Београдске новине

Straua 2.

Pefcak

BEOGRADSKE NOVINE

8. maja 1918.

Bro] 118 .

Neđjelja cara i kraljaKarla Baštenska zabava pričuvnog automobilskog odreda. Opžte je interesovanje za bašten«ku zabavu, koja se priredjuje u nedjeIkt. 5. maja, u bašti konaka. Da je interesovanje doista opšte, to najbolie lasvjedočava prodaja ulaznica, ona boUe govori nego li svaka reklama. Pripreme, koje su učinjene u parku, kaieuju. da možemo očekivati siajno izcvodjenje zabave, & sam arogram, kog weć imamo u rukania, dozvoljava reći, iia će svaki biti u svakom pogledu zaidovoljen. Ovo u toliko prijt. što je proKram tako sastavljen, da je ozbiljna nnijetnost naizmjenoe s liumorom zainimljivo složena. Ulatzak u baštensku Eabavu je utvrdjen za 3 sata poslije Ipodne. Istovremeno počinje promenadR i konoerat, koji će trajati do 4 sata. 'ombola, koja poslije toga dolazi, izirnedju 4 i 5 sati, izazvaće opšte interesovanje, jer se zgodici, primjereno jovom te&ieom dobu, sastoje lsključivo ||z životnili namirnica. U isto vrijeme iodržaće se konkurenciia Ijepote, čijt će *e rezuitat Javitl u 5 sati. Vrijemc iztmedju 5—7 sati ispuniće se opštim .vescijem i stllom „Venecija u Beču". Bitke sa konfetlma i koriiandollma ’zaiuijeniće dhzanje balona i hranjenje svili grabljl’viii životinia u menažeriji, kto se nalazi ti vrtu. Napori, kojlma su J iosjetioci dotle bill izioženi. zahtjevau pauzu za odmaranje, koja će trajati pd 5 do 7 sati. Opet okrijepljeni mogu *e nanovo izložiti daljim naporima svečanosti. Od 8 do 8 i pol sati ispallće se monstruozan vatromct, a poslije itoga će biti predstava u vrtnom kabaretu, koja će otprilike trajati do 10 sati, a po tom dolazi na red večera sa gulašem u magjarskoi gostionici. Odmah r.a tim počinje slobodna zabava sa originalnim Schramtnel-ima. a za to vrljeme svira ciganska muzika u inagjar*koj gostionici. Uostalom skrečemo pažnjtt na ngias tt dianašnjem broju Jista. Prograiu vrtnog kabareta. U okviru svečanosti prićuvnog automobllskog odreda prirediće predstavu jedan za taj dan naročito sastavJjeni kabaret. Za ovaj cllj udešena je tt području restauracije vrtna pozornica, na kojoj će predstava početi u 8 i pol &ati uvečc. Bogat prograin i umjetnički glas sudjelovača jJmče za uspjeJt ove pozornice, koja hoće da dade veselo veče sa otmjenom malom umietnošću. Predavanja i predstavjjanja ići će naizmjence u njemačkotn, magjarskom i hrvatskom ieziku. Iz bcgatog prograina naglašais’amo: Oospodju Kaethe Kepplch sa pjesmatna uz lautu. mladjamt pievačictt pospodjicu Margaretu Entner, igrački duet glasovite balerine H i 1 d egarde sa E. pl. 0y5ngy6ssy, poručnika Josipa Balassu, sa iiuSfcrističniin kuplctiina za pjevanje, Friedel L 6 h r y, nekadašnjeg čiana bečkog Sjmplizisslmus-kabarcta, Aleksandra Ivantl-a, komičara budimpeštanskog Apollo-pozorišta, Franiza Moser a, poznatog glumca, koji će ovom priMkom prvl put Izlći pred beogradsku publlku, Ernsta Pollaka. direktora beogradskog „Orfeuma", parodiju „Olhello i Dezdetnona", koju igraitt gospoda B a 1 a s s d i I v a n f I, i sketch „Čarobna košulja" od poručnika Eugena S z e k u 1 e, u kome stt ostm pisca zaposiena gospoda Henrik V a s s i 'Alexander I v a n f i. Konferencijit će držati poručnik Ernst Klinger.

Proljetnia zabava u e. I k. pričuvnoj bofnlcl „Brčko". U okviru nedjelje cara i kralja K a r 1 a prirediće se za oboljeie časnike i vojnike c. i k. pričuvne bolnicc „Brčko" proijetnja zabava, ako vrijeme dtozvoli, 9. maja, a u slučaju kiŠe, idućeg lijepog dana. Zabava će biti od 3 do 4 sata poslije podtie u bolničkoj bašti, na kraju Studeničke ulice. Pozivaju se svl vojni činovnici da s porodicama prisustvuju ovoj zabavi. Prograjn zabave je vrlo zanimljiv, pjevaćc vojnički pjevači, biće taiijanski konoerat, komičnih pjesama, predavanjc muzičkog klovna Jausea, itd. Gostovanje po Srbi.il. Dtt bi 60 časmeimtt, podčasnicima i vojaicima, koji žive u unutrašnjos'.i Srbijcf, pružiLa prilika da povodom nedjelje cara i kraija Karla uživaju u vegelim večcrima, gaatavljeu je jedan orfeumski odjeljak, koji će 4. ov. mj. krenuti na put da prirodi predstave u gradovima Palancj, Jagodiui, Kragujevcu, Krušerctt, Kralje vu j Cačku. Upravnik je tog gostovanja gospo<tin Martin Scbenk, najbolji beckl komičar. ’Pred. atave počinju 4. ov. mj. u PaJanci, a. u ostaiim gradoviina, u kojima će Li!i gogtovanje, predstave će sa primliti oniai redom, kao što su gradovi pobrojani. Prilozl čnsničkc inenažc II. Čist prihod „Pokladnog lista“, koji je izdala časnička mtonaža II, u svoti od 380 kruna, predat je jttče fondu cara i kraija Karla. Traže se Društvo Crvettoga Krsta u c. i k. vojuoj gtevnoj guberniji za Srbiju u Beogradu poziva niže imenovana lica da se jave radi primanja novca g. Tatomirtt Petronijeviću, Knez Miliajlova u!. br. 18. svakog radnog dana od 2—4 sati posiije podne. Kosta Matić, carinski revizor, Požarevac; Porodica Mtlo.vana Ilića, predsetL suda, Novi Pazar; Marija Ra! došević iz Beograda; Julka S. Savič iz Beograda; Kosara D. Rudaljevlć iz Beograda; Živka Blag. Bračinca iz •Beograda; Anka Lazara Nikoiića :z Beograda; Miienija Mitrović iz Atodoševca; MCIenko Jovanović iz Pinosave; Jovanka Milutinović iz Zelieznika; Persa udova Aksentija Pavlovića iz Kamendola; S. Tomić, udova iz Arandjelovca; Stanislava Lj. Matić, udova iz Arandjelovca; Djeca Zlvka Jovanovića, kočijaša; Živorad Vttjić, poreznik; Dragutin Mičović, služitelj; Mita Popović, služitdj; Dragomir Stanković, služiteij; Lazar Petković, polic. čmovnik iz Grocke; Relja Ljubišić, vrtar; Porodica Živojina Stanojevtća, vrtara; M.ara Milana Markovića, finanskog stražara; Sofija udova Popovića, sveštenika; Božana Pavla PavJovića iz Sušicc; Porodica Petra VasiljevLća, služit. tehničkog zavoia; Jelku N. Neškovića; Miiloš Raškovič Iz Vibavne; Ljubica Dragoljuba Perića, služit. iz Donjeg Grada. Grad i okolica Dnevt!; katendar Danas je petak 3. maja, po staiom 20. aprtta. — Rlinokatolicl: NaŠaSće. sv. Križa; pravoslavni: Veilki Petak. Casulčka i činovnlčka kasina otvcrena |e poćam od 13. februara do 11 sati u noćl. C. i k. v o j a i č k 1 d o m: Citaoniea, soLa za pisanie i igranje, kantina. Oivoicno od 7 sati izjulra do 9sati uveće. Slobodan ptlsliip svakome vojnlku. Kinematografi: Vojnl klnouKralja Milana ulici br. 56 (Koloscum): U 3, 5 i 7

tall poslljc podnc prcdstave u gradjanalvo. — C. i kf. gradjanskl kfno na ’ierazljama br. 27 (Parl*): U 6 I 7 sati posUJe podne opšte (predstave, Beogradski orieum (u zlinskom pozorištii, prlje Boulevard): Poletak predttave u 8 sati uveće. Biblloteka za pozajmicu (Balkanslra ullca br, 1, Hotcl Moskva). Otvorena od 10—1 sat prlje i od 3—7 sati poslijc podne. Noćna služba u IJekarnama: Od 28 aprlla do uključivo 4. maja vrtiće noćnu službu u Beogradu ove Ijekarne (apoteke): Dr. P a n 1 ć) Saborna ul. br. 77; D e 11 n i; Kncz Milujlova ul. br. 1; N i k o 11 ć, Bitoljska ul. br. 2; P r o 11 6, Kralj Mtlanova ullca br. 87. Saobraćaj na ratnom mostu Izmedju Beograda I Zemutta obustavljen Je svakog dana od 7—8 30 satl pilje podne od 12.80—2 sata poslije podne. PlaČ majke Božie. S a đanašnjem svečanotri bogoejhtženja u 8 sata. poslijc podrie prilikom iznoJerija plrišf-amce u saLomoj crkvi pjcvaoo fcuveuu koinpozlcijvt pok. St. S t. Mokranjca: P.iaČ majke Božje — niježoviti zhor crkvenih pjcvača od bivšog beogradskog pjevačkog društva. Jsti rirješoviti zbor pjevačo i prilikom uskršnjih praznika u ertlioriioj crkvi porecl I. dijela AlokraujCevc liturgije i — II. dio liturgije ođ Cajkovskog i svečani psalam Davidova: Bože, Bože moj. Pravoslavno bogosluženie u beogradskiui crkvama u toku velike nedjelje i na dane vaskrsenja Hristovog. Pravoslavno bogosluženje u toku nastupajuće vetike nedjelje a i na sSm dan Vaskrsenja Hristovog obaviće se ovim redom i u ovo vrijeme: Na veliki petak: carski časovi u 7 sati izjurra. Poslije podne u 3 sata večernie sa izuošettjem piaštanice; Na veliku subotu: Jutrenie sa pjevanjem statija i obnošenjem plaštanice oko crkve u 5 sati izjutra. Liturgija sv. .Vasilija Velikog u 9 sati priia podne; Na I. dan Vaskrsenja u nedjelju: jutre-njo sa litiiom oko crkve u 5 sati izjutra; liturgija ođmah u nastavku za jturenjetn u 7 i pol sati izjutra. Poslije podne veoeirnja u 4 sata. Na II. 1 III. dan Vaskrsa: Jutrenje u 7 sati izjutra; liturgija u 9 sati. i Poslije podne večernja u 4 sata. Uskršnii program narodnih dobrotvornih predstava. (,,Cast“ i „Ivkova slava“) Za uskrsnc svetke iina'ju Narodne đobrctvome pređstave svoj zasebrij program, i to ovakav: U nedjelju dcc 5. innja kao iu pm cLaii Uskrsa daje se dramatizacija popularne Sremčevo ša’jivc# narodno pripoviietke „tvkove slave“ u prcradbi i režiji g. Ilije Stanojcvića uz muziku i pjevanje; u njoj sudjsluju gotovo svi ghnrici beogradske druziac. Navečc u 8 sali po četvrli put izvodi uspjela pređfltava SudeiTnaoaovc ,,Casti“ .u pozmu toj podjeli. Na drugj dan Uekrsa, ponedjeljj nik, dno 6. rriaja, poriavlja se za šira publiku Sudermamuova a naveče ! j ;0 druga pređstavtt „Ivkove SIave“. Cist prihod Jianrijenjeri jc domaćoj i ratuoj siroiiuji. L'laznioe za svc čctiri prodsLve pix)davaju se u kujižararna „Ju, go-Istok“ na Terazijamfl i „NapreJak" u Knez Alijiajiovoj uiici. Svraća se pakrija puhU'-e, da su ulri 2 u.ice obilježcne Berijpm „ljetiijih predstava“ i to kao: druga (žute boje), tro&i (plavo boje), četvrta (sive bojej i peta (zoleno Lojo) Ijetna predsttu'a — đa no budo pomet

mak. Jedino što dotle osetilt za bol, dušc/vni potres, beše kada mi utnre moj dobri otac, zatim usikoro I brat, koga .voleh više no sebe satna. Ali, mladost sve pobedjuje. Posteipeno, iz dana u dan, prodje 1 to ... Da staneni kod doba iz sedtnog razreda. Sad nastaje ono, što sgm mlslio da ti odavno poverim, afi... ali tne sve nešto zadržavalo, te ne mogolt ,to učiniti do ovog trenutka. I ako sl ml ftajbolji drug, kao braća se volemo, ipak prcma tebi bejah neiskrea ne poNerih ti to, i ako mc je jednako tištalo, grizlo. Oprosti mi, ja te molim! — jer iko z.na da II će tno Još jedan pu,t za•iedno Setati. Oči niu se prl tom tvavodniše isu?ama. Zatim poćuta maio, i, pošto $e tnalo odtnori, produži: — U mojoj uliei, tl znaš, stauujto Još j sada g-ca Mira. Kad sam se doseiio u ovu kudti, blla je, taikoreći, još rkte. Sad joj je 18 godina- Moram priznati, a i sam znaš, da je vrlo lepa; neću ti je opislvati, pošto je znaš, Do pre godinu dana ne obraćah na nju naročitu pažnju. Beše mi kao i sve ostale pozitanioe. Ali od tada, ona se postopeino poče izdvajati od njiltr tnisli mi s« počeše sve više zanimati njome. Kad biti je video, osetio bih kako ml srce jaće zakuca, kako se sav uzrujam, zbtinim, a kad ode nekako sav malakšem, ruke »ni se ohlade, kao da dobijem grozniou. Uvldeh da je volem. Kad blh ponekad sa njome razgovarao lli se šetao, oseićao bih se sav srećan, takoreći aiisam znao za sebe, za mene tada swt nlje postojao... !z njenih pogleda mogoh raznmeti Ua i ona ne beše spram mer aie sasvim ravnodušna. Aii... aii, ne Ktneđoh joj, tie mogadoli joj to priznati. pe samo da sam to krio od nje, ma da ^ ona to mogla i primetitj. ved ne hte-

doli to rećl ni tebi, mome najboljem drugu. U tomc se zarati. Kao što znaš, moradoli napustiti Beograd i otiči. Neko vrerne ostala jc u Beogradu, zatiin je otišia i ona u unutršanjost. Sta je sve zatim bilo, ti znas. Posle velikih patnji i muka, .najzad i ja docliolt svojoj kući, ali lznemogao, porušenog zdravija. Gvde zatekoh i njti. Kao što znaš, više. satrv bio bolestan no zdrav, dok, najz&d, sad sasvim ne pađoli... Svaki dan mi je sve gorc, poznajem dobro svoju bolest i ne mogu se nadati da ću ustat!. Cekatn sutmo dan kad ču završiti sa patnjama ... Još Joj ne rekoh da ie volem. Medjutim, osećam da joj moram to rtči, jer me to neprestano tištl, grize, muči, zato tc molim, preklilijem, kao svoga brata, odnesi joj ovo nekoiiiko reči, da .vidi. da zna; koliko sam je voleo, čeznuo za njom!" —Drhteći.dadcmiotvoreno pismo, kojeodmalt metnuh u džep. Na tijegovu uinornu, Izmučenu Ijcti beliu kapljice od znoia, usne be4e Kao hartija. Zavali se u jastuk, zatvorenih očlju i neko vretne izgledaše kao da spava. Zatim protrlja oči, malo se podiže i osmdiujući %o reče mi: — Hvala ti, mnogo ti hvala! Razgovaralt smo još malo i pošto videlt da k mnogo zamoren, odoh. Posie toga još nekoliko puta bloJ satn ikođ njega. ^ - Jednoga jesenjeg dana, kada jc žuto lišće otpadalo sa drveta, kada se več osećao studeni dah zinte, katfa osetfsmo da je leto otišlo, ode i on, moi dobri Marko... Posto nekoitko dana uzeJt njegoa’o pismo. U njemtt ie istajalo ovo:. „Poštovana g-ce Miro! Kao šio ste verovatno čuit, ležim bolestan, Ko izna; da H ću ustatl, da ii će mo se hadgod još vkfetf. All pre

nego Što me nestane, odlučih se, da Vam otkrijem osećaje svoje, dušu svoiu. Sacl tek vidim da sam to tre.bao mnijc učiniti, ali je sve dockan, I suiviše dookan. Neću biti opširan. Ne mogu. Duh mi je malaksao, rttka mi drkće... Znate li, koliko tma kako se poznajemo? Koliko smo puta bili zajedno. koliko smo sc puta šetaiii? Ali Vam ne ntogoh reči ono što mi beše u duši, ne inogoh Vam reći da Vas zavolelt više no samo sebe... Da, g-ce AUro, ja Vas voleh, ja Vas volem... volem... volem... vlše no sve na svetu. više no sebe samog, i, utnirući, ja ču poslcdnji put izgovoriti: voleo sam te. Ja te volem, moja mila Miro!... A sad... $ad oprostite onome koji vas je voleo i primite posledni pozdrav i,,., zbogotn!. Vaš Marko". V * Nedeljti dana pre nego što će ga zakriilti plašt Smrtl. napisao je Aca tu svoju prvu 1 poskdniu pripovetku. Vraćaun rukopis na njegovo mesto na stolu. Pogled mi slučajno pado i prikova se na odlomak: „Jednog iesenjeg dana, kada je žuto lišće otpadaio su drveta, kađa se već osećao slbdeni dah zinte, kada osetismo da je leto otišlo, ode i on, nvoj dobri Majrko"... Pitao sam se: — Cija li ]e duša oličena u ispovesti o\'e Ijubavi? „Kada je proleće svojim dahom budilo u život celu prirođu, kad se iz jMipoljaka nazvijao cvet. Aca je zagrlio Noć Zivota". Prvom odiomku dodao sam ovo uporedjenje. jer mi se nametnuJo iznenadno pitanje: — Da nije on Ijtibto? Melentile Stanišić.

nje. Ulaznioe s© fzdaju cijeli dan, dauas i eutra, a prcplate s© s blagodarnoiću primaju u 8pomonutim knjižnraina ili u uredništvu „Bcogradskilt Novina‘‘. Traž] se porodlca. Porodicairiterniranog Jovaua P.ctrovj ća, potrebno je da ec javi sudflkoui odjclcnju opitinc grada BĆogradn, radi izvjesnog hitnog SAopštcnja. UskršnJi darov] sirotinjl Upravu Narodnih dobrolvoniiii prodstava dala jo kraj rcdovne pomoći osi’omašenoj lx»grad«koj iriteligenciji još i prilog ou K 500 odLoiu beogradskili go spodja za pomoć jtivaiida i ratno sjročadi. Prigodom pos'jednjc prcdstave ,,C as ti“ predao je g. Toša Milctić trgovac preko člana pozorišta gosp. Gavrilovića K 100 lauo Bvoju prepktu. Isto jc tflko pacplalif u knjižari ,,Napredak“ g. L. Ktcin krana 10. Garđerobarke kod Narodriih dobrot\x>nitli predslava darovak su od fcvojiii Bknorarilh priboda K 45.— za uukrJnji dar beogradskoj sirotinji. Na oviru se danovirna uprava u imc siroLinje n-ijljtpšc zahvaljuj<’. Kiša sa gradom u Beograda. Juće prije podno jrnali smo lijcp pnolj<?tni dan sa 'toplim suncem. Oko podae &e biio naoblaćito, i poslij ? pbđoa oko 3 sala otpočela jc grinljavina, za kojom jo odmah pljusnulfl i lijepa proljctna kiša. Sa kišom je otpočeo da pada i grad, koji je padiuo čitavih 15 minuta. Poslijc toga padala je lijepa kiša pomcšana sa grmljavjnom x sijevanjcm munja još čitav eat, Istorijski kalcndar. Na današnji dan, 3. m a j a 1409. g o d i n e rodjen je u Firenzi Niccolo di Bernardi dci M a c h i a v e 11 i (izg. Malriaveli), jedian od najznamenitijih talijanskih državnika i istoričara. Machiavelli je rodjen u osiromašenoj patricijskoj porodicl. 1498. godine povierena mu je uprava nad drugom kancelarijom floretntinske republrke dodijeljenoj saivjetu desetorice. U više rnaha povjeravane su Machiavellu diplomatske misije kod rimsko-njeniačkog cana, pape 1 francuskog kralja, sa kojih je slao izvještaje, čuvene po svojoj preci/znosti i jasnosti, dulbini slivatanja situacije i bogatstvu u mi’Slima, ižraženim u njiina. Kada su sc 1512. godine Medicejsi vratili u Firenzu, Macliiavelli je smijenjen sa svoga položaja, a posliie još i uapšen pod optuž'bom. da je učestvovao u nekoj ziavjeri, ali je najzad pušten kao nevin. Od onog je vremena većirn dijelom živio na nekom svom itnanju u San Cascianu ne'daleko od Firenze i bavio se najviše književnim radovima. Od 1519. godine na ovamo više puta bi mu se obraćato za mišljenie u političkim pitanjima papa Lav X„ koji mu je povjeiravao i neke manje diplomatske misije. 1 papa Klementij« VII. bio mtt je naklonkn, ali povjerenjc svojih sugradjana Machiaivelli nikada nije mogao ipovratiti. Njegove su komedije („Clizia", „Mandregola") podražavanja Plauta, odltkujtt se oštrom karakteristikom i duhovitim dijalogom, ali Imaju i mnogo rdjaviit straaa. Njegove ,,I s t o r i e fioreiitine" (vriieme od 1215. do 1492. godine) spadaju u najsjajnija djcia talijanske proze svojim djvnim prikazom i živim, planieiiitim stiiom. MachiaveHi-eva najsjajnija djela jesu ova; Discorsi sopra la prima decade di Tito Livio" (u ovoni djelu veliča ustav staroga Rima), ,,D e 11‘ a r t e d e 11 a g u e r r a s e 11 e llbri", a prije svega ,,11 principe“ („Vladalac"; postoji i u srpskohrvatskom prijevodu). Ovo je djelo nćipisano 1514. godine 1 posvećeno Lorenzu de‘ Mcdtci; u njemu Machiavelli opisuje viadaoca, koii poput kalrvog Cesara Borgije bez obtzira na moral i vjeru neinilosrdnom i hladnom mudirošću i dosljednim radom u svojoj državi ttčvrščuje svoju neograničenu, apsolutnu vlast. Od toga vremena uŠao je u običaj za politiku, koja radi na osnovtt razuma, ali koja se nl najmanje ne obazire na moral i pravicu izraz „machkvellizam" ili „machiavelllstička politika", na koji Često nailazimo ti političkim člancima i raspravama. Pruski kralj Friedrich 11. napisao je pod naslovom „Anti-Machtavell", dielo, u kojemu po.blja Machiavelli-eve razloge. Noviii pak istoričari i filozofi. kao Macauiaiy, Herđer i' Ranke pravednije str ocijenili Machiavelli-evog „Vladaoca". Oni velc, da se načela iznescn.» u tom djelu daju opravdati i objasoiti pc-litičkim priiikama onoga doba u Italiji. Machiavellt je, vele, htio tim djelom uputiti pojediue talijamske viadiare. kako će steći i odrŽatl političku moć, pa onda omogućiti preporod Italiie, dotie rastrcavane gradjanskim ratovima i tudjinskim gospodstvom. Ranke veli: „Machiavelli je t-ražio lijeka ftaliji, a našao je, da je stanje njegove domovtne bilo toliko očajuo, da se morao odiučiti. da joj propiše •— otrova". Machiavelli je umro 22. iuna 1527. godine. 1531. godino Izašlo je pnvo izdanje njegovlh cjeiokupnih djela, za kojim su se u toku stoljeća redjala mnoga druga izdamja. O Machi'avelliju postoji vrio zamašna literatura. O njemu su tnedju ostalirna Ipisali: Viliari. Amico, Tommasini, Trlandafilis, Eliinger, Thudichun (pod naslovom „PromachiaveH" nasuprot ,,Antiraachiavell“-u kralja Friedricha ll. ), Fester, Kemmerich. L. Dyer i drugi. — 3. maja 1814. godiue* pošto je Napofeon I. abdikovao 11. apriia, došao

je u Plaris 1 primio je vladu brat giljottuiranog kraija Louisa XVI. kao Louis XVIII. (kao Louisa XVII. računali su maloljetnog sina kralja Louisa XVI., koii je bio dat na čuvanje obućaru Simonu i koji jc umro 1795 godltto kao dječak od 10 godina). Za vrijeme viadavine Louisa XVI.. Louls XVIII. nosio je titulu grofa provenceskog („konite de Provcnce"); čhn je izbila revolucija, on se sa svojim miadjim bnatom (docnijim kraljem Karlom X ) uklonio [z zemlie i stao je na 6elo francuskilt plentića-izbjc^lica („emigranata"), koji su se borili uz austrijsktt i pruskii vojsku, ne bi li pomogir povratiti u Frahcuskoj apsolutno kraljevstvo. Za vrijeme republike i Napo-: ieonovog carevanja engleski dvor t drugi dvorovi neprijateljski raspoioženi pf'Cina Francuskoj izdavali su Louisu zainašne subvenciie, kojima je bez uspjeha pokušavao da izazove kakvu protiv-rcvoluciju u Francuskoj. Vratia se u Francusku tek pod zaštitoin tudjcg orttžja. Pritni’vši vladu, morao je, potpisati tz.v. prvi pariski mir. kojim je Francuska izgubila skoro sva Napolconova zavojevauia. Kada se Napoleon po svome 'smjclom povratkti sa ostrva Elbc opet za kratko vrijeme (100 dana) povratio na prijesto, Louis XVIII. pobjegao je u Gand, odakle se vratio u Parrs poslijc vaterlooške bitke. Lottis XVIIJ. po svojoj prirodi nije bio rdjav čovjek i možda je lično bio voljan, da popuštanjem i blagošćtt umiri retpubltkance i Napoieonove prlstalice. Ali režim, koji se razvio pod njime bio je „veći rojalista od samog kraIja" i zasnovao je strahovit despotizam, koji je nazivan „bijelim terorom". (Bijeia boia bila je za vrijeme republike obilježje rojalista, nasuprot republiKanskoj trobojci). Pod Louisom XVIII. doiazilo je u više niaha do zavjera. 1823. godine vodila je Francuska rat padi održavanja apsolutizma u Spaniji. Pred krai života Louis XVIII. za-> veo je uinjcreniji režim. Na samrtj (umro je 10. avgusta 1824. godine) preporučio je svonte mladjem bratu ? nasljedniku (Karlit X.). da kao vladar' bude umieren i obazriv. — 3. ma;^ 1859. godine objavila je Francuskia (car Napoleon III.) kao saveznica Sardinija (Italije) rat Austro-Ugarskoj. Četiril fraucuska korpusa, kojima su komai>i dovali maršaii Baraguey, d‘Hi! 1 i-| ers i Canrobert i generali Mač Mahon i Niel pridružila su se talijaiiskoj vojsci. Tok ovoga rata pozntK je. Došlo je tio bitaka kod M o n t e bella, Palestra, M a g e n i e t Solferina i t. d.. pa Je rat završen 17. iuia 1859. godine prcthodnim mirom u V i 11 a i r a n c i. koji je potvrdjen konaćnim mirom u Z u r i c h u; Ovim je mirom Austro-Ugarska ustupila Francuskoj (a ova opet Italiji) svojoj saveznici Lombardiju do rijckž Minciia. ; Požari u Beogradu. 30. aprila izjutra poja.vio se požai’ p dvimfl šupama lcuće ,br. 2 u JDiul)’janskoj ulici. Kukuruzovinu na tttvanu j*ldne šupe dala je brzu i toliku hranu požaru, da eu objo šupe do temelja izgorilc, a prištigloj vojno redai-stvenoj pdžanioj četi ostalo je samo, 'da požar ’lokalizuje. — Mnogo ozbiljniji požar izbio je 1< niaja izjutra poslije 4 sata u zgradi nc* kadflšujeg mojsijevskog hrama u Mojsijev. skoj ul. br. 12, koja je u posljeduje vri* fenie služiia kao mojsijevska biblioteka i bogomoij.i. Poslužitelj hrama j«? još u oči toga dana prifujetio pod jednom k!u pom dim i plamen i odmah je pris.upio gašenju, a tad je mislio, da mu jc to ispak> za rulo>m, ori je s paketom knjiga olišao u gpniji hram. Vrativši oko 8 i 'po sati pveče knjige cpet na svoje staro mj«sto, razgledao je još jednom mjesto. r.a komto je ugušio požar i nije ništa suiri. njivo primjetio. AH va'tra je neprimjvtno tinjflla ispod poda i kad jc zahvatiia n, nutrašnju gradju duv:uova i otud tavamcu, ona je došla u dodir sa spoijnim vazduhom, te dobivšl tako novu olnlatu hranu, razvita se u plameuove, koji su odasvuđ izbijdi. I ovđjc je brzo prisiig'a požartifl 'četa zbog oskudice u vodi samo mogln da lokahzuje požar, kome je kao žirtva pafa čiijela zgrada sa svojim ^.amještfljem u ukupnoj vrijednosii od, nekih 10.000 kruna. Ali ta je šteta neznat« na u sravnjeuju p'rema šteti, Što je iz« gorila biblioteka, u kojoj su čuvane krijfjge o scobi Mojsijevaca u Srbiju, odnosno u Beograd, a međju kojima je po svojoj JstoriČlaoj vrijedn'osti i skarini bito i takvih, boje se ne mogu nakuaditi. Vjero. vatno, dfl će taj gubitak ostaviii za so. bom osjetne istoričke praznine. Rad opštinskih prodavnlca. Prodavnice životnih muuirri a opštine grada. Bcograda radiće danas samo prije podne oiđ 8 do 11 sati. UsHjed današnjeg veHkog prav'oslav* nog praznika prodavru"e poslije podn.-: n« 6e raditi. Javna prodaja. Po odluci slarateljskog suda iZk®« 6e se javnoj prodaji zaoetavština P 0 ^* Milana Zivkovića na dan 18- ® a ; ja 1918. godine u njegovom sUuiu u uHcj Karaburma broj 1. Prodaja će počeli u 9 sati prije podne. Rozivaju se kupci, da nn ovu prodflju dodju. Licenciie za iavna prfrediivama. U sinislu naredbe vojuc ži av |J® gubernije u Srbiji. pres. br. 11.594, nu 26. aprila sva su izvodjenja javmu priredjivanja, kao što su: pozoristtc predstave, koncerti, matineje, izložbe, zabavel to fTU *