srbiju g. dr. Marku T. L e k u, prof., Dobračma ul. 16, svakog radnog dana od 2 i po do 4 i po sata poslije podiie sa pozivom na broj koji se pred svakim imenom nalaizi: A. Broj 7229 Adamović Zorka, učit.. Grocka; 7227 Aksentijević Ljubomir, posluž. min. vojn., Kr. Milana 94; 7160 Alkalaj Ješe porodica, reseTv. poručniku; 7271 Andjelković Bore porodica, advekata; 7161 Andjelković Djordja porodica, tipografa; 6979 Andjeiković Milan, čuvar pruge; 6980 Andjelković Trajko, čuvar pruge; 6981 Aimć Jere* mja, žei. posiuž.; 6982 Antić Stanko, čuvar pruge; 7226 Antonijević Bosilj< ka, učit., Lapovo; 7228 Antonijević Le* posava, učit., Lapovo; 6983 Arsić Mi* lorad, sreski čin., Umka; B. Broj 7230 Barjaktarović Draga, ~učit.; 6986 Branković Milana R., poro dica, svešt., Vrčin; 7232 Brankovački Dragoljub otac Sime, polic. čin.; 6982 BrČanović Svetozar. skretničar; 698f Bunetić Jovana porodica, žel. maga^ cionera; 6989 Bunerić Milana porodica iel. čin.; * C. C. i C. Broj 7147 Cekić Jovan, čuvar pru> ge; 7224 Cvejić M. Borisava porodica sanit. posluž.; 7222 Cujić Zivka J. po rodica, retz. poručnika, Pećani; 722? Ćavić Dimitrija porodica, satnit. v n služ.; D. i Dj. Broj 7164 Datniiović Aleksanđt* porodica, štam. praktikanta; 7268 Da' vičo Bulisa mati i irena g-dje Davičo Riga od Fere 18; 7004 Davidović Nikolajevič dr. Natalija, iekar; 716? Demajo Alfreda porodica, pporučn.i 7007 Dimitrijević Dragutin, manevr žel.; 7267 Dimitrijević Milan; 7008 Dii mitrijević Nikola, čn. žeijez.; 6964 Db mitrijević Veksim, šijivarska 22; 723* Dimić Jovana porodica, svešt., MJrije vo; 7240 Dragojević Pante porodica svešt., Barić; 7151 Drakulić Aieksatr dar, Čin. žel.; 7009 Dulović Mladen služ. min. gradj.; 7283 Dunjić Živojiii Mala Krsna Kosmaj; 7166 Dušić Sve tozara porodica, konj. pporučn., Um čari; 7242 Gjorgjević Dimitrija poro idica, Gimnaziska 30; 7010 GjorgjevK iDušan, račun. kontr. min. gradj.; 7011 Gjorgjević Kosta, čuvar pruge; 694t Gjorgjević Leposava Đrag., krojača Kr. Aleksandra 40; 7012 Gjorgjević Mr lojko, desetar; 6976 Gjorgjević Vladi siav M., Dušanova 22; 7235 Gjorgjevb Milojko, desetar; 6976 Gjorgjević Vla disiav M., Dušanova 22; 7235 Gjorgje vić Živorada porodioa^ kapeU 716T Gjurašinović Sirne porodica, štamp praktik.; 7013 Djurgjević Vladimir, ču var pruge; 7236 Gjurić Dragiša, mane vrist; 7154 Gjurić Marija, učit., Mišar ska 11; E. Broj 7168 Eraković Dragiše poro dica, pporučn.; 7014 Erlenwein Rost Rudolfa, mašim. žel.; 6958 Eškenaz onoj dsmi koja sc pogleda u njemu nakon upotrebc Simka Solunska 12' Dlana Alebesfer puder I Dfana trtme. Malena bo- ’ ” ca iil lortflć Kr. 2.— Velika boca ilt lontić Kr. 4'-= _ . . Može *e posvuda dobiti. Glavno prodavaiište: Broj 7238 Gasic Datlica Dr. Zivam DIANA u Handels A. G., ftudapest V. na. sanit. majora; 7001 Golob Matija NiSdor utca o i3žei. čin., Kr. Miiana 118; 7002 Grašić

Gospodjiea Laura Albala i Gospođin- Dr. Josif Haim v j e r e n i Primanja subotom Strahinića Bana 27. 35658

Ljepotu pokazuje zrcalo

a»voga geroka, ali bi je vadio posle nekoliko sati, čim bi ga minuio ratoborno zaspoioženje.) Egzistencija nesrećnog Vučka biia t e svakog časa u pitanju, jer je g. Gjota strašno mrzeo njegove ienivaŠce 4>sobiiie, aii ga je odvraćala od ziočina Sjubav preina toj cnioj, Jcpoj životinji, fcoja mu je zimi grejala noge, izjutra, Scad se već i soba i peć i crep ohlade Crep, kojl je samo zato uveče držan Sdugo na peći da bi noću grejao, uvek Ihladna, stopala nervoznog starčića. Sto «e tiče g-dje Sofije l ona se kolebala. Ne jedaupii'., milijući Vučka, iz čijeg su krzna iskakale elelktrične varnice, koji <e llčio na mladog, nkroćenog pantera, idolazila Joj je misao da ga smaknc sa »voga sveta. Ta Joj je misao dolatzila liehotično, patološki i osvajala joj je #rce i razum. All je odvraćalo jedlno to, llto je Vučko bdocasusbelllsa sviima susedima, ier Je užasno krao van kuće. A dobra žena nlje mogla da živi %ez »vadje, kao što ne bi mogla živett ni bez vazduha. A potom, Vučko je ifcnao dosta otmenog, džentlmenskog moraia u sebi, jer u kući njje nikad krao, I ličlo Je na hladnoki-vne Engleze, Htoji Imaju poštovaftja samo za svoj rotljeni „home". Život Vučkov bio je dak•le kao život one nesrećne zvanice na *ozbi tirana, kojoj je uvek vlsio nad glavom mač o koncu, koji sc svakog časa tnogaše prekinutl. Taj poiožaj mu taš I daje ovu istorisku vrednost, koju pokušavamo da vam prHcažeino. Oh se omačio 1909. godine i g-dja hofiia ga je uzela veoma miadog u svoj tdom. S njeme strane blla je Izvršena lormalna adoptaclja jea- se nežuosti prema mačetu ne daju opisafei. Ali g. Ojoka je blo za Hakedemonsfld odgoj 1 tražlo le ftriftno da mače spav* napo-

iju, da se hraui samo kostima i miševima i da se nikako ne razncžava. Ova dva upldva "učinila su ga još u ranoj miadosd veoma lukavim i pokvarenim I on je počeo da laže, da ikvade i da obmanjuje. Rezultat je toga bio da su čitavi delovi Vvačara tražili njegovu smrt i Vučko je imao u svom ždvotu sve mogiiće zamke i nezgode. No on iii j:o deiimice herojski, delimice diplomatski izbegavao i ostao je neprikosnoven i tizvišen u svojoj borbi za opstanak. Zvali su ga Atilom, Oblomovom, arhiiopovom, lupežom, kradljivcem i lolom. Gadjale su ga domaćice loncima i cepanicama, deca pračkama i kamenicama — on je prolazio kroz -s.ve opasnosti čitav. I da su u ro vreme VraČarcd čitali kiasike, mnoghna bi se otrgio besmrtne Saiustijeve reći; ,,Tamen viclt impudentia." Vučko se nije ni na šta csvrtao i Išao je krotz život ponosit i svesan svoJd slave. On je znao da ima renome i da će mnogiina ostati u uspomenl, tim pre štr je vidne osobine svoga duha i svoga srca prenosio na svoje potomke, kojih nije malo po svem Vračaru. Svi oni imaju očigiednu dičnost sa svojim ozloglašenim roditeljeni. Dabome, sve su te geueracije tnačje omladine nemoralne \ nepopravljive i u nckoiiko su gore od svoga predka, jer su opasne I po komornlke svojih gospodara. Vučko življaše tako, poznaf i čuven, utičućl na sve pojave n javnom mačjem životu, stavljajući se na čelo februarskim noćnim pohodlma, zadržavajući uvek za sebe prvenstvo. Uveče, kad bl počelo dozivanje, on je sedeo na najvišem odžakn Zapadnog Vračara I njegov bi tenor podrlviavao miloglasno kroz večernji suton. Mačke su se brzo skupljaie ,-oko nlega 1 gledale *u ga

pažijivo i pokoriio, ukočeno i samo ntrdajući nervozno repovima. On ih je gledao prezrivo I sito. Ta mužanstvenost Vučkova imponovaia ie ženskoj ćudi mačaka i pribijale su se uiza nj; llcio je na ponositog, gordog čoveka, čije je srce neosvojivo i za čijom ijubavlju čezmti i gramze mnoge žene. A u ponoćnim bitkama, njegov se glas uzdizaše nad drekoin ostalili boraca^ glas, koji beše zvonaik i silan kao glas pobednika. I dok se razlegaše jauk rar njenih, tužni jauk, koji se može porediti samo s Rolandovim rogom, dotle je Vučko pevao svoju pobedmu pesmu. I on koji je prošao kao pobednik kroz svc te borbe, poginuo je mučki kao Cesar, kao Sirano, jer je zavera postojala l uspeia. U toj zaveri beiiu tnnogi, a vodja joj beše jedan stari šnajder, (vrlo načitan čovek,) koji nije pritznavao ono francusko: „Brak je oipšte priznata neučtivost." On je bio vrlo ozlojedjen na Viička, jer mu je ovaj u svojoj neobazrivosti učlnio tako skandaloznu uvredu, da je moralni Čovck kazao njenu formu sanio svojoj ženi l (u poverenju) svojitn siiisedima. Vrlo delikatno bi se moraio ispričati šta mu je učinio Vuč» ko, pa ipak ne bi bilo za štainpanje. Mi ćemo reći samo to, da je uvredjen maj®tor jednom vrlo svečano izjavio da će ga ubitl, i to je učinio. I tafko Vučko nedožive duboku starost. On umre mučki ubijen. To je bilo pre nekoliko đana, za vreme onog ne» snosnog i iudog vetra. Došao jc kući isprebijan i s ugašenhn očhna i umro je ti mukama treći dan. Jedno je vreme ječao i halucinirao miševe i pacove, koje je tamanio i decu i susedc, koji su mu ugrožavali život. Zatim je nastupila agonija i slavni velikan je ispustio svoju napaćenu dušu. G-dja Sofija.

koja ga je do tog časa najbrižljivije negovala, pogleda ga posleduji pu/t nežnom miloštom. a kad utvrdi smrt, i kad vide njegov ispali jczilr, ona ga dohvati odiučno za rep i baci ga u dvorište šnajdcrovo, preko ziđa, propraćajući zajedljivim grdjenjem svoju osvetu. Posle ovoga razvi se vafrena svadja, i telo mučenikovo letelo je više puta preko zida iz dvorišta u dvorište. MALI PODLISTAK istorijski kalendar tBoilcan'. ■— BOttger. ~ Hildebrand. — Smrt Alcksandra II. Na današnji đan, 13. marta 1711. godin? umno je u Paiisu francoski pjesnik i kritičai’ Nioolas Boileau-Dc. spreau. Rodjcn je u Parisu 1636. godine. Od njegovih su djcla najpoznatija: „Satires“, „L' art poetitiue'', „Lutiin" itd. Kao pjcsnik bao je Boileau malo ldađan, ali precizan, vi uhovit i uman. Njegova je giješka u tome, što nijo umio cijcniti značaj stare narodnc poezijo, ali se zato encrgično bcrio za prirodnost u književnosti, profciv bijeskave a šup j? frazo, 5s > vještačcnosti u stilu itd. Od iloovao se yrlo Mjepini ličnini osobinama. Bio je dobai' i plcmcnit čovjck i lični prijatolj velikih književnika ComeiUe-a, Moliere-a, Racinca i La Pontaine a. Biu je vanrodno duhovit u kičncMn ophodjenju. Kađa gat je jednom na dvoru Louisa XIV. pred hamom kraljem zadirkivao karđinal Jansou zbog njegovog imcna, govoreći mu, da b» trebao da premjeni svoje im© u ,,Boivin“ (jer sc ime Boilcau izgovara kao riječi j.bois l’cau" — ,,pij vode‘‘, a „Ttn" znafii „vino“), pošto je, rcče, vino bolje od Tode. Na ko rrai je Boileau odmah odpo-

TOrio: „Hoću, ako vaše preosveštenslvo promjeni ime u „Janfarine“ (,,son“ zna* či na francuska „mekinje“, a „farine" ,,br* šno“), pošto je, rcče, brašno bo ji od mtkinja. — 13. marta 1719. godinc urnro je lui Drezdi Johann Friedrich B 61 g e iy pronalazač porculana. — 13. marta 1824. godine rodjen je u Leipzigu fiiolog Kudolf Hildebrand. Radio je na prođii-i žavanju rj^ćnika njeniačkog jezika, sa čijim su izđavanjem bila počela braćai Grimm. Umro je 1894. gouine. — 13. marta 1881. godine tragično je izgubio život od zlikovačkog t besmislenog anari ifusiičkog atentata jedan ođ najplemenh tijih vladara nov.jeg đoba, ruski imperator Aleksandar ll., fcoji j: za nav jek zadužio rusici narod plcmcn.fim mamfestom od 26. fcbruara 1861, godine, kojim je ukonuo kmetstvo. O ž.votu Aleksandra II. vcć smo govorih pri ikom godišnjdce rcčenog manifesta, a biće govora o njenru još i drugom prilikom. Do atentata je došio u dobu, kada je plenictiifi vladar pripremao epohalne refor me u ruslcoj impcriji (smatra se kao pouzdano, da je bio voljan dati 1 ustav). 13, marta (1. marta po slarom) 1881. gođine, kada sc vozio od Mihajilskog manježs za zimsku palahi, izbačena, jc blizu KatariDtnog kanala na njega dinamitska bomba, koja ga je smrtno ranila, tako da je sat i po docnijc preminuo u ziinskoj pakti. Naslijedio ga je šln A1 e k s an dar m., koji jc vladao do 1894. god*m. Tragičnom ubijstm Aleksandra II. nasilno jc prekinut put unufar/tjsg političfcog t socijalrtog napretkn, kojim & Rusija kretala pod njegovom vladora, a doveo je, kao što je prirodno, do oštrih reprcsalija i prevečilvTuh mj:ra, od kojih ro po<ljednako patili i krivi i neriii.