Београдске новине

1 2 J a z e: dnevno u Jutro, ponedjeljkom postije podne.

Pojedlni brojevl: l«kn|Miuzn*4*«Mtla 1H hoIflM . a I tf. let« H cljnrt tt . . . IUUClClU a mmimji ,

12 Mm

atplata

MjeaaCna U to«fr»dfi I ■ knj.rlmt tuotJMi c. I kt. toU ra 6.J.. I Aia.fMta. . aso U MofraO n «nt»H> ■ knO .... 3| U montrtujl............ 3! U I.Mtrantn....

OglMl po cljanlku.

Jrtdnlitvo: BEOBRAD, Vuka Karadžlća uL broj 10. Tolefon broj 83. Uprava I prlmanja pretplata TopllCln venac broj 21. Teiefefl br. 28. Prlmanje egleea Kneza Mihajla ul. broj 38. Tolefon bro) 243.

Br. 83. BEOORAD, četvrtak 28. marta 1918. _ Godiaa iV.

RATNI IZVJESTAJI Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera Kb. Beč, 27. mairta. Na talijaaiskoin frotuu nikakvih namčatih dogadiaja. Našl saveznicl Izvojevall su u Francusko] dalje velike uspjehe. Načelnik glavnog stožera. Izvještaj njemačkog vojnog vodjstva Kb. Berlin, 27, »Ku ta. Zapadno bojlSte: Engleske I francuske divizije. koje su 25. marta tučene. pokušale su juče da se ponovo odupru našem nadiranju na granatama razrivenom zemljištu u bitcl na Sommi. Naš napad je probio neprijateljske linije. Uanasjeuzoru otpočeo neprijateljdauzmiče na širokoin frontu obostrano Somme. Uporni otpor neprijateljskih zaštitnlca saviadan je jakim nadiranjem. Sjeverno i zapadno od A 1 b e r t a izvojevall smo sebi prelaz preko Ancre. S večeri jeAlbert zauzet. .fužuo od Somme baclli smo pcsiije žestoke borbe u nazad neprijatelja preko C h aulnesa i Lihonsa. Roye zauzet je na juriš. Krvavim uličnim borbama je N o y o n očišćen od neprfiateija. Prešli smo već na mnogim mjestima prema zapadu naše stare pcložaje prije bitke na Somini 1916. god. Broi Mroblien'Ua r a s t e. plijen se sve više množi. Neprekidno traju topničke borbe u FIandrIjI, pred Verdunom fu L o t r i n g i j i. Konjički satnik barun pi. R i c h tb o f e n izvoievao je svoju 69. i 70. vazdušnu pobjedu. Na drugrm bojištinia nema liičega novog. Prv! zapov jediitk Kiavnog stana pl. Ludendorff. Izvještaj bugarskog glavnog stožera Kb. Sofija. 26. marta. Maćedonski front: Južno odohridskog jezera naizmjence puščana vatra i paljba mašinskili pušaka izmedju naših i neprijateljskih straža. Na ntnogLm mjestima u zavijutku C r n e R e k e, zapadno od Đobropolja i u predjelu M o g I j en i c e topnička vatra je bila s vremena na vrijeme obosurano živahna. Istočno od Vardara naše straže su rastjorale cngleska izvidnička cdjelenja. Jugozapadno od dojranskog jezera neprijateljsko topništvo je izvršilo kratak uapad protiv naših polotaja. Dobručki front: Primirje.

Ushićeni Clemenceau Moglo se očekivatl, da će najnovije njemačke pobjede, izvojevane besiprimjernom snagom u francuskoj i engieskoj javnosti naići na potpuno naopak i izvmut odziv. Dok se u glasovirna brr.'anske štampe bar u nekoliko približuju isdni i onako izdaleka priznaju poraz, koji će se, kako oni vele, u budućnosti već izgladiti, to je ton, kojirn govori francuska štampa na očigled ove opasnosti, što nsposređno prljeti francuskom narodu, upravo frivolan. Čak i kad se ima u vidu koliko je uzdrmana vjera francuskog naroda u konačmi pobjedu, to se ipak pokušaji francuskih Iistova, da usrijed ove nesreće, što nasupa, kod svojih čDiaoca izazovu najidealniju bezbrižnost, inoraju nazvati prije zločinačkim nego Ii rodoljubljivim. Kad na primjer pisac uvodnog članka jodnog vladinog llsta konstatuje, kaiko ovih dana „cijelom Francuskom juri bujica optimizma“ ili kad drugi neki tobožnji predstavnik javnog mišljenja uporedjujc sudbinu probijenog fronta sa sudblnom Verduna, i veli, kako je Ve,rdun na kraju krajeva ipak osiao u francuskim rukama.- to znači, da oni, — blago reičeno, — silom vezuju oči narodu. Ne treba nikoga ništa dia čudi, što je na čelu sviju ovih na silu optimista — glavom g. Clćmenoeau. Uz to se> predsjeduik franouskog ministarstva ne zadovoljava onakvim otrcanim utjehama kao što smo ih malo čas naveli. l’emporamena., kojim on još raspolaze u prkos svojih 75 godina, dovodi ga do naisiupa čisto galskoga oduševlKnja. Riječi, što ih je u kuloarima parlamen-

Probojna bitka na zapadu. Grad Albert zauzet. — Broj zarobljenika i količina plijena raste.

ta rekao nekom bivšem ministra, u po-tpunom su sikkidu sa njegovoin karakteristikom kao političara I čovjeka u opšte. Čovjek. na ime, koji se još ni do dan danju nije oprao od ljage panamsikoga skandala, koji je do novetnbra prošle godine stalno olajavao svaku vladu, koja bi stala na sujprot njegovoj surmijivoj žudnji za vlašču, koji je u dništvu sa Mauiiceom Barresom, Lćonom Daude'.om i već izlapijejhn izdavačem „Figaro‘‘-a Alfređom Capusom slavio prave orgiijo denuncijaustva, stranaćke mržnje i težnje za skanidaiima, a koji je u pravcu, kada se najzad dočepao mkiistarske stolice, ne sarno zabonaivfo, v<eić i izdao svoje ranije drugove u borbi. čovjek koji evo pet mjeseici diktatorskim bičem vlada slobodnom republfkotn i koji radi svoga iičnog častoljublja fijera đomovinu u najstrašniju propast; tsMi taj čovjek u času, kada Francuskoj predstoji najstrašnije isknšenje od tri i tri četvrti godine na ovaimo, usudjuje se dia kaže: „Ushičen sam! Englezi su se održali i stvar snoji ne inože biti bolje!“ Zbilja je teško u onš c pronać! razloge, koji bi nonnalnog čovjeka mogli rukovoditi pri takvoj prevari. U slučaju sa Clemenceau-om srvair je do duše u nekoliko razumljivlja, jer sve što je taj bujni i preprodeni parlski borac u toku svoje poiitičke karijere člnio, bilo je proizvod podjedriakoj mjeri njegovih moralnih ncdostataka i njegovog ncograničenog ! bezobzimcg časroljublja. Clemenceau nam je oličeni predistavnik izvjesnih današnjih go,rnjih sloieva fiancuskov uairoda. Dd ovih ijudi cdavno vise ne važi msS’.a djelo i inisao, koji u prvom redu treba da rukiovode čovjeka prl ra*du na postizavanju nekoga poštenog cilja, kod njih su teatrahii gestovi i prazne riječi „sve i vsra“. Ti se ijudi uvijek i>rave, kao da su do srca ganuti, kao da su u najvećoj mjeri dali maha svoj'Ltn osjećajima, a u dnu svoga srca hladni su kao stijena. Kada se ono Clemenceau m onoj februarskoj sjednici papeo na govoniicu i kada je uz klicanje svojih pristalica, a glasom, koji je drhtao od izvješs.ačenog uzbudjenja, pričao o svome putovanju po bojiš'.u i najz’aid gromoglasno uzviknuo da je dvorana odjekivala: ,,Ne će vala probiti!“, tada u njemu nije govorio prvi framcuski državnik, već glumac, koinedijant, koji je cijeloga vijefka škrabao lažljive uvodne članke i koji je prije pola vijeka kao skroman učitelj jezika u Stamfordu blizu New-Yorka poučavao Američanke iz francuske gramatike. Isti je duh izbijao iz njega, kada je sađa onako drsko doviknuo svijetu: „Ushićen sam!“ i postarao se, da to uđje u sve lis;ove, te da se tim rrjsčima nadviče sumorna nadgrobtia pjesma — potmula grtnljavina njemačkih topova, koja nagovještava kraj francuskom narodu.., Te(k će u budućnosti istoričari ocijenitt Clćmenceaiu-a, koji danas kao poiitički psiiivan najgore vrstc tjctra šegu sa svojom đoinovinom, kao tragičnu i karakterističnu pojavu današnje modente kulmre i francuskog duševnog života; tada će se izreći presuda nad njim ako vlastiti njegov rnrod ne bude brži te ,,ushičenog“ vikača još ranije ne bude dohvatio za gušu.

Bombardovanje Parisa Sfrah pariskog stanovništva.

Nove njemačke pobjede na zapadu

Jurenje iz pobjede u pobjedu. (Naročltt brzojav „BeoeradskiU Novtna“J Beriin, 27. maita. Iz St. Quentin& brzojavlja novinar Osborn ,,Mittagszeitung'‘-U: Za pixxIontu bitku neroa ravna primjera. Velike pix>tivničke ofenzive n toku posljednjih godina izgkđaju rnaie prema ovom Čudnovatom dogadjaju. Nije ovdje besnilo nikakvo dugotrajno udararj - protiv rovova i zaklona, nego je stvoren jedan klasičan primjer, kafco se može pancerska poj.as modernih poloŽajnih liriija razbiti da’jnim žamahom silnog udara j dnog jedinog. napora. Svc je teklo pofpuno po ?Mredjenom smjeru. To je 0(1 vanređnog značaja, jer i profivnik izvodi svoje protavmjere. Napad nosi u svakoj jo jedirosti znak ženijaluosti. Mi in'arširamo naprijed na francusku zem’ju. N 'še pričuve stoje neđimutc- iza boraca. na zapadu nije bi'o uobičajeno. Slike, koje podsjećaju na mmunjsko d talijansko ratovanje, oživjaie su. To su slilc© neprekidnog nadiranja jedne ovronmc v'ojske, koja jim iz pobjeđe u pdbjedu. Neprijateljske linije na Somnii ponovo su probijene.

protiv najistaknutije linije, niorala biti Bmijenjena. Pričuve se tiisu morak- u opšte ni upotrebiti, medjutim su Englezi već poslije otpočete bifke bili primoram da iz borbe povuku nekoliko svojih sa sviiri polučenilt divizija. .,Vos‘i«che Zeltung“ o pobkdi na zapadu. Kb. Berlin, 27. hiarla. 11 pobjeđi na zapadu piše „Voss’ische Žeitung'*: Sad je tek jasna veiika strategijska misao, koja je bila prošle godine u Hindenburgovom povlačenju. Onđa je pmnorao protivnike, da raskinu svoje ofenzivno preduzeće. Na istorn zemljištu, g .j - je neprijatelj pokušavao, da probijc, piobija se said njegov vlastili front. Ova vješ ina ne pokazujc manj« iznenadjcnom svijetu njegovu umješnosf, kojom je sada oslvaren njemački napadaj. Njemačko v'ddstvo je pusiilo, da njeaove misli sazriju u nesmetanom miru. Uda rac nije imao biti prije izvršen, dokk go<l s'-% *Jio posljednje sitnice ne bude sprenmo. Oluja je potpnno iznenadila jieprijatelje. A i tome je bila ne rnala vještina našeg vođstva, da je vcliki napadaj držan potpuno u tajnosti.

Kb. Berlin, 27. marta. Neprijatei.iske iinije u pređjelu Soiume ponovo su probijeue. One uzmiču oboslrano S o m m e. Zauzeti su Aibert, Chaulnes I N o y o n. Broj zarotdjenika i plijena raste. Lspjeh bitke jednoga uana nadmašujld uspjeh drugoga dana. — Strahovlti engleskl gubici. — Engleska vojska pri poviačenju pustoši francusku zentljiu Kb. Berlin, 27. marta. Šestog darta velitke odbraitbene ofenzive maše oeite. kao i prije, nastul>a)u pobjedottosno naprijed u tešlkim boirbama. Jake neprijateljske pričuve, dovedene rz veiike d'aijme, mijesu mogie, uprkos svog očajnog oirpora, zad-ržati njemačku matvalu. Krvavi gubici Engieiza i njihovih pcmoćnih narođa dostigli su vanrednu visinu i n a d m a š u j ii sveštosedo s a d d o g a d j a I o. Ni u Rusfji ni u Italiji nijesu žntve dos.tiziai!e tu \isinu. Tu činjenicu objašnjava uporni otpor engleskih, francuskih i američkih četa i njihovi protiv nanradi. Ovotne treba dodati ioš i to, što jo englcska pjeišadija od podbacivania svoga topndštva nrnogo stradala. Vellki broj eng 1 eskih divizija je sa svim u n i š t e n. Suprotno ovome etngleskt bezžični brzojavi sa svim onvoreno javljaju o ne.'znatnnn gubicima Nijemaca u njihoivom trajtiom napadanju. I sam Rcuter je primoran, da prizna udarce njemačkog napada. koji nii poslije tts* djelju dana nijesu pcpustili. Dotični izvjesiriac utvrdjuje, đa ogromne borbe nciprekiduo trajai, medjutim izgleđa da neprijateljeva snaga nije vidno poremećena. Engleskc čete se polako poviačc i uništavaju sve. Izvješlaj njernačke vojne uprsive je već javio, da engieske čete u svome .povlačenju pustoše francusku zemlju. NjemaČki p I i j e n r a st e i d a I j e. T a k o i s t o raste nepreikidno i broj z arobljenika. Uspjeh bitke jcdn o g d a n a n a đ m a š u j e tt s p j e h d rugog datta.

Fngiesko samoobmanjivanje. Kb. Lomdon, 27. tnarta. MaršaJ H a i g je priniio ovaj brzojdiv: EngleSki kabinet želi da iskaže vojsci blagodamosc naroda za njeaiu sjajmt ođbranu. Pirotiv netprijatelja, koji je nastupao sa ogromnom nadmoćnošlir-cvbre -dala iun.o.ek-1 otiiGf*. Država hn priznaje hrabrost i izdržljivost. Ona s pouzdanjem očekuje pobjedn nad tieprijariOljern, koii čini očajne pokušaje za osvajanje. Mi na đomu gotovi smo đa učim'mo sve, da našim dragim drugovima na frontu pomognemo. Pojačanja u topovima i munlciji su spremrta radi orpravljanja u bojne red'ove, Havasove „konstatacbe". (Naročitt brzoiav „Beozradskih Noviaa“.) Budimpešta, 27. marta. ,.A z Est“ javlja iz Parista: U jcdnom komentaru konstatuje Havasova agencij<a, da neiprijatelj namjeirava da učini proboj izmedju francuskih i engleskiit četa. Ovaj ciij nije do sada postigao. Dokaz, da ga ne će ni postićTT Reuterove umotvorlne. Kb. Paiis, 27. niarta. Dopisnik Ruterovog Uioda u Francuskoj piše pdd 25. ov. mj.: Da se naš froat jx>d udaroima Hindenburgova čekića morao pormćd, bilo je neizbježno 'i moglo se predvidjeti. Protivne mjere već ćc se preduzeti u pođesnom trenutkn. Napadaoi su 'bili u povdljnom pdložaju, jer su mogli izabrati mjosfco za napadaj, dok smo md morali naše pričuve razđijeliti na tačkama, gdje je takodje moglo doći do tnapadaja. Ova prednost nes’taje pošlije kratkog vremena. Svaki trenutak približava nas vremenu, kad će se naša pričuvna vojska moći umiješati. Donde mora Hindenburg doći do odlučnog rezullata. Inače mora 'biti spreman na 'io, đa cijela stvar aspadne nepovoljno za ttjega. Upr ko3 svoje trostruke premoćl u ljudstvu' d materijalu nije neprijatclj ipak do sada više postigao, nego u s\-oje vrijeme kod Malmaisona. Kad se bude iscr-

Kb. Madrid, 27. mairta, U pariskitn vijesidma listovi opiisuju strah tamošnjeg s'.anovniŠtva povodum bombardovanja grada. Sadattji utisak grada poiđsjcča na žalosne dogadjaje u god. 1914., kada je vlada bila primorana da napusti prijestonicu. Naredjena je zabrana svili liistova, kojl do nose pojedrnosti bontbardovainja, i fotografske smimke tog dogadjaja. Misli se, da je ogromni toip postavljan u St. Oavaiinu, koje je mjesito od Parisa uđaljeno 122 ktiomeitra. Ratobcrni predsjednik patriotske lige — prvi pobjegao iz Parlsa. Budimpeš.ia. 27. inarta. ,,Az Est“ jiavlja te Ženeve: Medju prvima, koji su fe Parisa pobjegli zbog bombardovanja, nalazi sa ratoborni predsjednik patriotske lige, Barr e s. U zidnim plakiaitima poziva gradsko vijeće gradjane, da ostanu u Parisu l nastave svoje poslove. Ali ovi su plakali svuda zderant sa z'udiova.

Postroiavanje njemačke vojske Izvršeno za šest dana. (NaroČltl brzojav .BeogrsdskiH Novlna") 1>er]iin, 27. marla. 0 n'jema’Ćkom prodora na zapddnom frontu brzojavija ratni dopisnik Scheuermann: Duž željezničkih pntga ttjamačkog fronta neprijate!jski lc-ači nisu mo gli ništa neobičnoga zapazifi, jer se njemačka vojna uprava za ovo iznenadjenje poslužiia ponoTO davno oprobarim izdržlljavim nogama njemačke pješadijc. Cete su daleko u pozaflitii, pa I pozedi belgijske granace, isfovarivaTie. Pa ipak se cijelo postrojavanje izvršilo za jvosljt;d nj i It še3t noći. I tešicoćc razvijanja tako mnogobrojnih divizija u najužem prostoru savladane su sjajno. Pos!i;e razbijauja prvih linija izvršen je, s t svim po novom postupku sarađnje jurišnih Čeia i topništva, — o čemu se pojeđinosti ne mogu još saopšfciti, — širok napad pio'iv jnko utvrdjene đruge lin'je. Samo je jedua jedina njemačka Iddvizija, koja je jurišala

pio, zastaće njegove operac'je. Svom prošlogodišnjem sulndom razomom djelu mo gu Nijemci zahvalifi, što sada mornju napređovati kroz razriveno polje, koje su sami stvorili. Svoje prođiranje vrše u glavnom pravcu s jeđne strane prema zapadu na zemljitšu bitke na Sommi, a s đruge strane prema jugozapađu, da bi zadobili put u Paris, lcoji medjatim drži moćna francuska armija pod zapovjcdni štvom oprobanog vojskoTOdje. Francuska štampa — zadovoljna što Niiemci tuku Engleze. Kb. Berlin, 27. marta. Holandski naročiti izvjestioc „Bcrliner Lokalanzeigera' 1 piše: U Londonu vlada dubok rascjep zbog c jele izgradnje engleske ratne mašine u Francuskoj. Pukovnik Repington sk ji na čelu jedne 0'x>7,i -, : onalne grup«, koja hoće da Lloyd Georgea učini odsovornim za eventualni težak pontz. Njerr ačka artiljerija traži od nas suviše velike guhifcke u ljuđstvu. Mi hoćemo da po-

kušamo ođržafi sada naše pozicije pod svaku cijenu sa ovim vojuičkim materijalom, koji irnarno, i to na isti način,. kako je u svoje vri'emc Francuska ođrža* la Verdunska tvrdjavu po ci.j;mi od 200 hiljada ljudi. Takodje izgleda da atoji na ilnevnom redu pllanje, da li najnoslije ne bi bilo bolje, da se biagovremeno iz< vrši odvajanje od protivnika evakuisanjem zemljišfa. U londonskim kragovima upada veoma mučno u oča, da sc pariskf organi izražavaju o njemačko-enaleskoj borbi slekim uačinom zadovoljstva sa Bamim sobom. Izgleda, kao da Sft pariska štampa veoma prijatno os'jeća zbog njerna’čkog aidarc# na Englezc. Rnosevcif protiv širenia alarmantnlh vijest!. Kb. Zeneva, 27. marta. Fć;pukovnik Roosev.clt izjav’j ij« u „Pefcit Parisieri''-u, da javnost iie smije dopustiti, da na nju uplivišu alarmaivtnei \i;esti izvjesnib Ijuđi. Zna se iz iskustva, koliko Šlete takvo nešto može nanijeti, Mora se zatvnriti uho pred srakom tak\ r om vijesli. To je dužnost, boju mora’ preuzefi svaki Francuz. Badava sva uvjeravanja o protivnoui | — sviiet više ne vjeruie u englesku pobiedu. Kb. Amsterdam, 27. marta. ,.Dagens Nyheter“ piše: i ako je predsjednik Wilson brzojavniitf putem uvjerio maršala H a i g a s da stt svi Anieričatii uvjerem, dia će on odnijeti pobjedu, nama teško pada da, r>o* slije iieprekidnog napredovanja Nijemaca, u to vjerujamo. Naina izgkda 'đanije velika vjerovatnos? ! da će Englezi na kraju krajeva pobije« diti. Njnna će vjeirovafino teško biti, da samo i zadfrže nadiranje Hindenburgovih četa u staroj liniji Somme (koja 59 medjutim već prekoračena. Op. Ur.)

Dogadjaji u Rusiji PifSlauici sporaziHiinih sila žele <la s# vrate u Petrograd. Kb. Moškva, 27. marta. (udocnjcn.) Danskl poslanik je sa* opštio narodnom komesaru za sipoljne poslove J o f f c u. da su diplomat’skt zastupiiici sporazumiiih srla, koji se sa<! nalaze u Fiuskoj izjavili želju, da se vrate u Pefcrograd. Posianiku ,fe odmalf S'favljen na raispcloženje zaseban voz. I ažne vljesti o akciji njemačkih ratnih zarobljenika u Sibiru. Kb. Stockholm. 27. marta. Preiua jednom bezžičnom brzoja« vu riKske vkiide fejavljuje se, da su vl< jesti, koje su javile da su njemački rat< ni zarobljenici zauzeli sibirske željezničke pruge, izmišljene i smiješite. Ratni zarobljenicl su se istina postavili đu? željezničke pruge, ali se nalaze pcd jakom sfcražoiii i nijcsu naoružani. Ruska vlada protesiuje protiv rasprostiranjz takvih hotiimiono izmišljenih vijestt koje doprinosi samo zamršavauju opŠleg položaja, koji jo i onako do9ta zamršen. Podmornički rat NOVA POTAPLJAN.JA. Kb. Berlln, 27. maria. Wo 1 f f o v u r ed javlja: Naše podmornice su poliopile ti kanalu i tr ilrskom moni 5 parnih brodova 1 neko liko jedrcnjakas ukupno 20.000 bruto tona. Svi potcnpljejii parobrodi bili su jako naiovarenL Načelaik udmiralskoz sfožeMl fiioniarfce. Najnovije brz. vijesti Vrijednost ainerlčke pomoćl FrancuskojL Rotterdam, 27. marta. Aitierički poslanik Massachussettsa, Ovvdon Mac Tinkan, posjetio je američke čete na francuskom frotvu, pa je u američkoj štampi objavio svojo utiske: Broj američkih vojnika trumo na frontu je dakko manji, nego li š.o se kod nas misli. Snabdjevanje i oprema po kakvoči i količini je dobra. ali sv« dlrugo čina rdjav utisalk. Ni Engleska ni Fraucuska nemaju dovoljno ratjiog materijala. Ako mi što prije ne pošljemo sve za opremu potrebno predmete, mi ćemo Framcuskoj bifti više teret nego li pomoć. Razmjena robe sa Ukrajinoni. Kb. Berlin, 27. marfcaKako ,,Lokalanzeiger“ javlja, u Kijevu je održana zajednička sjedinica ukTajinskih državnih komesara sa izaslanicuna iz Njemačke i AustroUgarske radi siavjetovanja o piltanjtt razmjene robe.