Београдске новине

tiroj 72.

Subota

BEOGRADSKC NOVINE

16. inarta 1918,

btraoa 3.

Dobrotvorna p / 'zorišna predstava 31. pješačkoK puka. Večeras. tačno u 8.30 sati počinje predstava ljubavne drame Maksa Malbea, ,,M 1 a d o s t“, u pozorišnoj dvorani tnjesne etapne nieuaže. Cisti prihod ove predstave ide u fond za potpomaganje udovica i siročadi palih ratnika iz 31. pješačkog puka. Prodaja ulaznica vršiće se danas cijell dan od 9 sati ujutru do 6 sati uveče na pozo» rišnoj blagajni. Za posjetioce iz Zetnuaia polazl zaseban voz iz Beograda u 12.30 sati noću, a saobraćaj posebnih vozova biće zadržan. Publika se umojjava, da pravovremeno dodje i zauzine mjesta. da bi se predstava mogla jia vrijeme početi, i da sc nc smeta. Civertiru i muzitku izmedju činova vrŠiće beogradska garnizonska muzika. Za vrijetne odmora stoji posietiocima na raspolaganje bogat buffet. Učenici realne gimnazije za svoga preminulog druga. Prilikom smrti svoga dobrog druga Rudolfa T a j t a c a k a njegovi drugovi u č e n i c i II. r a z. r e a I n e gimnazije prikupili su izmcdju sebe <K 150.—) jednu stotinu i pedeset kruna i cd te sume odvojili stt četrdeset kruna za vijenac na pokojnikov odar, a jednu stotinu i deset kruna .poslali preko sirotinjskog odjelenja opŠtine grada Beograda za beogradsku sirotinju. Preseljeno aministrativno odje!et»je opštlne grada Beograda. A đ m i a i s t r a t i v n o o d j e 1 eji j e o-pštine beogradske prcseljeno jc od jučer iz Kralja Aleksandra ulicc broj 7 u isu zgradu sa druge straue (Kralja Aieksandra ulica broi 5J. gdje je do sada bila c i kr. vojna policija), gdje već nastavljen rađ. Sef odjelenja nalazi se u sobi broi 56, uvjerenja se izdaju u sobi broj 55, iiputnice za mlijeko i naplata takse u sobi bro-j 57, djelovodni protokol i registar soba broj 58. Putovanje u Švajcarsku. Oninia, koji bi željeli da putuju n Švajcarsku, javljamo, da je došlo do sporazunu’ sa vladom Švajcarske, pod .kakvini ttslovima se takvo putovauje dcpušta, Ove odredbe donosimo u sutrašnjcm broju naših novfiia, na šta skrećemo pažnju gradjanstva. Vjenčanje. Danas će se u 4 sata posiije pođnc .vjenčati u Zemunu saradnica „Belgrader Nachrichten“, gospodjica Grete l.otte B u c h h o 1 z sa narednikom nje•mačke vojske Frauzom D a u m e n o m. Današnja kiiieniatograiska predstava. Danas se daje u c. i kr. vojuom kinematografu za gg. časnike vanredno interesantna predstava s ovlrn programom: 1. Proizvodnja ocjela u A u s t r i j i. Snimka ,,Saša“-fiIma, fabričkog odijeljenja. Veoma zanimljivo i poučno. Strojevi i fabrike ogromnih dimenzija. 2 D r u g u n e v o 1 j i. Zgode i nezgodc jednog pscta. Šaljiva i duhovita snimka. 3. ,.M i r a k e 1“. Misterij od dr. Karla Vollmvellera I prof M. Reinhardta. ■*Taj svjctski film, u kojem je iznesena najveća reprezentacija ćudnovate sre-

li Wiesbadenu filolog Karl Brugmann. >1882. ’do 1884. godine bio jc pa jr> zatdm ©d 1887. godinc ponovo postao proJesor u I/iipzrgu. Pisao jo mo jtt osialim „Osnovu uporedne gramat'ke indogermansk’h jezika", a od 1892. gođinc počeo je iizdavati svoja „Indogcrmanska ispitivor.ja'*'. Književni prijegled „Ženski Svi>et“. Primill smo 3. broj „Zenskog Sviieta“, mjesečnika za kultume. socijalne i političke intercse jugoslavenskili žena, što ga izdaje Zofka Kveder-De•metrovič, s ovim sađržajem: Zofka Kvcder; Stogodišnjica Petra Preradovića. — Ksaver Meško: Čas. — J. R. ; Iz dnevnikiLiecinc učitcljicc. — Olga Kernic-Pelcš: 0 zoro, slni! — Zofka Kveder; Dr. Janez Krek kao čovjek. —■ Božo Lovrić: Slijcpci: Srca. — Dr. M. Stojković; Politička prcdavanja u Zadru za žcnc. — Fran Govckar: Na■še žcnstvo. — Anton Puc:. Slovc. Zofka Kveder: Pedesetgodišnjica Siovcnkc Franjc Tavčarjevc. — Miliovi! iT. Tomanić: Vojnik i žena. — J. R. Gazvoda: Pjcsme jeđne dadiiie. Đobrila Spasojević: Srpkinje. — Scstra: Slovačka žeua. — Marin Bcgo: •Narođna naricalica. — Zorka OtiinioCarić: Na žalu. — Ida Runjanin: O Srijcmici. — J, R. Gazvoda: Tri jabuke. — Rsaver Meško: Iz ,,zapiskov“. — Sccijalna pitanja: Moralna skrb za 'žene i djcvojke; Zaposlivanje žena kod ivojske. — Prosvjeta: Ženski tečaj u Splitu; Viši ženski kursevi u Pragu; •ledan praktični uspjeh ,.2enskog Svi— Razne vijesti: Naša pisma; Novinarska priznanja ,,2cnskom Svi■jctu“. — Lisnica uredništva i poslovna ■korespondencija. — Godišnja pretplata „Zenskog Svijeta“ stoji K 20, pojcdini 'broj K 2. Narudžbe šalju sc na urednicu u Zagrebu, Pantovčak 1-b.

dovječne Iegende, došao jc eto i u Beograd, da pokaže bar približnu sliku onoga, po Čem je glasoviti berlinski „kralj režije" Max Reinhardt Izišao na glas u Londonu, Americi i svugdje. Ovu vanrednu snimku zbog njene scenerijske naprave treba da vidi svakl inteligentni čovjek. PoČetak u 8 sati. Nove predstave u c. I k. vojničkom kiim. < C.ik. v*ojn. kino svcj m norvim prcdstavama pružiće posjetiocima jxlno maloizncnadjcnje. Svedosadanjepredstave baciće u zasjcnak novi divmi film „Mirakel ‘ u tri fcina, koji jc do sad u najvećim gradovhma postigao sjajan uspjeh. I ostali filmovi ćc zadovolj'ti po'j.-'ior.e u punom smis'u riječi, naiočito ša'jivi filni, u kome jo junak pas, koji Be nalazi u službi polićije. Nov*i filmovi prikazivaćc se u -1 sata poslije podne, kad jo svakom pristup slobodan, kao i u 6 sati u pređstavi za vojnike i u predst^vi za ćasnike., kcja poČinje u 8.30 sati uveče. U svim predstav r ama sudjeluje glazba 109 etapnog bataIjuna. Vojnički brodski saohraćai na donjem Dunavu. Pošto je oslobodjena dunavska pruga B r a i 1 a—S u 1 i n a. otvoriće se na donjem Dunavu vojnički brodski i saobrnćaj za prugu Zemun-Or* | š a v a. ! Oršava—Galac i Galac— SuSina. Obraćamo pažnju na raspored ove ploviđbe, koj; se nalatei u našem ogiasnom dijelu. Javna prodaia. Po odluci starateljskog suda izložiće se javnoj prodaji zaostavština A n c B o 11 na dan 23. marta ove godine u njenom stann tt uiici Dubljanskoj 15. Prodaja će početi u 9 sati prije podne. Pozivaju se kupci, da na ovu prodaju dodju.

Narodna privreda _ i t JRasađnici voćaka. R'asadnici voćaka su povišinc, na 1 kojima se, kao i u gradinama, njcguju sadnice. Razldkuju sc stalni i priviemeni rasadnicš. U stainim njcguju sadnicc go dinama, i njiis je toga racli potrebno djuhriti t obdjelavati. U privrcmenim sc njeguju sadnice za kratko vrijsme, običuo : dok sc izvjcstan prostor, u č'joj so bli! zini i taka.v rasacinik podigne, ne rasadi • voćkama. Za rasadnik f.reba uzcfi mjesto na j kome jc dobro zomlj šbe, ravno iii vrlo | bk’gii nagnuto, okrenuto suncu, u blizf1 ni kakvc vodc. Isto tako trćba bfeati mjesto, koje nije izloŽono mrazu. Vehčina rasadnika jc različna, i zavisi ođ potrcbe u sađnicama, chI broja vrsti drvcta za njegovanje. Isto tako treba paziti j na to, koliko će sc sadnica zađržati u iasadniku, prije ncgo šbo se presade. Rasađnik t.rebn da jc uvijek ©gradom zašlićcn od šfokc, đivljači rdragih čtetočina. Zemljišlc u iasadn,iku se prekopa ašovcmu , u dubii.i 30 — 40 santimetara. Kamenjc i žile se odstranc. Piekopavar j3 po ■ mogućstvu treba poduzeti s jesc-nT, kako j bi se zemljišto mržnjuijcm u zimu i ' kravljenjem u proljeće istrošilo. T<eba ga podijcliti putanjama na višc dijdova, a u njegovoj blizini spremati ma.c.ijat za djubrenje, naj tx>ljc kompost i ovćjc i konjsko djnbrc. Biljčiće ljc-ti trcba zalivati vodom. Pravilo je za rasadnik: sa šlo manjc sjemcnja vcći broj upotrebljivili sadnića odnjegovati. Rasadniku trelja pokloniti veću pažnju ncgo običnora sejanju. U raisadnicima se vcćinom vrši sijanje u brazdama ik alejama, i to u tako zvana sjemeništa. Rastojanjc izmcdju brazda obično je 15—20 cm., talco da se na jcdnom kvadratnom metru nap.avi pet brasda, od mctra du/.ine. Dubina brazda, pa prema tomo i debIjrna pokrivača zadjanog sjemcna, različna je za razne vrstc voćaka. Ako sc Sjcme pokrije suviše debelim slojem, to često nc može da isklija. Ako &c pak qvlaš pokrije, to ga sunoe sprži iii, ako jo na padittama, sperc ga kiša.. Obićno prosječno izniknc 10—15, a ic j: 30—40«/*. Za bolji uspjih sjcme s; čcsto potapa u vodu, a brazđe' &e pokrivaju granjem ili mahovinom, a.i ipak, mor:! iinati dovotjno sunčane svjctlosti. Poslijc godinu dana bi’jkc so prcnosc sa teg mjesta na drago, kocl nas nazvano „i-astilo", da bi sc žile moglc boljt* razviti i razgranati. Za prc.-n.J)ivai je njinovo na to drugo mjesto uzima sc u obzir ne starost voććica, već njiiiova razvjmost. £adnice treba da su vierrke nad z.m.jom najmanjc 6—10 cm. i prije presadjivanjn trcba ih po visini raspoiedjivati. Kakvoća odnjegovanih sađnica zaii si od njihove vcfičinc ; od razvijenostl sijihovih žila i grana. Trcba već sada uiisliU ua tbušu. Ćini okopni snijeg, dunuti će proIjetni vjetrovi, koji neobično brzo osušc poija, te na žalost često i suviše zimske viage opet izvuku iz tla. Neki marljivj privrednici posijali su već zob, jer je za to bilo povoljnog vremena u januaru te početkom lebruara, a snijeg, koji jc medjutim opet zapao, zobi ne će naškoditi. Kojl su zemljište u jescn ili zimi preorali za zob i jari ječam, lako će dospjeti da jedno i drugo

posiju i nema sumnje, da su sigumiji za uspjeh od onih, koji se tek sada spremaju na oranje. U svakom slučaju je kod zobi 1 arog ječma jesensko prašenje, te što ranija sjetva u proljeće, uajboljf način. da s-e ukloniš posljedicama kasnije suše. Zazelene li se i razbusaju li se jednom usjevi, trebaće Ih lakoin branom podrljati. Dazumije se, da ni zašto ne smijemo drljati po blatu, a ni za odveć suhoga tla. već onda, kad se površina toliko osuši, da se zemlja drljanjem lijepo drobi i mrvi. — Treba li drljati jarine, vrijedi to po gotovo za ozimine. a napose za pšenicu, jer se je tu tečajem zime zemlja neobično slegla i zabila te vazduh nema pristupa u nju, a povrh toga ovakova se zabita oranica za proljetnih vjetrova vrlo brzo isuši. Što je dakle osušnija oraniča, to treba da se sa proljetnim drljan.iem pšenice više požurimo Kukuruz se kod nas sije tek od polovicc aprila do polovice maja. Prije toga roka zemlja se u pravilu dovoljno neugrije, a bojati se je i mrazova, a siješ Ii poslije, treba da se uvijek bojiš, da kukuruz ne će sazreti. Ta je bojazan to opravflanija, što je hladnije tlo i što kasniju vrstu ktikuruza sijemo. Dobro ćc s toga učiniti svaki privrednik, koji više kukurnza sije. ako za sjetvu prircđi u z kasne i nešto rauih vrsta, koje brže dozrijcvaju. Kako se kflkuruz tek u aprilu sije, kad su proIjetni vjetrovi osušne zemlje u pravilu napose u potparlijvim zemljištima suviše već ostišili te iz njih nmogo dragocjene zimske vlage iz tla izvu'kli, treba to osttšenje na svaki način da spriječimo. /Uco kukuruz i ne treba toliko vlage kao na pr. zob, sije se zob nmogo ranije, te može bolje da izrabi zimsku vlagu od kukuruza. Uz to treba kukuruz najviše vlage mjeseca juna, jula I avgusta. kad se on najbrže razvija. U ova tri ltijeseca on treba nmogo sunčane topline i dosta vlage, te najbolje uspijeva, kad panu redje, ali zaio izdašnije kiše, dok inače voli bistro, toplo i sunčano vrijeme. Mjeseca juna znade u nas često I suviše kiše da padne, ma da sada već dvije godine nismo u junu imali kiše, dok sit juli i avgust u nas pravilno suhi i vrući mjesecL Izostane li u ta tri mjeseca tako potrebna kiša, ne dostaje tlu vlage, da izgrađi kukuruznu biljku, koja onda, a napose u jtilu, upravo na očigled raste. Za svaki kilogram suhe bilinske tvari treba do 270 kg 'vode, koju kukurzna biljka dakako izvuče iz zemlje. — Nismo li dakle kukuruzu sačuvali zimsku vlagu, osktidijevaće on u kritieno yrijeme na viazi. te će uslijed toga zakržljaii. Da se što više zimske vlage sakupe i sačuvaju te da se uz to što više zemlja razmrvi i rastvori, uvedoše napredni privrednici već davno ješensku preoricu. No i na jesenskom preoru, a pogotovo tta ugaru slegne se do proljcća zemlja tako, da kod proljetnih vjetrova isparivanjem vrlo brzo gubi vlagu. Zaio Američani n osušnim krajevima u rano prcljeće obrađe oranicu tanjučarom. Otvorivši ovako i prorahlivši poljsku površinu, spriječi se Isparivanje vlage, to više, što neposredno iza tanjurače prijedju po istim poljima lakoin drljačom. Padne Ji prije oranja još Jača kiša. koja i opet zemlju zabije, treba ponovao drijati. ako medjutim tiije već vrijeme za oranje i sjetvu. Cim je kukuruz niknuo, a prije prvoga okopavanja, drijaju kukuruz, no ne da tim uštede okopavanje, već da se njime ne trebaju prenagliti. Treba zuati, da u Americi kukuruz 4—5 put okopavaju i konačno jedanput ogrću, jednom riječju oni nastoje. da površinu polja održe uvijek otvorenom i rahlom, te iza svake iole veče kiše drljaju, da otvorc pristup vazduhu do biljnog korijenja, da unište korov, a što je glavno, da prekinuvši kapilarnc cijcvi, sačuvaju zcml.ii što više zimskc vlage. Obično Američani u krajevima, gđjc je malo kiše, poslije proljetnog oranja povaljaju preoranu oranicu još i kolutastim valjkom, te iza toga drljaju i siju. . Na taj način postizavaju oni, da uz manje kišc ncgo što n nas obično Ijeti pada, sačuvaju toliko zimske vlage, da kukuruz lijepo ponese i ne zataji, kako je u nas vcć dviie godine ti glavnom zatajio ili bar zakržljao. „S. L.“

Kćerka brižne majke može samo tada biti lijcpa, ako ima uvijek kod kude Diana Alabaster puder i Creme koji sc posvuda mogu dobitf. Mala doza iU lončić K 2 —. Velika doin Dl lončić 4*Olavno prodavalištc: „Diana" trgovačko A. G. DudlmpeSta V. Nftdor ntea 6. ?

Mllo Mistra (Zagreb): M a m i c a Ona obično stoji na uglu velikoga trga, na kome se stjecalo mnoštvo svijeta. Uvijek drži u ruci bijeli karanfilj. Njezjna mati inia mali vrt i prodaje cvijeće'. I tako je ona zavoljela cvijeće, a napose bijeli karanfilj. Još dok je bila u školi, zvalc su je njene saučenice ,,mamica“ zbog njezinog krupnog a niskog i vrlo nezgrapnog uzrasta. I nakon što joj je njezina mati već sedam puta iza prevaliene desete godine, uvijek na dan sv. Marije Magdalene, s osobitom ozbiljnošću i mirnoćom vlažnih očiju dozivala u pamet, da bude skromna i poštena, još joj se kadikad prividjalo, da joj gdjckoja znanica dobacuje tu porugu. Ne više glasno grohotom se smijući, pokazujući prstom na nju kao prije, kad su još bile malene, već ponekuda prikorno pogledoni, pozdravom, čak i onim ljubeznim posmjekom. FoČeia je razinišljati o totn, zašto su joi drugarice prišile taj pridjevak. I razmišljajući pak o tome stala je jednom ispred jednog izloga na ulici. U zrcalu opazi sebe. To je bi!o prvi put, da je osjetila snagu te poruge. Uistinu krupan, a nizak uzrast, odebela glava i velika široka stopala... Kratke vlasi neizrazite boje, crvenkasta nečista boja okrugla lica. velilcc izbuljene zelenkaste oči, debele mesnate modrikaste velike usne, a jak i odebeo podbradak. Nt’mirno stade objema rukama vrtjeti bijeli karanfilj. Obori oči i izraz nekog nezadovoljstva, neke tuge, neke rezign: cije pojavi se na nienom licu. Uzdahne... Odtada se vrlo često promatrašc u zrcalima uličnih izloga. Kadikad je znala po Čitav sat stajati pred kojim zrcalom i nastejala mijenjajući držanje giave i tijela ođstraniii ili ublažiti koju crtu svoga tijela ili lica. Više puta se sama uvjeravala i uvjerila, da je samo zloba ljuđska izmislila tu porugu, a da zato nema pravoga temelja. "lada bi promatrala oko sebe žene. što su prolazilc ulicom. Ako je pak susrela koju ljepoticu, osjetila je. kako je ona ružna. Ah to boli do srca! Glavu bi pognula 1 tako nevesela pošla ulicom. Nevesela i umorna često sa smiješkom rezignacije na Iicu ... A toliko je napose zavidjela djevojkama, koje su bile u struku tanke i visoke, a grudi mršavih i niskih. Napokon je izbjegavala svaku Ijepoticu — pače spopala bi je srdžba, čim bi koju opazila. Ali — baš čudno nikad nije opazila na sebi, da joj ona mala crvena kapica sasviin nezgodno Sjedl na velikoj glavi i da njeno suknje sežu jedva ispod koljena otkrivajući debele noge I široka stopala. Baš nikađ. Nadošla Je zlma. I oua se zagleda u nekoga mladića, ljepušnog brijačkog potnoćhika sa silnom kosom. Svaki dan srela ga je na onome ugln Duge uiice. Karanfilji ne cvatu više u vrtu, poskupiše, pak iii je ona morala potajno uzimati svojoj materi. Ona je u istinu zavoljela onoga inladića. Ali njena majka nije toga shvaćala i neinilo je lupala zbog kradje bijelih karanfilja. A ona se nije tužila zbog toga. Njezina Ijubav za toga mladića bila je istinska, bila }e velika. No on to još nije znao. Precl izlozima stajala je odsle češće, uamještajući svoju crvenu kapicu ili kosu ili odijelo i promatrajući samu sebe dugo, vrlo dugo. Jednom kad je ope: tako stajala pred izlogom i smiješak zadovoljsiva zatitrao na njenom licii — on je baš u to đoba trebao proći ulicom — dotrči neka djevojčica I stane pred nju, te zavikne nasmjehnuvši se porugljivo: Mamica! Ona se prepane, protrnc i .pobjegne. Dugo je' trebaio, dok se umirila. I još se dugo oglcđavala sa straliom, ne će Ii se odkle pojaviti opet ona djevojčica. Onda se tek propustila njisiiina... Kadgod bi njega srela, vazda ga je pogledala izazovno i priuesla bijeli karanfili k svojim usnama, htijući time na scbe svratiti pažnju. Dapače ona je cjelivanju klinčaca podavala još veću važnost. neko znamenovanje. Ali on je posve hladno prošao pokraj nje. „Zamišljen je“, tješiia se ona. A zatim: „Bit će da mnogo radi“. Napokon: ,,A možda i teško živi!“ Tad udje u njenu dušu i sućut, samilost s njime. Pa i neko se štovanje pridruži tim osjećajima. Zatim je presvoji želja da mu nekako pomogne. materijalno, naravno onako potajno, da on ne bi znao, da je ona njegova dobročinileljka. Tako je sva njena unutrašnjost bila saino njime zabavljena. Sad je saino osjcćala čežnjn za njim. s koje se užarila njezina duša. (Nastaviće seL

Š a 1 a Čovjek od zanata. U jednom kafanskoin društvu povela se prije dva dana riječ o tome, koliko je koji težak. Kafedžija, koji je najgojarniji, uplete se u razgovor: . — Baš prije dva dana bio sam u kupatilu, u Dušanovoj ulici. Tamo sam se mjerio. Težak sam 105 kila. — Samo sam za rri kilograma

lakša od njega, dodade njegova žena ponosito — Đoga mi, bilo bl preko sedam^ deset kila čiste mjere sapuna, dobac? jedan iz društva. To je bio jedan sapundžija, koji s« sad bavi piljarljukom. NLje ipak, zaboravio svoi starj zanari Logika jednog ftegre. Napisao o-'.mć-ar pismo, prilijepio mar •cu i po Šcgrtu poslao na poštu. Poštar: — Ovo jc pismo teže negO što smije biti. Zato trcba prilijspiti još jednn marku. { Segrt: •— Molim, a.li — ondn 6e bitj joi. tcžc. Zdravlje i veselje. Jcđan srpski trgovac pozvao jc nb rutak bcčkog fabrikanta, iz čije je fg: brikc snabdjevao evrju trgovinu. Kao zaCiu za govedjinu iznijeli iki rcn. Gost posuo ren po govedjini *, p& primjeru domaćinovom, jcde ali mu suze udaraju na oči. >— Kako sc to zove? pita domaćmri — Zdravlje, odgovara ovaj. PosHje toga čta'i mu da isjecka cn r č: nu papriku u jclo. Gost jcđe a i sve huk* če od Ijutine paprike. >— A, ovo? zapitao je opct. • *— Veselje, odgovara domaćin. Po ručku, pri oproštaju oslovićc gosf đomaćina: — Zelirn ti svega i svačega punu kuću, samo nc — zđravlja i vcse’ja. Poslijednje brzojavne vijesti Izvještaj njemačkog vojnog vodjstva Kb. Berliu, 15. marta. Zapađno bojište: Slaba topnička djelatnost prekcuana pojaeala se >u maio odsjeka pred’ nastupom tame. Tečajetn noći oživjela; je prclazno topnička djelatnost u vezj 1 sa vlastitim i neprijateljskim izvidjač*: kim napadima. Front njemačkog prljestoloncsljednika: Po Francuzima uredjena osmatrać* ka postaia na reimskoj katedrali ponovno je zapažena n a d j e 1 u. Sje. verno 1 sjeverois'.očno od Prosnesć bila je protiv našili položaja od podne* va na ovamo uperena žestoka razara* juća vatra. Jaka francuska odjclenja. koja su uveče prešla na napad na širo< kom frontu, mogla su uhvatiti maha tl našim prednjim rovovima saino zapad* iio od druma T h u i s y—N »nroy, Na ostalim mjestima odbijena su u bor* bi na nož. Na istočnoj obali M a a s e trajala je tečajem dana pojačana vatrena die. latnost. Istok. U borbama, 'do kojih' Je đo'azilč: u višc maha, raspršene su neprijatelj« ske bande, koje su u Ukrajini ugrožavale željeznice, što iz G o m e I a i Ki* j e v a vode za B a č m a č. B a Č m a 5 : smo zaposjeli. S ostalih bojišta nema ničeg n<v vog. Prvi zapovjednik glavnog staaff pL Luđendorff. RUSKA VLADA PRESELILA V MOSKVU. . CNarobiii brzojav „Beosradskih Novina“.) Stockholm, 15. marta. Prema Jednom ruskom bezžičnom brzojavu od 12. o. mj„ preselila se ruska vlada iz Petrograda u Moskvu. KURLANDSKA ZA PERSONALNL UNIJU SA NJEMACKOM. (Naroftltl brzojav „Beoznds&h Novina“J Berlin, 15. marta. Kako ,,L o k a 1 a n z e i g e r“ javlja. primićc danas državui kancelar, izaslanstvo kurlandskog zemaljskog vijeća, koje bi iindlo da mu podastre najnovije zaključke vijeća odnosno personalne unije Kurlandske sa Niemaćkom. NOVA KONFERENCFJA SPORAZUMNIH SILA. (Naročiii brzo'av r Beosradskib Novlna".) Bcrlin, 15. marta. RcrKnski list ,,N e „ e s t c n N a c brichten" javljnju iz Rima: Nova ćc sc ko&ferencija. sporazumnih s la održati V Londonv u najkraćc vrjeme. Na njoj ćc snc!;' lovati i Ainerifci, da tiko nadoknadi svojo iaoetajaujc od versaljske konferencijc. Nadncvnom rodu novc konierene'jc stojc u pivoni mlu versa’jski zak'jnćca, ŠTA JE SA RUSKOM CRNOMORSKOM FLOTOM. (NaroSitt brzojzv „BeosradstUb Novioa") Rotterdam. 15. marta. ' ,,Daily Expre,ss“ javlja i z Petrograda: Najveći se dio ruske crnomorskc flote nalazi u O d e s i. Svi su trgovački brodovi medjutim prevezeni uSevastopolj. KNEZ LVOV — UAPSEN. Kb. Petrograd, 15. marta. Reuterov ured javlja, da je knez L v o v uapšen po naredjenjtf vrhovnog zapovjedinika sjevertio* fronta.