Београдске новине

Izl az e:

dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podno.

Pojadlni brojovl:

B lw(n(a I o knttTlma aa#atJađautJm i4 «. I k». M* f» aljam M . ■ . U oaoartV

1a halan

MJasoSna pretplata: U Baaorađs u ta.tar« , k7t u " . ; U KBRafMJI • . . . ...... . . a U maatraaatau . ' .

aao

»4-90 Ogtatl po (i)anlku.

JredaUtvo: BEOGRAD, Vuk« KsradtlCa ul. broj 10. TolofM broj 83. Uprara I prlmanje pretpJate TopllSI« venae brej 21. Talafaa br. 28. Primenje oglaee Kaezs hliliajla ul. Itro) 38. Taiefan brej 24S.

Br. 82.

BEOGRAD, srijeda 27. marta 1918.

Pobjeda na zapadu Na krvlju naitopijenim poljima sjeverne Francuske biju se od 21. marta « 5 sali u jutru odiučne brtke svjerskoga rata. Za ovo nekoliko dana, daikle u toliko kratkom razmaku v'remena. da se može računati i satima, njemački su 'korovl u širini fronta od 80 kilomeitara j»regazili savršono izradjeni engleiski ođbranbeni sistem i izvojevali su i>objedu za pobjtdom. Ono što je za prvih 48 sati izgledalo samo kao silan prodor u neiprijateijske redove, dubok nekiii 15 kilometara. pokazalo se u toku ovih triju dana kao uspjeh. čiji se zamašaj danas u opšte još neda ocijeniti. Zauzete su važne uporne tačke francusko-engleskih položaja: Bapaume, Combks, Nesle, Le Neuville, Chauny, Guiscard i Viliequier, a njemački borbemi redovi več su stigli do odsjeka, koji se dijelom naiazi več odonud linije, sa koje su Nijemci lanjskoga februara dobrovoijuo odsnui>ili. Tek kada se sa njitne uporede dogadjaji, koji su se prije godinu dana odigrali na ovom istom zemljištu, može se u potpunoj mjeri ocijeniti, koliko je silan i zamašan ovaj udarac. Tada je HLndenbii'rg več u veliko bio izveo koncemtraciju imazad na novi položaj, nazvan „Sieigfriodov položaj 1 ', sjeveroistočno od linlje Arras—St. Ouentin, pa su prošle čitave četiri nedjelje, dok je Englezima i Francuzima pošlo za rukoin da zavladaju napuštenim zemljišteim. Nijemcima je tada j>ošlo za rakom. da se tako lako i v.kšto izmaknu protivniku, da je njihovim protivnicima, koji su stalno intali posla iskijučivo sa zaštitnicima radi postizavanja jevtinih uspjeha, trcbalo kud i katno više vremena nego li što je sada trebalo Nijemcima da na suprot najsilnijih ođbrambenih sreds:ava i očajničkog i odlučnog otpora engleskih divizija zauzinu isto zeinljištc. Isto tako kada imamo u vidu, sa kolikom je drekom engleska štampa liovembra lanjske godhie tiazvala six>razui!tni početrti usojcili RnH f Cčtuibi aid, — kuji »c ubi io zatim i>re- ; Pvorio u pora«, — „dogadiajetn svjetsko-istorijskog značaja“, tnoramo doći do zaključka, da su sadašnje pobjede od nesravnjivog, jedinstvenog znaćaja. Tada za sporazum ponosno ime ,,Cambrai“ u stvari trije značilo ništa više, nego da je po broju nadmočnim francusko-engleskim trupaina, koje su bile potpomognuto od preko 300 oklopnili automobila privremeno bilo pošlo za s'ukom, da u iznenadnom naietn za 4 do 5 kilometara ulitbe njemački fromr u šiirmi od 15 kilometara. Tek pošto se izvrše ovakva uporedjenja, pored fcojih valja uzeti ti obzir i sadašnji momenat, — koji 3 'Obžjro-rt} r.a veUke -političke dogadjaje posljednjih mjsseci sada samim sobom predstavlja'odlučni čas, — može se razumjeti, šta predsitiavljaju sadašnji dogadjaji 11 a zapadnom bojišl.u u svjetskoj istoriji. Službeni engleski izvještaji i rijetki komentari sporaztnnne štampe Jasno pokazuju, koiiko je ovaj poraz dviju englcskih armija zaprepastio notorne ratne vikače. U tim sporazumni'm prikazima najnovijih dogadjaja na s\ r e straine nailazite na težnju. da se pod tegovorom, da je sadašnji položaj još i suviše nejasan, zabašure stvarni dogadjaji. U Londonu su svi s irestrpljenjem trpravili pogled na pokretnu rezervTtu vojsku maršala Focha, bez obzira na to, što je baš Foch taj, protiv čijeg su se postavljanja još prije kratkog vreinena bimili. Oospoda 11 Londonu, koja sn se sada otrijezniia, nemaju ni pojtna, da ujemačka vojna uprava jediva čeka, da se več jednom uhvati u koštac i sa tom mnogo pominjanom vojskom, kao god što joj je svakako činiIo neobično zadovoljstvo, što joj je sada dai;a prilika, da i pukovima iz Iegein'darnog \Vilsonovog rczervoara u ljudskotn materijalu pokaže. kako Nijomci biju. No rasipoloženje u Parizu svakako je još žalosnije nego što je u Londonu. Clčmenceau već u nckom podrumu konferiše sa Pctainom i zbuujcno se obazire za kalkvotn potnoći. kojom bi se mogao olakšati „teško zagroženi britanski front“ . . . Slabo da neće hvatati jeza francuskcg predsjednika vlade za vrijeme 'iakvih konferencija, na kojitna se iz daljine čujo grmljavina njemačkih topova, kada se bude sjetio gordih riječi, kojitna se razmetala cijela Velika Britanija, kada su njene trupe primile od Francuza najvažniji odbrairtbeni odsjcik cijeloga fronta. Tada su loudonski vlasnici vikali na sva usta, đa francuska prijestonica tnože mirno spavati, jei njeno kapije nepokoljebljivo brani inocni saveznik snagom svojih najboljih sinova . . . A kako sada stoji stvar r Bo‘me preokrenulo se „tumbe". Paris, iz kojega stanovništvo u masatna bježi, izložen je vatri njcmačkih topova, a razmetljivi se branilac pokolebao i traži pomoči od onoga, koga je htlo šti'iitf.

Nove pobjede zapadu. Englezi i Francuzi odstupaju na širokom frontu s obje strane Somme. Lihons, Roye i Noyon zauzeti. Dosada su zaplijenjena 963 topa.

Izvještaj austro-ugarskog glavtiog stožera Kb. Beč, 26. marta. U V e n e c i j i 1 11 a istoku nema nlkakvili osobitih ratnih dcgadjaja. Načelnik glavnog stožera.

Njegovo Veličanstvo u Češkoj

Kb. BeČ, 26. marta. Njegovo Veličanstvo je danas

11 a

dva dana otputovalo u Cešku, da posjetl tamošnje oblastl, koje se nalaze u teškom položaju.

Njemačko nadiranje u Francuskoj

Car Wi!helni njemaćkoj carlcl povodom zauzeća Đapauma. Kb. Berlin, 26. marta. Car W i 1 h e 1 m je s bojišta velike bitke u Francuskoj uputio ovaj brzojav carici: Poslije teške borbe noćas je zauzct B a p a u m e. Moje pobjedonosne čet'e nalaze se u nastupanju zapadno od Bapauma. Daije južno oitei se nalaze u na'stupauju prenna Alb e r t u. Somma je više Peronna prebrodjena na nekollko mjesta. Duh četa je svjež kao prvog dana. Do sad je 45.000 zarobljetio. zaplijenjeno je preko 600 toipova, h il j ad ama mašinskih pušaka i nepregledna količrna rntmicije i namirnica. slfčno kao i poslije borba u Italiji. Bog je s nama! \Vflhehn I. R. Nastupanje prema Aittlettsu. (N'arolltt brzojav „Beosrađskth Novlna“.)

U* »SJ

,,A z E s t“ javlja iz Berlina: Njemačko naistupanje je vanredno brzo nap'redovalo i može se reći đa je potpumo uspjelo. Mjesto prodora se proširilo od 25 na 40 kilomcltara. N astupanje prema Aittiensu t r a j n o 11 a i> r ©d u j e. P 1 i j e n i e ogrom an. Francusko prizttavanie poraza. (NaročiU brzoiav „Beojradskih Novina' 1 .) 2etteva, 26. marta. Francuski listovi priznaju vc-likt njemački uspjeh. „.! 0 u r n a 1“ veli, da je B a p a u m e bio fcijtlč fjevernog odbranbenog sistema. lzjave engleskih zarobUenika. Kb. Berlin, 26. marta. Dopisnik ,,L 0 k a 1 a n z e i g e r a“ pišei: Englcski zarobljenici iz svilt pukova, s kojima sam razgovarao, Lskazujti s ustezatijem svoje čudjemje 0 iznenadnom i silovitom njemačkoim napadn. Oni pokušavaju da svoj poraz objasme raznim uzrocima. Svl saglas.no tzjavljuju, da su dobili izričnu zapovijest, da drugi tako zvani sporazutnm položaj održe po svaku cijenu. Poraženo 50 engleskih divizija. Kb. Bcrlin. 26. marta. IzvjeStač lista ,,Ta g 1 i cli c Rundscliau" javlja: Engleske trupe. Jroje su do sada bačemo u borbti, sačittjavale su svega 50 divizija, koje su u toku tri dana pretrpjele n a j t e ž i p or a z. Tcška bitka nastavlja se. Protlvuik će učiniti očajne pokušajej, da zadrži naše napredovanje. Povjerenje četa u vrliovno vojno vođstvo neograničeno je. Spcrazumne sile će sada osjcllti, što to znači, kada vrhovno vojno vodstvo obrati sav svoj interes na zapadni front. Francnska štampa o bojeviina 11 a zapađu. Kb. Paris, 26. marta. O vojničkom položaju pišc ,,T c nt p s“ u jodnom člaiiku: Pod strahovitim pritiskom neprijatelja uaši se cmgleski saveiznici povlače prema zapadu. Sadanje borbe iztnedju Arrasa i Peironne obilježene su na jugu nepravilnim limjamia, koje počinju zapadno odParon11 e, a svršavaju se sjcverno od Noy on a i tcku iza S 0 m m e oko C r 0 z a tkanala. Borba se na sjeveru proteže do Scarpe a na jugti do N 0 y o n a. Obustavljeno objavljlvanje engleskih zvaničnih izvještaja. Kb. Berlin, 26. marta. Listovi fctiču kao značajno. što pariska Eifelova kula ne objavljuje više izvježtaj engleskog giavnog stožera.

Basnoslovnl plijen. — Engiesko vodstvo potpuno izgubilo glavu. Kb. Berlin, 26. marta. U njemačke mke pn.Ii su čitavi tabori sa bogatim zalidjanm, potpuno nedirim ti. 5ta je naša pješadija tu našfei odijels i životuih namirnica prelazi ava ku maštu. Da sad ovaj ogromni mr.terijal nije unaprijod uništen, može se samo time objasniti, što je englesko jvodstvo potpuno izgubilo glavu. Tehničko-taktičke predradnje, k j-' se vide po oijelom bojištu, pokazuju, kako su Knglezi sve do pošljednjeg dana pokušavali da izgradc već 1 inače raiinisaiii odbranbcjti ’sistern do krajnja dosljednosti. Ovo vrijeđi u većoj -mjeri takodje za ncčuvone lcoličine municije, kojo smo zaplijenili. Ncutralni sud o borbaina na zapadu. Kb. Bcrn, 26. Inarta. t'rvi Oln veliRili ]fujt,jit dogaJjaja' padu dovršcn je poslije dvodnevmog trajanja, lada nije pala zavjesa na ovom dijelu ratne pozornice, da ratno djdovanje kao takvo nije prestak) i da se apsolutno nije mogla ostvnšti nikakva šigurnost odnosno nastnvkdm velildli njemačkih operaoija. Radi 'se samo o odliučnoj operaciji najvećeg stila, koja mora i hoće obuhvatiti prostorno i vremeno cijeli strategijski zapadni front od Nieuporta do Ve^ necije, neposredno j posredno. Ne treba se o toinc varata, nti' irnamo posla samo sa djelimičnom pojavom, koja mora đati izvjcsiie pretpostavke. Bofbs, koja se sada vodt’izmedju Somme i Oise, i koja je Engleze iz tri utvrdjene linije potisla trideset klJometara daleko preko ot\v>renog polja, sad je tek izazvala stratcgijski interos. Za sada valjđa n'je prekinuta veza fzmedju englcskog i francuskog fronta, ali je 'osjetljivo oslabljeua. 'Zna^ čenje borbene snage 'Engleza s m a n j eno jc gubitkom materijala, a cijcla struktura njihovog fronta promijenjena je. Zatvorena francusko-švajcarska granlca. Kb. Bem, 26. tnaria. Od jutros u 6 sati francus'ko-švajoarska granica je ponovo zatv'orena. Aatorički ministar vojni opozvan s fronta. Kb. BerMin, 26. marta. Kako „V o s s i s c h c Z e 11 u u g“ javlja, amarički mLnlstar vojni Beker opozvan je s fronta u London. Bombardovanje Parisa Bombardement sc uastavlia. Kb. Paris, 25. marta. Jutros je opet poc&lo bombardovanje Parisa iz dalekosežnih topova. Ogromna uzbiKlienost u Patlsu. Kb. Bem, 26. marta, „Berner Tagblatt" javiji iz Zonev'e: Ovdje sligli putnici iz Parisa iz\ještavajn oogromnoj uzbuđjcnosti, u fcojoj se nalaz© stanovniti grada zhog •jrjemačkog bombardovanja. Nekoliko vozov'a, što su odiazii, napali su bjegunci. Kroz grad sc pronoso kojekakvi glasovi i uvceavaju samo nemir. \ r eć se govori o sklanjanju državne arhive i preseljmju nadkštava. Cuje se, da će se francuska granica u veče opet zatvoriti Izgubljeno povjcrenie francuskih masa u vladu. — Fantastična nagadjanja o tajnovitom dalckosežnom topu. Kb. Bem, 26. marta. Francuska štaanpa čini sve moguće. satno da ojača duboko potreseno

povjerenje masa. Ona pokušava, da englesk-o povlačeinje predstavi kao beznačajnu, prrirodmi i unaprijed očektv<anu pojavu, koja ne če imati nikakvog upliva na ishod rata. Bombardovanje Parisa zabavlja živo snagu mašte stanovništva. Nnjviše listova pokušavaju, đa stručnim raspravijanjem udju u suštirni stvari. ,,N e; w-Y o r k H e r a 1 d“ tvrdi, da je po srijedl jedan austrijs ki top, te objavljuje fantastične dletaIje. Prema rome svaki metaik staje K 20.000. Mehanizam je veoma kontpiikovan i treba naročitu i>osIugu. Vi'še od 20 rnetaka me može ovaj top izbaciti, zato se po broju pucnjeva može konstatovati, da top ne može dugo djelovati. ,,L‘h o m m e i i b r e" pofcušava daJkodje, da u svom članku navode dokaze za umirivaoje, kako botnbardovanje lnora ubrzo prestati. pošto cijev toga moostruoznog topa mora u najkraće vrijeme nastati neupotrebljiva. U ,,H u m a n i t ć“ tuži se Renaudel, da je više fabrika i nadlieišliava, naročito mtnistarstvo rata i municije za vrijeme bontbardovatija grada obustavilo rad. Već kod prvog udarca metka pobjegao jc personal u podrume, gdje je cijefo vrijeme pro-veo. Najgore je, što narod viša ne vjeiruje vladl. Posijednji signali za uzbunu. ICb. Panis, 26. marta, Posbjednji šignali ža itzbunu dati Su U podne.

pfA ff nvf»ri za mir sa Rumu Pred potpisoui ugovora o koiiačitotu rnlru. Kb. Bukurošl. 26. marta. Najvažnija poiitička. teritorijalna I vo.rnička odredjenia ugovora o miru jutros su u 4 sata utvrdjena. Isto tako je utvrdjen pravno-političkl đodatak i nacrt sporazuma o pitanju kamenog uglja. Ostaia privredna pitanja pretresaće se dalje u komisijskim savietovaniima. Prema dogovom rumunjskih izaslanika. clielo djelo o mirn jednovremeno će se potpisati i obnarođovatl. Zalutala Srbija — Pisiito iz Vrnjačke Banje. 17. III. 1918. Čitam rcdovno „Pisma iz 2eneve“ i nioram priznati, ne mogu se nadiviti, kako je samo mogla da se očuva i po sle tolikili patnji, oitavog spleta od laži i peripetija ratnih i takva duševna samostalnost kod pisca, retka objektivnost i od svih preidrasudia slobodna posinatračka moć kiod jednog savremenog Srbina, kojii se još i danas tialazi na vrelu i atmosferi, u kojoj boguje sultida pakost i izbezumljotu duh franko engleske štampe!!... I onda, Ženeva! Kako je kobna ta varoš za grešnu i večifo lutajuću Srbiju!!... Na obalama lej>og ženevskog jezera, u kakvoj skrovitoj kućici, ispisuja ojadjeni Srbin svoja oipažanja i odttnerava tešku narodnu n'eivolju. Zamišljam toga našeg patnika, koji, kao ono stari Izrailjac sedi kod reka Vavilonskih, plače i pita se: „Kako da pevain pesmu Oospođtnju u zeinlji tu djoj“?! ... Ili još boije, kao naš itarodni pesnik Djura Jakšić, kad na pešačkom putu u mamasvir Oornjak peva: ,,Sa dalekog.puta utnoran sam seo ,,Ne bi 1‘ šanka naš‘o setan, neveseo! „Povilo se cveće, jtolegla je trava, ,.Ali ntene sanak davuo izbegava. ,.Sila se je misB vrzlo po panteti: „Mnogo li sam strad'o kad se srce se ti!! ... „Nikad dobro jutros nikad dobro veče. „Meni noćca lafco nikad ne protcče! ,,U mislima talko zzdalm'o sam lako ,,A suze su tekLo niiz obraz polako!... 'lz ženevskih pisania vidiin, kako se smcona duša otima od nezgrapne vlasii ententinah propisa i progovora jezikom. kakvinn s© ne usndjuje da govori nijedan još bojažljivi Srbin! Kao svcž povetarac sa planinskili visina kad rastura u zagušijive diolje i gusto naseljone gradove živost i izaziva mvu volju za rad, tako i ovaj odvažni stradalnik svojim uoobuzd'anim pre gttućem, vedrom razboritošću i živim ubedjcnjem budi iz dugo-trajne uspava

Godina IV.

nosti kažujivu kolebljivost i sitnićarsko dvoumljenje gomile. zaludjenog našeg sveto, koji u varljivim očekivanjima nekakve nadzemaljsfc© sreće i dobitka propusti tolike dragocene 'tremrike za uspešno rešavanje našie gorke s.Ktbine. Teške su brige prinisle naše glave! Zuanii', da je sad dockan ma šta preduzimaii zr spaisavanje srpskog naroda i njegove države. I kad bi htela nesrećna vlada đa likvidira zasebiittn rni'om ovu našu pretešku nevoiju, ona to n< bi inogla ni pokušati, jer su joj prijatei;. zatvorili sva vrata, sve otvore i btidnim okom prrafe svaki pokret iznemogkig i do bezdušnosti iskrvavijcnog svakog Srbina. Za to smo daieko od svake nade, cla ovakva pisma iz Zeneve mogu biti preteča i đobar ztvak za skori mir Srbije sa neprijateljtma. DokJe god se ne reši sudbina Engleske, sve dotle naša zctnl.ia neće dobiti tuko žeijito cčekivaini inir. Sto su Englezl takc krvnički sputali srj>skoj vladi [ noge i ruke, ođnzeli joj svaku moć govora ! rasudjivanja — to je sa svim razumljivo, jer stari ltasilnici znaju samo svoje mterese. Jediino Je i žalosno i za plakanje, kad dobroćuđm i večito lakoverni Srbi veruju i gotovi su čafc i da tvi-de, da Englezi tako rade s našom viadom radi naše sreće i dobrat I od ove opake zablude Srbe će, razume se, na kraju ksrajeva, iz'.ečiti n-e-umitni dogadiaji, samo će tada, avaj nafma, biti sve uzaman i dockan! Za to s# pisac ovoga pisma radnje u tolBco samo, ako se počinje što raditi na otre-žnjavanjti narodia. Dogaidjijj neka teku svojim redom a mi smo dužni za fo vreme da pregledaimo naše stvari, dla ocenimo sve računev da li smo trebali voditi izmećarsku poiitiku, gde smo sada, gde prijatelji i da li nant oni uopšte pornažu i tnogu li nam što isposlovati! Nije to dovoljno jtobeći iz zemljo sa živont snagom, staviti je tuđjinu na raspoloženje da gine za magiovita interese, pa onda, zadnživairi zemlju, dobro ss hraniti i spavaiti spokojno na obadva uva a sve ostalo ikako Bog džt, Pro vidien ie — sve os'talo neka brinu čitav narod da pogrešd. I aicd smo žaTsta prevareni, a to najbolje znaju oni na rro'ntu, onda valja sj>remati narod za preokret u skoroj buđućnosti, jer se ne može s:t susedima večifo živeti u kavzi i tučnjavi! Vlade i klubovi partiskf prolazni su, ali narodi žive večito. O budućim tim našim poslovima 1 ja sam u ovoj divroj samoći vrlo često razmišljao. Na prvom mjestu interesujei me, r.aprimer, na koji će se načiit obnovit’i život u Srbij'i! Sto se mira ti6? od naše volje. zasaida, ništa ne zavtsd. AU, ipak, predpostavLmo. tu je, i reclmo, već je i zaključen mir. Razume se, taj mir može biti loš, može bki i nešto što se najmanje želi, ali da uzrnemo najboljj slučaj, kako su obsLežili pocdavno t Askit, i Lloyd Georgcs, i austrijski preltiijer grof Čemiai: uspostava Srbije. Dobro! Mir je, zamislite već. potpisan a iz Švajcarske, odozdo od Soluna, iz raznih logora Monarhije, Niomačke i Bugarske već žure vozovi i nose nam mile i dragt, i preostale vojnike, 1 rrevojnike, izbegle fatnilije, mlad'iče iz Francuske. Puni se Beograd, oživljavaju palanke i sela. Jedna tiedelja, desetak dana — proteklo bi u miru. Dok bi po ncka kuča plivala od rad'osti što je. najzad, dočeikaLa taj srcčan dan i čas. da jednom vidli i zagrli svoje miie sinove, liranitclje«, žrve i zdkave, dotle bi p>eđeset drugili kuća jadikovalo i lelokalo iz glasa!... Po seliina bi se, naročito, obelodanilo kolike je žrtve podneo srpski narod u ovomt ratu. Pa onda?!... Ko bi odmali, još u samom početku prilivatio vlast u zennlji za čuvanje javnih intcresa i poretka? Vi ćete rcći: pa, tiaši! Lepo! Ne ulazitn u to, da li bi specijalno za tako czbiljan posao irnali na raspoloženju dovoljan broj sposobnog osoblja. Za trenutak prlstajem: r.aša bi policija uzela zctmlju u svoje ruke. Aii said dlolaai drugo, mučno pifanje: kakvo bi duševno stanje bllo kod našeg sveta jcš od pr\1h dana? Vredi li prećutati, da jci izmedju scoskcg sveta i gospade uopšte iskopatia ovim nesrcćmm ratom nepreinostiva provalija?!... Sem toga, ko bl smco tvrditi, da danas tioma svaki Srbin, ma gde da je, sean uspomena ita opšte siradanje, još i ix> koju potcžu, pa I Ijutu ranu na duši zaidiobLvenu od pojedinih oholih našSh IjuidS, sriarcšiua, bilo zbog porodičnih stvari, apsolutne materijalne propasti, ili zbog lične ranije mržnje i osvete, lli prosto za to, što je neko vidjeniji intao pre'sudnog uticaja na sudbinu Otadžbine i sramno predavanje srpske vojske na milost i ii<eimilost saveznicima!?!? ... Ovakvog inaitcrijala ima tako ntnogo, da će se protiv gospode isprsilti, revoltirati i poslcdnji tunjko seoski, O autorltetu srpske vlasti ne bi mogk) biti ni govora. (J, svakom Srbinu širom sveta kipi danas.