Београдске новине

Strana 2.

Petak

BEOORADSKE NOVINE

15. marta 1915.

Brof 71.

itrojničku odbranu, koja ipak nije mogla zaustaviti napadaje. Svi hidroplani vratili su se neoStećeni. Kb. London, 14. marta. Zvanično: Jedan ili dva neprijaieijska aeroplana napali su kasno sinoć obalu od Yorkshirea. Nekoliko bombi palo je na kopno. Izvještaja o gubiiku i stvarnoj šteti nenia jo5. Napadaj još traje. Vazdušni napad na London. Kb. London, 14. marta. Oubici priiikom vazdušnog napada svode se na 2 mrtva i 40 ranjenika. iMisli se, da se nalazi još jedan Iješ pod ruševinama. Pokret za slobodu Irske Englez! razočarani DiUonovim Izboroni. (Naročiti brzojav „Beozradsktb Novtna".) Rotterdam, 14. marta. iz Londona se javlja: Engleska Šiampa je izborom D i 11 o n a razočarana, jer je on strastan nacijonalista. 'Ail ga je baš zbog toga i izabrala irska •tranka, koja traži zbliženje prema umjerenim Sinnfeinerima, a za to nije niko sposobniji od Diliona. Budući tursko-perzijski savez - (Naročitl braojav „Beogradskiii Novfeia''.) Bern, 14. marta. ,,Temps“ javlja: Novo obrazo.vani perzijski kabinet zastupa mlado.perzijsku politiku. Duša viađe je Mostansi Mamalek, koji hoće, da §a Turskoin sklopi savez. Poslije mira sa Rusijom Knnal izmedju Baltijskog i Crnog ir.ora. (NaroKtl brroiav „Baograđskib Nmina".) Lfibeck, 14. marta. 0 već javljenom velikoni projektu kanala izmedju B a 11 i J s k o g 1 C rinog mora od Rige do Hersona, koji bi. uzevši kao primjer, skratio prenos petroleuma iz Batuma za Hamburg za 3000 km, izradiia je trgovin«ka komora u Lubeclcu, po nalogu scnata grada Lilbecka, a u sporazumu s burzauskim odborom grada Rige, op» lirnu spomenicu i već je predala nadiežnom mjestu. U spomenici se veli: Projekt tog kanaia je davnašnji. Interesovanje u Rusiji za vezu izmedju Dvine i Dnjepra je bilo uvijek živah,nn MdrAAUr. l-.. > »arft«noL-{ A/1 V\ Rige više od 40 godina poclnosio vellke žrtve u pripremanju tog projekta. 'Još prijc nego što je buknuo ruskojapanski rat bio jc obrazovan jedan engleski, a kasnije i fraticuski financijski sindikat. S proljeća 1914. god. bio je projekt ruskc vlade izradjen. Državna duma je odobrila kredit od 30 iniliJuna rubaija, podijeljen na 5 godiua. Spomenica govori iscrpuo o koristi kanala za Rigu i Njemačku. Od najveće je važnosti skraćivanje transporta za sjevero-evropska pristaništa. A'odeni put od Odcse do Hamburga bl se za polovimt skratio. Jedan tovarni brod od Hersona do Rige trebao bi 12 daua, podvozniua do Hamburga bl bila za trećinu sntanjena. Spomenica zatim ukupno ističe: 2500 km. dugi vodeni put silno bi pojačao sposobnost Rusije za potrošnju njeraačkih indus•trijskiii proizvoda, a jednovremcno bi znatno pojeftinio dobavkit ruslcih pro-

izvoda za Njemačku. Istočno-morska plovidba bi bila znatno zaposlena. Položaj njemačkih sjevero-morskih pristaniš.a Hamburga i Bremena, koji je utakmicom holandskih i belgijskih pristaništa jako oštećen, znatno bi se poboljšao potiskivanjem plovidbe od crnomorskih pristaništa okolo Oibraltara. Spomenica preporučuje, da Njemačka potpomogne financijski Rusiju u radovima, koji se imaju preduzeti na ruskom zemljištu. Podmornički rat NOVA POTAPLJANJA, Kb. Bcrlin, 14. marta. \V o 1 f f o v u r e d javlja: Jedna od naših podmornica (zapovjednik kapitanlajtnant Oausser) uništila je u zabranjenom području oko Azora brodskog prostora od uktipno 22.000 bruto registrovanilt tona. Taj je brodski prostor pripadao dijelom neprijalcIju, a dijeiom je stajao u službi neprijalelja. Medju pototpljenim brodovinta nalazio se naoružani engleski oklopni brod ,,A r t e s t a“ (2767 tona), engleski brodić }) Mac,Key“ (345 tona), grčki brodovi .,Tannitta“ (4191 tonn) i „Chasiton" (3300 tona), talijanski naoružaui parni brod „Atiantide" (5437 tona), talijanska ,,barka“ ,,Franccsco“ (1093 tone). Tovar tih brodova sastojao se iz mjedi, litna, gumije, duvana, opijuma, kože i životnih namirnica, a bio je upućen iz Sjedinjenih Država za fraucuska i talijanska pristaništa. S dva, sa 7.6 cm. topovima naoružana broda, prenijeli smo mjedi, lima i gumije. U i s t o č n o m S r e đ o z e m n o m m o r u jedna je od našiit podtnornica (zapovjednik pomorski natporučnik Sprengert) potopljeno 6 parniit brodova i 2 jedrenjaka s ukupno po prilici 26.000 bruto registrovanih tona. Naročito se uzela paska na transportni saobraćaj izmcdju A l e k sandrije i Port Saida. Potop’jeni su brodovi bili naoružani. Po njihovoj se jakoj pratnji dade zaključiti, da su bili krcati dragocjenim tovarom. Jedan je brod, koji je torpeđovan na sirijskoj obali, a koji je plovio smjerom prema Jaffi, bio krcat mimicijom. Tako se bar moglo zaključiti po neobično jakoj detonaciji. Podmomica jc dalje jeduim torpeđnim hitcem pogodiia jednog krstaša typa ,,Arabic“, koji je iinao zaštititi potopljcne brodove. JNačelnik irimirnlskog stožera Inomarico. Najnovi{e brz. vijesti Talijauskc neurednostl. (N’aročlt! brsojav „Beognđsitifi Nrvina") Haag, 14. marta. Američki listovi optnžuju taiijailskog poslanika u Washiiigtonu i talijansku komisiju za kupovinu zbog teških ncurednosti. Senator Marconi izjavio je saradniku ,,E p o c e“, da predleže upravo straiiovite stvari, koje vlada mora bezobzirno Lzjasniti, ier će inače biti izgublijen taiijanski ugled u Americi. Sa Bafkana SRBIJA. Pobuita incdju četama na niaćedonskoiu froutii. Njemački Kstovi jtvljaju, prema vijestihm iz vjerotlostojnog izvora, d a j e prijo nckog vrcmoiu medju srpskirn četama naslaln v«lika po-

buna pro'tiv Francuza. Fra r cuž£ra je velikiim napoiom pošlo za rukom, da se Srbi savladaju: 28 časnika je uapi«uo i ođmah strijeljano. • RUMUNJSKA. O nilrovnini pregovoriuia. Posiovi u kraljevskom đvorcu C o n t r o c en i, gdje se drže sjednice političkog, vojnog i trgovhisko-političkog odbora, teku sa svim pov o I j n o. Zahtjevi austro-ugarskih delegata ograničavaju se poglavito na ispravku erdeijske granice a u cilju za» štite Ovozdene kapije i petrošenskih rudokopa, dok se privredni zahtjevi opet poglavito ođnose na uvoz petroleuma i poljoprivrednih proizvoda. S njemačke strane obraća se glavna pažnja privrednim uslovima. Prlje svega dolazi u vid jako učešče Njemačke u rumunjskoj petrolejskoj industriji l osigttranie viška rurnunjske hrane na duže vrijeme. R a t ne o d š t e t e u gotovonie ne će bi.i, a učinjene rekvizicije, čija vrijednost iznosi od prilike jeđnu milijardn, staviće se u račun. Konstanca ostaće olvorena kao izlazna tačka za runiunjsku trgovinu na moru. Titne se stvara drugi most izmedju Njemačke s jedne i Crnoga mora i Azije s druge strane. TURSKA. Nezavisnl Turkestap. ,,W a k y 1" javlja, da jc cijelo sianovništvo p.iznalo vladu n-za i nog Turkestana. Na inicijativu vlade osnovan je narodni savjet, troji ima da budi narodnosnu svijest kod tursko-ta arskih vojnika, čiji broj iznosi mi'.ijon i po. I’oslani su telegrafski pozdravi vlada’ra Krjma, Kavkaza, Buchare i Cha\ve. Poskje uspostave brzojav-OT saobraćaj i poslaće se pozdrav i turskoj vladi. U turkestan«ku vladu izabranc su i drije žene.

Pređavanje profesora Verebely-a u Beogradu Sutrn, u subotu, u 6 sati uveče, održaće se u hirurškom odjelenju pričuvne bolnice „Brčko" opet vojno jekarsko veće. Tom priikom držaće p.edavanje jedan od najiskusnijih i na.poznatijih ratnih liirurga, sfožerni nadliječnik profesor dr. Ti'o- Verebćly iz Budimpcšltev ii to o „korektivnim operaCijama ekstremiieta kod ralnih ozlijetla.’* Profcsor Verebćly će u orome predmeta razviti misli o jednom polju ispitivanja, koje je od najvećcg značaja, te je hirurge stav'jalo prođ veoma jake komplikacije, koje »u. kadšto izgledale, da s« ne mogu riješili. Ci j jekara bio jc u tome, da invahde, osakaćene 1 amputo Vttiiv, KKi^irinr oiviCeckvviu n UUCbpUBUl) jUUC ranjenikc, utino veselima i sposobnima za rad šlo im je većim d'jalom i uspjelo. Profesor Verebely imao je takodje velikih uspjeha na torn poiju, što se ima prL pisaU ulaženju, punoin dubokog razumjevanja, u hirurška pitanja, kao i u ostaJn mcdioinska siručna znanja. Razmjerno mal6 bilo je onili, koji su se usudjivala, da udju u tu oblast, koja jc još prije kratkog vremena označavala granicu ljekarskog zrianjn. Pa ipnk je džL novski rad savladan, koji jc imao Ijekarima pomoći, da dodju do tako velikih uspjeha, kako to upravo sarno rat može. Profesor Verebelv je imao prve uspjehe kao hirurg na Koclierovoj klinici u Bcrnu. Tarno izvršeni radovi dad su povoila, da je naskoro pozvan u đomovinu, gdjc jc za kratko vrijeme postao doccnt i vanredni profcsor, kome se mogla povjcrili uprava jeđne budimpešlonske bolnice. Gođinc 1914. imcnovan je upravnikom III. hirorškc svcufilišne klinike.

Kad je izbio svjetski rat, ime' ovan je profesor dr. V e re l> 6 1 y komandan'om jeđne vojne bolnice, gdje jc Smao piil ke, da poro^ velibog materijala u bolesnicima riješi pravično zadatke, koje je rat stavi'O bi-urg’ji. Za vrijeme rata izdao je više rasprava o ozleda^a suđov', transplai.tacijama kosliju, uspj s'ma lijt čenja kod šava Živaca. Držao je više predavar nja, kao proŠIe godine povodom v j o Ijekarske sjednire II. vojske o povredama sudova, izazvavši time opš*’ i l«res. Sve njegove rasprave činc osnovni rad za dalja ispdtivarja na po'ju patologije. Predavanjc ja zainteresovalj sve krugovc. Profesora dra Ve r e b ć 1 y a p:ali na njegovim putovar jima bivši up a nik beogradskog hirurškog odjele ja, sto. erii ljekar, pl. Mutscheubacher.

Grad i okolica

Dnevn« kalendar U a n a s Jc petak 15. raaita, po starom 2. marta. — Rlmokatollel: ZaliarlJe papa; pravoslavnl: Teođor ep. kirintjski. C.isnitka i cinovnićK.i Kasina otvcrcna Je po£am od 15 februara do 11 sati u noći. C. i k. vojni t Ui dom; Cltnunica, soba za pisanje i IgrauJe, kantlna. Otvorcno od 7 sati izjuira do 9 sati nveče. Slobodan pristup svakomc vojniku. Kincniaio*raii: Vojni kino u Kralja Mllana ulid br. 56 (Koloscum); U 3, 4 45 i 6 30 saU posllje podne predstava za gradjanstvo. — C. i kr. gradjanski kino na ieiazijama br. 27 (Parisi: U 5 sati poslije podne i u 7 sali uvečc opšte prcdstave. iseogradski orteum oi zimskom pozorištu, prlje Boulevard): Početak prcdstave u 8 sati uveće. Biolioteka za pozajtnicu (Balltanska ulica br. 1, Hotcl Moskva). Otvorena od 10—1 sat prue i od 3—7 satl poslljc podnc. ,'tućna aluzbo u ijckarnama: Od 10. do uključlvo 16. marta vršice u Beogradu noćnu službti ove ljekarne (apoteke): S e I ak o v i ć, Kneza Mihajla ulica 46; V i k t or o v i ć, Terazije 28; P r e n d i ć, KralJa Aleksandra ulica 64; Stojić, Sarajcvska nlica 70. Saobraćaj na ratnom mostu izmedjU bcograda i Zemuna obustavljen je svaaoe dana od 7—8'3u sati p.ije podne od 12.30—z sata poslije podne. Parobrodarski eaobraćaj. J. ltmedju Zemuna i Beograda. Red plovtdbe, koji važi od 26. januara do opoziva: Polazak iz Zerauna za Beograd u 6-30, 7-30, 8’30, 9’30, 10’30 i 11’30 pr. podne te u 1’30, 2’30, d’30, 4-30, 5’30, 6’30 i 7’30 posiije podne. — Polazak iz Beograda za Zemun: 7, 8, 9, 10. 11 i 12 saU prije podne, tc u2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8 sati posiijc podne. — U.lzmedjuZemuns i Pancsove Ked plovidbe, kojl važi od 26. januara do daljne naredbe; Iz Zerauna za Pancsovu avakog Uana u 6 sati ujutro i u 12 satl u podne. — lz Pancseve za Zemun: dnevno u 8'30 satl prije podne I 3 sata poslije podne. Brod kojl saobraca izracdju Zcn.una l Pancsove 1 obratno ne pnstaje u Dvvgradu. -— l!f Jvrru>rijj| KPOgfmla i S a p c a, Poiazak iz Beograda za Sabac svalte srijedc i subote u 7-30 sati u jutro. Polazak iz Sapca za Bcograd svckog i etvrtka 1 uedjeljom u 7 s. u jutro. — Putnički parobrodarskl saobraća) izmeđju u r š a v e i Z e m u n a i izmedju Oršavc I Braila Polazak Iz Ortavc za Zemun: nedjeijom. utorkom, ćctvrtkom u 6 sati u jutro. lz Zemuna za Oršavu: ponedjeljkom, srijcđom i petKom u 4 sata poslljc podne. iz Oršave 28 Brailu: ponedje! kom i pctkom n 4 sata posiij« poant (srednjc evropsko vrijeme). Iz Braile za Oršavu: ponedjcljkom i ćetvrt* kom u 1 sat 50 časaka pusiije podnc (zapadnoevrupsko vrijeme). — Parobrodarski saobraćajizmedju Beograda i Smedcreva: Odlazak iz Beograda za Smederevo nedjeijom i čctvrtkom u 3 sata pcslijc podne fz Smedereva za dcograd utorkom i pctkom u 8 sati u jutro. Vojno parno toplo kupatllo uCarDušanovojtillci. — 1. Kupatllou kadamn: e) Za vojne osobe otvoreno radnitn danima od 7 sati prije podne do 5 sati poslijc podnc, a nedjdjom ! praznicima od / sati prijc podnedo 12*J ?ati u podne. — b) Za gradjanstvo radnlm danima od 9 sati prijc podne do 5 sati posllje podne, a nedjcljom i praznlcima od

9 satl prije poone do 12'J, >aii u podnt — 2. Parnokupatllo za casnlku i njtma ravne ćlnovnlke otvorcnć Je utorkom, srijcdom, petkom i subotom od 7 satl prije podne do 5 sati poslije podne a nedjeljom i praznlcima od 7 sati pri'e podue do 12'/, satJ u pođue. — Za gradjanc muikogpola oivoreno >e parao kupatilo poncdjcljitont I ćctvrtkom (ako u te dano ne padn kal'.av prazniki od 9 sati prijc podne do o sati oosiije podtic. — časnidma i njima ravnim činovnidma stoje na volju da se slnže paraim kupatllora i u dane odrcdjcne za gradjanstvo (pc>nedj'tl>kom I četvrtkom). Blagajna sc zzlvara rad nlm danfraa u 12t/„ sati, a ticđjcljoni i pra 2 nicima u 12 sati u'podne. Posjet boiesnika u bolnicama: L bolnici „Brćko”: od 2—4 sata poslije podne U bolnici Bruiin*: od 9-30—12 sali prljt podne i od 2—4 sata posiijc podne. — (J c i k. gradjanskoj bolnici: u utorak četvrtak i nedjelju od 1—3 posllje podnc. Kužna bolnica: Posjeta nije dozvoIjena. Obaviještenja o bolcsnldraa dnevno od 11 do 12 satt prlje podne naulazu u bašt. bolni< , ke z radc sa sfrane V ? idins-e nllce, Veliki prilog bcogradskoi sirotinj!. Predsjednik opšline gra'da Beojradu primio je sa najvećom zahvalnošću od gospodina natporučnika đra Milana Ogrizovića, K 5376,50, kao prilog za beo gradsku sirotujju sa aouroivor.ia poznrišuih predstava 2., 7„ 14. i 15. februa ra, kojom se prilikom davao „Kir J anja“ i „Proletnjc jutro". Ovom svotom i onom prvom otl 'liletantskih predstava (4623,50 kruna) un šlo je z& beogradsku sirotanju svega deset hrljada kruna, na ŠLa se ovom prlikont izriče blagodarnost svima, koji su Lto uč.!'-m bik) preplafom piidonijeli ovorri velikom uspjehu. Cist prihod predstava „Ciganin ' iznosi sedam hiljada kruna, koo'a će se svota izručiti za odjeću i obući; siromašnih učenika beogradskih škola, Narodne dobrotvorne predsiave. (,,K od bijeloga konj a“.) VeČernja predstava počeće tać* no li 8 sati. Umoljava se puhlika, da đodje već u 7 i pol sati. Budući da su ulaznice rasprcdane, nema prodaje na večernjoj blagajni i niko se ne pušt? u dvoranu bez karte. Nov hmet. Gospodin Luka Pa vi ć e v i o, kmec opštine grada Beograda podnio je ostavku na položaj kmcta opštine grada Ber grada, koja mu je i uvažena. Za inneta opštine giada Bcog’ft lft p* stavljen jc g. Tasa Miiojev'ić arhllek i dosa'danji glavni blagaj .ik opštine gra ga Beograda, koji je istu dužnosti prirriio, Dobrotvorna pozorišna predstava 3t. pješačkog puka. Za debrotvorno veče, koje u korist ndovica i siročadi svojih poginulii' ratnilca daj« u aubotu 16. o. mj. 31, pješački puk, vlada vel'tko interesovanje, tim više što se mnogo očekuje oć predstavc Halbeavog komada ,,Jugend‘ ! („Mladost"), koji je u svoje vrijeme bio zabranjen. Prethodna prodaja karata teče vrlo povoljno, tako da je već bitan veliki dio ulaznica rasprodan. Za posjetioce iz Zemuna stajaće na raspoloženju zaseban brod, koji kreće u 12 i po sati n noći. Vožnja na brodu stajaće 1 K. Zasebnog \*#za pak ne će biti. t Marija Šitškelovlć. Gdja Marija supruga g. dr. Mihalla Suškelovića, šefa ljekara c. i k. upravc klanice i eiektrične centrale. preminula je 13. o. mj. Pogreb će biri u petak 15. o. mj. u 3 i po satl posh'ie podne. Stan Resavska ul. 49, t Naslasija Stefanović. Nastasija — Naca — S t e f a u o v i ć, ud. pok. Svetozara Stefanovića.

MALI PODLISTAK isiorijskl kalendar Catsarova suirt. — P a n 1 H e y s e. — B c s s e m e r. . Na današnji dan, 15. marta 44. goditte priie tlris.ovog rodicdja (ua martovske ide) pogiuuo je od zavjereničke ruke Gaj Julije Cczar (Gaius Jttlius Caesar), slavni rimski vojskovodja i državnlk, a jedan od najvećiii vojskovodja sviju vrcmcna. Cacsar je rodjcft 12. jtila 100. godinc prije Hrista (docnije je rlmski mjescc ouiptilts, u kojeimi je on rodjen, u čas! Caesarovu po megovom Inienu nazvat „julius", jull ti »tarot patricijskoj porodicl. Medju njegovim učiteljima naročito valja JjomenuU snamenitc naučnikc Marka Antonija Gnifoiu (Gniiilto) 1 čuvenog ApoHonija sa Rodosa. Kao rodjak Mafijev, Caesar je u miadosti bio izložcti gonjenjirn« od sirane Sulltne, lfoji Je govorto, „kako se lea toga miadiča krije opasnljt čovjc-k od Marija." Jedva Jc jcaužimanjem prijatelja kod Sulle Cacsar spašen proskripcije. S toga se Caesar sklonio i* Rima, pa Je tražio 1 dobio službu kod rimskih trupa, kojc m vojevale u Aziji, pa sc vraUo u prijcsionicu tek 78. godine pr. Hr, po Sullinoj smrti. Poslije je još ncko vriJtme pi-obavic kod svoga ranijeg učitolja Apollonija, da se još bolje usavršf u retorici, pa j« najzad 73. godine pr. rir. stup(o u politički živoi, i to lcao jnisiaiica moćuoga Potnpeja (Pompeius-a). Isvanrcdnom izdašnošču trudfo se, da privućc na se pažuju širili na.rodnih slojeva, a pvi tome nije žalio ni truda ni troška, zadužujući še nemiPce. 68. godine oi'. Hr. postao jc kve-

stot' u Španiji, 65. godine cdii (aedi!us), a 63. godine, vrhovni pontifev. Za viijeme Catiiinino zavjere držao se rezervtsano, pa je tek u odsudnoj sjednici senata govorfo protiv smrtne kažne za zavjerenike. Zatim je otišao kao proprctor u Španij«, odakie je piatic svojc ogronme dugove (po današnjoj vrijednost! preko 30 miltjuna). Kada se Cacsar vratio u Rim, bio se vratio l Pompej sa svoga pohoda, pa jk bio ncžadr.voljan, 5to nm ser.at nije htlo odobriti mjefc. pređuzetc u Azijl f nadoknaditl učhsjene troškove. Da bi lakše prodro sa svojim zahtjevima, Pompej se 60. godine sa Caesarem i Crassom (Crassus-om) udružl u takozvani ,.prvi triumvirat". Po njihovom medjusobnom sporaamnu iavojevali su idućc, 59. godine pr. Hr. u senatu Caesarev tebor za konsula. Kao konsul Caesar ja razdiiclio zcmUiŠta ra 20.000 siromašnili gradjftua. Po istcku svoga konsulo* vanja, Cacsar đobi na upravu cisalpinsku Galiju, « docnijc i tranaipiusku GaUjtt. 5vS. godiue ode »a svoju novu dužnost i još istc godine povede rat ztL kcnačniin osvajaujem i poravnaujcnt transa.’piuske GaRjo (dauašnjc Francuskc Sa susjeduitn pokrajiuama), koji jc sa uspjehoiu dovršio 50. godiue. To je svojc vojevauje opisao Caesar n svoj,ij čtiveućj knjizi „Commeutarii de belio gaiiico”, kojom jc on po jasnoči i preciznosti s.ila i nrikaza ušao u red iatiuskih kiasika, a koja sc danas čiia u svima giimaeljame na svijctu. Tim raioin Cacsar ie sebi stvorio nepobjedijivu i njemu siijepo odanu vojsku, kojoj ima zahvaiiti svoje docnije uspjehc. Giavni su tnomenti Caezarovog vojeVtnja u Galiji ovi; prvo je pobijed'o Helvvćanc, pa satim suevskog

kncza Ariovista, pa 57. godine Belge, pa 56. godine Aremorike. 55. I 53. godine preiazio je preko Rajne, a 55. i 54. gocline u Britaniju, 52. godiuc suzbio je opšti nstanak Galaca, koji su se bili podigli pod vodjsivom hrabrog vojvode Vercingetoriksa, koga je Caesar pobijedio u bitkama kod Gergovije i Alesia. 50. godine GaJija je bila potpuno pokorena, pa je i u kulturnom pogledu nastalo naglo porimljavanje te zemljc. U medjuvremenu je Pompcj u Rinm nailazio na sve veći otpcr, tc je morao da se obrati Caesa* ru za potj>oru. 58. godine Pompcj, Caesar i'Crassus obnovc svoj triumvirat, all je taj njihov savcz ubrzo olabavIjeu smrču Crassovom i smrću Caesarove ćcrkc, a Pompejove supruge JuUjc. Sada je nas'aio sve otvorenUc suparništvo izmedju Pompeja { Caesara. Pompcj aatlraći od pobjedonosuog osvajača Gaiije, opet se pribllžio senatu, te bude 52. godinc izabran ea konsula. Sad je Caesar tralio od seaata, da niože ostatl u Galija, a da se ipak možc kandidovati za kousula, a opttinatima u senato opet je prtjc svcga bild stalo do toga, da Caesara odvoji od voiske. 49. godine sesiat doncsc odInkn, da Caesar ima da raspusti stnje^ sta vojsku iii da če ga u protivnom proglasiti za neprijateija države. Januara 49. godinc Caesar se odJuči na gradi-nski rat Kada je prešao preko rijeke Rubikona, koja ie sačinjavala granicu njegovs proviucije, tvrdi se, da je rekao „Alea jacia estol“ („Neka bude bačena kocka!“). Te su riječi prešle u poslovicu, ali je, kao Što smo tu skoro iznijdi u našem listu, istorijski go ; ovo sasvim pouzdauo đokazano, da Caesar to rijećl n!Je rekao. Za dva

mjeseca Caesar je osvojio Rim I cijelu Italiju, a Pompej je sa svojom vojskom prešao u Epir. No Caesar nije odrnah pošao za njime, već je prvo pokorSo Španiju, Pompejevu provinclju, pa se zatim u Rimu dao izabrati za konsula. Zatim je prešao sa vojskom u Epir protiv samoga Pompeja. Pošao je prvo sa 9 pješačkih lcgija i 7000 koujanika, pa niu je zatim Marko Antonije doveo još 4 legije kao pojačanje. Isprva Cacsar nije imao uspieha, več je morao napastiti položaje kod Dyrrliadiiuina (današnjeg Drača) i povući sc u Tesaliju. Pompej podje za njim, pa najzad 9. avgnsta 48. godine dodje do odlučne bitke kod Pharsalosa. Mo da je Caesar iniao samo 20.00G Ijudi, a Pompej 45-000, ipak je Caesar izvojevao sjajnu pobjedu. Pompe3 pobjcže u Egipat, gdje budc ubijcn. Sada I Caesar ode a Egipat, gdje bude upleten u krvavi rat za prijestoIonasJjedje (alebsandrinski rat), u kojomu se borio tu kraljicu Kleopatru, * protiv Ptolcmcja Dionisija, koji najzad pogine ;una 47. godkne. Caesar napusti Egipat, pobijedi bostonskog fcralja Phamaka („venl, vidi, vici“ — došao sam, vidio sam, pobijcdio sam“), pa se najzad vrati u Rim, gdje mu bude povjerena diktatura za godinu dana, doiivotni tribunat i pravo, da odlučuje o raiu i m ru. 46. godiue pobijedi PoinpeJeve pristalice u Africi, a 45. gCKiiuc posljeđnje njegove pristalice u bitei kod Muudc u Spaniji (17. marta). Time je Caesaf stvanio bio postao gospodai cijele rimske državc; ina da je još na hartiji postojala republika i ma da nije iniao vladarsku titulu, on jc u sivarl bio vladar. 46. godiae btla ma Je već povjeren« dožlvotna diktatura. Obasi-

pan jc svima mognćim počastima. Svoju viast pak Caesar nije zloupotrebljavao, več je gledao da ublaži političke strast,. razbtfktale gradianskim ratovima i da pametnim zakonodavstvom konsoliduje već dosta razrivenu rimsku državu. No sama činjenica, da je on držao neograničeuu viasi, raoraJa je ogorčiti optimate, koji su zazirali, da će se Caesar na kraju krajeva proglasiti vladarem i time i formalno učiniii kraj republici. Kada se spreinao rat protiv Parta. u cijelom se Rimu mislilo, đa će Caesar upotrijebit! to kao povođ za proglašenje kraijem. Tako se najzađ sklopi zavjera; zavjerenici bilt su skoro sve same ranije njegove pristalicc. e na čeiu su joj bili preioil M< Brut (Brutus) i C. Cassius. U početku 44. godine zavjerenici još uisu bdi uačisto s tirae, kada će i gdje izvršiti svoju namjeru, ali odinka, ua se sazove setiat za martovske ide (prvi dan marta po julijauskom kakndaru) abrzt. njihovu odluku, jer su misJili. da će scna toui zasedanju riješiti pitanje o Caesarcvom proglasu za kralja. S toge zav]erenid riješišc, da na sam taj dan n senatn nbiju silnoga diktatora. U više je maha Caesar na tajanstven način pisnieno \ usmeno opominjan, ,,da se čuv« martovskih ida“, još na putu na sudbonosnu senatsku sjednicu zanstavio ga je neki starac i šavjetovao mu. da ne Idc u senat. No Caesar se nije dao zastrašitl. U senatskoj dvorani pak zavjcrenici sc svi okupiše oko njega, kao da hoće uešto da ga pitaju i stadošv ga najedared bosti kamama. Veie da, kada je Caesar medju ajima ugicdao Bruta (,,Et tu, fiiio Brutei" w Zar i ti, sinc Brutel’* veje, da je bolno ttzvikmio — i opct iedna nedokazana