Београдске новине

' Sfrana 2.

Novo Maurino ministarstvo u Španiji Kb. Mađriđ, 23. m»rla. U »O"om kabinetu ovako su razdl(eijeni portfelji: ministar predsjednik Antorvio Manra, spoljni pn<-lova — Etdoardo Dafo, pravđa — grof RomanoDes, um'Irašnji poclovl — Orarđa Prieto, tinansije — Augusto Ganzel, rat *— gcneral Jose, morna r ica — adm'ral 4 Pidal, javni radovi — Fran ,, esco Cambo, proev'jeta — Antonio Lujo. Kb. Mađiid, 23. marta. Program nove vlađe obuhvata ođo brenje nacijonalnih re'ormi, amnestije, ©rojekta, jedne parlamentarao reforme i »udžeta za godinu 1918. Kad je narod, fckupljcn preil kraljevom palalom, u 1 6at noću đoznao, da sc ohrazuje na(Bijonalna vlada, udario je u o Iduševljeno klicanje Spanjji i kralju Alfonsu. Novine priznrju jednoglasno, đa je obrazovai j-'rn kal ineta' Maura safuvno zemlju od katastrofe.

Pokret za mir u Italiji (Naroćitl brzojav „Beogradsltih Novlna"! , Lugano, 23. marta, „Popolo d T Italia“ poziva Mus* fsolina, đa se slavi na felo narcdnog pckreta radi spas' | va n )' ; rta ž ine, jer su parlchienai. l vlada za to nesposobni. Prave patriote morali bi se razraČunati ea i'tzdajnicima.

Nedjelja

BEOORADSKC NOVlNE

24 narti

Brof 80.

Londonska konferencija sporazumnih sila (NaroCltl brzojav .Beozradskih Novtna' 1 .) Milano, 23. raarta. Posljednja konfeie ci a spora'urn*h vfada u Londonu, prema ?*vj;št j ma ,,Stam pe“ iz Rima, potekla je iz naročitih uzroka. Konferenciji jj preh dio dug razgovor Lloyđa Georgea 8 kra jem. Konferencija se pr je svega bavila sa op* šbim političkim položajem. Njeno poduže trajanje dokaz je o tome, dn su pr:tresana v r 1 o o z b i 1 j n a p i t a n j a. 0 mj-šavini J-m-ina u "Sibiru gpora»m.ne v'fade su if.ešile, da mj šavinu dozvole pod us!ovom, da zakljufcc. j^ mira ne bude na štetu Rusije. „Idea Nationale“ na'dašnje, da je posljednji sastanak u Londomi ti'a u pur.om sn.islu ralna konferencija.

Pitanje japanske inter* vencije u Sibiru Drž«anje američkc Unije. (NaroCitl brzojav .JleogradsiUli Nov!na“J Hamburg, 23. marta. 1 Prema londonskim brzojav'.ma Jnpan je zahtijevao od Engleske, da kođ Whsojn» preduzme korake, da bi pristao na »•šavfnu Japana u Ribiru. Dogadjaji u Rusiji Rrfsajedlnjenc donskc oblastl Ukralinl. (Naro&'tl brxojav „Boojradskfii Novina''.) Bem, 23. marta. Sa švajcarske granicc javh'a „Bernei Tftgblatt": Po jednoj vijesti ,,U* tra“ iz Odese ugljena oblast na Donu jjroglaS'ila je potpuno prisajedinjenje ga Ukrajlnom. Boljševlk! zadržali japanskog posia« nika. iNaioC’.tr bizoiav c Beogra<!skib Novina".) Haag, 23. marta. ,,Tim«B“ javlja iz Tokija: Nema tfkoro nikakvih vijesii iz Vtađ!vostoka. Trf 'vingki saobraćaj je potpuno mrtav. po’.i'i'Vi po'ožnj jj potpnno miran. Lič* m i imovnu bezbijednost osigurali su jengiesto, i japanski ratni brodovi. Politički krugovi su uzncmireni zbog toga, što jc zau./.an pct.ogrftdski jipnnski potlanik Uhida, koji se u pratnji za.jBtupnika Sjcdinjenili Država, .Kitftja i Dfszilijc nalazio na putu iz Petrograda 2 a .V'adivostok. Kod Dalninođa jc nji ov •voz zadržan. Očekuje se- ipak, da će bojlevalii poštovati nepovrijidnc«! pne a .ika. Molba bivšc carlce. (Naročiti brzojav ..Beogradsiclh Novlna") Petiograd, 23. marta« (Rcutcr). Bivša car.cn jc pitik komesarr, da li b! mogia svoga sina zbog naručc: ■)•/ zrlravlja povcstl 6obom n < jug.

Njemačka Patrlotsko držanie većiuc njemačkllt socijalista. Kb. Berkii, 23. marta. 0 ođobrenju novih ratnih kredita u parlamentu, koje je, kako jc poznato, izvršeno velikom vcć'nom, piše „Vortv rt3“: Socijalno-demokra:ska stranka p novo Je polvrdila svojc od počctka rata uzc'o držanje ođob-avanjem ratnih kredita. Nezavrsni Focijaliste tvrdc, da }e socijalna demokracija tirne preuzcla i oigovornost za -at. Time udaraju samo sebe u lice. Oni sami su jeiip.o dvaput, i j lomicc čak r tri do pet puta glasali za ratne kredite. Lk)s George je u polpunom obimu zaao osvajački program sporazumnih siPrema tome se njemački narod na'a i u stanju odbrane. U sadašrjim treiiutku, kad stvari na zapađu stoje na sječivu noža, a hiljade sc krvave, ne bi narodne mase mogle razumjeti drugo držanje. Niko nc može tražiti od socijilne demokracije, da se poistavjctujc sa g!upostima onib, koji poriču opsolutno sve. Nasilje sporazumnih sila protiv Holandije Wllson o otlmačlni hclandsklli bro« dova. • Kb. Rotterdani, 23. ma.rta. Ovdašnji listovi saznaju i z pouzdaiHjg izvora, da je predsj©dn.Lk W i 1son u nedavnoj svojoi Izjavi dao izraza čudjenju, što je jedan dro holandske itampe rasprostro mišljenje, da, Sjedinjene Države smjeraju da konfiskuju holandske brodove* O tomo, razumije se, ne može biti ni govora. Ni za Jedan trenutak nije se na ništa više ponušlialp. .nfttrn li tio ireou. koja ne će duže trajati, neigo što je correbno. A to ne će ni jednog dana biti duže, nego li trajamj© ratnog stanja. Borbe u vazduhu Svajearci za ogranlčeoJe vazdušuib borbl. Kb. Bern, 23. marta. Ugledne švajcarske ličnost! uputlle su saveznom viiedu molbu, kojotn sc savezno vljcće poziva, da prouči pltanje, d." Ii ne bl trcbalo iz razloga čovječnosii preduzetl korake, da sc izmedju zaraćenih postigue sporazum, prema komc bi se vazdušne borbe ograničile 1 spnječilo bacanje bombi izvan ra;ne oblastl. Najnovije brz. vHestl Pleiuonlta akclja nicdjiutarcdnog Crvenoa krsta. Kb. Parls, 23. marta. Medjunarodni kornite Crvenog k r s t a, krji iimo svoje sjedište u Švaj- j

carskoj izaslao je svog predsjednlka u Pans. da s francuskom vladom dovede u reo pitanje o opštem postupku sa ra nim zarobljenicima i s vraćanjem u urmirvfnu onih vojnih Hca, Koja <e najduze nalazi* u ratnom zarobljeaišivu. l’omenuti: ličnost primio je i.rcdsjtdnik P o I n t a r ć, koji je :n stvi.r na.i ovol’nije prihvatio, a primio ja je i C I ć rr. e ii c e a u, kao nadkžan ni*n;st.tf. kcji je dao pouzdano objč.anje, da ćc se podnijete želje uzeti u najozbiljniju ocjenu. • Suština žute opasnosti Još prije nekoliko godina strepili su Engiezi, Francuzi, a I Američani, od opasnosti žute rase, no čini se, da su sporazumne sile uanas na to sasvim zaboravile. Već se nekohko puta desilo, da su tražili kineske radnike, i to u velikom broju, i za radove u samoj zemlji, a i u pozadini fronta. Naravno, prema ovome nemaju baš bogzna kakvog povjerenja, jer su češće puta digli glas, upozoravajuči na ovu činjenicu. Medjutim se ti protesti ugušuju, — zbog velike skupoće i nedostatka u radničkoj snazi. Kad je tako, onda treba pomoći, pa makar odakle. Tako je došlo dotle, da su Kinezi pozvanl u Evropu, oni isti Kinezi, koji jqš prije nekoliko godina nijesu smjeli priječi preko granice. Sad su se priiike sasv.m promijenile, ratni dogadjaji su ovdje, kao i u mnogom drugom, stvorili preokret. Ali eksport Ijudskog materijala ne da se tako lako provesti, kako to izgleda. i kaiko sn sporazumne sile pretpostavljale. O tome nas uvjeravaju vijesti, koje pokadšto prodiru ovamo iz Engleske i Francuske, te potvrdjuju, da je već došlo do ozbiljnog sukoba izmedju kineskih i eivmpskih radnika. Englcskl raduici naročito naslučn ju veliku opasnost za stečevine radničke fcorbe oko uredjenja materijainih pitanja prošlih godina. Ono istuia je, da su Kinezi u Engleskoj za vrijeme svoga bavljeuja pođvrguuti oštroj registraturi, ali to slabo vr.jedl, jer se ipak nije moglo spriječiti, da ne prodru u rudnLke I druga industrijska preduzeća. Isto tako igraju Kinezi sasvmi dru« gu ulogu nego do sada, jer s« upotrcbljeui kao Icžači i mornari, š(o prije nije bio slučaj. U Engleskoj Izdaju Kineze većinom kao britanske podanike iz Hongkonga. No to je 1 saano trik, koji ponajviše uspjeva, pošto se protivno ne da dokazati. Prirodno je, đa poslcdavci veoma cijene kineske radnike, iz špekulativnih obzira, pošto su kfne'Ski radnici proSiečno VPomn j UDOtrebliivi. a pri lom ćutljivi i zadovoijni sa skromnim uslovima. Svakojako su ove odlike najpodesnije za kapii;alističku grabljivost. U Americi 1 Kanadi bllo je kiiiesko pitanje od velike važnosti. Sjedinjene Države bile sn onc, koje su pravile velike zapreke useljavanju Kineza, šta više: 1894. godine bilo je useljavanje Kineza u Anieriku potpiuio zabranjeno. Kanada se u tom pogledu pomogla time, što je udarila visok namet. Ovako je učinila i Australija. Ona je za useljenike iiz „ncbeskog carstva" udarila porez o-d K 2000. Osim toga se brodski prostor za svakog Kineiza morao povisiti sa 500 tona, a ovo je sasvim izključilo doseljavanje ove rase u zemlju. Kriomčarenje sa kineskim radnicinia, — poznatim pod imenom luilija, — formalno cvjeta u Americi. Tako ima u Sau Francisku ljudi, koji su ovim načinom stekli veliko imanje. RijetKo koje sedmice da ne donese tamošnja, a naročito poznata žuta — štampa po koju škandaloznu vijest o takvoin načinu trgovanja, Kinezi se najvišc upotre'bljuju kao radulci na plamiažama, Zamrslite, šta bi

na dopadanje, tako da ga ThorvvaJdsen fazlupao na paran-parčad. Odmah je zatim izradio još jcdan veći kip Jasona pa je, kada je trebao da se vrali u domovinu, za malo h»io i njcga razlupati. da onoga easa nije došao u njcgov atelje neki bogataš Englez, kojemu se gipsani model toliko dopao, da je odinah poručio, da mu sc taj kip izradi iz uicrmera. Ovo je sktenilo ThorcvaldSvfia. da ostane u Italiji. Iduči njegovi znamenitljl radovi bili su: Adonis, ,,A genio lumeu“, „Amor kao ukrotitelj lavova“. Kada su 1812. godinc u Rimu očC'kival; Napoleonovu posjetu izradio ijc I lior^valdson za ukras quirinalske gmlate grupu „Trijumf Aluksaudra VoJikog u Vavilonu'*. Zatini je radlo ,,Oaniineda", fcistu lorda Byrona i dr. 1819. god'ne vra.io se prvi put u doinovinu, 1 tn ie radio bistu kraljevii i nekih Čianova kraljevskog doma. Ckl docnijih njegovih radova potnimjamo Kopernikov spomenik za Varšavu (1830. godine), Gutenbergov spomenik za Mainz (1832, godinc) Za vrijcme drugog bavijcnja u Kopenliageinu obradio je neke jvjerskć motive i medju ostalrm bistu 'čuvenog pjesnika Ohletischliigera (koga stno jednom prilikom ovdje ponieuuli). 1842. godlne ope< se vratlo u dorooviou. pa je na današnji dan 1844. godinc umro naprasno za vrijeme jedne •pozorišne predstave. Sahranjen je sa najvcćim počastlma. — 24. tnarta 1860. godine zaključen je u Torlnu Izmedju francuskog cara Napoleona 111 I .VJktora Emao uela, »ardioskog

kralja ugovor, kojim Viktor Emanuel s obzirom na ornžami i diplomatsku pomoć, ukazanu Laliji pri njenoni ujedinjenjn, ustupa Francuskoj pokrajinc Nicu (Nizza) 1 Savoju, pošto je» prethcdno stanovništvo tih pokraji-na plebiscitom pristalo na prisajedinjenjo Frnncuskoj, koja je ove krajeve podijelila na tri okruga (Haute-SaV'Oie, Savole i Alpes Maritimes). Iste je godine Sardinlja srazmjerno lako Izvela prisaJedinjenje napuljske kraljevine i cijele jitžne Italije (započcto smjelim Oaribalđijevim pohodom na Siciliju sa nešto preko 1000 ljuđi), pa se kralj Viktor Fmanuc! 18. februara 1861. gođinc proglasio kraljcm Itallje. — 24. marta 1906. godinc umro Je u A m I e nsu poznatt francuS'kl knjižemik J u1 e s V e r n e (Izg. Žil Veni), koga smo prilikom godlšnjice njegovog rodjsnja več ukratko pomenuli. Rodiio sc 8. februara 1828. godine u N a n t e s u, studirao je prava u Parisu, aii jc svakako vcć izraiia počeo da so bavi prirodniin naukama, o čemu svjedoči već ujegov prvi, vrlo poznati roman „Cimg semaiues en ballou" (1863. godine; „Pet nedjelja u balonu", kao sk.oro sva Verneova djela prevedeno i na srpsko-hrvt’tski J mnogo se čita kod nas). Ovim je djeđom Vevine zasnovao sasvim novu vrstu književnosti, fantasričkt roman, prividno obrazložen detaljnim tehničkim I fizičkim objašnjeojima. Uspjeh, što ga Je postigao prvim svojim djeJom, sklon.r ga je da napusti dramsku književtjost, kojoJ K> bte odao 1 da tt pot-

pui' > posveti svojim romanima. On vodi čitaooa na najn&mogućnija putovanja, na mjesec, ka središtu zomljinc lopre „20.000 milja pod morem", kroz vasionu I kao što rekosmo, u te svoje fantazije unosi toliko stvamo znanje prirodnjh nauka, da su njegova djela u neku ruku ipak poučna. Uz to on pišo tako živim stilom i ubjedljivim tonom, da či.a!ac-laik neihotično mora vjerovaii u istinitost mogućnosti, Kojc Verne iznosi. Od njegovih mnogobrojnih romanr pominjemo slijedeče (većina sn jirevedeni i na naš jezik): „Aventures du capltafne Hatteras" („Dožlvljaji kapctana Hatterasa"), „Lcs enfants 'Au. capltarnc Orant" („Djeca ikapetana (ii:.tta“) ,,La dćcouveite de'la teirre" (,.Pn.naIazak zemlje"), ,,Voyage autour clu mon'ae en 80 jours" („Put oko svijeta za 80 dana"; postoji i kao pozorišnl korrad, kojt jo često davan i u Beogracln), ,,Le docteur Ox“ („Doktor Oks") „Michel Strogoff" („Mihajlo Strogov"), „Les Indes noires" LCrna Indija"), ,,La maison a vapeoir" („Parna ki;ća“), „Mathias Sandorf", „Claudius Bctnbarnac" („Klaudfje Bombarnak") itd. U romanu ,,Le pccheur du Da.nuve" („Dunavski ribar") uzeo je motive sa Balkana. Sin Julesa Verne-a, ugledan inžinjer l preduzimač, dolazlo jc jedrgm prilikorn poslom u Beograd I bio je gost u ndkoliko iJćoSrsthhih iomova. U Amiensu s« 1910. godinć podigl’ spomenlk tvorcu „Puta oko svijeta**.

radio Jedan e-vropski plantažer. — bio on u Indiji, Sumatrl, Javi, Bomeu ili gdje drugdje. — da nema klnesklh radnika?! Ako se uporede sa urodjenicinia, kuli su daleko više upotrebljivi, Još ako se s njltna dobro postupa, oni su veoma radžni i spretni I često puta dvaput više proizvedu, nego domači radnici. Otkad traje ovaj svjetski rat, kuli su naročito upotrebljeini u Rusiji. Prema ruskim i kineskim novinama ima na s.otine hiljada Kineza na radu po raznim ruskim gubernijama, koje su u pravom smislu riječi poplavlli. U radionicatna Nikolaj—Usuri—željeznice čak su pokušali da izvojuju povišicu plate, jer im se čini, da je 89 kopjejki dnevno suviše malo prema 2.20 rublja, koliko dcbijaju ruski radnici. Kineske novine se mnogo tuže, da se sa kineskim radnicima u Rusiji loše postupa. Tako čitamo u „Soutli China Morning Post" od avgusta 1916. godine: „Ruski način vrbovanja radne snage podsjeća na sredstva trgovaca robljem. Kad je vladala g'ad u kirinskoj oblasti, uspjeilo st^ dobiti ljude za neznatnu platu od 6 rubalja mjesečno." Za Francusku biio je stavljeno u izgled 50.000 kineskih radnika. Od ovog broja siiglo je u Francusku 5--6000. Tamo su u prvom redu polagali važnost na to, da namjestc stručne radnike i rukotvorce kao-kovače, zida rc, limare i si. Njih namješta ratno nađleštvo: te služc u ratnoj industriji, arsenaiima i fabrikama municije. Prilike kineskih radnika u Francuskoj upravo su idealne, jer vlada srnatra, da je obvezana prema radničkim udružemjima mi r.ajdalja popuštanja. Kinezima se morala dati jeeinaka pla;a i jednaka mjesta kao i domaćim radnicima, uz obvezu, da će poslije rata još tri godine biti upotrebljeni u kolonijama, što je sve ugovorom utanačeno. Oskn bespiatnog staaia, odijela f iiratie dobijaju izućeni radnici fr. 1.50 dnevno, nedjeijom —.50 franaka plate uz 10-satnl dan. Osim toga obveeuju se nadieštva za vrbovanje. da daju po.poru od 55 franaka mjesečno porodicama zaposlen : h radnika, koje se nalaze u Kini. Franguski 1 kineski tumači, od kojih potonji imaju 200 framaka mjesečne plate uz ostalc pogodnosti, omogućuju medjusobni saobraćaj. Obrazovani kines« ki preanjaci svuda su radini, čak se radnicima daje i školska obuka. U Toursu izlazi jedan polumjesečni list, koji se stara 7. a duševno obrazovanje I zafcavu. Regiutovanje kineskih radpika olavlja sc skoro isključivo u provinciji Yiimen. Mnogi inladi djaci tamošnjo visoke tehničkc škole koriste se ovom zgodom, oa se tt francuskim fabrikama irauv ; ov u IvŽuktClvim otrul^<tovncu Uprkos vanredne kineskc marljivosti n'je nedosiajalo veoma lošeg iskustva, naročito u Francuskoj. Možda jc t.i posljeđica suviše dobrog postupka, te su Kinezi po svoj prilici postah objesni! Ono, Kinez jeste zadovoljan i veoraa skronian, aii zato Ipak uvijek misli na poboljšanje vlastitog položaja. I u F'rancuskoj se čuju glasovl, kako se ne bi upotrebljivost Kineza ogramčila samo na rad u tvornicama, ne go, da bi se ova radna snaga upotrefcila i na drugom polju rada, n. pr. kao nosače i poljske radnike. Ovaj problein nastaće za Evropu naročito poslije rata, kada kineski radnik, dokazavši svojn sposobnost u mnogom čemu, po« stane neophodno potreban. U nedostatku radne snage narodi će svako sred« stvo primiti, samo da se ovorn zlu doskoči. ČLnjenice dokazuju, da je Kinez svagdje, gčlje se god naselio, svoje mjesto takvom žilavošću zastupao, da za kogt. drugoga uopće nerma mjesta. U takvom slučaju vodi k cilju samo nasiino iskorjemjivanje.. Prcma ovome moglo bi kinesko pitanjc postati za Evropu pravi gordijski čvor čije razrješenje ćc biti gotovo nemoguče. To je eto neminovna poslje« dica evropskog rata. H.

ffeđpomsia pr«fc»o, luiil sI-ji. ebUfcjj® (utsHrai.

IATT0MI] GIESSHUBLER CISTA PRIROONA ALKAUČNA

Hcinricii Hattonl d. d. Beč i Rarisiiad. Glavno skladtšte za Srbiju: U vojnom prometu stojeća Ljckama Protlć, Beo« grad Kraija Milana ullca 87.

Grad i okolica ZBOG KATOLIČKOG PRAZNIKA L’ PONEDJELJAK 25. O. MJ„ IZIĆIĆE NAREDNI BRO.I „BEOGRADSKIH NOVINA" U UTORAK. 26. MARTA l) 2 SATA POSLIJE PODNE. Dnevnl kaiendar O a n a » je nedjclja 24. mana, po starom 11. mirta. — Rimokatolici: Cvjctna ncU.elja Gabriei; pravoslavni: Sofrouije pa;r. jerusal! CdsnlćKa l clnovnlćKa Kasina oivorena ie poćamod 15. februara do 11 sati t' noćt C. 1 k. vojnlćki dom: Citaonica *oba za pfsanje 1 Igranje, kanilna. Otvoreno od 7 sau lzjutra do 'J sati uvece. Slobodan piistup svakome vojniku. Klnemaiograii: Voini kinouKralju Milana u!,cl br. 56 (Kolo^eum;: L’ 41 6 sati poslijc podne predstave za vojnike, a u 8 sau uveče pratisUva za sve. — C. ? kr gradjasKi Kiuo na iuazijama br. 27 (Parisi. U B 1 5 sali poslije podne te u 7 »ati uveće opSte predstave. ueugiauski uiieum (u zlmskom pOiOriStu, prije Boulevard): Dvije predstave, prva u 4 sata pos)i,e podnc, a druga u 8 sati uveće. uiuiiotcka za po z a j m i c u (Balkanska ulica br. 1, Hotel Mjskva). Otvorena od 10—1 sat pme 1 od 3—7 saU poslije podne. i'soćna služba u ljekarnama: U vremetiu od 23. do ttključivo 30. marla vršice nocnu sinžbu u neogr.tdu ove Ijertarne (apotckc): Michl, Staro Crkvena ul ca 8; Ku* ćaKOvić, Knežev SpomeniK i; aeKulić, Takovska ut.ca 37; IjeKarna Crvcnog Krsta, Bet gradska ulica 2. iuobraćaj na ratnom mostu temed,u Dcograđa I Zemuna obustavljen je svasog dana od 7—8\w saii p.ije podne od 12.30 —i sata poslije podne. Posje> ooie.niKa u Douucama: U bolnici .Brčko*; od 'l —4 sala poslije podne. U boinici B Brurm“: od 9-30—12 sali prij* podne i od 2—4 sata poslije podne. — U c. i k. gradjanskoj bolnici: u utorak, četvrtak i nedjelju od 1—3 posllje podne, Rhnokatollčka služba Božja. A) Nedjelja, 24. marta (Cvjetnlca): I. U konaku: U tri četvrt na b češka propovijed, a u 8 sati sv. misa za vojništvo. U 10 sati talijanska propovijed i sv. misa za taiijanske zarob« Ijenike. II. U župnoj crkvi: U 8 satj sv. misa za školsku dj'ecu* U 10 satf blagoslov grančice i pjevana sv. mlsa* U 3 sata poslije pođne večernja. B) P o n e d j e 1 j a k, 25. m a r t a (Blagovijesi): I. U konaku: U 8 sati hrvatska prrpovijed i sv. misa za vojništvo. II. Užupnoj crkvi: U 8 sati sv. misa za školsku djecu. U 10 sati njemačka propovljed i pjevana sv. misa. u 3 sata poslije podne večernja. Narodne dobrotvorne prerfstave, (,,K o š t a ti a“.) Dnc 30. i 31. o. mj. izvodiće se po* pularna drama odličnog srpskog pripovjedača Bortsava Stankovića ,,K o š t a» n a", koja je bila trajni stup repertoara narodnog pozorišia i pokrajinskili družina. Karte za obje predstave prodavaju se već od utorka, 26. o. tnj., u knjižarama ,,Jugo-Istok“ na Terazijama(za lijevu stranu) i S. B. Cvijanovića (za desnu stranu). Potanje o sairnim predstavama kao i podijeijenju uloga Javiće se naknadno. Pogreb pok. Gige Geršlća. Jučc pos’lije po3ne svečano jsu pređati m&teri zemlji posmrtni o:ta i pok. Gige G e r š i t a. Sprovođ se krenuo od po> kojni’.mve kuče u 2 i po sa:a poel j : pod-' ne. Mrtvački kovčeg i-nijela jt iz kaće t unijela u crkvu jedna grupa b'vših mini« etara, prolesora, akademtka i jedan prei* stavnik beooradsldh trgovaca. Na sve’Ča? nom opljeht Činodcjstvovao je g. Arh;many drit Platon sa šestoricom sveštcnika. Sahnrra ckva biia je prepuna n; juglednfje i najotmenijeg beo'mads'-oo g au'janstva. Za vrijeme op'jda pjevao 'e hor prvog beogradskog pjevačkog drušlva. Naš novi roman. U s r 1 j e d u, 27. o. mj. počinje lzlazit: naš n o v i r o m a n, „Dan odniazde" od A. G r i n a, pisca romana „Tajanstvcna otmica", koji je zimus izlazio u našem listu. I ,,Dan odmaz« d e“ odlikuje se |edins>\X’ntm zapletlma i lijepim. živiin prikazom. Uvjereni smo, da će svi oni koji su u svoje vrijeme pratili „Tajanstvenu otmicu", kao gođ i ostali naši čitaoci povoljno primiti i ovaj' novi naš roman. Izvieštati s dobrotvoruih predstavaPošto se objektivno kiitičan izvj šta| nc može dovesti u sklad s obzirima prema dobrotvoraom ci.ju predstava, tojo ne izvođo lica stručn’a, to će u budućo kril'ka takvih predstava izostati i samo će sc u „Beograđskim Nov!nama“ ngestrovnti švaka takva predstiiva.

U SRIJEOU, 27. oV. MJ. U 8>/ 2 SATi UVEŠS ii » U MJSSMOJ MBMflil (tgRAtlJB 23). :« ::

XSI. DOBROTVORNA PREDSTAVA CAR. I KRALJ. STOZERNOG ODJELENJA VOJNE OLAVNE GUBERNIJE U SRB!JI

u KORIST UREOIENJA RATKiH KUHINJA pod pokroviteljstvom NJezinog Vellfcmrtva carlce I kraljlce Zlt«.

II

VESELO VECE ftl »udtelovanje car. I kralj. potadne glazbo VGO|S I otlaHh anatera umietalka. *== UlftZM djeM a. 4, 3 I 2 krune. Preprodaja u knjižarl „Jugo-lstok". ==