Београдске новине
Izlaze: dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.
Pojedini brojevl:
U BMf rtfti I u krnjorlni nptslerlnutlm •đ c. I kr. Cllt ft crfj.nl rf , , , U
12 Wn
Mjeeečne pretplate: U Beofiradv I u kra)evtm> rt»f.|t«a»W» M l. o. I kr. C«U m bojna I Mitnanta . . a OO Beosrad« u dtrtntm o kuta ... ; &Z7 t ■ »50 UmaiurMII. . U InMtraoattru.
Oglssl pe eljMiku.
Jrsdnlttro: BEOSRAO, Vuka Karadžlća ul. broj 10. Tolefon broj 83. Upravi I prlmanjo pretplats Toplliln vsnae broj 21. Tolefen br. 28. Prtmanja oglasa Kneza Mlbajla al. broj 38. Talefon brol 245.
Br. 80.
BEOGRAD, nedjelja 24. marta 1918.
Godina IV.
Egipatsko pitanje Tu je skoro u Etigleskoj opet izueseno na aiievni red egipatsko pkanje, kada se Bcnar Law prilikom obrazlaganja /akonskog projeicta o novom kredrtu bavio i Istokom, Indijom i nekadanjom faraonskom zemljom. Tom je prilikon: izrekao značajnu prknjedbu, dii Engleska niikako ne može uapustit.' Egipai izuzev u slučaju, da britanska imperija bude potpuno pobijedjena. Svako se sjeća, kakva je bura negodovanja izbila u engleskoj štampi, kada je njemački državni kanoelar gnof Herfling u svoma posljednjem go\ r oru rekao, da je napuštanje utvrdjenih upornih tačaka, kao što su GibraJtar, Aden, Fort-Saad i druga mjesta neophodan uslov za slobodu mora, pa če shvatlti. da Engleska i ne misll, đa dragovoljno napusti makar i jedan jedini kvadratni kilometar svoje imperije. BrLtanski su državnici u društvu sa svojirn francuskim drugovima sistematski radili na unutamjem rastrojavanju Egipta, doveli su taanošnje stanovništvo do očajanja, dok najzad nije došlo \lo onog-ustanka protiv Evropljana, koji je Engleskoj pružio dobrodošlu priliku, da bombarduje Aleksandriju i da i>od 'zvovorom, da mora povratiti mir i red u zemlji, iskrca vojsku, koja je okupirala zemlju. Tako je i sueski kanal zapao u engieske rtike. a svjetski rat opet pružio je Britancima željno očekivani povod, da i nominalno zagospodare Egiptom. Tako je Engleska čitavim nizom pravnih povrijeda otela TurskoJ Egipat, prodrla je u Paletstinu i posjela je Mezopotamiju do odonud Bagdada. Pošto engleske trupe drže i južnu Per•ziju. to je največim dijelom ostvaren (veliki kopneni most za Indiju, koji Eniglez'cdavn t teže da posdgnu. S tcga i Bonar Law u svome posiiednjeni govoru jasno i otvoreno veli: „osvajanje Palcstine i Jerusalima s ob»irom m britanski položaj u Indiji ntje same pitanje moralne koristi, več da je i piranje britanske moći u Indlj?, ima i’JČi i! vidu mogućnosti, što proizlaze iz takvog starija stvari". bamo se od sefce razutnije, da Engle'ska ne će stati na po puta; ona će se boriti sve dotle, dok se ne će sastati njeaia mezopotamska i palestinska vojska, ili pak dok kakva turska ofenziva no bl toliko potukla njenu vojsku, đa bi time za navijek bila slomljena britanska ofenzivna snaga. U svoje je vrijeme njemačkl državni kancelar rekao, da je potpuno uspostavljanje teritorijalnog integritetgi turske imperije živofni interes Njemačke, a u drugom jednom govoru izrično je ukazivao i na Egipat i rekao, da ta it'inlja ue smije ostati u engleskim rukama. i’e su riječi tim više uzbunile Engleze, što im podmornički rat zadaje svakim danom većih jada. S toga je objašnjivo, žto je lord Robert Cecil tu skoro u nešto mnogo zabrinutom tonu govorio o brest-litovskom miru i konstatovao s« žaljenjem, da Jermeoi ne samo da će ostati i nadalje pod otomanskom imperijom, več da su ovoj sada opet prisajedinjeini 1 erdehanski, karsk; i balumski kraj. No za Turskti je od nesravnjivo veće važnosti posjed Palestine i Egipta i to u njenom vlastitom životnom ir.tetesu a kao pretpostavka za istinsku siebcdu niora-. U buduće se ne srnije desiti, da se opet zatvori sueski kanal, kao što jo to u ovom ratu učinila Engleska; on rnora u svako doba ostati slobodan brodarski put za svakoga bez razlike. Ta nikako nije isključeno, da b! u slučaju kakve nova konstelar cije sila Englcska bila uvučena u kakav rat, u kcjemu bi središnje vlasti bile neutralne. U tom bi slučaju bio prekinut ili bar u mnogome sputan cio njihov bredarski saobraćaj sa Azijom 1 istočnom Afrikom, ako bi sueski kanal 1 đalje bio u engleskim rukama. Ako bi se pak Egipat vratio Tursktoj, to bi središnje vlast' za slobodnu vožnju kroz sueski kanal dobile iste garancije kao što je iinaju i za vožnju kroz Bospor I Dardanele. Svekolik'i ekonomsko-politlčkl razvoj monarhije upućuje ovu na Istok, pa ona prema tome mora seibi fzvojevati garanciju, d*a njenom brodarskom »aobraćaju sa onhn krajeivtma ne će niko smetati, te da ona time bude ometena u slobodi utakmice. Sloboda mora, kojoj teže središnje vlastl. tijesno je vezana i sa riješenjem e-gipatskog pitanja: Nema slobode mora, ako se Engleska ne otjera sa sueskog kanala! Bismarck je s pravom nazvao Egipat kičmom britanske imperije i njenog nadmoćnog položaja u svijetu, a pošto su se u Londonu uvjeriii, da je Njemačka riješena, da tu kičmu slomije, udarili su saida na Themsi u toliku viku I dreku.
Veliki uspjesi na zapadnom bojištu: Zarobljeno je 25.000 vojnika, a zaplijenjeno 400 topova i 300 mašinskih pušaka. — Engleska vojska potučena.
Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera Kb. Beč. 23. marta. Na zapadu smo izvojevall feđan velikl uspjeh. S ostalih fmntova nema ničeg novog. Načelulk giavuog stožera.
Izvještaj njemačkog vojnog vođjstva Kb. Berlin, 23. martai Zapadno bojlšte: Poct vodstvom Njegovog Veličanstva cara i kralja traj e v e Ć d v a dana bitka, koju smo m i započell napadom na etigieskl front kod Arrasa, Cainbral-a I S t. O u e n 11 n a. I jučc smo dobro napredov a 1 i. Divlzije voine skupine bavarskog prijcstolonasljednika zauzele su na jurlš vlsove sjeverno i sjererozapadno od Les Croisilles a. Te su divlzije Jzmedju F o n t a I n e. Les CrolsiHesa i Moeuvresa prodrleu drugl neprijateljski položaj 1 zauzele sela Vraucourt I Morchles, koja se ondje nalaze. Osujećenl su jakt eugleski protivnapadi. Jzmedju Gonnelleu-a i Omign o na p r o b i j e na su oba prva neprijateijSKa poiozaja. z.auzetisu vlsovi zapadno od G o uzcaucourta. Heudicourta 1 V111 e r s-a. a isto su tako na j u r i š zauzeti Roiseli Marquaisu doiiui potoka C o I o g u e. Ovisove vodiiase ogorč e n a b o r b a. Zahvaćen 3a sjevera i s juga morao ih je neprijateij p r e p ustiti našim četama. Izmedju E p e h y-a 1 Ro i s e I a uzaiuđno su pokušavail Engiezi, da j a k i m p r o 11 vn a p a d i m a zaustave naše pobjedonosne prodiruće čete. koje su neprijatcija uznajteže njegove gubltke bacile posvuda natrag, — Zauzete su na jurlš visine sjeverno od Verm a n d a. Stojimo pred trećim neprijateijskim položajem. Pod ut’cajem ovih naših uspjeha ispraznio je neprijatelj svoje položaje u luku jugozapadnocd Cambra I-a. M i s ra o g a s 1 ijcdili preko Demicourta. Flesquieres-a 1 Ribecourta. Izmedju potoka Omlgnona I S o m m e izvojevali su sebi voini zborovi vojne skupine njemačkog prijcstolonasljednika posllje zatizeć'i prvog neprijateljskog položaja put kroz holnousku štimu i preko sa v y-ski b roup y-skih v isina.
teprodrle u treći neprijateliski položaj. .južno od Somraeprobile suttaše divizije neprijateljske llnijel bacile neprijatelja u nesuzdržIjivoiu tiapredovanju preko crozatskog prokopa natrag p r e m a z a p a d u. l.ovački bataii.hiiil i z n u d i I i s u sebi prijelaz preko Oise zapadno od La Fere, pa su u zajednici sa dlvizliatua, koje su ih siijedile, zauzelitta juriš utvrdjenja, koja se nalaze na doininirajućim visovima sjeverozapadno od L a F e r e. Na niiienu je do uveče jav1 je ti o: Vojna skupina bavarskog prijestolouasijednika Rupprechta: 15.000 zarobljneib. 250 topova: Vojna skupina njemačkog prijestoionasijeditika: 10.000 zarobIjetilh> 150 topova, 300 mašinskih pušaka. istok. Zbog zakašnjenja u ijregovorlma, koje je naslalo zbog obrazovaaija novog rumunjskog ministarstva, produže no je primlr je sa Riimunjskom za daljatri dana. Prvi zapovjednik glavnog stana pl Ludendorff. Njemačka ofenziva na zapadu NJeinačkl uapad izvršen na šlrini od 80 kiloinctara. — Us.ijeii vanredno velik. Kf,. Dcrnn, 2 7o. u-.il.-.. VVolffov urerl javlja: 21. marta pocela je njemačka ofonziva na rapađnom f rontu. Prvojc upućena protiv Eng 1 e z a. Artaljerijska Mtka rasplamtjela se U samU zoru. Već poalijc nefcoliko saf.i bsobito znatne {>aijb?ase fljslatnosti pošla je u 10 saLi na juitš pješadija u lirini od okruglo 80 km izmedju Scarpe i Oise. U žestokim, za neprijatelja izvanredno krvavim bojevima zauzela je ona u širokim od3jecima eng 1 eske linij e. Ovaj juriš, za Engleze je potprmo i znenadan, oteo im je važne odsjeke n’ihovog bojnog zemlj šta, fcoje je bi!o brižIjivo i jako utvrdjeno. U s p j e h j e b i o vanredno veldk. Gubiiak hrabrih i žilavih englesfcih braniiara u mrtvim, rainjerjm i zarobljenima bio je veoma težak, njemaćfci gubitci bili su nebbično neznatni. Ove su prve 'hor!>e za njemačlco oiužje znak pun na.de. Vojsku i narod mogu ispunili veselim pouzdanjem. Pouzdanie njemačke štampe. (Naročitl brzojav ..Heovrađskiti Novina") 1 ' Berldn, 23. marta. U vezi sađanašnjim izvještajem g!avnog stožera otpočeld su nefci listovi, kao „Tiigliche Rundschau'“ i ,,Deuts c h c T a g e s z e i t u n g“, da đonose članke poil naslovom „Pred odJukonrt i „(Početafc odluke“, u fcojima se o-
braća palnja na pbfetak predstojećih borbi na zapadu t priđaju im odiučujući značaj. Da su ovdje svi piožeti punim poluzđanjem U razvutak đogadjaja, aiije potrebno ni napominjati. ' Detal.il o jiočetku ofenzive. l/mm*dieni | Engiezi. Kb. Berlin, 23 . marta. Iuopisnik ,,B e r 1 i u c r T a g eblatt“-a Hegeler javlja: ZaniinIjivo je, štc se pripreme za ofenzivu, koje su vanrcdno velike bile, lrm-gle osiati tajna za neprijatelja. Md pouzidano znamo, da je neprfjateilj, kao i na drugim oosjeeima fronta tako i iztnedju Scarpei Oise računao s našom ofenzivom, ali koju je očekiva-o tek u mjesecu aprilu. Zarobljoiiid, koji su iz prvog juriša privedeni, saglasno pričaju, ča je napad Englaze iznein a d i o. Mnogi zarobljenici pri saslušanju jetkn iskaizuju, da se maršal H a i g u početku ofenzive nalazio u Louđonu, i da je tamo još i sad. S naše strane je ofenziva davno bila riješena za 21. mart i otpočela je i ako vrijeme za aiju.n/ije biio najpovoljnije. Magla, koja se u 2 sata u jutru počela spuštavt, tako je gusta bila, da se tedva na nekoliko metara mogio pred soboan vidid. Topdžije, koji sn sjedili na prvim sjedištima, ndjesu mogli vfditi prednje konje svoje topovsko zaprege. To je bio uzrok, što iopništvo nije moglo potpomagati dovoljno pješake u prviin časovima borbe. S toga je pješadija bila cstavljena pcrtpuuo sama sebi. Sfo su naj'.adi ipak otpočeH u odredjeni čas, što te. vaina.
rzvještaj: Vaše Veličanstvo, ja mislhn; da sa ovim prvirn uspjehom možemD' biti potpuno zadovoljni. IJtiičenost engleske štainpe. Kb. Berlin, 23. marla, Rrema iednoj vijestt ,,N o r d db A11 g. Z e 11 u n g“-a, engleska šrampti je Jako utučena posiije prvih fzvjo« štaja o njeinačkom uspjehu nove ofenzive na zapadnom frontu.
j- o tAa-i te vottKt ttprava rmaia puno pouzdanje u Desprimjernu boračku vrlinu njemačkih vojnfka. Prvim neobično smjeirm pješačkim napadima neprljatelj se slabo odupirao, Očevidno je, da su njemački napadi izazvali zabunu. Pošto je najzad topništvo mogio preduzeti svoju djeiatnost. otpočeo je oko 9 sari prije podne sistematski juriš pjeŠadije. Neprijateljske baterije su ućutkane jetdna za drugom. Uspjeh engieskih topova u pozadini našib linija bio }e upravo n i š t av a n. Kad jc naš napad mogao biti dalje produžen, Englezii su se već očajtio borili. Nćistnpila je tižasna borba prsa u prsa, aii smo mi neprijatelja svuda potisnuli. Naša hrabra pješadija je prodirla neobičnim naletom u ; r e ć e n e p r i j a t e 1 j s k e 1 i n i j e, a na pojedinim lnjestima šta više i do engleskih bater i j a, od kojih je ndkoliko zaplijenjemo. Medjuiim se i vrijeme biio poboljšalo i naše je topništvo tada odlično sa svojim topovima potpomagaLo juriše pješaka. Juče je dopisndk sa jednog visa kod St. 0 u e n t i u a posmatrao zanosuo nastupanj© njentačke pješadije. Sve je teklo u najboljem redu, kao na kakvom manevru. Jedan časnik, koji je iz vojnog stama došao, saopštio je, da je maršal Himdetiburg u prisustvu Ludeudorffa rekao caru, kad je dobio prvi
Poslije mira sa Rusijom Njemaćki Reichstag prlhvatlo ugovoro mlru sa Rusllom. -- Pohizvantčno njoinačko tazmatranje povodom toga. Kb. Berlin, '23. marta. „Nordd. Allg. Zciturig“ jriš« pok|/.vanitno: Juće jc Reicliatag s v liRom većinom prihvatio ugo\vor o miru s Rasijom kao i ’drug« , ugovore, feoji će naše o»luoSte prema. drža i varna nekadanje carevine izvesti na pul ! ranajeg prijateljstva izmodju Njemaćke i njtnog susjeda na istobu. Ovu čiirioriicit ne možemb propustiti, a da s nekoiit) rLječi dostojno ne oc-ijenimo istorijski značaj ovog akta. U juLu 1914. u Rusijd j« »i^višena mobdližacija, što je doveio do razbukfavanja strahovdtog svjetsfcog ra ta. Poslije skoro cetir-godišri jag rata ruski narod istupa iz redova nalih neprljate'j u Radosno zaidovoijstvo povodom toga no (reba da. rilnzvolimo da nam zrgortavl 'durado mtcijeniivaaje naših posti gnu tih pdl'jeua - r . ii.-i-.Trn “i j' ri'nalazimo još u borbi. Pa i fcntičnn ograndćenja'tzvjesmh krugova u domovini no mogu đonijeti nikak\ 7 e štete. Mir s Rusi< jom znači znatno poboljšavanje našeg voj* luičkog poLožaja. Njegov utjecaj će St d borbaina, fcoje sad na zapadu vctlimo, n j’jasnije ispoljili u našu korist, a nase lira.bre čele zadabnuće još .ve. itn pouzdanjenn Za budućnost znači zaključeni mir obnavljanje dobiih priviednib odnosa sa sua išjednim istočnim narođtma, a. naročilo tprijateljsku saradnju s graaičrum državarna, koji pripadaju nckadarijoj ^ Tuskoj carevini. S tim pouzdanjem, lcojt je puno nade, spaja se o. ; j .čaj dul;oke blagodarno; If za sve sunarodnike, koji sn borbom i pri njom doprinijeli tome, Ua se ovo^vetiko djelo postigne.’Naročito pretna pogihultm jimaoima, koji sretan ishod borbe rta istofcu nisu mogli fnživiti. Pod upravom ouih istih slavnih vodja, fcoji su svoju djelalnost otpočeii osloio.ijenjem i-.Loine Pmske, potisnuta jc Rus ja u položaj odbrane, dok nije sa svitn savlndana. S:td lrijesni odlučavajuća borba na za* pađnom f rontu. I r na će se pob je-i donosno svršiti i đonijeće nam; mir, koj’i je Njemačkoj dostojan,
PODLISTAK Gregorčić: Orobovi V. Proljeće zemlji prnu, Oc zemlje raj se stvo-rk Cvećem se zaiogrnu Po doti i po gorL I po hutnkama niče, Zelena, bujna trava, A ljupko cveće kliče: „Neka svo vaskrsava"! A ti, o, srce moje, Sta ti proleće spretma? Tvoje je cveće mrtvo. Njemi vtaskrsa nema!
M.
MALI PODLISTAK Istorijski kalendar Hamerllng. — W. Morrts. Thorw aldsen. — Torinski ugovor. — Jules Verne. Na današnji dan, 24. marta 1830. godine rodio se u Kirchbergu (Donja Austrija) piesnik Robert Ha-
m e r 1 i n g. Pošto je u Beču svršio gimnaziju, studlrao ja filozofiju ua bečko-m univerzitetu, pa je 1851. godiue postavljen za po.moćnog učitelja na jeldnoj bečkoj girnnaziji, zatim je bio giinttiazijski profesor u štajerskom Gracu (Gratzu), pa 1855. godine u T r s t u. Njigovi nagli uspjesi na polju književnosti stavili su ga u takav materijailni polcžaj (roditeflji su mu bili siromašni), da je već 1866. godine mogao tražiti penziju. Od toga je vrcmena živto u Gracu kao književnik. Dugo je gođina bolovao od neke bronične boleisti žctluca. U književno&ti se prvo javio kao liričar. „Venus im Exii“, „Ein Schwanenlied der Romantik“ 1 dr.). U tim po svojint književnim obllcima savremenim pjcsinama HameriLng nam se prikazuja kao ratorski 1 seintimentalni pjesnik. No glavni je uspjeh postigao svojim eporn „Ahasver in Rorn“ (Beč 1866. godlne), gdje sjajno opisuje raskiošni, objesni i razvratni život u Rimu za vrijeme imperatora Nerona kao I postepeno, ali pouzdano jačanje hrišćanstva. Za ,,Ahasverom“ pojavi se kao drugi ep: „Deir Konig von Sion“ (Hamburg 1869. godine: u šesteren), knii je, kao god t ,,Ahaisver“, pretveden na mnogo jezika, a koji je po svojoj umjetničkoj formi najsavršenije Hamerlingovo djelo. Poslije toga pisao je jož epove „Amor und Psyche“ 1 satlričnl ,,Ho-
niununcijlus“. Kao dramatičar nije inrno uspjeha. Njegova drama Lz doba vrhur.ca francuske revotucije „Danton und RobeispLeirre 4 * lijepo se daje čitati, ali se iz tehničkih razlog’a neda izvestl na sceni. Ljubavni roman iz starogrčkog doba „Aspasia“ do duše svjedoči o odličnoin piščetvom znanju istorije i kiriturne istorije. ali je suviše razvučen. Ipak je i on dosta prevodjen. Pored drugih pjesničkih djela Hamerling je radio i kao prevodilac, naročito sa talijanskog. Umro je 13. jula 1889. godb ne u Garcu, ostavivši veliku književnu zaosfavštrnu, koja je postepeno izdavana. U rodnom mjostu i u Gracu podignuti su mu spomenici. — 24. marta 1834. godine rcdio se u Londonu engleski pjesntk William Morris. Otac mu je bio ugledni trgovaic, koji je svoga sina vrlo brižljivo vaspitao. W31iam Morris studirao je u O x f o rd u, pa se po svršenim studijama neko vrijeane bavio slikarstvom, dia bi se poslije potpuno odao književnosti. 1858. izišla nm je prva knjiga: „The defense of Guenevere and other poems“, 1863. godine učestvovao je u osnivanju neikog umjetničko-zanatlljskog zavoda, kojemu je bio zadatak, da proizvodl u umjetničkoj izradi sve svakodnevne domaće potrebe. Zatim se pojavio njegov čuveni ep: „The life and death of Jason“, a zatLm Isto tafco čuveni spjev.
„Ećrthiv paradise“ („Zemaljski raj“), gdje je u 24 pje'sama obradio legendie iz istorije staroga i srednjega vijeka, Kod Morrisa nalazimo Čudnu mješavinu romantike i klasicizma, savršenstva u oblicima i prckomjerne razvučeniosff, bogatstva u jeziku i merazgovjetnosti ti izrazima kao i nagog sladostrasca f dtibLne misli. Ove se karakterne crte njegovog pera opažaju i iz njegovog drugog spjeva „Love is enough, a rnorality“ (1872. godine). Morris je preveo „Enejidu" i neke islandske narodne umcrivorine, pa je poslije i u svojim originalniin radovima uzimao sujete iz nordijskih narodnih pjesama i legendl („Tiie story of Voslungs and Nibelungs“ l di\). Morris je umro 1896. godine. — 24. marta 1844. godine utnro jel u Kopenhagenu čuveni danski vajatn Be.rtel Thorwaldsen. Rodio se 19. novembra 1770. gođine kao sin nekog stoiara 1 drvoreiSca. Pomažući ocu u rezanju drvenih sldčica i figura, Thonualdsen je još kao dijete dao vanrednih đokaza o svome talentu, pa je kao dječak stupio u umjetničku akadetmiju, gdie je dobio nekoliko nagrada, pa jet najzad radi daljeig usavršavanja kao državni pitomac poslat na tri godine u Italiju, i to u Napulj i Rim. 1798. godine podnio je akademiji svoje prvo djelo — Baha (Bacchusa) i Ariadnu. Zatitn jo raodelirao klp Jasona, kojl nije naišao