Београдске новине

Sftana 2.' _ f/Vkksa Ž u j o v i ć Vrlo oštrim riječi»na je naptao Pašićevu poUtiku i tzahtijevao je. da se neodložnitn zaključeojem mira spasu otadžbini prava srpske omladlne. Povodom tog govora ie u dvorani izbila velika uzrujanost. Pop M t n i ć je nasrnuo na Žujovlća, kojl je u času 'potegao sroj revolver I u b i o p o p a •M i n i ć a. Na ovo je ministar vojni general |T e r z i ć ispalio revolver na Aleksu iž u j q v i ć a i n a m j e s t u g a u b i o, Zatim je nastao u dvorani u ž a s a n metež, upravo bitka u potpujiom smislu, utoku kojejei p a š f ć o k t z n u t j e d n i m m e tk oni. Povodom ovih krvavih škandala Pašić je podnio ostavku kabineta. Prijestolotiasijednik Aleksanđar je poslije Paši- | 'ćeve ostavke pozvao opoziciju, da ona> primi viadu. Opoziciia je izjavila, da Je volina da primi vla'dusamopoduslovom, d a s e lodmah pređuzmu koraci za zaključenje mira 1 da dinastija Karagjorgjevića abdicira. Pod takvim okolnostima je PajSiču poslije 25 dana ponovo povjoreno ida sasiavi kabinet. Srpska opozicija protiv ratnih kredita. Bem, 4. maja. Srpski presbiro javija 6 Kria: PriUkoin glasanja u skupštini o ratnim kredidnta od 250 mHijuna dfmara ciiela opozicija je napust ila dvoranu i ua tai način je osnjeti1 a s? 1 a s a u i e. Sporazumne Države medju sobom. Neraspoioženje povodotn objavUivanja pisma cara i kralja Karla. Chiasso, 5. maja. Objavljivasijem carevog pisma nastalo je izvjesno neraspoloženje kod sporaziunnih siia, što se jasno vidi iz talijanske Štampe. Tako kaže Sonnino 1 u „Oiornale d‘ltaiia“, da nije i .od'obravao poiitilcu sporazumnih sila protiv Austro-Ugairske. Caru i Czer- ! fiinu pošlo je za rukom, da svojim manevrinm obmanu sporazum, izuzevši Italijtt. Thne je spriječena velika zaJednička ofenziva protiv Austro-Ugarske, koja je mogla pogoditi cijeli savez središnje Evfoipe. Prancuska i Rusija. Ruski ispadi protiv Francuske zbog l iapanskog iskrcanja u ViadivostokuKb. Berliui, 4. maja. i W o 1 f { o v u r e d objavljuje uc- i koiiko mskih radiograma, koji su u j vezi sa japanskim iskrcavanjem u j tVladjvostoku. Erancuski poslanik J N o u 1 e n s pokušao je da to iskrcava- j nje opravdsi aitarliijom u VJadivosto- i ku, kao š tim, što austro-ugarski i nje- j ntački zarobijenici u Sibiriji hoče ua j esnuju centre za kolonizaciju, što bi ' bilo protivno interesfema sporazuma. ! ćičerln to prebacuje irancuskom poslaniku, nazivttjući iskrcavanje Japanaca gusarskim činom, na koji Rusija ne tnora pristati. Uostalom u Vla'divostoku nema anarhiie, ncgo diktatura savjeta radničkih klasa, kao i u cijeloj Rusiji, koja bi prema tonie takodje trebala biti ugrožena invazijont. Unu kolonizaci.iu u Sibiriji poriče Ćičerin sa protivizjavom američkih časnika. Daije konstatujc Čičerin, da Nouiens' nije učinio usluge odnosima

Nedjcija izmedju Francuske i Rusije. U obiasti ruske republike ne može se trpjeti poslanlk, koji pridonosi slabljenju dobrib odnosa izmedju Francuske i Rusije, Slobcdna Finska. Kapituiaciia crvene garde. — Ogromau pliien. Kb. Berlin. 4. maja. WoIffov ured favlja: Iz finskog glavnog stana se iavlja: Kod L a h 11 a primorale su bijele gardiste neprijatelja da kapitulira. Priveđeno je 12.000 zarobiienika, a zapliienjeno 20 topova, 200 mašinsklh pušaka j 1000 konja. U S1 w a I a k u naše čete naslupaju prema Konv olosu. Dogadjaji u Rusiji. Protest ruske vlade protiv priključenia Bssarabije Rumuiiiskoj. Stockholm, 4. maja. Jedna zadocnjela vijest petrogrcdske brzojavne agencije donosi protest vlade savjeta protiv priključenja Besarabije Runiuniskoj. O.vo je protivno željanta stanovništva, kao i povreda utanačenja vlade sa Bratianuoni, po konve je Rumunjska Irnaia u roku od 2 mjeseca evaikuisati Besarabiiu. To priključenje žele sarno posjednicl. Ovo ipak ne će smetati soilđarnost ruskih i besarabiiskih radni'ka. Podmornički rat Zvanično se javlia: Jedna od naših podmornica, zapovjednik kapetan Neuteutner, djelovala je u Irnskom moru s dobrim uspjeiiom protiv neprija-teljskog trgovinskog proineta; uništeno je 5 naoružanih parnih broaova, skoro svi jaSco natovareni i 1 jedrenjak. Tovar parnih brodova se sastojao skoro isključivo iz uglja. Jedan parni brod je bio natovaren municijom. Utvrdjeno je da je potopljen engieski parni brođ „Bravile" (2093 tone). Svega je, po naknadno dobivenim izvještajima. potopljeno 20.000 bruto tona. Razne brzolavne vijesti. O poiožaju na zapadnom bojištu. Kb. Berlin, 4. maja. Baron pi. A r d e n n e piše u „Berliner T ag e b 1 a t t“-u: Ako tok njemačke pobjede napravi u borbi stanku, onda to ima naročite svoje iizroke. Ovi ne opravdavaju nipošto kalcva bLlo strahovanja, jer leže u samoj prirodi ove crijaŠke borbe, u njenim noviin borbetiim oblicima i tt obziru na veli'ku mastt boraca.

Nedjelja cara i kralja Karla u Beogradu. Sve su priprenifc za nedjelju cara i kralja Karla svršene, pa ie jedina žeija da prvom danu ove plemenite akcije posluži l lijepo vrijeme. Osim bogatog rasporeda, koji smo dijelom več objelodaniii, čekaju posje.tnike još i druga mnogobrojna zgodna iznenadjenja. Ne treba tek naglašavati, da ie svaka kruna čiste dobiti namijenjena dobrotvornim ustanovama fonda cara t ktalja Karla za ratnu sikrb. No i ovom se zgodom upoizoruie da ne postoji nikakovo primoravanje i da se primaju samo dragovoljno pridoneseni prikizi. Vrtni kabaret. Kod vrtne svečanosti prirediće jednu predstavu i u tu svrhu sastavIjeni vrtni kabaret. Program je ovaj: 1. Margareta Eutner: Pjevačko predavanje: Schumann: Noć obasiava

BEOGRADSKE NOVINE ^ ■■ — ■ — ■ 1 * - — g" mjesečinom, Llszt: „LoreJei", Franzr Jesen. — 2. Desz5 pl. Rexa: .Vlastite pksrme. — Kaethe Kepplcli: Pjesme uz gitaru. — 4. Aleksander Ivanii: Dobra tačka. — 5. E. Pollak: liz zemUe gdje teče med I mltieko. — 6. Josef Balassa: Magjarske kabaretske pjesme. — 7. „Otelo i Dezdemona 1 *. CParodija): Otelo: Josef Balassa. Dezdemona: Aleksander Ivanfi. — 8. Frie-dl Lohry: U separe-u, kabaretska scena; Mršava Teodosiia; Starl lisac iz Donje Rajne. — 9. Dr. Milan Ogrizovnć: Humoristička pređavanja. — 10. ,,Začarana košulja" od Eugena Szekule (igraju Eugen Szekula, Henrik Vass i Aleksander l'vanfi). — 11. Franz Mozer: Hans Heinz Ewers: Rabin Iz Krotošina; Fritz Orfiimbaum: Mirisava kletva; 1 još jedna vesela scena iz Tirola od Franza Mosera. — 12. Hilđegarde: Vojničke pjcsrne. — 13. E. pl. Oy6ngyesi: Crtarijo i karikature. Pratniu pojedinih pijesa preuzeo je gosp. Oskar Rubritius. Sviraće na rogu. Vezu sa publikom podržava poručnik EniS't Klinger. Veče Richarda Wagnera. Ulaznice za ovo večc v'eć su gotovo posve rasprodane. U kolibo ih još iina, mogu se dobiti u ćasniCkoj menaži br. 1 5 u knjižamici ,,Jugo-Ist»k‘‘. Ovo 6e več© biti uinjetnički dogadjaj prvoga reda. Vrijcdna beogTadska garnizonska muzika pod vrsnim ravnanjem kapelnika Piro-a drži za ovaj koncerat pokuse već \iše Hedjelja. Kao solista nastupiće prvi junački tenor bečke pućke opcre Heinrich Pacher. Proljetnja zabava c. 1 h. pričuvne bolnice ,,Brčko“. U okviru nedjelje carri i kjmlja Karla održaće se za boiesne časniko i vojniko c. i. k. piičuviie bolaice ,,Brčko‘‘ u Bcogradu p.roljetnja svečanost u bolničkioj baIti na kraju Studeničke ulice, i to u četvrtak 9. nisja, a ako toga dana bude kiša, prvoga naredaoga lijcpoga dana od 3 do 6 sati poslijo podne. Na ovu se s\ r ečanost pozivaju svi vojni činovnici sa svoji.m porodicama.

Grad i okolica Hristos voskrese! Našim’ poštovaiuin čitaocima pravoslavne vjere, kao i svima prav’oslavnim jhi’išćanima, želimo, da današnji svijetli praznik Hristova Vaskiesenja proslave i provedu u krugu svojih miiih i di'agih gpokojmo i zpldpvŽHiijn-at a s neidom u Boga na šuo skorije bolje i rnjriie dane, koji će svakonie, pos-ISje dug t ifi i mučnih rat, bjh patuji, raznihnedaćai samjC’adricanja, donijcti trajni mj|r i epokojst\o. Sa iskrenom željorn, da ti daui što skorije ncu stupe, mi im ckmiftijeino uobičajoni da. našnji pozdrav: Hris tos voskrese I Uskršnji običaji. U srpskoin narodu je opšta izreka: Radujem se sv. Vaskresenju! U narcdu postoji vjerski običaj, da na .Vaekreseuje treha svako da uzma nav o r u, za to su u vreinenu, kad su u Srbiji crkve bile rijetke, Išii manastirski djaci pred Vaskresenje po selima i davali narodu navoru za Jaja>. O Vaskreseruu je običaj. da se tucaju s crveni jaii, pa koja se razbije, ono uzme onaj koji je traizbio. To se čini kod inanastira i kod crkve. Drugi dian Vaskresenja ko ne ode u crkvu na jutrenje, onoga polivaiu vodom. U selima miomci ix>slije jutrenia dočekuju djevojke na bunaru ili izvoru, pa koja nije bila u crkvi, nju baš ozbiijnije ispolivaju vodom, ali to čine i djevojke s momcima.

BroJ 120.

se toaže, da tog dana Idu godišnjaci n crkvu (onaj ko ide od godine do godtne). Od Vaskresenja do Spasova dana govori se, kad se dvofica sretnu na putu, Ih kad ae dodje u kuću: „Hristos yaskrese“ (mesto dobro jutro. fll po: mozi Bog). a odgovara se: ,,Vaktinu vasJaese"«

Javna prodafa. Po odlaci »tarateijskog suda izložičs ge Jftvnoj prodaji zaostavština poč. MiIftbft ZivkDvića, na dan 16 . maja 1918. Bodine u gtanjU’ U ulici Kaiaburma broj f. Prodftja će početi u 9 sati prfje poidne. Pbavaju 8e kupci, da na oru prodaju dodju.

Uskršuje predstave. („Ivkova Slava“. — ,,Ćast“). Kao dnevna predstava. danas u 4 sata poslije podne, daie se prvi put popularni komad iz niškog života, „Ivkova slava“, u preradi g. I. Stanojevića. Nekolika sola, uz pratnju naročito aranžiranog ciganskog orkestra, izvodi g. Raia Pavlović, koji je kao istaknuti pjevač narodnog pozorišta poznat već nekoliiko decenija ciJelom Beogradu. Hor, uiz pratnju istog orkestra, izvodi takodie nekoliko pijesa. Podjela uloga, kao što smo juče javili, nalazi se n najboljim rukeuna. U veče, u 8 sati, prikazuje se Sudčrr raannova drama ,,Ć a s t“. čtji je uspjeh na prvim predstavama zainteresovao i najširu publiku. U komadm učestvuju g. Oavrilović, I. Stanojević. S. Todorović, R. Pavlović, Gošić, 1 gospodje: Taborska, Ruoović, Stokić, Arsenovlć, Pavlović i Todorović. Sutra, drugi ddn Uskrsa, kao dnevna predstava idie Sudermannova hćast“. a kao večernia „Ivkova S1 a v a“. Ulaznice se prodaju u knjižarama ,,Jugo-Istok“ i ,,Napredak“, a pred svaku pređstavu na pozorišnoj blagajni. Knjižara ,,Jugo-Istok“ biće danas 1 sutra otvorena cijeli dan za prodaju. Ćist prihođ namiienjen. kao i do sada>, domaćoj i ratnoj sirotinji.

Vaia ruka doblva baršanovu mekoAi, ako prije spavanja upo« trebljavate Dlana Crčme, a nakon ustajanja Diana Atabester puder. Mala doza l!i tončlć K. 2 velika doza III lončlć K. 4‘—. Može ae posvuda dobltl. Oiavno stovarište „DSANA" Handels A. G., Budapest V. Nddor utca 6 12

VELIKA

LOPTAGKA UTAKMiCA

Traže se porodice. Porodice umriih ratnih zai-obljenika Aleksaadra Pjovačevića i Lazara Novakovića iz Bcograđa, potrebno je Ja se jave 6udskom odjelenju opštine građa Beograida, radi izvj sniog bilnčf' | vMlnlog saopštenja.

IZMEDJU . LOPTAČKOO KLUBA „KRAGUJEVAC* I LOPTAČKOG KLUBA „liOSHI D“

Vjeneanje. TJ ponedjeljak, 6. o. nij. u 11 sati prije podne vjenčaće se u ovdašnjoj rimokatioličkoj župnoj crkvi (Poslanička ulica) gdjica Darinka Krstićeva, sestra činovnioe našeg uredništva gdjice Jeleno Krstićeve sa gosp. Metodijem Neichvataleml. Cestitareo! Srodnici i prijatelji neka smatraju ! ovo za poziv. - i i

održaće se u nedjelju 5. ovog mjeseca :: U ECOŠUTNIAiCU :: u pota 5 sati poslije podne.

Obraća se pažnja pubiici, da će toga dana biti veći broj tramvaja u prometu. UJaznice se mogu dobiti na :-: kasi kod ulaza u Košutnjak.

Posjete u c. 1 k. ćasničkoj kasinf. Za vrijeme tjetnjeg vremenja, a tb je do 15. septembra, časori posjete u c. i k. časničkoj kasini u Baogradu su utvrdjeni do 12 sftti noću. Od 16. septembra poBjete će opet trajati do 11 sati noću. Bibiioteka za pozajmicu fonda udovica 1 siročađi. Ova se biblioleka stalno razvija i napreduje. I joni abonen!i, koji traže magjarsku ljteraturu, mogu biti zađovo'jeni zalihom koje ima u magjarskim knjigD-ma. Nabavka tih knjiga će &e stabo povećaVati premamjeri rašćenja magjarskih abonenata. Uskoro će se otvoriti i hrvatsko O.djelenje. Svj oui, koji se interesuj'u ovim knjigama, umoljavaju se đa se prijave. Opet je došla nova pošiijka njemačkih knjiga. Medju njima se ualaze skoro svi modemi pisci Nov zakupac. Poznati beegradski restorater Miloš Nlkolić, otvara danas u nedjeJju, 5. maja ovs godine Testoraciju kod ,,C a r a“ koju je iz osno-via renovirao i snabdieo sa izvrsnom kujnom, dobrim yinom t Dreherovim pivcrii.

fe— — G EKSP0ZITMA PEjTlHSKE-liGJtRSRE KMK 8 CUUE tmi U BEOGRADU KNEZ MIHAJLOVA 50. GLAVNA UPRAVA C, t K. MONOPOLA PETROLEJA I ŠPfRlTA Bavi se svima bankarskim posiovima, pošiljkama novaca iz AustroUgarske i za Austro-Vgarsku, sa- jj vezničke i neutralne države. Spscilslfto cdjelenje . za ši l janje novaca ratngm zsrofeilanžtitna i iRternfraniffia. Prima uloge j obavlja mijenjanje novca po najkulantnijim đnevnim kursevima. ZGSSbDO GdJClCnjO Zii roliii Zu m vrjfs Irsov. pcslcva. n Osnovna sinvfllca I nrfčave n J 1 232,000100 krnnti. 1 [

prtdstavlja Ifk nienog zavodnika . . , .Ova me je misao ubila ... Beiz riječi otišao sam u drugu sobu i zajecao... Zašto plače nad onom njegovoin fotograiijom? Zašto je krije od mene? Ta ja sam joj sve oprostio, naš je život bio srećan... spučitnuc joi nikada. nisam ništa... Uzroka dakle nema da plače promatrajući njegovu sliku ... Može samo da ga mrzi, prezire kao podlaca i istrgue iz svojih uspomena kao nedostojnog nitkova za uvijek ... Ili... aoh... kad se toga sjetih, čudim se što svisnuo nisam.., možda ga ona još uvijek voli? . . . Takve i stotinu drugih sličnih misli i pitanja IspijaJe su mi toga dana moj rnozak ... Nisam mogao odoljeti srcu i txlidi natrag k njoj S!ušaj“, rekoh joj, ,,ne iouči me... Zašto od mene kriješ svoje tajne?... Ta ia sam ti uiuž i vječni drug u životu... Otkrij dakle svoje srce predamnom i priznaj mi sve... Ta ja ti ne ću nlšta... Ali gledaj... ovaj... kako da tl kažem... ja cd prvoga dana našega braka nisam dirao u tvoju staru ranu... I ne bi nikada do smrti, da mi danas sama nisi dala povoda za to ... Oprosti rai to... no možeš li da pojmiš šta to znači, kad ja nemam izvjesnosti. ko je taj čo,vjek ko te Je prevario j nad čijom slikom ti još i danas plačeš... Možda ga ja pozuam. inožda se i sastajein s njime, možda ga i štujem, a on. zlato, ntožda mi se smije, niga... Možeš ii da shvaćaš to?... Reci mi dalđe ko je on, pokaŽI mi ouu slikn ..." .,Ne mogu!“ — ,,Zašto?“ — ,,Ne pitaj me...“ — ,,Da ne pitam svoju ženu kakvu sllku stavlja u njedra svoja. to jo nemogtićv. Ne budi stoga dJRte i pokaži mi ! je ona jož uvijek bila neutnoUiva. ja pridjoh k njoj, obujmUi jo ■j htjtfdolt da joj onu fotografiju lz njedara izvadfm sllom... Skočija, ic !co

ranjena zvijer. „Puštaj me na miofl Ja ti ove slike pokazati ne ću!“ ,,Moraš!“ — „Ne moram..." — „Ouda ga još uvijek voliš..— ,,Pa... ako?" —■ ,,Ženo!“ — „Kad si mislio biti ovakov ni'Si tne mario uzeti Ui tnogao si me ostaviti prvoga dana... 111 zar misliš, da se rnože zaboraviti onaj, koga se prvi put u životu ljubi?“ — ,,Ženo“, drhtao sam ja „šta govoriš ti to? Ne sjećaš li se više zaklinjanja tvoga prve noći braka, tvojih suza i uvjeravanja? Ja sam držao da si ti sa svoJom prošlošću prekinula, da ćeš u buduće pripadati samo meni, biti samo moja žena ..— ,,To sam I bila.., Poštovala sam te. rodlla ti dijefce!.., Šta hoćeš više? Ne traži onoga što ti dati ne mogu, ne traži da iščupavam iz srca svoje najmiiije uspomene, pa ćemo živjeti i diaije onako kao što smo živjeii dosad... Slike ti pokaizati i dati ne mogu. Priznajem. to ie- on... kad bi ti sliku dala, ti bi ga prepoznao, sliku poderao, a meni onemogućio da ga ikada više vidim . . .“ Prijatelju, ne mogu ti izreći kako mi je poslije toga bilo ... Pogledao sam Je samo, pograbio šešir i odjurio na ulicu ... Lutao sarn dugo, a onda se 1 opet povratlo svome č e d u. Uzeo sam ga na koljena, cieiivao ga, milovao . . . Ono mi se smiješilo, slatko, jediustveno, a kad se ono uočivši majku, njoj još sladje nasmlješilo... onda, ne rugaj ml se, ja sain za volju toga dJeteta nastojao da i opet zaboravim na sve... Nisarn je više ništa pitao, žlvio s njom i dalje, ali moja sreća bjc razoTena ... Od tada su kola pošla nizbrdlce . . . Dijcie se raz\ iialo ! bivalo svakim danom sve veće ... Oovorill su nii, da je tnetti slicno. ja sam se razdragano amiješio i naslojao da pronadjent u onom andjelku orte svoga lica .., Bilo Jo tako lijepo, s craima ko ugalj očl* 1

ma... Te oči nisu moje, a nisu nl Ženine ... biće valjda moga strica . , . i on je crn... to nije rijetkost... Slušaj dalje... Jednoga me dana žena umoii, da smije poči svojoj tnajci. Ko da joj to pdbije? Ostao sam s djetetom sam. Plakalo je, trebalo ga je previti , , . Ne znajući gdje su dječijo stvari, počeo sam tražiti po svim ormanima . . . Nisam ih našao, ali sam našao... sliku jednoga čovjeka s crnim kao ugalj očima, sliku. na kojoj su se još opažali tragovi osušenih suiza... . Aoh. prijafcefju... pojmiš li to?...“ — Pojimam, priiatelju. Pa šta b! onda? „Ništa ... nisain joj rekao ni rtječi, a ni slike tiisam poderao ... ćutao sam i tražio zadovoljstvo u mislima, da se moždd ipak varam i da je moje dijete nalik na strica moga... Sa ženom sam prema spolju I dalje živio kao najsrećniji suprug; kotđ kuće smo znali sjcdjeti i po dva sata zajedino bez ijedhe riječi, ona pletući čarape a ja čiitaljući. Smješili smo se zajednički tek djetetu ka*J natn je domahivalo svojim nralliim ručicama i tepalo: ta-talnatna, ma-ma-ta-ta... Naši susjedi prikazivali nas kao najskladniji bračni par I ljudi nam zavidjali. U toj zavisti ja sam uživao... Bilo mi Je drago što ništa ne znaju i što ne mogu da se na nas nabacuju blatom. Tako mi je to prešto i ii satnu krv... Covjek uopšte voli da se obmanjuje, a kad jednti laž nekoliko puta ponovi, gotovo da i sam vjeruje u nju... Pokušaj to, pa ćeš se nvjeriti... U društvu sani bio zbog toga uvijek nastnijan, uvijek raspoložen ... Kad već u stvari nisam bio srećan, radovao sam se što su drugi pucali od jada vjerujući u vairavi sjaj moje spoljašnosti... U to je vrijem© umro I zavodnik moje žene. Ooa ml to rv!)e rekla all Ja sam enao i nisam

joj priječio da mu ode na sprovod. Mfciri je, razumije se, saopštila da šde sestri... Toga sam daua poslije tollko mjeseci ! kod kuče bi!o raspoložen. Ona je plakal'a, a ja da joj ne smetam otišao u gostionicu. Napio sam se i uveče onako ugrijan, htio đa sa njome 1 opet nadovežem stari intimni život, koji sam prekinuo od dnoga dana, kad sam našao njegovu sliku .., Ona me odbaci... Prekoravao sam s§m sebe zbog toga i opravdavao njen postupak... Ta ne mariti tako dugo za nju, pa onda onako samo u časovitom raspoloženju na dan njegovog pogreba ... ne... i ona je žiivo biće... pa i ako je sagriješila i prije i poslije... nije zaslužila da budem ovakav prema njoj... Ja sam kriv, ja... ja.. ja... Možda nisam treibao da budcm takav prenia njoj, možda bih je drugim postupkom joŠ ipak bio predoblo samo za sebe ... U tim mislima ja sam protrnuo od užasa da sam možda za uvijek izgubio svoju ženu svojom vlastitom krivicom... Pokajao sam se u duši 1 nastojao da se popravim.., No biio je uzalud. Ona nii je dbduše ostala vjernom 1 dobrom kućaiticom, all dalje od toga više ništa... Od ondia živlrn kao živi mrtvac. Ta poznaješ me, a i sam sl takav.,, Ja ne mogu da trčkaram za žcnskinjama. Nl pod živu glavu ne Mh mogao da koju prevarim, a u onc koje čovjek pri tom ne mora varati ne bili obrtsao ni svoju obuću... A tako sam još mlad’, pun snage i volje za životom! Pomisao da će tako trajati do smrii, grozna je.,. Živjeti tek za jeio, stan. odijelo, bez ijubavi i nade u bolje dane, to ti je da sc koža naježi... I više put mi dodje da 9e ubijem... ne mogn, ono dijete koje me zove svojim latom treba hraiiitelja... Drugi put nii dodje da pobjegnetn nekamo daleko tamo do.na kraj svijeta 111 da se makar sada rastavim... ta to bi išlo

lako... pristala bi i ona, i sama mi je to jednom pouudiia, pa da nadjein drugo blće i s njime sprovcidem ostatak života... Ta zar nisam i ja čo.vjek, zar neniam i ja pravo na ono Što je priroda dala ijudima na uživanje?... No jedva da se te misli pojave, one 1 iščeznu... Zašto da to učinim sada zbog pustog matefrijalriog uživanja, kad to nisam učinio ranije, kad sam na to imao više morahioga prava i uzroka?. Sta bi rekno svijet, šta ljudi, šta moje već poodraslo dijete, koje ima prava da doznade, zašto mu roditdji hoće da pokvare prolječe života? ... Ovo ti je evo istorija moga braka, prijatelju moj... Ti me glejdaš nekako čudno... Pogadjam... Htio bi da znadeš, zašto sani se ja danas I pred svijetom pokazao nielankoličan i zašto sani, kađ se nisam odlučio da podjein drugont »taizom, zatajio svoju ženu? ... Reci ću tl u kratko: Jedina od onih dama podsjetila me na moju razorenu tnladost... Oledajući u nju, povratio se u mene onaj moj pritajeni ja i žeija za životom... Oprosti, popraviću to..skoro,,.“ * * * • X Sutradan se sastalo i opet ono omanje društvo diama i gospode. Nas prijatelj je bio blijeđ. vanredno blijed. ali veseo... Mene nije rnogao vise prevariti: . — Hcćete 11 nam danas pricati. da li ste oženjen ? navalila znatižeijno na nj ona mlada dama... — Jesam... već davno sain t srećno ožetijen!... odgovori o« glasom, iz kojega je izvirivala kao nep posmrtna glazba nad viastitim živttn groboni, a ja sam sltvatio zašto je njcgov živort dan bez suuca, njegovadusa bašta bez ruža, a njegovo srce nebo bez zvijezda.