Београдске новине

• lzlftze: dnevno u Jutro, ponedjeljkom posll]e podne.

Pojedlnl brojavl: U > u knjnln* nf osjrititla e« e. I lu. 4 jti *o oljnl ti . . . U mossiMJI . . ........ 1a hdtra

MjeaeCna pretplata: U I v kraJovlRi iHMjoAnUa ti *. I kr. Mi r> Dsjnu I «tn*nu f**lo. . XSO U Booen*. u dootnom o Uu«o . . U intntrUjl . U limtroostva . .......... 4-$o

Oglael po cljenlku.

Uredalitvo: BEOORAD, Vuka Karadžlća ul. broj 10. Tolefon broj 83. Uprova I prlmanje pretplato TopliCln venac broj 21. Tolefon br. 28. Prfmanja oglaea Knera Mihajla ul. broj 38. Telefon broj 243.

Bf- 71. BEOGRAD, petak 15. inarta 1918. Godina IV.

Odesa u rukama središnjih vtasti. Pašić i dalje predsjednik ministarstva. ~ Novo nasilje sporazumnih sila protiv malih naroda

Neočekivani uspjesi Ako čovjek baci poRled u natrag na tok svjetskoga rata sve do njegovog počctka, to pri zđravom razmišljanju mora doći do U'Vjerenja, da su najnoviji dogadjaji na istoku donijeli uspjelie, na kakve ni najveći optimista još prije nekoliko godina ni u snu nije smio pomisliti. Decenijjama bila je Rusija u pojmovima mislenog Evropljatiina a napose za vojnika „đžiuovska impcrija“, koja je zahvaljujući svojoj vojuoj i privrednoj moći bila politički faktor prvoga reda. Kada sti u jesen 1914. god. Austro-Ugarska i Njeinačka odlučnom snagoni stali na put istočnome džinu, pa su ipak moraie korak po korak odstupati pred ogromnom brojnom nadmoćnošću, mislili su priredjivači svjetskoga požara, da već slobodno mogu likovati. U taboru središnjih vilasti pak došlo je opasnošću od nebrojenih masa Nikolaja Nikolajevića do prikupljanja svekolike energije za borbu, za koju je svak bio svjestan, da je to borba na život ili smrt. Rusija je u svakoin pogledu bl!a glavni vojnički protivnik, a gotovo neiscrpni i do tuposti odani ljudski materijal ruske impcrije bio je argumcuat, koji bi ix) neki put pokolebao vjeru u pobjedu i liJadnokrvnih vodja, kojl su računali samo sa stvarnim činjenicarna. Ali dogadjaji na Tarnovu i Oorlicu dokazali su, da i ruski kotos nije bio u stanju, da se rnjeri sa složnom snagOIII, hijja »c S'Vtihim sVtjJilll itailOIil borila dušom i tijelom za pobjeđu. Sve se više rušio nlmbus nepobjedljivosti, što ga je ruska imperija uživala, a u mjesto njega počeše se sve jasnijc ukazivati znaci imutarnjeg raspadanja. Revolucija, do koje je docnije došlo 1 koja je bila u jakoj uzročnoj vezi sa .porazima na bojištima, potpuno je ukočila snagu Rusije, a mir. kojl se pojavio kao prirođna posljedica takvoga sloma, konačno je učinio lcraj pojmovima, čije su ime evropski državnici još prije pet goditia izgovarali sa strahopoštovanjem i biljcžili ga u političkom ,,kontu“ kao gigantski stav. Danas, u četvrtoj godini svjctskoga rata, stvar stojl tako, da je potjam ,,Rusija“ sveden na čisto geografsko ime. Bivša imperija, koja je u mirao doba obuhvatala 22.29C.727 kvadratnih kilctinetara, izgubila je sada u zemIJištu 1.454.987 kvadratnih kdometara, a to }e zemljište, koje po svojoj zapremiiii prevazilazi ukupnu tcritoriju Austro-Ugarske i Njemačke. Od nekadanjih 151,334.200 stanovmika Rusije, danas je u lijenom državnom sastavu ostalo samo joŠ 90,149.500 duša, što znači gubltak u stanovništvu od 61,184.700 žitelja. Ovaj gubitak, _ koji za državu, kakva je vclikl istočni su-

sjed monarhijin, znuči mnogo više uego li gubitak, što ga je pretrpila u zemljištu, naročito sc iastio ogleda u svoj svojoj veličini, kada ga uporedi sa brojetn stanovništva evropskih država. Tako je prema statistici od 1900. gođine gusto naseljeno njemačko carstvo brojaJo 56,367.178 mllijuna stauovnika, a to.je manje duša, nego što ili je Rusija izgublla ovim ratom; pošto taj gubitak ne iznosi mnogo manje od 70 milijuna, to on za malo predstavlja isto onoliko koliko ukupno stanovniŠtvo Francuske i Italiie. Statistike i razmišljanja ovakve vrste vrlo su zgod.ni, da jasno prikažu veličinu uspjeha, što su ga prema glavnom protivniku izvojevalie volja za pobjedom i neumoljiva žilarvost četvornog saveza. Na hne, dogadjaji, kojima je položen teinelj u karpatskim bitkama, a kojl su slavno produženi majskom ofenzivom 1915. godine djeluju još i u budiućnosti. Bez tih pobjeda ne bi došlo do revolucije, a da nije bilo revolucije, ne bl se danas nekadnnji ruski prijatelji šunjali pred njenim vratima, nadajući sc pljačkl. Ta sada tek dolazi drugi dio tragedije: Japan 1 azijski riarodi, koji su steldi svijest o svojoj nezavisnoti, umjeće već Izvući koristi iz ruskog sloma ? bezobzirrio će pobratl plodove ondje, gdje su sijale središnie vlasti. AustroUgarska i Njemačfća ne samo da su oborile svoga najljućeg protivnika, već su sa tim svojim pohjedama pokrenule pola Evrope i Azije ■— stvorile su u nravptn smlsln te riieči komad svjetskd Istorije. Ovo je aogadjaj, koji prevazilazi čak i najsmjellje fantazije sa strane središnjih vlasti: sudbina lcakvu su poštovani mali i veći protivnici kao rezultat ovoga rata sa sigurnošću ne sarao predskazall t/Monarhiji već je očekivali kao netšobdo? čega bezuslovno mora doći —• a-glo sada kalco je ispalo. Svjetska je isiorija svjetski sud, a ispred toga suda ne će izbjeći ni ostali protivnic! središnjih vlasti,

Pregovori za mir sa Rumunjskom Berlin, 14. niarta. U B ii k u x e š t u s ii d a n a s p onovo otpočell inlrovnl prcg o v o r 1. U medjuvrciueau su obostrano utvrdjeue pojediuostl konačnog mlra. Nada Je da pregovorl ne če više dugo trajiatl 1 da ee brtl nioguće, da se u dojduće četiri sjednice uglavf definitivni ugovor.

Novo nasilje sporazumnih sila protiv malih naroda Ultimatum Holandijl, da sporaziimuim silama izda svoj eijeli brodski prostor. ~ Kb. Amsterdam, 14. marta. D o p 1 s u i u r e d doznaje, da je englcskl poslanlk u llaagu u ime vlada sporazumnih sila I Sjcdlnjcnih Država Sjeverne Amerike zahtlevao od Hoiaudije, da im Izda svoj eijeli brodski prostor, uz odgovarajuće podvozne otplate i naknadu torpedovanih brodova posiije rata, za vožnju izvan zatvoreuog područja Holandskoj vladi je dopušten rok od 8 dana za odgovor. Ako se zahtjevu savezničkih vlada ue bi.odgovorilo, rekvirirall bi se holatidski brodovi, što se nalaze u pristaništima Sjedinjenih Država, a holandslti brodovi, kojl sc nalazc u pristaništima sporazuimiih sila, zaplijeniii bi se. Osim toga ne bi u tom slučaju Holandlja od saveznih vlada dobila žita za hljeb.

Kriza srpske vlade Srpska opozieija za obrazovanje koalicijonog kabineta. (Naročifi brzojav „Beograđskah Noviiia".) Bern, 14. marta. Srpski poskmilc dr. Q r u j i ć jc izjavio, da je sadanja kabinetska kriza Cl 3 tvv otvaij ,1® opozicija đa bi omogućiia obrazovanje koalicijonog kabineta. Princ A1 e ksander se nalazi na Krfu da bi učestvovao u riješenju krize. Novi Pašićev kabinet za produženje rata. (Naročita buzojftv „Beozrađsidb Novlna“.) Bem, 14. marta. Kako doznaju pariški listovl, obrazovan je na Krfu nov Paš i ć e v k a b i n e t, č i j i j e p r o gr am produženje rat a u Srb i j i. Problem mira Opklade za mir u Engleskoj. (Naročltl brzoiav „Beogradskfh Novina") Bcrliri, 14. marta. Sa švajcarske granice se javlja: Kako francuski listovi javljaju, prošle subote su u Londonu opklade da će se rat svršiti do juiia stajale 3:2, a da će prcgovori o rniru otpočeti đo 31. avgusta: 2:2. Od 1. marta orpočele su opklade I o o d s t u p a n j u L 1 o y. da Oeorgea. Posljednje subote su oplđade o njegovom odstuipanju do 31. maja stajale 4:3, a do 30- septembra 1 2 : 1 .

RATNI IZVJESTAJI Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera Kb. Beč, 14. marta. Istok'. Rumunji su ispraznlll I posljednji uskl prostor austro-ugarskog zemljišta, koji je do sad blo u ujihovim rukama. Istok monarhijc sad je potpuno slobodan poslije toškog ratnog tereta od trl i pol godino. Odesa Je od Juče poslije podne u rukama saveznika. Dok su njemački bataljunl nastupall sa zapada, prethodnlca jedne austrongarske dlvizlje, pod vodstvom general-majora Z o I d I e r a, prodrla je preko željezničke stanlce za robu ii grad. Talljansko bojište: Taliajnski stjenoviti položaji na južnoj visoravni grebena P a s u b i o bačeni šu juče u znatnom prostranstvu u vazduh. Naše su mine imale strahovit uspjeh. Naša odjelcnia zaposjeia su polje ruševiua. Načclnik glavnog stožera. Izvještaj njemačkog vojnog vodjstva Kb. Berlin, 14. marta. Zapaduo bojlšte: Neprijatdjsko topništvo razvito je živahnu djelatnost u pojedinim odsjecima izmedju Lysa i Scarpe, oboštrano M a a s e 1 oko Sundgaua u predjolu A ! t k i r c h a. Na oetalcvtti frontu biia je vrlo živahna uznemirujuća paljba. Manje pješačke borbe na predipoložajima. Juče jc u vazdušnoj borbi sa zemlje oboreno 17 neprijateljskih letitica i 3 izvidnička balona. Iz jedne neprljateljske eska-drile, Itoja je letila prema F r e i b u r g n, oboreno je na frontu 3 letilice. Konjički satnik barun pl. Richthofen je postigao svoju 65. vazdušnu pobjedu. Istok. Njemačke čete, koje su u sporazurnu s rumunjskotn vladom nastupale od B r a i 1 e preko Q a I a c a—B e nd e r y prema O d e s i, posiije borbe sa razbojničkim četama kod M o kd owanka zaposjele su Odesu. Njima su od Štnerinka slijedile austrongarske čete. Na drugim bojištima nema ničeg novog. Prjd zapovjeduil; glavnog sfana f Dl Ludendorff,

PODLISTAK Sto je Srema, toga više nema! (Svršetalc.) Aca i Tasa fo slušaiu i ne slušaju. NJih ta psihologija preveć ne zanima, a da pravo kažemo, nc zanima ona nl braca Jovana, ali on }e navikao tako govoriti, pa govori, Jer Je u društvu, a pjev 2 ti ne smije. Prvi pijetli otpjevaše već davno, ali on! ih nijesu čuli. otpjevaše i drugi, 1 žarka zora planu, ali nit su oni čulf pi-jetle, nit su opazili, đa je svanulo. Nedjelja, dan Oospodnji, osvanu Sijep i krasan. Dobri se ljudi bude u toplim posteljama, uazivaju jedno drugotne „dobro j*tirol“ i spremaju se, da jzidju u svijet. Samo se kotnšlje bracaJovana digoše'mrki i ljutiti. Vrijedne domaćice spremaju košare i torbe, da fzldju na pijacu. A njih trojica baš ispili cijelu oku, pa se gledaju i smišljaju šta ćc. — Ja bih nešto jeo, — huknu Aca. — A šta ‘š. nebore. kad netna u nas pare? — odgovori tnu braca Jovan. — Pardon, pardoni, molim, da se društvo ne vredja! Ja imam još cijell sekser! — ispravi ga Tasa.

— E, pa to je bogatstvo, — to je gotov. doručak! Ajd‘ da u mesara Totne kupinio pol funte šnicla! — uskliknn Aca. — Ajde, ajde. Na ltoge se, braćo, ćovjek je biće, koje jede i sve socijalne neprilike potječu baš od želudca. Anicrički trustovi ne smetaju toliko socijalnom uredjetiju svijeta, koliko ovaj čovječiji organ, velik otprilike lcao dlatt. Daklc i nama ne preostaje drugo, hočemo li da uzdržimo dobru volju, nego otići do mesara i sav naš irnetak uložiti u pol funte šnicla. 1 »ro ih, natakoše klobuke i ispadoše na sokak. Svježi jutamji zrak i t'nladjano sunce. što drugima vedri pamct, njima potjera rakiju hitro n glavu i oni se časkotn omamiše. Veseli u duši, a!l siabi na nogama, poiljoše na 0 ’pštu sablazan dosta iieravno do mesara Totne. Iz bližnjih sela dovezli šokci šta koji na prodaju, pa svoja kola poredali sa svakog kraja ulice. Isprcd Tomine mesnice nanizala se baš kola sa groždjem, prekrita krovovima od asura, da se gioždje preveč ne ugrije. Kad oni u mesnicu, a ono mesuica sva puna ženskog svijeta. Cekaju vrijedne domaćice kad će koja đoći na red, da joj Tomo otkasapi parče mesa. A Tomo, visok i debeo, ćorav i crveti, debela brka i friško obrijan, stoji uz ,,flajšbank“ I siječe. da sve kosti frcaju. U nedjeliu hoće svako da itna goved-

sku čorbu, pa nije luko poslužRi toliki uarod. Njih trojicu slabo je smetaio, što je u mesnici toliko Sviicta. Oni se proguraju do ,,flajšbanka“ — a žene ili rado prcpustišu, vidjevšl. kakvi su — i 'l’asa se podupre s obadvije ruke na mesarsku klupu, pa klimajući gornjim tijelorn naprijed i natrag, zaište: — Molim lijepo pol funte šttfcla!... Braca Jovan otkrije kraj klupe ttekakvu stolicu, nasloni glavu i u tinji čas zaspi. Aca se zauzeo za Tasinu narudžbu i sprema.p se tačno pripaziti, Itoće li ta polovica funte biti odsječena od dobrog komada i lcako treba. Mesar Tomo nije bio za šaJu. On im prikriči: — Nemojte. gospodo, rastjorivati mušterije! — Molim lijepo pol funie šnicla, zapila Tasa Još jednoč, Itlfmajući se neprestano. — Jest, pol funtc! — porvrdi Aca. — Nc dam ništa>. izdtrite nupolje! — viknu na njih Tomo ncstri^eljiv i uzrujan od sllnog posla. — Ta nekate, gospodin Tomo, dajte nam pol funte! — umiješa se Aca, koji jc bio najjače gladan, da ga želja za jelom uzdržala još najtreztiijim.. — Napolje! vi pijandure! — povičer Tomo I mahtiu krvavom rukom, a zvučna ćuška zahvati Tasu usred lica, da Je odmah zateturao f bio bi pao, da

ga ženskinje ne pridržaše. On se vrlo začudi neočekivanotn dogadjaju, prihv,ati se za lice, lcoje je odmait nabubralo. i nemajući oue analizat'crne snage, u kojoj je Jovan cksceiirao, ode kući lie misleči baš ništa. Aca se zagledao razrogačcnint očima u Toinu, ali ne htjede da se upušta u diplomatske pregovore, jedno zbog toga, jer je situacija bila preveć napcta. a drugo i zato, jer ,ie jako dobro znao, da eventualnih utanačeuja tto bi nikako tnogao finausirati, pa se zato okreite na petama i Iagano se otšeta uapolje kroz špalir, koji mu jc mvesrećeni braca Tasa bio otvorio. Nastade čas dastojanstvcne šutnje. U tišini razlijcgalo se je samo vrlo energično hrkanje braca Jove, koji Je odabrao baš ovo tnjesto kao najzgodnlje, da sniva san čovjcka pravednika. Bljesnog Tomu to hrkahje uzruja još jače i on sidje sa svog vladarskog „flajšbanka“ dolje, dograbi Jovana’za šiju i klasićnom gestom, kojitn se tebacuju napoljc nemili gosti, izjurl ga na ulicu. Gospodin Jovan Kajaga tresne o jedna kola, u kojima je bila itrpa groždja i ne sluteći, što se je s njitn dogodilo, uspne se mirno u kola, legne preko groždja, kojc so odtnah stalo gnječiti i cijediti, nasloni glavu pod platneni krov 1 za čas zaspi isto onako slaiko, kako je malo prije spavao u mesnici. Ljudi, prolazeći r”' ,T >o. smijali su se

Radničkc stranke u sporazuimiim silama u dodiru sa ujemačkim socijalfstima. (NaroČUi brzojav „Beo'ir; d;lah Noviua“) Rotterdam, 14. marta. Kako ,,M a n ch e s t e r Q u a rd i a n“ javlja, raduičke stranke u sporazumnim silama su uspjele da dodju u đodir s njemačkim socijalistima i da ih obavijeste, da se memorandum, kojt su im predali o mirovnim usiovima, ne trefca smatrati kao ultimarum nego kao osnova koja ima da posluži za iztnjenu ideja, kojom prilikotn i Nijemoj mogu dostaviti isvoje mirovne uslove Otreznjivanje u sporazumnim silama Fraucuska šiampa protiv Clćuteuccauove polltike. Kb. Berlin, 14. marta. Dok reakcijonarna nacijoualua štampa sa zadovoljstvom govori o ratobornim govorima Cićmenceaua r o njihovom ratobomom duhti i dok naročito pođvlači oštre riječi protiv, socijalista, smatraju ,,L‘Oeuvre“ i ,,Ra« pelie“ za neumjesno, što Clemenceau otvoreno oglašuje rat socijaiističkoj stranci. Renaudel izjavljuje u ,,Hum a n i t e u“, da je Clćmenceau svu svoju dosadašnju politiku osnivao tia škandalima. Sad. kad je nastala nužnost, da se govori o opštim politiekim pltanjima, pokazaće se, da Clemcneeau nema nikakav pravac za svojit politikii. Poštose Clćmenceaii o s 1 a n a j a s a nt o n a d e s n i c u, t o’ je položaj za Francusku it r a t n o m s t a u j u n e m o g u ć a tt. ,,J o u r n a 1 d u p e u p 1 e“ izjavljuje:; Clemenccau se vraća na staru politiku draženja, a ue vidi, da su sporazumn-» slle rusfkim mirom pale ti ozbiljan položaj. Kad bi se svi savezuici postepeno povukli od rata, Clćinenceau bt se sasvim sam dalie borio i dopustio, oa se rrancuzi nl«u i srvavc. ^ B a t a i 11 e“ ttalazi, đa Ciemenceatt zatvorenih očiju prolazi kroz rat, jer računa samo na uspjeh vojničke sile, » moralne je snage sasvim previdio. Sembat konstatuje u ,,Lanterne“, da je sveto jediustvo u Francuskoj, koje je uostalom u posljednje vrijeme bilo samo još vještački siijepljeno, sada: takodje i zvanično slomljeuo. Od Clćmenceaua se više očekivalo, a ne samo ratna larma. On nije ništa učinto, nego je samo skršteuih ruku postnatrao đogadjaje u Rtisiji. Ako se još 6 mjeseci dalje l^rma, „hoću da pobjedhn“, ue čineći ništa za pobjedu, đospjeće se u loš položaj. Pobjeda Clćmenceaua u komori može biti P.vrrhova pobieđa. Za Francusku je dan bio loš. Vazdušni napad na Englesku Kb. Berlitt, 14. marta. \V o 1 f f o v u r e d javlja: Noću izmedju 12. i 13. o. mj- napala je jedna naša hidroplanska eskadrila sa dobrim uspjehom utvrdjena m.iesta i vojničke uredjaje na Humberu i u grofoviji Y o r k. Hiđroplani su naišli na jalcu

i čudili se. lcako li tnože čovjek spavaćf na tako neprikiadnoj posteljihi. Oazda od kola udaljio se bio časkom nekuđa, pa kad se vrati i ugleda, kako je neplemenito zloupotrebljen plemeniti plod tijegova vinograda, litjede da se pontami što od Ijutosti, što ođ žalosti. Zgrabi braca Jovu za noge I fornialno ga izvuče iz Icola onalco dugačka u dugačkom lcaputu, na ledjhnsC' fantastično dekoriratia. Prizove zaslupaiika javne oblasti u slici stražara Mike, Čiji je jedan pogled na „stauje stvari : bio dosia, da se osiguraju budući pravni zahtjevi trgovca s groždjem. Mika odvede braca Jovti kućt, da se ispava krščanski, a ne ovako... U veče, u cmaj izvjesui čas, kad je braca Jova stao filozofirati, započelo Je atializovanje od prilike ovako: — Tragika veselja leži u tome, što na ovom svijetu netna puno veselib ljudJ, pa se veseljaci tnoraju sukobljavati sa filistriina. A fllistar je protivnilć veselja, fjlistar ni na Sto taiko ne mrzl kao na veselje. Filistar se veselja boji, ono je zrcalo za sitnoću njegove duše I zato ga on progoni... Samo filistri ne bi smjeli imati ovakve gvozdene šakc, kao stric Tomo... U ostalom, nl brige te, sivi sokole! Sto je Srema, toga vlše nema... C. N. •