Београдске новине

Strana 2.

Pefck

BEOGRADSKE NOVINB

Broj 90.

Odlučni dani u Francuskoj Neutrahii opis po s ljednjih borbi* Kb. Berlin, 4. aprila. Ratni dopisnik ,,N i e u \v e C o u£ a n t“-a javlja iz ujemačkog stana stampe na zapadu: Engleske mjcre za organizaciju povilačenja u mnogom pogledu su bile nedovoljne. Izgleda da su jiajteži gubici u ipaterijalu bili u sektoru prelaza Somme. Ja sam tu vidio nekoliko desetina oklopnih autoinobila (tankova), većina nepovrijedjeni. Oni su trebali da zaštite povlačenje iii da neprijatelja zadrže, ali su se pokazali, da su za tu svrhu nesposobni, pa su zbog svoje glomaznosti pali neprijatelju u ruke. U blizini Somme ividio sam uništcna velika topnička Đdjelenja, neopisani liaos topova, ijuđi i konja. U tom je predjeiu brzo nastupanje njemačkog teškog topništva, koje je skoro u korak išlo naprijed s ipješadijom, za Engleze bilo k a t aS t r o f a 1 n o. Čudnovato izgleda mirnoća njemačkih četa u borbi. Nigdje nisam čuo uzvike ,,Hura!“, ali sam još jnanje igdje primjetio utučenost- Uprkos hladnoin vremenu primjctio sam divizije, koje su se već čitavu nedjeSju dana borile u prvim borbenim linijama. Iznenadnim prodorom te su čete srazmjerno imale neznatne gubitke, što im je I omogućilo da tako !đugo izdrže u prvim borbenini iinijama. Njemački vojnici uvjeravaju, da je napad bio daieko manje neprijatan i ;opasan od odbranbene borbe u prošioj godini. Engleska ntolba Americi za liitnu pomoć. Kb. Berlin, 4. apriia. Listovi doznaju iz Washingtona, da je državni departement primio ponavnu hitnu molbu engleske vlađe za najhitnije pošiijanje američkih pojačanja za zapadno bojišteBerlinski politički krugovi o sadašiijetu položaju na zapadnom froiitu. Budimpešta, 4. aprila. ,,A z E s t“ javlja iz Berlina: U ovidašnjim političkim krugoviina očekuje se sa zapetošću razvoj položaja na zapadnom frontu. Da je njemaćko prodiranjc zastalo, nema sumnje. Neprijateij je već počeo sa ukopavanjein- Ali možda računa vrhovno vojno vodstvo s time, da bi neprijatelj niogao toiiko pričuve baciti na bojni front, samo da bi proboj obustavio. U ovom slučaju mora da su Francuzi druge odsjeke veoma oslabili, zbog Čega Hindeinburg, računajući s time, namjerava da provede proboj na drugom mjestu. Samo moraju potrebne pripreme — koje ipak trebaju mnogo vremena — biti izvršene već duže vremena unaprije>d. Ako tako stvari stojc, onda nije Hindenburg upotrebio sve pričuve na dosadašnjem bojnom irontu, nego je znatan dio koncentrisao ondje, gdje namjerava da izvrši |X)novni proboj. Ovl dani će pokazati, đa li je ova pretpostavka tačua. Prije kratkog vremena kazao je Ludeu'dorff: Nijemci su na zapadnom frontu u brojnoj premoći, a i sposobnost za djelovanje u Njemačkoj je veća nego kod ueprijatelja.

Bombardovanje Parisa Njeniačlti obziri. Kb. Bcrlin, 4. aprHa. Wolffov ured javija: Bombardovanje pariske tvidjave obustavljeno je s njemačke strane u podne 3. aprila, pošto se doznaio, đa ćo iog dana posslije podne biti sprovod jcdne slučajne (žalosne ži-tve. (Za vrijeme bombarđoivauja poginuo je naime švajcarski po•slanički savjetnlk Strehlin sa su il-rugom. Op. Ur.)

Pregovori za mir sa Rumunjskom Tantiiov kod Marghiiomana. (Naročitl brzojav ..Beograđskin Novtaa“.) Bba. Sofija, 8. aprila. Bugaiska brztjavna agencjja javija ia Bukurešta, đa je bugarski delegat pri pregovorima za mir, general Tantilov posjelio ministra predsjednika Marghiloinana u njegovom stanu. Tom je prilikom sklopljen naročili ugo%x>r, kojim se nredjuju neke pojedinosti u izvršenju ugovora o miru. Daije je bilo govora o ubrzanju izvršenja privrednih obaveza, šlo ih je Rumunija primila ugovorom o miru, Marghiloman je obećao, đa će u tom pitanju učiniti "svc što je potrebno, da se stvar nbrza. Ugo-, voreno je, da konusije zasjedavaju svakodne\mo, da bi se izveli svi deta’ji bugareko-ruinunjskog ugovora o raira. Pri ovonr sastanku bilc su obje strane za'dojcne žcljom, da se slvore podloge za dobrc medjusobno odnose u budućnosti.

Položaj u Finskoj Kb. Stockholm, 4. upriia. Položaj u Finskoj izgleda da nije razjašnjen. Sve se jasnije pokazuje, da crvene gardiste dobijaju jaku potporu iz Rusije. Tako javlja jedan brzojav iz Petrograda Ivedskom mlado-socijalističkom listu ,,Politiken“-u, da se nevolja sa životnim namirnicama u južnoj Finskoj poboljšala, jer je Rusija prošle nedjeljc poslala 150 vagona žita. Osim toga je izmedju finskog narodnog komesarijata i sibirskog radničkog odbora zaključen ugovor o nabavci žita. Švedjani, koji su se vratili iz sjeverne Fmske, saopštavajti pojedinosti o zvjerstvima crvenih gardista. Tako je u Tamersforsu nadifeno 18 iješeva bjelili gardista, koji su bili strahovito unakaženi. Bijele gardiste itnale su uza se otrov, da ne bi dopali ropstva takvih protivnika.

Sveđske čete u Finskoj Kb. Stockholm, 4. apijia. Pod naislovom „0 g u j e n o k r štenje Švedske u svjetskoni ratu" javljaju listovi: Napadaj jadne švedske brigade na riiske kasarne n Tammerforsu pokazao se kao pot-, puno junačko djelo. Silna vatra inašlnskih pušaka vcć je učiniia prolom u redovima napadačke bijele garde, kad su Švedl ušli u borbu, te uprkos vedikih gubitaka neprestano prodirući, povuklf sobom finske čete.

Podmornički rat NOVA POTAPLJANJA’. Kb. Beriin, 4. aprila. Wolffov ured javija: U zapadnom Sredozetnnoin moru naše su podrnornice poto,pile 7 parniii brođova i 13 jedirenjaka, ukupno 25.000 bruto tona. Medju potopljeniim paniim brodovima, koji su bili osigurani i uaoružani, nalazio se engle-ski pami brod „Clan Dougail“, 4710 tona, talijanskii parni bro>J „Bcngh.aisi" 1755 tona i „Tripolis", 1743 tone, kao i talijanski stražarni brod ,,Utrecht“, 1397 torra. .lodreuiaci su bili nalovareni stimporom, fosforom, rudatna i ugljem. Jeđna naša podm-omica je 21. marta gadjala utvrdjeni i za talijanski transportni saobraćaj važni pristariišni grad Civite Vecchia. i svojom paijboin izazvaia požare. Načetiuii admii'idakog slo/.ora' ihonvarTće'.

Najnovije brz. vijesti Obaveza za gradjansku službu u Francuskcj. — Takodje i za neutralce. Kb. Berlin, 4. aprila. ,,V o s s i s c h e Z e i t u n g“ đoznaje-, da je francuska vfada izdala novu naređbu, kojom uvodi obavezu za gradjansku slnžbu, takodje i za n e u t r a Ice, da bi se povisila prrvredna protzvodnja. Sa Balkana TURSKA. Jermenska zvjerstva po zahtjevu sporazmnnih siia. ,,S a b a h“ donoei izvještaj mrcvarenju, koje su Jermerii izvršiii nad turskim stanovništvom. Kao dokaz se iznosi jedan brzojav ruskog za-povjednika na Kavkazu zapovjednitkii rreće turske vojske, prema kome su Jermeni u Ersindžanu izvršili pod ni&kim važnim izgovoroin krvoproliće međju stanovništvom. Dalje se saopštava, da je u ta-j grad. poslije primirja prispjeo engleski pukovnik po imenu Morel, da Jernrene pobuni za produženje rata i za un iš tenje t u rskog stanovn i š t v a. On je u jeđnoj svojoj zapovijesti, pozivajući se na to. da Kurdri smjerajn napasti Ensindžam, lraredio, da se unište sva muslirnaaiska sela, koja se nalaze na putu u tom pravcu. Ta je zapovijest, razumijie se, i izvršena; prilikom požara propao je velikl broj stanovništva. List najzad izjavljuje, da su muslimanski iješevi u mjestima, kroz koja su jermenske razbojničke čete prolazrle, slrahoviti dokaz vtiiko-jermenske propagandie, koju su Engleska i Amerika uvijek potpoma. gale. Sporazumne sale t-reba da vtde^ u čije će ruke ostaviti istočnu Anatoliju, koju su uzete u .svoj ratni progranr.

Friedrich vltez Lama: Slobodni zidari i Jugosloveni Za vrijeme dok je na zapadu u foku odlučna bitka sa velikim uspjehom za središnje vlasti, ocl koje zavisi sudbfna svili pitanja, što postoje izmedju obadvije grupe silS, nagvažda se u političkim krugovima, naročito talijanskim, još uvftjek o čuđotvornim sredstvinra, baš kao da od toga zavisl vječno biaženstvo. Ma kaiko da je fo ncvjetrovatno, ipak je činjenica, da je od sviii pitanja u tamošnjoj štampi trenutno jugoslovensko zadobilo najveću pažnju. Otkad sit neki jugosloveuski elementi. koji su u vazi sa sporazumnirn silania, ruslrim si-omom LzgubUi svoj oslonac i srcdišto panslaviističkih težnja, te se utoliko jače moraii osloniti na zaostaia stubove sporazuma, otkad notsilica velikosrpske ideje, vlada Pašića i drugova vandruje po tudjlni, se ispostavila ncmogućnost ponovnog osvojenja Srbije od Soluna, ukratko, otkacl rnogu da se uzdrže tek na tudjim štakama, prikupiii su se tjcšnje uz talija-nske siusjede pod pritisikom nevolje. Otkad se taiijanska šetnja u Trst pretvorila u ništa, otkad se, uprkos nečuvenih žrtava, talijanska sopstvena snaga pokazaia kao nedovoljna, otkad su Cadomkuet tinipe uz strahovite gubitke u Ijudstvu i materijaiii bačena preko Piave, te tek uz tuđju pomoč uešto malo mogu da so opini, a Ispunjenjo liacioaialidii aspiracija poetaide i sivuše jasuo čak i u minintutnu probleniatično, — Italija prema onoj „pomozi, ko pomoći može“, potraži pomoć i od „Jugotsiovena". Zajednički skovaše plan, da Austro-Ugairsku, koju su smatrali samo bogaijem na štakama, — razore uimtrašnjom borbom. Naravno, pri tom st nije tmalo na innu, đa ćc medjutim rat i dalje poći svojim

S. aprlla 1918.

tokom, i da <5e, ako odluka na bojifitu fspane protiv sporazumnih siia. sama sobom otpasti svaka mogućnost za tzvršenje svih utanačenja i obećanja. Nešto reda i svjetlosti u haos svih ovih komferencijd, dogovord i odbord te u zbrku novinaTŠkih članaka donosi sada mišljenje „Secola“, organa lože slobodnih zjdara, ko-me čak i „Agenzia Stefani" (poznato je, da Ja i ona prcduzcće lože) čini čaist, da ga širi. Prema spomcmaitoj izjavi počeJa je talijansko-jugoslovenska akcija prošlog lje’a sasta-nkom, na kome su sudjelovali takodje „srpski bjegunci visoke kulture", i gdjie se pojaviia želja, ,/da se dosadašnje nepovjerenje i svadje međju talijanskim inbeTvtmcijonistima i Jugoslovenima zamijene prijateljskim siporazumom“. Pod ovim sastankom mish’ sc medjunarodui kongres slobodnih zidara od jula prošle godine, na kome srt Italiju zastupali veliki meštar Ferrari, bivši veliki meštar Nathan i medjuttm ubijeni Bailori. ,,U interesu rnedjusob nog sporazuma" utanaocn Je onda terttorijatai pro^ram, u kome je bilo govora o Elzas-Lotrmgiji, Poljslcoj i Ceškoj, ali ne i o talijanskdm aspiracijama, dok su jugoslovenske aspiracije taman tohko spomenute, što je traženo „osiobodjenje i ujedinjtnje svili narodnost!, koje ugnjetava haibsburška država, a izjave s© za to narodnim glasanjeni". Medjutim je privremeno Izostavljena glavna sporna tačka, naime talijanske pretenzije na slovenske oblasti, koje se javljaju u londonskom utanaoenju, kao i jugoslovenske pretenzije prema krfskom utanačenju na oblasti koje traži Italija, iii koje se nalaze u njenim nikama, Kad je kasnije generaini sekretar pariske veiiike ložet, Lebetv, objavio zaključke u „Petit PariiS'ien“-u, izbio je onaj rusvaj, i da bi đošlo opet do umtrenja, žrtvovao se i Ferrari. Govorilo se, da su slobodni zidari izdali narodne aspiracije, zbog kojili je Itaiija stupila u rat, jeir narodno glasanje mora, obzirom na brojnu premoć slovenskog stanovništva u pretendovanim oblastima, odlučiti protiv Italije. Pored sve tizbtmc nije se napustio u Parlsn utanačeni pravac, što dokaztije i Imenovanje Natiiana nasljedntkom Ferrarijevim. Pa ipalc je bura protiv parlskog programa tražila nov dogosroi. Ovaj je bio u jednoj švajcarskoj varoši i tu su priisnstvovali „jugoslovenski bjegunci raznih austrljslcih provtncija, talijanski podanici i austrijski irrcdentisti“. Izostaviše se ,,sa obadvlje strane predrastidle i nesporazumi, koji su bili na pntu plodnom i trajnom savozu“, te se obrazovaše dva propagatorska odbora ,,za sporazum Srba, Hrvata i Slovenaca sa Italijom i za oslobodjenje neoslobctdjenih naroda hansburškio monarhije u duhu Mazzinija". Prema tome su naime dvije evropske države odredjetne da nestanu sa mape. Austro-Uganska i Turska. Obostram rad nagovaranja trebao jie prilično vrctnena, ali je nadmašio očekivanja na srpskoj strani. pošto so zadobiio 50 Izaslanilca raznih stranaka, Talijanski odbor nije bio tako vrijedan, to znači, da Je tek sada oibjavio proglas i moljaka za potpise. Šta je do sada pristalo uz ovaj ložin program, to čhii ttpravo 5areno društvo. Tu nalazimo poslanika Canepu. koji se kao talijanski komesar za životne namirnice onako »Iavno blamlrao, da je jednog dana nestao u p r o v a i i j i; da.ije. je tu kraljevski republikanac Colajanni, hrišćanski deinokrata Cirianl, supniga obješenog IzdaJice, gospodja Emeista Battisti, redakcijski istoričar lista „Secoio Ferrero'’, ređakcijski istoa’ičar umjetnosti OjetU, raspop Roiitoio Mitrrl, Ezio Garibaldl i ostala, manje poznata hneua. Od zajedničkih rzjava obadva odbora očekujo se veliki rnoralni utisak n Engleskoj I Sjciđiiijenrm Državama — i ako se ta-

con&Č

mo svakojaRio »ma na šta drugo mislitl, a ne na talijansko-jugoslovenske bolove. PoTed te blljke slobodnih ziđara postoji još i drugi odbor sa istim težnjama. što se objašnjava iz talijanskih težnji. Njeimi pripada neikoliko poslanlka, inedju njima Burzel-Barzilai, nekGliko sematora i po jedan zastupnik „Idlea Nazionaie" i „Corriere della Sera“, a!I je i on kao i drugi odbort privatna tvorevina. Oba se otimaju o prvenstvo, o odbor br. 2 posijednjih je dana pređuzeo posredovanjem svog predsjednika, poslanika Torea, koji s© smatra kao pozvani nasljednik Sonnina, pregovore « TrurrLićem u Londonu, koji sn doveli do sporazuma. Tom priiikom su potiovo bačena na stranu pitanja o predjeIima i granicama, jer su Jugosiovenski“ „predstavnici” izjaviii da u tom pravcu ne mogu primiti odgovomost: njrliov rad je u iuostranstvu čisto propagandske prirode (0, u graničnim pltanjima im nedosiaje svaki autoritef. U prkos te vrlo smnnjivc nadiežnosti, da sc u imc Jugosiavije sklopi sporazum, ipaik je on zaključen. U ostalom je i sam Torre izjavio, da i talijanskt odbor boiuje od iste boiesti. Pošto se najzad dotle došio, tmao. bi 6« uskoro sastati u Rimu zajedničlci talijansko-jiigoslovenski kongres. kao što to javlja Sir Artur Evans u „Manchester Quardian“-u. Pri iondonskom neobaveznom sporazumu kumovali su braća Buxton i drugi autoriteti. U smislu Torreove grupe moraju se uzeti u obzir slijedeće izjavc „Idea Nazionale”: Kriza Pašićeva kabineta potiče još od dužeg vreaiiena. Sto otift još nlje riješena, znak je da postoje veiike teškoće, koje se odupiru »ovom stvaranju. Opozjcija osudjuje Pašićff. što je njegova spoljha>-pontika uz soq*' razumne sile bila slaba, nedo?i;5una i reesigurna, dovela je Srbiju do one osamijenosti, koja je jasno obiJježcna rt govorima Lloyda Oeorgea I Wilsona, Riješenje srpskog pitanja se tamo for« muliše „uspovstavlianjem staius quo ante bellum", što znači odricanje sviji velikih težnji. za koje je Srbija svc žrtvovaJa. Pašić se branio pozivanjen* na vei'iku srpsku katastrofu od 1916.* godine. U ostalom se njegov kabinct naiaizio u icrizi već onog darta, kad je s Rusijom sic-mljen glavni oslonac panslavizma, Nija mu dakfe ništa drugo osiaio, nego da svoju ideju o veliko.i Srbiji baci u zapećak, da ođe na Krf 1 da svojiin potpisom na „paktu" s Tritmbićetm i Kompanljom utvrdi svojc veiiko odricanie.

Traže se DruŠtvo Crvenoga Krsta u t. 1 If. vojnoj glavnoj gubemiji u Srbiji poziva niže imenovana lica da se jave radi primanja novca, i to ako su u Beogradu lično sa legitimacijom (prljavnom lhstom), ako nisu da pošlju tačnu adresu i označe najbližu poštu, koja prima novac uputnicom. Imenovani treba dn se jave blagajniku Društva Crvenoga Knsta u c. i k. vojnoj glavnoj gubemijv g. Marku T. Lelcu, Dcđnačina nl. lfc, svakog Tadnog dana od 2 i po đo 4 t po sata poslije podno sa pozivom na broj, koji se pređ svaklm hnetiom nalazi. Broj 6071 Gjorgjevič Ikona, MiliŠićeva ul. 8; 6072 Siavković Milete pcrodica, biv. siuž. min. fin.; 6073 Krapčević Draga Steve, biv. raden. fabr.; 6074 Mikić obućar kod „2 bela Goluba“; 6075 Nedeljković Sava pekar, Stfška 81; 6076 bfcristić Sava, biv. trgovac; 6079 Melaimed Samuilo, agenf.i 6080 Stefanović Radojice supruga, posluž. opšt, Ratshiska 20; i 6083, 6084 6085 1 6086 Bapiist Andreja, posluž žeij. direkcije, Beograd, Mtetačka 10,

Kiida je 1660. godine stupio na prijesto fbivši Hebbesov djak Kario II, podario je svom učiteiju godišnju rentu. Posljednje godine života proveo jo Hobbes na inunjti jednog svoga bivšeg djaka, grofa Devonshireskog. Na toni tie hiiauju (Hard\vicku) i umro 4. decembra 1679. godmo. — 5. apriia 1784. godine rodjen je tt Brauusch\veigu vio8iths,a i komponista L u d w i g S p o h r. l Još u ranoj miitdosli je pokazivao znatnog muzičkog talcaita, pa je, ubrzo se nsavršivši kod odličniii učitelja, još u svojoj petnajt'stoj godini dobio mjas'to ikoniornog muzikaaita kod vojvođe braiutschvvtiskog. 1802. godine nzco ga je Franz Eck na dalje školovanje i po•veo ga je na svojoj umjetničkoj tumeji ;ii Rusiju. 1803. godinc vratio se Spohi n Jifaun&chVr'dg, CKiaklc se ubrzo profctio kao odllčan VioloniBta, 1805. godiiii, dvbio R mjiirfo gluvitog kapelnika u Gothl, Ovdjc »e oženio virtuoskiiijoan na liarfi Doretfoin Scheidler. Pošto je 1813.—1815, godhie blo kajiuinik ti nokom bevkom pozorišlu, preduzfig je nlužu timjctnlčkti ttirneju pu Itaiiji, Švajcurskoj i HolalidlJI, pa je 1817, godine Ijostavljeii ža kapelnikfl u Frftnkfurlti «a Mftjni, Ovtije »ii davflne »ijtigOVe operc „Faust' 1 1 „Zelnire iind Azor“, koje publika odušeVl/«aio prlmlia. :1819. godine napnstk) je Spolir Frm»>k« furt i portovo predužeo žamašne mmjetnlCke turneje. Rošto Je pro^ao Btlgiju, otišao Je u Paris, pa zatim u Londott. 1822. godine i»ostavijOii je za Idvorakog kftpehiika u Kaweku. Od sa!đa nijO više prednzkmao nikakve trniteje, Vcd |e u svome mm>m boravištu rngvin vtonifl (Mv umjetnfćki i$d. Po-

digao ja kasselski orkestar do znatne umjetničke visine i osnovao je pjevačko društvo za izvodjenje oratorija. Osim toga je u veliko radio kao učitelj i komponista. U to sc vrijcttie ltjegov gias več bio pročuo po cijeloj Evropl, pa stt niu đolaziii učcnici iz svijtt mogućih zemaija. Po smrti svoje pvrc sttpruge ožeinm ae po drugi put unijetnicom na klavi'rtt Marijanom Pfeiferovom. Došavši u sukob sa svojim vladarem 1 njegovHu ministriina, penzio-nisait je 1857. godine. Umro je 22. okiobra 1859. godine u Kasseiu. Spolrr je pored K. M. pl. Webera 1 Marschnera najglavniji predstavnik roinantičke opere roodju njejnačkim komixHitetima. No njegove su opere slabe jx> svom seenarijskom utisku, pa Je s toga objašnjivo, što su one, izuzev „Jcssonde" još za života kotnix>zitorovog isčezle sa poeornica. Isto se tako vlše nikako nc Izvode iijegove oratorije, ma da u umjettiivkom pogledti »tojo na znainoj vlsini. NRtgovo je najznatnije djelo niz od 15. violinskiii konccratn (naročito 7., 8. i 9.). Od klaulćne su vrijedaiOBll i njogovi vioilnski duetl. — 5. aprila 1795. goaitte zoključen je u Bttielu *eparatni mir Izinedju Pnjske i francuske republlkc, Na osnovu ugovora zaključenom u Baselti, Pauska je Istupila i« •avcza protlv Frttncuske i ustupila je ovoj poeljednjoj svoi posjed na lijcvoj obali Rajnc; dwmarkflCijoflotn linijoni, odredjenom docnije (17. maja) progla* šene »u lieke obiastl srcdnjo Njemačke neutralnom zottom, na koju »e nesmiju prenijetl operacije. Od toga mlrn Pruska t i u flvitna daljim ratovima protiv Vftficuflkt osjflfa neutrflin« iv« do> [

1806. godisie, kada je zaratiia sa Napcleonom i kada je biia pobijedjefla na Jeni i AuerstaJlu. Istc godine, kada je zaključen fraiicuisko-pruski mir u Baselti, zaključcn je u istom gradu i mir izmedju francuskc rcpublike i Spanije (22. jula 1795. godine). Tim je mirom Francuska naipustila osvojcne krajev© n Spaniji, Španija je usiupila Francuskoj svoj dio ostrva Santo Domingo, a ob)e sti države odmah zaključile i savez. 5. aprila 1837. gcdinci rodjen je u Londonu engleski pjcsnik Charlcs S \v 1 nbtirne kao sin admirafa CIi. Swinburna i nelke gospodje A s h b ti r mIt a m. Stiuliirao Jo u Etoam i Oxfordu, ali studije nije okončao. Iz studentskog doba datiraju lijcgovl prvl etiliovi, koji se vcć odlikuju veiikim savršemtvom oblika. 1864. goditio putovao je po Evropl, pošto su 8e 1860. godine pojavfle njegovo draine „Tho queen nvother“ i ,,Ro8amomi“. No u Slrim sc krugovima pročuo tek »vojom klasičkom trngedtjom „Atalanta in 'Calydon“ (1865. godi'iie). No zato je Žestoko negodovanje medjtt svojim stnrarodnicU ma iznzvao svojotn ibtrkom „Poems aiid ballads". Ove su pjesine skroz prožetc ČutooŠću, radikalne su kako u političkoni, tako 1 u vjerskom pogiedu. Druge divije zbirke (1878. i 1889. godrne) pod i<stim naslovom znuuio sti uiujereJtije. U njima ima l ptrijevoda Iz fraucusko i klusičke latinsko knjlževlioflti. Kflo prijatclj Mazzinijcv poSvetio mu je ,,A song of Laiy". Prevrat u Fraticnskoj od 4. septentbra 1670. gođlne pozdravio je Swtr,bume u „Ode on the proclamation of thc French republlc , posvećenoj V. Hugo-u. Svojom

lirikom S\vinburne đostiže vrhunac u republikansSconi „So-ugs before sunrise“ (1871. godtne) i u „Songs of two nations" (1875. godine), U daijim njcgovirn zbirkama opaiamo ita prvom mjcstu strasnu lirrku, punu lijepih opažanja, siine opise mora i Ijabav pretna djeci, Veličanstvena je djela dao Swšnbirnie na poiju drame, koje će ge valjda tek u biKkićtiO'S'tl učvrstiti i na scent, Tu valja pomemiti trilogiju iz istorijc nesretne kraljice Marije Stuartove, sastavljenu iz drama: „Chastelard", ,,Bothw'e i ir i ,,Mary Stuart", zatim klasičntt tmagediju „Erechteus". pa „Martiio Faliero", „Locriii’e'" i „Tltc sisters". Manje je poztiat njegov romau sastavljen iz pisama „Love cross-currents“. Od najveće stt vrijediiosti njegova krltička djela, u kojima && brani od napad-a, da sa Rosetii-em i W. Morrisom pred&tavlja pjesničku škoiti is>ključtve Čufnosti. Od 1904. godine počela su izlaziti njegova cjelokupna djela, Swinburne jc timro 1909. godine. Karakteristike VrUednoća pčel«. . « v . Vrjodnoća pčcla poznata je avakolrio. Zria ee, d& $c pčclo, radi pribiranja cvjctnog praba, udale vižc *i».U hoda od evoga pčciinjaka. Poemati'anjcm U novijc vrijeme doilo 8« do uvjerenja, da vrljodnoća ^ijihova prevttžilazi eve ostalo živbtirijflke stvorov« na ronilji. Ostrvo Gvemzner < rastavlja lirokt moreki kanal od Francu•ko, pa m toga ostrva pčeto l«te čak u neVe dalek« fmncusk« rudin« i odande M mćapi pčclinjaku n v«UHm, *a njih,

ter«tom cvjetova pnftka. To je pnt 6d preko 15 engleskih nrilja, koje prekte đvaput na ilan, a leteći prefco morske pn<4ne. nemaju Kgoth ni za jedan fremitik da n* odmore. -«■ Napou pare. i Sa jecluont pregršti kamcnog uglja lnožo gc proizvcsti totiko pare, fia se Bjom teret od 100.000.000 kilogranu moSe podićr za jednu stopu visine. *=•

Poziu m pretplotn! Od 1. aprlla ofpoflnje nova m|esečna I ćeivriaodlsnja prefplatai Molimo, da sc ista za vremena obnovi da bi -sc mogao list bez ikakova prekidanj.i dostavljati. Kod obnove pretplate uniotjavamo, da se uzinu' u obzir ove djene, Pretplata: Za Beograd, za Gubcrnlju Srbijc, la vojuc I etapne poštc, mjesečno 2-60 krtme; Za Beograd sa đostavom u kuču mjesežno K. 3Za Monarhlju mjesečno K. 3'—; Za inoatranstvo mjcsefno K. 450. Plačanja se mogu obaviti poštanskom doznačnicom, a nam<Ml llst je najbotjc kratko požtanskom kartom. Kod preselenja, osoblto kod promjene bojnlh pošta nužuo je, da sc osim točne novc adresa navede i prijašnja adresa, Uprava „Beogradskili Novina** atapna potta Beogred