Београдске новине

BroJ 133.

NedjeUa

BEOGRADSKE NOVINE maja 1918.

Sfrafla 8 .

po jednom tačkom, hor gimnazijskih »ičenika. Utisak je od tog pojania bio dvostruk i dvojak. Sirovi giasni materijal je takav, da čoveku zaigra srce u grudma. Izvodjenje ie, zasada, vrlo siabo. Nema, sem jačine. nijedan kvalitet disciplinovanog horslcog pojanja. Ni intoiiacije, ni fraze, ni dinamike, ni vladania taktom i tempcm, ni, najzad, lli najpre, dovoljne uvežbanosti. Medjutim, sve to ništa ne smeta, da isti taj bor, još pojačan, naravno, za tri četiri meseca dana peva ceiu celcatu siužbu ivrio dobro. Mi znamo iz iskustva da to »nože da bude. Djaci su što i voinici. Hor koji morn siušati i doći. Djaci su deca. Hor, dakle, koji je Bogu i ijudtna tako mio. I, najzad, hor. koii bi i Pevačkotn društvu mio bio. Pevačko ■društvo, sa svojom finijom polifonijom 5 kompozicijaina višeg umetničkog iroda, moglo bi onda pojati redje, ali potpimije i lepše. Da li je možda to cno, što bismo f u ovo vreme smeli poželiti i zamoliti? Duhovi 1918. t opet je osvanuo ovaj najuzviŠeniji Jrraznik proljeća i mladosti naše! I opet 6e rascvjetao različak, i opet zamirisala lipa, a uskrsnuia prirođa po biljadu puta |K>bijedila smrt... Kad smo ih prošlo godino proslav. Bjali, držali smo zacijelo, da ćemo ih ove godino provesti u krugu mililr i đracih sv'Ojih... Kruta jezbi'ja odlučila đrugafcije... Nepfijatelji čovječanstva u prkos plemenitih nastojanja središnjih vlasti no ćo još ni da čuju o blagoslovu mira; (ijima još nijo dosta prolivene krvi, pa lioče da so u njoj fornialno okupaju... I iako smo primorani da i današnji svcti Idubovski dan proživimo daleko od srećo Bvoje, daleko od doma svoga... I tako če I danas đa plaču ijube naše, da buđu tuž-, pa djeca nasa... Ali neka! Ovo nas iskušenje nijc ka. jdro da polrese, ono 6o da nas još viš« očeliči. S toga, ne gublto nade svi vi, žfco ivam je zainrk. riječ od bola, što vam srCa krvave i dnša vam se kida... V j e r u j t e i vi, ko šfco vjerujemo I mi, pa će dati Bog da nam današnji četvrii ratni Duliovi budir uistinu ono, žto nam i trcba đa budu: ’dan pouzidanja i ufanja u skoro bolje i ijepše dane.

urad i okolica Prc-dstava ,,Hasanaghiice“. Sinoćnja prva prcđsiava „Hasana gin i ce ‘ bila je pravo umjetničko slavlje. Pred dupke punom kućom odigrana je u skladnoj igri poiiajboljih fbeogradsikili snaga ova potresna tragedija majke i žene, koja po svoioj velikoj čovječanskoj osjećajnosti mora da prodre u dušu i srce svakog slušaoca. i\lalo je liilo koie oko, koje se nije sinoć orosilo suzoni, kad se majka rastajala s djecom i kad ie na Rraju ,,od sevdalia unirla..Velikom sinoćujem ■uspjeliu doprinijela >e vanredno i u tanŽine prostudirana i#ra ’ gdje T a b o rskei g. Oavrilovića, koji se l opet pokazao u svojoj staroj snazi. Mi ćemo se još posebno osvruuti na igru svakoga od njili kao i ua ostale giuince, 1 na sveukupnu režiju, koja je na maJoj f onoj pozornici doista stvorila čuido — a ovdje zasad možemo konstatirati trajan i dukob utisak, što ga je sinoćnja .predstava ostavila u svima. Onima, koji nisu prije poznavali Ogrizovićevu dramu, mogio je sinoć biti jasno, zašto je ,,Hasanaginica“ stekla toliki gjas i popularnosL po hrvatskim 5 srpskim krajevima. Oduševljena publilca aplaudirala je dugo i mnogo, te Izazivala glumce kao i samog p i s c a, koji je tom prilikom dobio prekrasan

vijenac s hrvatskom trobojkom. Večcras se ponavlja ,,Hasanaginica“ 1 pozprište je već rasprodano. Treća je predstava u srijedu dne 22. o. mj. Ulaznice u knjižarama „Jugo-Istok“ i S. B. Cvijanovića. Čista dobit ncdjelic cara I kralja Karla. Dovršena je prva etapa velike dobrotvorne akcije, nedjelje cara I kralja Karla. Prema iskazima. koje smo do'bili, palo ie do sada čistih K 200.000, a dok se ova akcija zaključi, ova će se svota još I znatno uvećati. Da se dodje do ovako sjajnog rezultata zasluga je svih bez razlike, kako časnika, tako i vojnika. Oni su svi imali samo jedan ciii pred očhna, da ovo djelo ljubavi što bolje uspije, ne htijući dopustiti, da propadnu nemoćni junaci, invalidi. a isto tako ni udovice i siročad poginuliii vojnika'. Za fond cara i kralja Karla. Kao čistu đobit svojo svečanosti 27. aprila navela je oentrala za iskorišćavanja žetve c. i k. TOjno giavne gubernije za, Srbiju svotu od K 5237.14. Ova sa svota dijcli kako slijedi: časnici i činovhici cloprinijeli su K 3460.—, I. slavonska pecara šljivovice i akcijsko društro za iskorišćenje voća u Brodu na Savi K 1000.—, tvrtka Max Kiinstler i drug u Budimpešti K 600., beogradska tvomica šećera K 600.—, Inžinjer Karlo Christell K 500, g. Aleksanđ&r Frey K 200.—; ukupno krana 6160.—, od toga režija i troškovi kruna 922.86, ostaJo dakJe čistili K 6237.14. Umro. Ljubomir Radenković, sin g. Radenka R a d e n k o v i ć a, ovd. štampara, preminuo je iuče poslije dužeg bolovanja. Pogreb će mu biti danas u 11 i pol sati pnje poone; stan Daničića ul. br. 9 (Mitropolitova bašta). Iskreno saučešće ožalošćenoj porodici! Za beogradsku sirotinju. G. Gustav A j z e n k o 1 b, mesar, priložio je sirotinjskom odjelenju opštine grada Beograda svotu od 40.kruna kao svoj prilog, da se podijeli beogradskoj sirotinii o prošiim Usrkršnjim praznicima. U mjesto pomena — za dom ubogih starica. Gospodja Persida i v k o v i ć priiožila je sirotinjskom odjelenju opštine grada Beograda svotu od 50 kruna u mjesto trogodišnjeg pomena svojoj sestri K a s i j i Drag. M i 1 e t i ć a, kao svoj prilog za dom ubogih starica, Avala. Uz današnji broj „Belgrader Nachriđitena“ izišao jo 10. br. polumjesečnog njemačkog iiustrovanog dođatka ,,Avala“. U ovom broju izišao je članak Srećka Z i n d 1 a: „Srpsko seljačko gazdinstvo* 4 , sa slikama iz života srpskog seljaka. Klasna lutrija u korist udovica I slro6adl. Kad je sijedi monarii, Franjo Josip I. jedared rekao: „Sve za dijete!" svi su ponavljali tu riječ i davali priloge punim šakama. Ali sada. kad rat već Četiri godine bjesui po zemlji, te zađaje ljute rane, onda se ove ne mogu nikada zaliječiti, no jedva — ublažiti. Danas treba više. Briga cara i kralja Karla važi ne samo za djecn, nego i za udovice, kojc su đomovini za Ijubav žrtvovale svoje muževe, koilma je rat ođuzeo hranitelje. Poslije skupljanja priloga, đobrotvornih predstava, nedjelje cara i kraIja Karla, sada je došia na red klasna lutrija, za koju se unaprijed nije ni znaio. Ova dobrotvorna lutrija stoji pod upravom direktora centraine monopolske upravc i poslovodje, a po odobrenju c. i k. vojne generalne gubernije. Juče je počeia rasprodaja lo-

— Ta onog, što je čuvao stražu reče Tima. — Vecao sam ga za šljivu pod prozorom, a gospodarev ga pandurčuva,.. Vaš Andrija! — reče, okrenuv se meni. — Alal ti vera, Timo! Be jesi ti neki Kraljević Marko! Za sve to vreme Zivko stoji, zamišljen. i ne gleda ni u koga. Onda pogleda Timu, pa opet spustl oči i pridje mu naokriške. Timi okrete lice, ali očiju ne diže: — Tiino, brate... nemoj da se Ijutiš. Hvala ti ko jednom bratuJ Ovaj.., znaš... šta? ... Oči mu se navodniše: — Ovaj... ako ćeš da se pobratl'mo... i ovaj... da se poljublmo! Tima ništa ne odgovori, samo obrisa rukavom od košulje usta, I pba se cmoknuše. j Sad svi navališe da hvale Timu i da mu se čude, a Zivko razduvava žeravlcu. da puhorom zaspe Tlmi ranicu na glavi. — E, sad da častiš, Timo, — reče ićata. — Sad ćeš dobiti onlh dvesta dukata. što si uhvatio Nikodija. Timu nešto štrecnu, kađ ču to. Brzo""pogleda na Staniju. onda pocrvene do ušiju i tako se zbuui, da podje pravce na vrata da beži. — Stani! Kuda ćeš? — viknu ZivRo, kojl Je dotle razduvavao žeravicu i ne ču ćatinih reči. — Zar ti misliš tako da odeš iz moje kuće? Već sviće. IiaJduke privezašc Još bolje, pa ih odvedoše u buvaru. RakiJa se nemilice lije, a Zivko i Tima Pgrejali se. pa se neprestano grle.

— Znao sam ja, more, tebe... jakako!... Ne znaš ti!... Ai* si jaki, pos‘ ti tvoj, kd jedna zemlia! A Stanija? Kao dete kad se ispiače za igračkom, pa je onda dobije. Obrazi se zajaprili, viažni kao breskva!, kad na nju pađne rosa, oči se svetle, pa se čisto oblizuju. * O Velikoj Gospodji video sam na vašaru Timu sa Živkom i Staniju s majkom. U Stanije beše kondja na glavi. Ćuh, kako Tima reče Zivkovoj majci ,,neno!“ Nadjem I sreskog kapetana. Setlm se I upitam ga: — Ama je 1‘, bogati: ko Je ovaj Tirna i kakav je to čovek? — Mirna jedna i poštena duša odgovori kapetan. — On je iz preka rodom, pa je tamo služio u vojsci, dok mu neki magjarski oficir ne opsova sveca rackog. Tima oticira kundakom u prsl, pa bež* u Srbiju! Hoće sumrak, a kolo se sve srdačnije razigrava. U Time tozluke 1 kajiši na opanciina, prepleteni kao i u Zivka. Zapleće nogama i cupka. Svet se vrzma, gura i dere. Digla se prašina da te udavi. Čvari se pečenje, prašte puške, lome se 6aše, gudi prdaljka na gaidama, mirišu lickterski kolači, a nakićen Živko pod čatrom hvali svoga zeta: — Ovaj će djiđo za golu sablju uhvatiti!... Jakako!... Nije se rodio onaj, koii će se s njim u koštac uhvatiti. Nema tu... nego .., pravi Srbendal... Jakako...

zova, te se već sada primjetilo interesovanje, kako vojske, tako i gradjanstva. Glavni zgoditak je odredjen sa K. 60.000.—, i izvjesno je. da će uprava moći reći već prvog dana vučenja (ono traie od 20.—30. juna), da Je sve rasprodato. Cijeli lozovi iz ove lutrije staju K. 24.—, a polovina K. 12—. Ćetvrtine 1 osanine neće se prodavati. Polovina prihoda iđe u korist c. kr. austrijskog fonđa za udovice 1 slročad, a polovina u korist kraljevskougarskog nadleštva za ratnu potporu. Aspernska proslava u Zemunu. C, 1 k. pješački puk br. 31, koji je godine 1809. slavno učestvovao u bitci kod Aspema, pnredjuje povodom godišnjico te bitke proskvu u Zemunu. Tim povolaom bićo danas u 9 sati prijo podne u zemunskoj pravoskraoj crkvi evangeličko Bogoslužje, poslije kog će so vojnicima jednim govorom objashiU značaj fcoga 'dana. Izdavanje peiroleja. Od u(Oi~ka, 21. or. mj. počinje izdavanje petroieja na osnovu kupona br. 21. Izdavaće se po J2) dva litra petroleja na svaki kupon. Kuponi kao i đo sada moraju bili ovjereni. Botrošači moraju podfći svoje sljedovanje u petroleju najduljo do 1. juna. Kao i do s&da pctrolej so piodajo posredstvom gdje Jelene E g a n ov i ć, Braćo Nedića, ulica 25. Javna prodaja. Po odiuci starateljskog suda izložiće se javnoj prodaji zaostavština poč. Nikole R a š e t e na dan 27. m a j a ove godine u niegovom stanu u ulici Staro Crkvenoj broj 24. Prodaja će otpočetl u 9 sati prije podne. Pozivaju se kuocL da na ovu prodaju dodju. Vojničko kupatilo u kadi I parl Ovo kupatilo otvoreno je danas (prvi dan Dubova) kao i svaice nedjeljo do pola 1 sat poslije pddne. Drugog đana Duhova je otvoreno kupalilo kao i svakog radJlOg đ&na. Nadjeno. U Hiiendai-Sivoj ulici je nadjena juće jedna kožna rućna torba srednje veličine, b prevlukom od sivog platna i raznom sadržinom. Ko ju je izgubio može je, pošto 6o kgitimiše kao vlasnik, 'dobiti u urednišlvu „BeogTadskih Novina'* izmedju 11 i 12 prijo i l i 6 sati poslijo podne. Opskrbl se sam. Ovaj je problem riješen, ako si sva> ka domaćica nabavi „Jab“ aparat za kuhanje i „J a b“ stakien-e posude za konserviranje. Higijenička. jednostavna upotreba, neogranioeno trajanje. Uostar lom upućujemo na ogias na 5. strani.

A. Grin: DAN ODMAZDE (Nastavak). Mary dobaci Stanhopeu pogled pun radosti i sreće, pa zatim ođe za ocem u drugu sobu. Tek što je prošlo nekoliko trenutaka, a starac se vrati, brzo ode do sanduka, u kojemu je biio njegovo skriveno blago, saže se nad njim, otvori ga. izbaci iz njega ono staro odijelo i zatim sa nekom putničkom torbom u ruci beiz ijedne oproštajne rijeČi izadje iz sobe. Pomoću neke umne naprave mogla se ona prostirka na dnu sanduka jednim jeđiniin potezom ruke pretvoriti u lcesu za novac. Stanliope se nalazio u nezgođnom poiožaju. Dokle je god Mary bila bez ikalcve zaštite i sama, bila rnu je dužnost, da joj se nadje. Sada paik, pošto jpj se bio vratio prirodni zaštitnik, stvari su sasvrm drugojače stajaie. U najmanju mu je ruku izgledalo vrlo čudnovato, što mu ie g. Evans htio povjeriti ćerku, a da ga ni za ime nije pi 1 tao. To je prikazivalo u još suinnjivijem svjetlu ovoga čovjeka, koji je ta^ fco bezobzirno stavljao na kocku sreću I budućnost svoje kćeri. Obuzet takvim i sličnim mislima, Stanliope I nije opazio, kako prolazi vrijeme. Najzad mu se ip&k dosadi čekanje; izvadi sat i prislušnu. U susjedhoj sobi vladala je potpuna tišina; nije čuo ni Maryn laki korak. Riješl se da pričeka još pet ndnuti. Sada je bio odjednom toliko nestrpljiv, da je zakucao na vrata još prije isteka tih pet miuuta; pošto se niko ne odazva, on otvori vrata i stupi u sobu. Soba je bila prazna, a na drugom njenoin kraju biia su otvorena vrata; ova su vrata vodila na neki hodnik, kojim ste opet kroz neku sporednu kapiju mogli izaći na ulicu. To je značilo, da su otac i kći bill pobjegU i da on možda nikada više neće vidjeti ljubljenu djevojku, najljepšl san njegova života bio se rasplinuo. Stanhope je taman već htio napustiti sobu, kada na stolu opazi novac što ga je bio ostavio stari Dalton da ga on da Brownu i njegovoj ženi. Šta li će njih dvoje misliti o iznenadnom biegstvu oca i kćeri, tek pošto se otac bio vratio? Stanhope je smatrao da mu je biia dužnost da dodjc đo sporazuma za Brownovim, ma koliko mu bio odvratan taj zadatak. Stari obućar Brown, neki prosjed, namršten čičica sjedlo Je u nekom ćošku sobe i rađio je, pa nije nl obra-

ćao pažniu na mladoga čovjeka. No tlm se radije odmaii upustila u razgovor stara Brownovica. Ona požudnim gestom dohvati ponudjene joj banknote 1 obeća da neće ni rečl govoriti o tome, da je Dalton dolaizio i opet pobjegao sa ćerkom. Tačno je, reče, da je lliepa mlada gospodjica za idućih tri mjeseca u naprijed platila kiriju; ona će, veli, zaključati sobu, pa bilo da će se gospoain Dalton vratiti, bilo da ne će, sačuvaće mu stvari kao da su njene vlastite. A tnladi gospodin neka samo ništa ne brine. „Nego još nešto,“ uzviknu Stanhope, prekidajući je. „Ovdje u kući stanuje neki gospodin, sa kojim imam da govorim, ne niogu da se sjetim kako mu bijaše ime; krupan je i plećat, a po licu je sav rošav.“ U taj inali bio je ustao stari šuster i htio je odgovoriti Stanhopeu na to piianje, ali ga žena prekide. „Takog čovjeka nema ovdje u kući,“ brzo će ona. (Nastaviće se.) Poslijednje brzojavne vijesti NOVE ODREDBE ODNOSNO RATNIH PODRUČ.JA. Istočno ratuo područje otpada. Kb. Beč, 18. maja. ,,W i e n e r Z e i t u n g“ objavljuje odredbu niinistarstva unutrašnjih poslova od 17. maja 1918. o iznijeni granica ratnih područja u Austriji. Prema tome je vrhovno zapovjedništvo vojske na osnovu čl. I. naredbe ministarskog savjeta od 17. a.vgusta 1915. u Izmjeni dosađašnjih granica ratnih područia odredilo ovo: Istočno ratno područje otpada. Jugozapadno šire i uže ratno područje ostaje isto. — Ovo važi od 20. maja. ODLAGAN.JE POTPISIVAN.JA N.JEMAČKO-ŠVA.JCARSKOG PRIVPEDNOG SPORAZUMA. Usliicd francuskcg protesta. Kb. Berlin, 18. maja. ,,No r đ d. A 11 g. Z e i t u n g“ donosi vijest ,,F r a n k f u r t e r Z e itung‘‘-a iz Švajcarske o odiaganju potpisivanja njemačkc- švajcarskog privrednog sporazunia:. U trenutku kad su izaslanici htjeli svečano pristupiti poipisivaniu, izazvani su švajcarski izaslanici iz dvorane u predsoblje staleškog savjeta pa su se brzo vratili sa izjavom, da savezno vijeće žaii, što ne može odobiiti potpisivanje sporazuma. Predsjednik saveznog vijeća odraah će stupitl a vezu s njemačkim pcslanikom. U istom času je došao u dom saveznog viieća fra’ncuski otpravnik posiova ! izjavio, da će iako Švajcarska potpiše dotični sporazum s Njemačkom, Francuska povući svoju ponudu za ngaij, a ako bi taj siučaj nastupio, onđa bi to u isto vrijeme značilo privredni rat protiv Švaicarske do krajnih granica. Glasovl niesnačke I švafcarske štainpe. Berlih, 18. maja. Povodoni odloženog njemačko-švajcarskog sporazninia us’.ijed ptolesta fraocuskog poslanika u Bemu, đoznaje ,,Y o sslsche Zeitung“ iz Rima. Cijeh spor odnosi so na pitanje, da se ugalj ovdje uvijek smatra samo kao šrcdštvo za fabrilce, a nilcako kao sirovina, koja se vidi u gofcovom fabrikatu. Ova dosjetljivost dopušta sporazumnim siiarna da izjavc, kaio ne mogu Svajcarskoj dopusliii, da izvozi u Njemačku izvjcsne fabrikale, za koje je ona đala sirovine. Sa dnige slrane Njemačka nema pmva, da Svajcarskoj odbije sredstvo za fabriku, bez koga se uopšte ne inože nlšla stvorili, daklo takodje rh oni Tabrikali, koji samo posredno pomažu ratnu privredu. Kad je frnncuski' otpramik posiova stvarno objavio, đa će švajearski priejm ugovora imati za posljedicu, da će Francuska svoju ponudu uglja povući i objavili Svajearskoj ekonomski rat do krajnosti, otkrio je time i ‘člnjenicu, da cijela Francuška poiuda nije ozbiljno ni mišljena. ProLivijei.ije Francusko odnosi so samo na klauzulu, kO]n predvidja uvodjenje njemačke kontiolo u slučaju neliferovanjo sa stfane Francuske. U ,,Bunđu‘‘ se kaže: Da je ovo borba neprijateljskih diplomala za ekonomski 'položaj Svajcarske, fco jo posljednjih dana bi!o jasno svakom Čilaocu novina. Ali mi no možemo zanhsiiti, da zaraćene strane ozbiljno hoć* da nam oduzmu ekonomski osnov tako potreban za našu neutralnosf, koja je u opštem interesu cijele Evrope. RAZNE BRZOJAVNE VIJESTI. Okružne uprave u Ćeškoj. Kb. Beč, 18. maja. Kako listovi javljaiu, doniječe sutra zvanični list min'starsku odredbu 0 ustanovi okružne uprave u kraljevinl Češkoj. Debata o plsmu cara i kralja Karla u engleskom donjem domu. Berlin. 18. maja. ,,Lokalanzeiger“ donosi ovu vljest iz Haaga: Prema jednom londonskom brzojavu, sutra će se u donjem domu voditi debata o pismu cara 1 kraija Karla. Vjerovatno je da će Lloyd G e o r g e tim povodom uzeti rlječ. tflkn isto će l Balfour govoriti pri

svečanom ručku saveza strane štam'* pe. koroe će prisustvovati svi stranf poslanici. Pltaoje o budućnosti Lltve. Berlin. 18. maja. ,iokaIanzeiger“ donosi ovfl vljest iz Drezde: Litvinska vlada je izdala ovu izjavu: Vijest. da u Litvi ne postoie nikakve simpatije prema Sasima, već je i s toga netačna, što saski vladini krugovi nisu đo »ad imali nikakva povoda da pregovaraju sa zastupnicima Litve. U ostalom se na mjerodavnom mjestu izjavijuje, da će litvinsko pitanie vjerovatno tek prilikom zakijučenja mira doći na dnevni red. Berlin. 18. maja. ,,B e r 1 i n e r T a g e b 1 a 11“ jaylia iz Drezdena: Sve se ozbiljnije prosudjuje mogućnost veze litvinskog prijestolja sa saksonskim. Izvjesnl znacl pokazuju ponovo, da su veoma daleko došli pregovori izmedju Berlina ) Drezde. U datom slučaju bi se čak pristalo na neke pogodbe, koje nijesu baš bogzna kako korisne za Sakson« sku. Sama saksonska viada izjavljuje, da odluka nije tako blizu, kako to štampa nagovještava, i da se prije svega mora čekati na odluku Litvinaca, čije se pravo samoodredjenia apsolutuo mora čuvati. Najposlije, ako' bi sve instance đošle dotle, da tu vezu ustanove, tada mora svoj pristanak dati takodje i saksonski zemaljskf sabor, Eiigleski mlnisiar o savezu uaroda posliie mira. Kb. Rotterdam, 18. majafc Engleski ministar rada Barnes je držao u Londonu govor o savezu naroda, u koine ie izmedju ostalog rekao: Prijem Njemačke u savez naroda ne smije se smatrati kao milost. Od Njemačke se mora tražiti, da stupi u savez naroda. Jedan od uslova za mii) mora biti, da Njemačka stupi u savea naroda. Borbe u FiuskoJ. Kb. Stockho’m, 18. maja. Izmedju finske bijele garde i engleskih i ruskih voinika hilo je borbo kod Vagornskog. Bijele gardiste su izgubile bitku i morale su pomenutO mjesto napustiti.

ICčerka brižne majke inožs saino tada biU li|cpa, ako Jma uvijek ko<1 !:ud« Dlana Alabaster puder I Creme kojl se posvuda ffiogu dobitL Mala doza ill lončiđ K 2'—. Velika doza iU lcnćlć 4‘Glavno prodavalište: „Đ!ana“ trgovačko A. G. Budlmpešta V. Nždor utca 6. 2 ER'POZiTSKA FESTIHSKE-IKI1RS8E HEBSIAUiE BftNKE U BEOGKAOU KNEZ MIHAJLOVA SO. CL.AVNA UPRAVA C.! K. MONOPOLA PETROLEJA I ŠPIRiTA Bavi se sviina bankarskim poslovima, pošiljkama novaca iz AustroUgarske i za Austro-Vgarsku, sa* vezničke t neutralne države. S pacigalno cdjelenja za sl iaanje novaca ražnim zarobljenicima I interniranima. Prima uloge I obavlja mijenjanje novca po najkulantnijim dnevnim kursevima. ZflSEllflO OllJClenJe ZQ robn zo sve vrsle trm posiovo. n Osnovna glavnica I priCuve n 1 232,000.000 kruna. | [ " ^ VELIKA LOPTAČKA UTAKMICA IZMEDJU LOPTAŽKOa KLSJBA E uf tw <C 36902 I LOPTAČKOa KLUBA „SEOGRAD ' 1 održače se u nedjelju 19. ovog uijeseca :-: U KOŠUTNJAKU :-: :: u pela S satl pesllje podne. Obraća sc pažnja pubiici, da će toga daaa bitl većl broj tramvaja u prometu. Ulaznlce se mogu dobiti na kasl kod ulaza u Košutnjaku