Београдске новине

Brof 7«.

Srljeda

BEOORADSKE NOVINE

20. narta 1918.

U sdučaju, da se ne nalaze u Beogradu, potrebno je da poSalJu svoje tačnc adrese, na koje bi im se novac inogno poslatt. Prodaja sirove slaninc, Opštinska uprava grada Beograda izdavaće gradjanstvu slaninu na osnovi kupona. Na knpon za mart daće se po 200 gr. Cijena je slanini 14 kruna po kiiogramu. Prodaja slanlne vršiće se na tri mjesta: kod prve prodavnice u Makenzijevoj ul. br. 40, na Palilulskoj f na Velikoj pijaci. Prodaja će otpočeti 20. ov. mj. po ovome rasporedu: a) kod I. prođavnioe dobiče slaninu 20. marta gradjanstvo I. i II. rejona, 21. marta stanovnici 111. i IV. rejona, a 22. niarta oni iz XIII., XIV. i XV. rejona; b) na Velikoj pijaci 20. marta V. j VI. rejon, a 21. mrata VII., VIH. i X. rejon; c) na Palilulskoj pijaci, u toku 21. j 22. marta, po brojnom redu, IX., XI. 1 XII. rejon. Ljepota je najtjspjelije oružje žena. Ona je mio dar Božji, ali se mora neprestano Čuvati i njegovati, jer ona nije vječna. Diana puder ne pridižc samo Ijspotu, ncgo s'uži i njezi kože i zdravljn. Vijesti iz unntraŠnjosti Kobna igra granatoui. Pr«kjuč« izmedju 3 i 4 sata poslije i>odnc ćuvali su ovcc u potesu sela Vefekog Mokrog Luga trlnaes’togodišnji seIjački 'dj-čaci Ilija Marinkovlć i Zivko Stanisavljević. U igranju, ea vrijemc čuvanja stada, nadju jodnu neispaSjenu ^ranatu, koja je bi'a znkopana u iecmlji. U'ja je počne čeprkafi i lupati. U korr. hipanju udari u kapslu, koj-i prolzivcdc solmi eksploziju granate. Oba eu dječ-.ka ostala na mjestu mrtva. Tranacjstogodišaja Spasenija Ivković i seđ•jnogodiši j' Miloš Stanisavljcvić. fco ji su ođ ovoga mj?sta bili za pcdesct rnetara u'daljeni, 'teško su ranjeni patče'ima •jasprr’ granate. Oni su juče pr' jo podne prer.ikti u Beograđ, gdjo im je u l iiruriškom odjeienj .1 građjanske bolnice na Dorćoiu ukazana potrebna liječnička pomoć. •K UspostavlKu ždjozuičkl baobrač«j. Počevši od danas, srijede 20. inarta, opet je uspostavljen željeznički saobraćaj vozova 442, 441, 420 i 427 na pruzi Stalać—Kntševac. Dnevne vijesti Otvaranje etapnog poštanskog ureda u Kuia Lumsu. Na osnovi naiedbc vojnog vrhovuog zapovjednika od 25. avgusta 1916. o poštanskoj i brzoiavnoj službi u Albaniji otvoren je 18. marta 1918. u Ktila Lumsu c. i k. etapni poštanski tired II. razreda za privatan poštanski saobraćaj. Ored prima i izdajc dopisne karte, otvorena pisma, štampanc stvari (novine) i robne uzorke (mustre). Novi etapni poštanski ured fungira kao ratna pošta za dodijeljeue čete, zapovjedništva, urede i ustauove. Kao takav ima i da vrši primanjc i izdavunje preporučenih zvaničnih pisama.

U ostalome je djelokrug novog nreda u pogledu poštanskog saobraćaja vojnih lica utvrdjen odredbama, obznanjenlm za etapne poštanske urede II. razreda u Crnoj Oorl, te se ove imaju i u ovom etapnom uredu vršiti. Djeiokrug njegov obuhvata i predaju ratnih poštanskih. paketa. Teška nesreća „kralja topova“ Planeta. Javljaju nam iz Berlina, da je ondje kod jedne predstave teško nastradao „kralj topova" P1 a n e t, koji je i Beogradjaniina dobro poznat sa svojih vratolomnih prodtikcija u beogradskom orfeuinu. Oh je naime rukama hvatao iz topa ispaljen metak u težini od 48 funti i time uvijek zadivljavao svoje gledaoce. Tako se sa tim svojim prođukcijania tu neki dan prođucirao i u Berliiiu. Ali u zao čas po sebe. Hvatajući metak, promašio je i metak ga pogtodi ravno u čelo. Pao je sav okrvavljen. Zaprepašćena publika priskoči mu u pomoć. Siinom svojern snagom on se medjutitn ponovno pridigne i stupi na pozornicu, no ondje se onesviješten srušio na tle.

Narodna privreda Održanje stoke. Zcmljorađnik u Srbiji veoma malo pažnjo poklanja održanju stokc u pog'cdu čisbote. Poznato jc da je čiatota tiiela jeden od najglavnijih činilaca za održanje uopšte svakog organizma, pa, zato želimo đa u tomc unekoliko damo sipskom privredniku uputa u održ,a”ju stoke, Spoljna koiia treba đa je uvijek čista, a to ćerno poslići ako stalno stoku timarimo, percmo i kupamo. Stočna grla treba timariti jednom dnevno i to u kakvom zase'bnom odjclc-' j i stajskom. Kod mlemenitijih grla đovo’jna je samo če’taa, a osVla grla trcba timariti i četkom i češagijom. Jako sasušena koplta pritiskujo na taban, prouzrokuje pucanje kopitnog zida, tc uslijed toga žabic-a počne pucati, S toga kopitu treba cSš.jtiti, oprati i, kad se osuši, taban i zaldcu prejnaza.t! vazeIfeom. Naročatu pažnju treba obraiiti ua njcgu konja koji sc zndje jako. Umjereno oznOjenog konja treba istrli gužvom sijena j ', pošto sc pokrije, uvođit'i u konjušnicu. Jako oznojenog konja trcba uvoditi u staju tek onda, pošto rnu se skine zndj i provođ.i 15—20 minuta u kakvom z-aklonjeiiom prostora od vjetra. Goveda isto tako treba tiniin'lti četkom, pa a srl.ije treba fistiii u onom šlučaju, kad ih želimo njegovati. Najbo jc sc Čistoća održava pranjecn. Pri tom treba paziii, da sc gr'o nikad ne perc posldje izobilnog hranjsnja i i kad. jc jako zagrijano. Najbolje je prati grk> rano ujutni ili uve"Če, ’i to vođom dd 20—25®/oC toplote. U najnovijc vrijcmc konje šišaju. I alio je ovaj način praktičan, ipak nije u kjsjnjoj mjeri probitačau. Jer, kratko ošišana grla mogu vrlo lako nazepsti. Pored toga zaprežni materijal ees'to puta proizvodt irn razne uhoje, a, Što je najgore, i potrošnja hranc biva veća. Goveda se nlkad ne šišaju. Goveče se šiša tek onda, kad je usljad lošc i »skudne hranc dobilo umršenu dlaku, punu razne ncčistoće. • Najpcdesoajc vrijeme za šišanje je mjescc oktobar, jcr ako se grlo docnije ošišc, onda će mu dlaka sporije odrasti.

Bud:inpcštu. Njegov sin F c r e n c z (Tranjti) K o s s u t h stupio je poslije dugog bavljenja u inostranstvu akiiv* no u ugarsku politiku i bio je neko vrljeme i muiistar trgovine i umro je 1914. godine, a drugi njegov sin Lujo T o d o r (Lajos Tivadar), za čiju smo smrt prije kratkog vremena javiii, ostao jc do kraja života u Italijf.

Književni prijegled „Hrvatska Nllva'* u spoiuen Petra Preradovića. Primili smo 11. broj revijainoga tjednika „Hrv. Njiva‘‘, što je u ejelini posvečen Pctru Preradoviću. Sadržaj jc toin broju ovakav: Dr. Dragutin Prohaska: O pjesnikit Petru Preradoviću. — Dr. Petar Kariić Petar Preradović prema „Zorl Dalmatinskoj’*. — Dr. S. ivšić: Slavenske tudjice u P. Preradovića. — Dr. Milan Ggrizo,viJ: Dramaturške misli o „Kraljeviću Marku“. — Dr. Petar Skok: Prerađovićev prijevod Danta. — Preradovićeve fhlsli o metrici tDosada neizdanl pjesnikov rukopis, s komentardm prof. iVatrosiava Jagića l dra. D. Prohaske). — Smotra: Zivot I djela Petra Preradovića (Dr. D. P.); Olavna djela o Petru Preradoviću (Dr. D. P.); Kad se rodio Petar Preradović (Dr. Branko Vodnik). — Godišnja pretplata „Hrv. Njive“ iznosi K 3(3, pojedini broj

1 knmu. Narudžbe šalju se na npravu u Zagrebu, Nikolićeva ul. S. Maiipassant u izdanju „Zabavne Riblioteke“. Piirnili smo 96—97 knjigu potl imcnom „Jaka kao smrt“ (Fort comme la mort). Pi.adi se, dakako, o ljubavi, koja je tako jaka. A istor.'ja, koju u ovom ctjelu opasujc vei.ki Maupassant, zaokup ja nas do posljednje žillce. Ze'dja Taniaiova i proždi.anje Promeiejeva srca. Taljda još nitko nijc opisao mahnitu ijubav starca slikara. za mladom djevojkom i onaj slrahovitt napor bića, koje ne može v'iše da badc ljubljeno, nego osjeća da mu sitno lice plavkino kida srce užasnije nego bikutov kiiun. Otiin'je mu se iz duše posljednji krik strasli, pos jednja mo'ba, posljcdnja nada u mi.Oot. Kao Faust, koji govon sotoT.: ,,Ja želim blago, što eadiži sve: ja želim mladost". A rađi so o kćeri if o materi, koju je slikar ljubio Čitavoga avoga živofa. Majka j; patniku p;va otvoiiIa srce, a sada on ne može da ga zatvori više, ncgo osjeća, kako kroz taj prođor ulazi, preko njegovo volje, druga 'i jača ljubav, ili pravijc: ista ljubav, zagrijana od mlađjeg lica. T.jelo može da kioue, ali srce ostajc svježe i zelcno, 'dok ne probiie krhki svoj oklop i obojc ne podju n Vječitu Zaborav. Clj.ma K 8.60, (uvezano K 4.60). Ne amije »e akup je prodavati. Srpska publika, koja j: i đoattd mnogo i rado Čitala Maupassanta, zacijelo će iftdosno pozdrnvd ovaj od’ični romau.

Odredbe za putovanje u Švajcarsku

Pto taključku saveznog v'j"ća izdala je švu, ^trska vlada nove odredbe, koje ae odi.ose na dolazak stranaca, da bi ovc mogla pogranična policija konlrolisati. Prema tim ođređbama potrebni su dalje uavcdeni dokumenti za prelaz na švajc--':bo " enfllj I šte:

1. Pasoš, iz njega se mora ja8no viđjeti, čiji je podanik onaj koji putuje, kao i r jućnost povratka u d irnovmu. Na pasošu mora biti viza poslanika ili konzula, nadležnog za ono mjesto, gdje putnik u pos’.jednje vrijeme s’tanovao. 2. Ima se predložiti izvod iz kaznenog registra ili svjedočanstvo vlasti, uadležne tamo, gdje js putnik stanovao za vrijeme pos’jednja tii mjeseca. b. Dokaz, da sc ne može uišta piigovoritd rr’rok” zbog fcoga sc žcli putovatl u Svajc&rsko. 4 Ddkaz, đairna dovoljno novčanih eredstava za bavljenje u Svajćaiskoj. Ovini putem se stanovništvu sTavljaju do znanja nove švajcarske odredbe. Ujedno se javlja, da ae osim molbc za dozvolu putovanja u Sv jcarsku, — *a taksenom mo.rkom od K 2, — koja ge putem ! okružnog zapovjednlštva ima uputifci vojnoj glavnoj gubemiji, — ima uputiti zasebna molba švojcarskom poslanstvra u Beč u za Aozvolu bavljenja na švajcars'com zemljlštu. Ova molba ša’j: se švajcarskoiu posknstvu tek ondo, k-d s? đobije dozvola od vojne glavne gubem je. Odj“'erje za putn’ce (Passamt) imaće da tla dozvolu, izdat' 1 - ‘fljama, izda pismeno, Što će poslužati kao prilog molbi, što treba čla šc uputi švajcarskorn poslanstvu. *“ •' , a

Razne vijesti Iz poviSestl dvokolioa. G. 1917. navršilo sc ravno s’lo godana, otkada jc barun K. Drais izurrio dvokoiica i prvi se provezao na njiriia uiicama grada Mamiheima. Kros c.o život smatrali su izumioea smješnim čovj:konr i još su sc gođine 1851. rugali rjegovu izumu, fcoji se zvao „drczina". Pn a su dvokolica brla vrio' nesavršene konstrukoije i vozač je morao tzmjsuice jednom nogom stupati ua zernlju — koracati. Iza vožnje ođ nckpliko mi.ja istrošio jo vo•zač nove rlžOJ^e cipeia, jer jc morao : cogama žčsto^S'tfcjati dvdkol.ica, da dobije dovoljnri braihir gibanja. Drais jc iskušao svoj talcnat l s drugiin tehničkiru izumdma: načinio je model parobioda, ko ji bi sc imao gibat: jednakom brzinom uz vodu i niz vodu, zatirn kola, koja konj tura, mnjefito da ; fe vucc. —D ’Njemačkoj su već. zaboravili na pravog izumioca Draisa i njegovu „drezinn", kad su neI fcoliko deccnija poslj? po francuskom uzom u veli dvokoMca {,,bicyclc‘ < , „vclosipedc"). gjj '■* Pr. Novo ltebcsko tuelo. Na zvjezdaVntcI u Konigstulilu otkrito je dne 3. veljače o. g. neko novo neliesko tijelo, nova zvijezda. Ta se zvijezda nalazl sada it zviježdju blizanaca, a veličina joj je dvanaestoga reda. To se nebesko tijeio jamačno nalazi u našem sunčanom susiavu, jer se dosta brzo giba medju stajaćicama. Ono ima uze se i Scđnoga pratioca veličine četrnaestoga reda. koji kruži oko njega. Taj pratilac treba oko 27 sati, dok jednom obidje zvijezdu. Daljnja cpažanja i inotreiija pokazat ćc nam, je li to ’nebesko tijelo do sađa nepoznai koji pianet našega sunčanog sustava, iii ga moranio možda kako drugačijc tumačitu Zvijezdu je tu otkrio poznati astronom I počasni član hrv. prirodoslovnoga đruštva, prof. Max Wo!f fz Kdnigstuhla u Njemačkoj.

S a 1 a eija }e brlga? Neki, e&mo u pričama, svjctski putnik zanhnao je svoje đrušlvo jednom prilifcom ovom prlčcm: — U nckoj državl, kojoj sam imc zaboravio, tza Mutnoga mora, pČelc bu velike kao jaganjci. — Onda, koliko su vellke košriice? Mora đa su kao kuća — prekiđe ga jedan radoznalfco. •— A, ne, kao j koi nas — ođgovoiii laža. — Pa, kako onda mc«gu ulaziti u njih i izlaziti? — Kako mogu ući?i To se mene nb šta ne tiče. To je njihova briga — izvuče sc iz laži nazovi-putnik. U nevolji. Iz jcdnog dvorišta izjuri k»pov, a za njim; se naturio žandarm. Zandarm: — Stoni! Uhvaćen sil Lopov: — Stani ti, tcbe niko ne vija. Kad me budeš uhvatio, ondn sam uhvaćtu. =•

ei aoa o. ,

POSLIJEDNJE BRZOJAVNE VIJESTI

Izvještaj njemačkog vojnog vodjstva Kb. Beriin, 19. marta, Zapadrto bojište: Lr< iu iiriiesKiioiiasIjednika Rupprechta bavarskog: Napadna pruska, bavarska f safcfonska odjelenja provela su u Fland a i uspješneizvidjaje, fcojom je pri ikom zarobljeno više od 300 Belg janaca. Od obale pa 6ve 3o kanala La Bassee pojačala se na večer topnička borba. Na ostalim frontovima bila je va'tra umjerena. f’Tont njemačkog prijestolonasljednika i generaia Gallwitza: Kod Yuvincourta zarobila su fcrandenburška napadna odjelerja poslije vrlo ogorčene borbe 20 vojnika u neprijatejjriđm rovovima. L n esirane lleimsa i u Champagm'oži vjela je na vrijeme topnička vatra, & osobito aa sjevernom frontu kod Verduna. Nastavili smo naša iz> vidjanja. Saksonska odjelenja zaro v i'a su na istočnoj obalt rij:kc Maase nekoliko oeprijaleljskili vojnika. Front vojvode Aibrechta wfirttemberškog; Na više mjesia Iotrinškog fronta, uVogesima iu podruf ju S u n d a ožavjela je francuska djelatnost. i Jučcr smo u vazdušnoj borbi i sa zemlje svalili 23 neprijatel jskc letilice i 2 ukotovljena balona. Sa ostalih bojišta nema značajnijili va.jesti. Prvi zapovj’ednik glavnog s-tana pf. Luđendorff, IzvjeŠtaj bugarskog glavnog stožera Kb. Sofija. 18. marta, Maćedonskl front: Na gornjem dijela Skumbe protjerale su naše izvidnice više neprijateljskih straža. U zavijutku Ć i n c R e k e, zapadno od Dobrog Polja i na više mjesta izmedju V a r d a r a i Dojranskog jezera bila je na vrijeine jača topnička vatra. Na cijelom frontu bila je živahna vazdušna djelatnost. Neprijatelj je zapadno od B i t o 1 j a izgubio jedinu letilicu pogodjenu metkom iz topa, dok je druga Ieti'lica pobijedjeua u vazdušnoj borbi o-d jednoj njemačkog letača pala « T a h i n s k o jezero. Dobrudžanski fron(: Primirje. Kb. Sofija, 19. tr.arta. Maćedonski front: Zapadno od Ohridskog Jezera protjerali smo vatrom jedno neprijateijsko pješađijsko odjeienje. U oblasti B i t o 1 j a biia je na vrijemc jača topnička djelatnost. U dolini Strume protjeraii smo jaču englesku izvidnieu. Južno ođ Bitolja zapalio je jedan njemački avijatičar je-dan irancuski balon. Dobrndžanskl front: Primirje. ENGLESKA SE PLASl I SVOJE SJENE. (Naročiti brzojav „Beozrađsk!!! Novtna“J Rotterdam, 19. marta. ,,D a i i y C h r o n i c le'* javlja, da boljševici skupljaju crnomorsku flofu, da je predadu neprijatelju. Ova znaći 1 novu opasnost za sporazumne siie, jer sa ovom snagom inogle bi središnje vlasti pokušatl, da isplove iz D a r d a n e la, na koji bi način bile zagrožene engleske operacijc u Palestini. U odeskoj luci leži 100.000 tona f r a n c u s k i h, e n g 1 es k i h, t a 1 ijanskih l rumunjskih brod ova.

NOVA RUMUNJSKA VLADA. ' Kb. Bufcurešt, lfc i-artafc Ovamo su stigle vijesti, da jj Marghi.* loman sastavio novu rumunjs.u vladu. Svi članovi nove vlade su p.ista ioe središnji: vlasti. KRIZA JAPANSKE VLADE. Protlv sibirske lntcrvencije. (Naročitl brzojav „Beocrađskth Novtaa* 1 .) Rofcterdam, 19. maffo Zbog zasnovanc interveneje u Sibsra izbila je kriza japanske vlade, Veći dio štampe, a u prvom ređu svi tr govci ’i industrijalci najžešći su protivnici antervencije. KAVKASKA REPUBLIKA NE PRIZ* NAJE BREST-LITOVSKI MIR. (Narotia brzojav „Beozradskth Novtaa’’.) Stockhohn, 19. marta. Prema jednoj brzojavci iz Petro* grada, zaključio je savjet kavkaske repubiike pod Ćajdževim predsjedništvom, da ne priznaje brest-Iitovski inir sa Turskom. LONDONSKE KONFERENCIJE. 1 (Naročia brzojav „Beogradsklh Novtaa“.) Bern, 19. marta. ,,E c h o d e P a r i s“ javlja, da J« Clemenceau-a na putu za London pratio P i c h o n i generali F o c h i Wy* ganđ. Italiju je zastupao Orla.ndo, BissolattiiBianchi, a Sjedi* njene Američke Države general BI i t z. Pod predsjeđništvom Lloydo Georgea održale su se u četvrtak J petak vrlo važne konferencije. NEZAVIS.NOST AALANDSKIH OSTRVA. (NarcčiSi brzo'av »Beoeradskta No , rina“.) Six>ckholm, 19. marta Prema finskim vijestima, narrj rav« stanovnaštvo Aalandskih os'rva, di pro glasi svoju nezavisaost. Već su započelj pregovori o izbora samostalne viade. , ZA SLOBODU MALIIi NARODA) Holandska sudbiiia Spanije. (Naročiri brzolav „3&ozradakta Novtaa u .) Ženeva, 19. marta. ,,E c h o d e P a r i s“ javlja, da ss sa Španijora vode pregovori, prema kojima bi i ona morala po hoJandskom uzoru da preda svoje brodove sporazumu. AMERIKA PROTIV JAPANA, Zbog sibirske akcije. (Naročitl brzojav „Beczrađsiih Novina") Ženeva, 19. marta. ,,Matfn“ javlja iz New-Yorka, da Wilsonova poslanica ponovno uaglašuje, da Amerika nikada ne ć e p r i s t a t i n a j a p a n s k u i ntervenciju u Sibiru. BUGARSKO-RUMU.NJSKI PRIVREDN1 ODNOSI. Atg. Sofija, 19. rnarta. Organi naroane i demokratske stran ke — ,,M i r“ i ,,P r e p o r e c“ — ras* pravljuju o privrednim pitaujima, koja se moraju riješiti izmeđja B u g a r s k e i R u m u n j s k e, u prvoin redu o gradnji dunavskog, m o s t a, koji će spajati bugarske i rtt* munjske željeziiičke pruge. „Preporec" misli, aa će Ugar* ska sigurno tražiti, da se ovaj most sagradi kod C a r a b i e, dok će Nijemci zagovarati gradnju mosta kod Ruščuka. ,,M i r“, koji tcmeljito raspravlja ovo pltanje, cdlučno je protiv mišljenja, da ovaj most spaja G j u r g j evo—Ruščuk i nabraja sve korist? mosta kod S v i s t o v—C o r a b i e, koji je vezao Rumunjsku sa Kavalom i Jadranskim morern i na sebe svezao jeđan dio ugarskoga prometa.

Otiiija Brtfll rodjena Steiner, javlja u inic svoje, kao i u ime svoje kćerke Alide i rodbine, s rastuženim srcem, da je 7. o. mj. njezin diogi suprug, odnosno otac, brat Dr. Julius Brull zubni ljekar podlegao nenadanoj smrti. Zemni su ostaci miloga pokojnika dne 10. o. mj. prije pođne prenešeni iz Beograda iz mrtvačnice izraelitskog groblja na vječni počinak u Segedin.

Beograd, marta 1918.

8&7M