Београдске новине

Strama 2.

Cetvrtak

BEOGRADSKE NOVINm

Ratna izložba voine glavne gnbernije za Srbijjt Budimpešti. (Piš« Adela Milčinovlć.) II. U ircćemi odjelenja zaprcma zdrav. Stvo najveti dk> proslora sa rnnogim jlustracijarna svih moguć;h siućajova ozBijeda, operacija i ozdrav'ljenja, iz prakso stožemog liječnika Muts clicnbacher a i dra Felixa S t e g e 1 b a u e r a. Tu su i Cctiri modela: Mođel donjo tvTdjave u Becgrađu sa kužnim barakarna, modol riječnog kupatila u Valjovu, pamog kupatila .u Gor. Milanovcu i zavoda za raskuživanje u Valjevu. Vidimo i jedau imprcviZovani Btroj za raikuživanje, naćinjen Lz feajiduka. Rudarstvo izložilo je jedan Ve. liki i zanimavi toodel aulnic«, prim;eike Bviju vrsti ruđaća, kao š!x> i folografske jsaaimko iz rudnika Ripanj, Zajača, Kru. parij, M a jdanpek, Dobri polok. I 'vatrogastvo zastupano je sa, jiekim matcrijalijama, kcje su nađjene p:igodorn lokalizovani'n požara. Čctvrto odjelenjo sadržaje: a) Povijest oružja u Srbiji. Tu vidimo sve vrste oražja, počamši ol jiajprimitivnijega šz kamcnoga dola, pa đalio bakrenpg, bnončanog i željeznoga doba do divno ukrašenog oražja srednjega 5 novoga vijeka, te jednosiavnih savrresaih pušaka, kojc u sadašt^ici, U ovomo teškome ratu igraju vaižnu u'iogu. „Zanimiv je i „Top Kara Gjorgja‘‘, iz čijeg je otvora saiivena srpska kraljevska kruna. b) Zandarmerija dala je nokoliko stvari, kojo naročilo skreću pažnju posjotilaca Jzložbe. A školska ‘djeca, koja dolaze ovarco u pratnji svojih nastavnika, mncgo se tu zauslavljaju i ko zna, kakove s'e romantično slike stvaraju u niihovoj maštil To je mođel j.lisovaćke razbojhicke špiljc' - , zbhka komitskih pušaka n „komila i njegova oprema'*. Odijclo, pojas s r.abojijina, puška, prljava lorba, nož 'i slika leomite. Zgođni su modeii žandarmerjsko j poslaje n Rudicama i Crnatovu, te skroviŠtc'izvidnog voda 11/13 u Mostar ChriStanu na cmogorsknj granici. U srcdini ovoga odjclcnja sioji popr- i sje vojnog glavrog guvčmera taruna j lihcnrena, šio ga jc m.odclovao kipar M. pl. Matschcko, a ifcu je i pot port.eciieža prof. Landaua, koji prikazuju baruna Rhcmcna, naČelnika glavnoga stožera Kerchnavrea, podmaršala pl. Rabića, zemaijskog civiinog komcsara pl. Kusscvicha i kapelanallorman na. Imade tu i mkoliko zastava, medju njinvi i ona, koju su Srbi pod Knićanirom godine 1848. otcli Magjajrimia i k*jjti je sada Opet đošla u magjarske n.ke, te sc čuva u peštanskom uarođnom muzeju. Zanimive su i fotografske snimkc iz j Bi'pskih sda i gradova, kao. što icnačetiri j pjbuma: „Fotografske snimko jz ratova j Srbije i Crr.o Gore s Turskom (1912.) i Bugarskom (1913.)“. Peto odjelenjo: a) Promctaia: Mcdel žrljezncga mosla na etapnoj cesti Divci—MionicajBabović, kojfc su Srbi prigcdom s\x>ga uzmaka preko Kolul.are j s-ni 1914. razrušili i novo sagradjcr.o,- mcsla na i tome rnjestu. Model sfcuoga kamcncga mosta preko Vapo; mođel So'ijinoga mosta pveko Mikiševe i staiog ruosta proko i. te rijeke; modei novoga drvenoga mosta na cesti Ivpvi Pazar—Sjcnka; modci iurskoga mosta u Vueitmu. ])) G r a d j c v n i o d i o zastuj: arr jo takodje sa nckoiiko rr.o’c’a fcalco: tursko turbo u tvrdjavi heogiadskoj, klupa cara Viijema ua Kalimegdanu, grob kralja Alek-

sandra i njegove gupruge u starof srpskoj crkvi, te mnogim fofcografskira suimkrma o cesfcogradnjama i sličnom. c) Gubernijska štamparija izIožila je knjige i tiskanice, ko;o su kod nje štasppane, (e jedan primje’.ak karnenopisa u višo boja. I pjavine u sva tri jezika leio daevEO tu na siolu, pa su posjetio' i osobiio ugodr.o jznenadjeni, ka:l ugledaju „Bclgradi Hirck‘‘. Veiiku pažnju pobmijuje, — naročito kod djeco — model lijepe ladje „Szofija Hercegno", na lcojoj s i prhddice sve visoke K&iosti doputovale u Boograd. Jedho posverna zasebr.o odjelcnje čini još carinara, državni monopoii, iz\ ješiajni ured, ured za evidenciju i uprava za izdavanje isprava (irasoša), putničk* ođio, nadzoriiištvo za ratne grotove, i ratni zarobljenici, u kojem takodje imade dosta zanimiva materijala. U paviljonu, sagradjer.om po jednoj tipičnoj srpskoj mcbani, izloženi su produkti ze ml jo r adništ va, sr.d šnj.ce za fslcorišćavanje žetvo i šuinarskog nadstojništva. , Sumarija jo izložila i sve vrsle drvenoga materijala i načine izrade. Na fc.oncu još da reknem- nekoliko riječi o izloženim slikama. Imade ih dosta, samo se na žalost nijesu mog’le smjesdii iako, da dodju u pravo svjc li > i dopt avoga izražaja. Nijesu se moglc Uko smjcs iU, jer to nije umjetnička iz'ožba, te jc uinje'nost sarno u toliko došia ua cfto mjesto. u koliko je i ona odraz rata. Zato sam i slike gledala posijednje; liišta drugo nego slike. I posiije s\ cga o.oga djelovalo je to osvježujućs, razblažujuće. Jer gleđanje svih ovih strašnih realnih i praktičnih stvari konačno uza svu zanimivost ipak zamori. Prema katalogu izložene su ovd;e slike slikara: Bouvarda, Czibulke, Freiheita, Ivekovića, Koncpe, Mar'.o a, Me'dnjanvzkoga, Pecaneka, Strausfea i Fritzi Ul1ro!ch. Na većini slika nečitljiv je potpis, pa mi jc teško govorili o njima. A konačno nemarn ni namjeru, 'da ovdje pišem umjetničku kritiku. Spomenuću sarno nekc dobre crtežc cd Czibulice, le akvarele 'V. Stmussa Jilošcja Sulfcana Murata‘‘ i ,,Mitrovica na Kosovu‘‘, ko.'i su puni ,,štimunga‘‘. Najvređniji su mi svakako rađcvi ratne slikarice Fr. Ullroicii. Ne stoga, šk) je ona ovdjc zastupana najvećinu brojem siika, rd stoga, šlo ih jo slikala žena. Doiuilju se duboko snrjelošću izradbc i izborom nioiiva. Samo prjtpmi čovjek kadar je da na ovaj način osjeti rat, samo sigurna ruka kadra ga jc bila ovako baciti na platno. Ciklus „Cmi Vih‘‘, „Boj kod bule Nebojše", „Prclaz pioniia u cktobiu 1915‘‘. „Mjesfco odlaska 22. njeiračkog puka 7. okfobra 1915.‘‘ i još neke imadu no samo historijsku, nogo i trajnu vmj« tničku vrijednogt. Ispitl privatnih učenika u c. i k. realnoj gimnaziji n Beogradu. Učenici prvoga do uključivo šestcsa razrcda, kojima je c. i k. voina glavna guberniia, odio VIIL/b, odobrita molbe da mogu kao privatisti na kraju ove školske gođine polagati isplt, imadat se 9. juna u 8 sati prije podne lično prijaviti u školskorn zapovjedništvu c. i k. realne gimnazije Miloš Veliki uliCa br. 29. soba br. 3 u prizemliu. Svaki cd ovih učeni'ka ima.de donijeti: 1. Pisnreno obavješlcnje o dopuštenom ispitu; 2. krštenicu? 3. pasljednje škcfeko svjedočanstvo iii uvjerenje, djačku kniižicu, školski izvjitštaj iii pred svjedocima

uv 'totv ’Z' r<rgw«inTr—nfij?* n - r <^ istorijski kalendar. Na današnji dan, 30. maja 1431. gođ.'ne spaljena je u Rouenu J e a n n e d‘A r c (Jovanka Orleanska, „djevica orleanska"), iedna cd najinteres&ntsujih pojava u svjelskoj istoriji. Jovanka Orieanska rodjena je 6. januara 1412. gcxihie u seiu Doinremy-u u Champj.gni, na lotarkiškoj granici. Roditelii su joj biii vrijcdni z-tjrJjoradnici. JoŠ Je od rane mladosti Jeannc d‘Arc naginjala misticizmu. Govoriia je, kako po cio dan čuje nebcske glasove. Od kađa su Burgonci kao saveznici Ungieza biii opustošili njeno selo, sve se više imeresovaia za rattiičko stvari. Tada je bjesuio strašan rat izmediu Lnglcske i Francuske, u tcrku kcfcjega jc uajvcći dio Francuske (i Paris) bio u rukama Engicza. Francuski kralj Karlo VII. bio jc mekušan i neodJučan čovjek, kojr se i u tim sudbonosnini časovima po clo dan provodio, nc marcći mnogo za vojsku i ratovanje. ma da mu je zemlja bila ua ivici propasti. Jeanne d’Arc biia je ubijedjcna, da je oua Bogom pozvana, da oslobodi Francusku. 1428. gcdine podje u Orleaits, na koji su tada napadaii i koji tek što nisu zauzeli. Dvojica plemića, koji su vjerovali u nfenu misiju, odvedošc je pred ktalja Karla VII. Tcškotn mukotn I poslijc dugog vremefta pošlo joj jc za rukont, da kralja i dvorjanc zadobije za svoju ideju. Povjerena joj je rnaiobrojna vojska, na čclu koje je 29. apriia 1429. gcdine zbilja povratila u nicdjuvremenu već zauzeti Orleans. Ovint uspjeliom učiulla je, da su sada svi bili ubijedjeni u istinitost njene jtadčovjcčanske misije. U borbi je ne samo bila hrabra. već je pokazivala pravog dara za vojskovodju, te je neobično umjela cduševti vojnike. Dalji |c yojni uspjesJ zbilja imaju blagoda-

riti samo tim njenim osobinama. 8. maja 1429. godine natjeraia je Jovanka Orieanska Englcze, da potpuno napuste daije napadanje na Orleans, pa je zatirn zauzela jcš nekoiiko gradova na Loire-i. Na juriš je zauzda grad Jargeatt, kojcm je prilikom zarobila engleskcg komandanta, grofa Suffoika. 18. juna pobijediia je kcd Pataya jaku er«glesk:i vojsku.pod komasidom lorda Talbota. Sada je smatrala svojim glavnim zadatkom, da C'slobodi Reims, starođrevno mjesto krun'sania francuskih kraijeva, d'a bi se i kraij Karlo VII. tnogao tamo krunisati. Trijumfainim pohodom ostvariia je tu svoju namjeru. Mnoge tvrdjave prcdavale su joj se bez odbrane. 16. jula uvela je Jovanka Orleanska svoga kralia u Reims, gdie je Kario VII. cdmali sutradan krunisan i miropomazan. Jovanka Orieanska nije ti"ažiia od kraija druge nagrade, ncgo da stanovnike njcnoga scda cslobodi plaćanje poreze. Kraij joj je tada podario i pleniićsku titulu. Tađa je Jeanne d‘Arc bila na vrhunfcu svoje slavc. Sada je pak htjela da oslobodi i ostali dio Francuskc cd Engleza. No tek što je baia spasla zemlju cd najgore propasti, već su ioj kralj 1 vojskovodje zavidili na stečenoj slavi i samo su js labavo pomagali. Jeanne d‘Arc počela je saila napadati Paris, koji je još b.'o u engleskim rukama. Prilikom jednog juriša 8. septembra 1429. godine teško je raniena i rnorala ie prekinuti napad. Taj prvi njcn ncuspjeh mnogo joj je ubio uglcd u frcncuskoj vojsci. Kada su Engi'czi i Bourgonci pcčeli napadati na Compicgne, Jeanuc d‘Arc poiuri tome gradu u ipomoć. Prilikom jednog ispada namjemo je za vrijeme borbe napusći posada toga grada i Jovanka Orleanska dopadne 23. maja 1430. godine bourgonjskog ropstva

potipisanu potvrdu o svršenom posijeđnjem razrcdu; 4. ispitnu taksu, i to učenicl prvoga razreda plaćaju 10 K upisnine, 40 K školarine za ciielu godinu te osim toga za deset prednieta, predmet po K 4, iznos od 40 K. Učenici drugog đo uključivo šestog razreda plaćaju 8 K upisnine, 40 K školaime za cijelu godinu; csim toga plaćaju učenici drucoga, trećega te petoga i šestoga • razreda odjeia gimnazijskog za jedanaćst predmeta, predimet po K 4. iznos od 44 K, dok svi učenici četvrtog razreda, te učenici petoga i šestoga razreda, odjela realnog, plaćaju za dvanaest prčdmeta, predmet po K 4, iznos od 48 K. — Cni uoenici, koji polažu ispit za dva razreda plaćaju saino jednu upisninu, i to za niži razred, a školarinu za dva razreda, dakle 80 I<; osim toga plaćaju za svaki pojedini razred 4 K po predmctu; na pr. učenici, koji polažu ispit za prvi i drugi razred plaćaju: 1. upisninu za prvi razred K 10 2. školarinu za prvi razred „ 40 3. Školarinu za drugi razred „ 40 4. za deset prodmeta iz prvog razreda, po predmetu K 4 „40 5. za jedanaest preidmeta iz drugog rezreda, po predmetu K 4 „ 44

U svemu K 174 Oni učenici, koji polažu za drugi i treci razred nlaćaju: 1. upisninu za drugi razred K 8 2. školarinu za drugi razred „ 40 3. skolarinu za treći razred „ 40 4. za jedanaest predmeta iz đrugog razreda, po predmetu K 4 „ 44 5. za jedanacst predmeta iz tre.ćeg razreda, po predinetu 4 krnne „ 44

; U svieimu K 176 Osim tcga imađe svaki učenik u smislu srpskog zakona o taksama stavke 317. tačke 5. donijeti za svaki pojedini razređ taksemi marku po 10 kruria. Pismeni Ispiti traju od 11. đo ukijučivo 15. juna, a usmeni od 21. do uključivo 26. juna, a počitiju priie podne u 7 sati, a posiije podne u 2.30 sata. Učciiici, koji žcle kao privatiste ■polagati ispit na pocetku škoiske godine u rnjesecu septembru. imadu svoje -molbe predati.do 14. jula o. g. u škoiskom zapovjedništv«. Moibi prilažu: 1. krštenicu; C L 2. svjedočanstvo o peicovaniu; 3. zadnje školsko svjedočaiist'vc; 4. po jednu taksenu marku po 10 I< za svaki razred, koji treba da polažu. Ova se molba imade kao i dosada adresirati na c. i k. vojnu glavnu guberniju odio Vill./b i taksirati s taksenotn markom od 2 K, a svaki ptrilog sa 50 hel. Beograd, dne 29. maja 1918.

C. i k. školsko zapoyj«Aiištvo realne gwa»«>gfce. ERWiTisfl mmm-mmi

u EeGgrutlu

Hnez Hfitfgvo iir. 50, l«ct

ma ž Osnovna glavnica ) pričuve 232,000.000 krnna, 9!9

Cetiri mjeseca držali su je na zamku nekog plemića de Ligny-a. Karlo VII. nije čL-nio ni naimanjt pokušaj da je cslobodi bilo oružanom ruko.ni bilo putem Gtkupa. Englezi pak otkupiše zarobljcnicu od Ligny-a i dcvcdošč je u Rouen, gdje je optužiše za huljenje Boga i kao vjcšticii. Pamioom je rukovodio beauvaiški biskup, Francua Pkrre Cauciion, slavoiiuMjiv čovjek, koji se nadao, da će !X*noću Engleza postati nadbiskup rouenski. U optužnici naveli su protiv njs uajnevjerovatnije stvari. Naveli su. da je ona obožavala djavcla i da je živila najneinoralnijim životom. Jo.vaiika OrLeauska hrabro se i prisebno branila. 24. maja 143J. godiue osudjcna jc da bude živa sip-aljena, ako se ne bi cdrekla svojih grijehova. J^od to-m strašncin iierspektivoin kionula je i njena junačka duša. Potpisaia ie dokumenat. kojim sa svečancm zakletvom odriče svojih tobožnjih grijehova. Tada jc pomilovana na doživotmi tamnicu. Aii kada je stražari stadoše napastovati, ona izjavi da ne priznaje svoju raniju izjavu, pošto joj je nasilno iznudjeua. Time js njena sudbina bila zapečaćena. Na današnji dau 30. maja 1431. godfue živa je spaljena na giavnom trgu u Rouemi. Bilo joj je tek 19 godina. Njenu su sudbinu mnogi književnici pootski i dramatski obradili. od Francuza Lebrim, Chapelain, de Cliarmettes, Dumenil, Voltaire i dr., dok je niemački Idasički pjesnik Schiller njenu istoriju ui>otrebio kao gradju za jednu od svojih najsavršenijih dranu — „Die Jungfrau von Orleans" („Djevica Orleanska). — 30. maja 1778. gođine umro je. u Parisu čuveiri lenjiževnik i filozof V o 11 a i r e (Arouet), o kojemu je vee bilo govora na ovom mjestu. — 30. maja 1813. posje'a ja fraucuska vojslra pod tomandcsm g#u<*al* Davouta Hatuburg.

80. maja 191®

Grad i okolica . Iskaz priloga. Od 1. marta 1918. do danas prhnila je ekspozitura c. k. austrijskog vojničkog forada za udovice i siročad u Beogradu ove priloge: Ugarska sveopšta kreditna banka K 1000; Bečko bankarsko društvo K 1000; c. i k. okružno zaipovjiedništvo u Kragujc.vcu K 1000; c. i k. okružno zapovjedništvo u Kragujevcu K 1000; c. i k. građjevno odjelenje preko natporučnika Hessinga K 1408.06; c. i k. okružno zapovjeđništvo u Kragujovcu K 500; austrijskai Lanđerbanka K 500; c. i k. kontrola za pasoše K 386; c. i k. okružno zapovjedništvo u Mitrovici K 300; c. i k. okružno zapovjcdništvo u Šapcu K 209; c. i k. okružno zapovjedništvo u Kragujevcu K 200; c. i k. gradjevno oidjelenjc K 45.40; c. i k. gradjevno odjelenje časnička menaža K 52; c. i k. gradjevno odjelenje oasnička menaža K 47.20; c. i k. vodovod K 9.70; c. i k. vodovo'd K 19.40; c. i k. fabrika elektriciteta K 31.20; c. i k. policijsko odjeiionje K 16.80; c. i k. vojna željeznica „Jtig" K 18; c. i k. strugara K 5.20; c. i k. magacin orudja K 29.98; direktor Unger K 50; razni drtigi priiozi K 33.40. Ekspozitura c. i k. austrijskog vojničkcg fonda za udovice i siročad prima i najmanji prilog sa najvećom zahvalnošću i upotrebljava ga po priiagačevoj želji za odredjen cilj. Moli se, đa se eventualni izvještaji šalju ekspozituri c. i k. austrijskog vojničkog fonda za udovlce i siročad u Beograđu, Terazijc br. 4. Traži je opžtiua. Po masi pok. Mija'la Jovanovića piljara, potrobno js đa se j ivi suđskom edjelenju opštine grada Bcograda, n j e; gova snalia, že:;a zarobljenog Ilijo Jovanovića i sin Dimdtrije, xadi izvjesnog hitno-g i važnog sao? štenja. Na dan sinrti — za beogradsku siro tinjM. Gdja Naiaiijaživ. Karapešićapiiložila je na daa tnogodišnjicc srnrli svojo I majke pok. Julke Ivković, sirotinjskom odjelenju opšlir.e grada B ograda svo'u cd | 60 .— krnna, kao svoj prik.'g za. beogradsku sirotinju

TJFOJ spremili. Možete misliti, kakvo je bik) raSj ZOĆarenjo, kad se doznalo, da ofekivani' transport nije stigao. Naknadno su samo sipalc dosjotko i smijek na, račua — bačija. Književni prijeg>ed „Hrvatska Njiva". Nakcn stanke od pet nedjelja, prcuzrolcovauo slagarskim štrajkom, izašao je opet rcvijalni tjednik ,,Hrv.' Nji'va“ kao dvobroj, tc će i đaijc izlaziti kao -dvobroj, dok naknadi zaostatak. Sadržaj 16.-17. dvobrcia „tirvv Njive“ jest ovaj: Od uredništva; Nova ili stara politika? — Proi. Ferđo Šišić: Zrinsko-Fiankopanska katastrofa. — Dr. D. Prohaska: O Narodnom Divadiu. — Prof. dr. Oj. Nenadićfi Važnost šuma u narodnom gospodarslvu. — Pctar Konjović: Naša pučka: pjesma. — Jnraj Deinctrović: Uznaku sile. — Karlo Hiiusler: Pravosuđnef arabeske. — Smotra. — Godišms pretplata „Hrv. Njive“ stoji K 36; ovaji dvcbroj K 2. — Narudžbc šalju se na upra.vu lista u Zagrebu, Nikolićeva ulica br. 8.

Razne vijesti Šta le sve iinao raski car. Mjesto hiiiada kiiometara zemlje živi u ograničenom prostoru; rajesto. vcjske poslužiteija okručen ie vojskom stražara i mjesto stotiiu palata i zainkova živi u samo jeduom jedinom internatu. To je istorija zhaeenog ruskog cara u sadašnjem njegovom žb votu. Šta je imao taj silni car? Car Niicoia je imao, osim jeđne pristojne civiLne listo, knanje od 80bTi kvadratnih kiiometara, sa so,ljaci*na, kućama, žetvama i stokom. Njegovoj iirianje predstaviialo je č e t v r t i dio ukuipne povrŠine evrctske rusije, a: carska porođica imala i'3 325 palata ? zamkova i oico 20.CKJ0 poslužitelja. A sad? , =■ Običai uzrok iiesrećl.

Brođarska ptovlđba izmed'u Beograda—Šapea i Smedcreva. Kako r.am dunavsko naiobrodarsko društvo saopštava, novo sagradjeni parobrod ,,Radetzky“ sađ se u starom Budimu snabdjova sa svinia potrebama i iduće neeljei.e će prispjeti u Beograd. Taj je ; arni brod odredjen da vrši srpsl'.ii gradiansku piovidbenu službu izmedju Sapca, Beograda i Smedereva, a parni brod ,.Arad“ cč se povući ,z unutarnje srpske piuvidbene službc. Pomer?. Porodica M i 1 j k o v i ć, davaće četrdžsetodnevni parastos pok. Ljuboroiru M i 1 j k o v i ć u, prof. u penz. u subotii J. iuna o. g. u 11 sati prije pcdne u Sabornoj crkyi. SLt>pfcitoie iipovog cvSeta. Pučanstvo e« upozora\a, tla ne pio pusti vrijerno ovabije lipe, a da ue sai.i a i što višc lij.ovog cvijoia, ol k jcg se, fcč o je pof aato, dobiva ziira., v.lo iečan čaj. Cvip t bc l)cro taio: da se otrgno ujođno sa priraslim lisovima. OštoćKanja drveća I gnmja trela czbi'jno iz'jegavati. Cvijct se rosp:o3!i:e na stfbiom tiTiara, jli dragorn suiiom mjcstu, a ora, šeno čuva u đžakovima. Izgub^eno. Cieslas Mitzi, rr.ar.ipi:lantVi:,ja montuniog magazina, izgul.i a je srehmi narukvični sat. — ManTpulanikinja telefonske ceniralo juče je na putu od Te- a:i a a do Kalermgdaria izgubiia polu s\TŠeni ručtii rald s nnsAMUtmt* irirugim sitn'C ma. Naiazač se moli da ove izgubljono stvari preda c. I Ir, vojnoto polidjskom komoEiuijatu. Pažnis. ^ Skrećcmo pažnju ženskom svijetu na današnji oglas r :idnje Benzion & Mazliach, Terazije.

Vijesti iz unutrašnjosti Fogi»io cd groma. Javljaju nam iz Užica: 4. ov. mj. bila jo velika nertogccla, kojoj jo pao žrtvom jcdan ljudski život. Dinuti'ija Dikića, 15-godišnjog dječalca i/, Peručca, udario je grom, to je ostao m injoslu mr av. U blizini Dknitrijevoj d-sili sr so l 'godišnji dječači, Milouko Kovačević i Luka Kremić iz Kremnića, ktojs jo o a sla trenutnog vazdušnog pritiska lako ocnainila, da su pali na zenilju. Nijo im so inače ništa desilo. Bačiia u Užlcu. 12. čr. mj. stigao je u Užice veći transport ovaca, kao dopuna brojnog stanja fabrike sira, što so ima o voriti na ZJaliboru. Gojior ovaca đoljeran je lada sa ovdašnje željezničke stanioe na rijeku Djctinju zbog pojenja. Onaj, ko je pod mrak prela»o prebo d*vencg mcs a, imao je šta da gleda. Ono stanovništvo, što stanuje u blizini nuoa<a (većinoin žeae I djevojke) nijo ostavilo o\ra 'tako povoljuu priliku, da je no upotrebi. Poslije kraikcg prc-domišljanja nastade pravo muženje u masarna. Ovčije rnlijeko je odn :šono u sudovima, koje. je ko u brziai dolepao. .Toš jo originalnije ispa’a eivar 14. oVr I mj. Stanovništvo je doznalo, da tog dana opet doiazi jedan veliki transpjrt ovaca i pAravuo, da su ae s\i unaprijed na t»

U Bečii sc prija izvjesnog vremenai odigrao j\d'an neobičan dogadjaj, koji je p&teLao cd ohćčaja, da sa ra brzo< javima kao znak završetka stavli?J : krst. Neki Jakov Karasck, bravarski majstor, čovjek od svojih 40 godin?', Iitio ie da putuje u Moravsku na svadbu jeđne svoje bliske- srodnice. Kako se bojao da ne će dobiti ođsustvo cd šila svTje fabrikc, to, po staroj praksi, portiči svome bratu u obližnjoj varošici, ovakav telegram: „Dodji odmah, teško bolestan, Jozef*. Takav brzojav i stigne, ali ja rzri posljednje riječi stajao jedan krst, što; Karaseka, koji nije bio posvećen u br» zojavne zapetljaiicije, strašno apiašf.On pomisii da jo brat timro, pa kakd je od vajkada bio sujevjeran, to je računao da je cn krrv za bratovljevu smirt. Dva dana je naricao, a trećegai dana e — duševno oboiio. •=? Jedna grozna statistika. Ncdavno je u Kanadi jedan voz, pao s mosta u riieku, otišao pod Ied | prouzrokovao taicvu katastrofu. da st* mnogi putnici završili strašnoni smrću. Taj sluČaj dao je povoda nekini senzacionim američkim listovima, da se pozabave takvim i sličnim slučaje^ vima na američkim žeijezuicama, koji su se desiii u nizu decemje prošlih godina i progutaii mnogo Ijudskih života. Talco je za prošiih dcset godina na žeijeznicama Sjedinjenih Država poginulo 47.417 Ijudi; 80.000 je manj\? ili više povrijedjeno. Ti jczoviti biojsvi objašnjavaju so time, što američko žeJjezničke pruge n : su, kao u Evropi, ua prelazhna zatvc-reue bianickna, koji se za vrijeme prolaza kakvog voza zatvaraju i putnicima. u tome mornentu spriječavaju prijelaz prelco pruge. Tih barijera neina ni u selima ni u varoškna, Iz tih podataka rezuitira se>, da ; svakcg dana u Amenici po 15 ljucli završe groznoan 'smrću pod tcekpvima lokomotive, , =z

UzrtaiatmtmnnHi koliko je Ijtpia, ako upotrtbijava Diana AteiMatnr patftr i Creme. Mala doza Ui lončić K 2-—, vcilka doza 1U lon&ć K 4'—. Mo?e se posrttds dobitl. Glavno prodavalište: „Diana" Handefs A. ci. Budapest, V. j Nidor uU« 6. 6