Београдске новине

Strana 2. 'CetvrtaR ĐEOORADSKC NOVINE

manac. Cooremansova vlada značl pctpun preokret u politici belgijske ylade prema Flamancitna. a isto tako u aneksijonoj politici. Time Beigija napušta privrednl rat. Belgija je dalde prva sporazumna država, koja javno kiđa sa sporazumnim rasnim i pri.vrednlm načellma. Iz Ukrajine. Vellkorusko-nkrajinski mlr. Kb. Kijev, 5. juna. Ministarski savjet bavio se sa instrukcijama za ukrajlnsko^ mirovno izaslanstvo. Savjet je riješio da se pregovori produže. Postoji nesporazum zbog denrarkacijone linijc, o vraćanju žeijezničkog materijala, a naročito o značaju ravnopravnosti samostalne i nezavisne ukrajinske d r ž a v e. Suzbijanjc boljšcvlclzma. Kb. Kijev, 5. juna. O nedavno izvršenim političkim apšenjima poluzvanično izjavljuiu: Patriotski Ukrajinci se ue apse, suzbijaju se samo anarhistički prolitjevi, ko.ic ispoljuiu lica, koja bi u novi senat htjela da uvuku boljševicizam. Skoropađsklj kod generala Bolza. r Kb. Kijev, 5. Juna. Hetman Skoropađskij primio je posjetu austro-ugarskog gencraia B o 1 z a, da se razgovori s njime o položaju, koji je u Odesi nastao raspuštanjcm građskc uprave. Značenje trgovlnsklh veza. Kb. Kijev, 5. juna. U Kijevu je otvoren ured austrijskog trgovinskog društva.

Talijanske veleizdajničke afere. Sudjeuje saboterinia krstarlce „Beuedetto Brin“. (N :imC!U brzojav „Beogradskih Novina“.) Bern, 5. juna. „Bcrner T a g b 1 a 11“ javlja iz Lugana: Pred vrhovnim ratnim sudom u Rimu biče ovcg mjeseca veleizdajnička parnica protiv četiri mornara, koji su prije godinu i pol bacili u vazduh oklopnicu ,,B e n e d e 11 o B r i n“. Rat na moru. NOVA POTAPLJANJA. Kb. Berlin, 5. Juna. Wolffov ured zvanično javlja: Djelatnošću naših podmornica potopIjeno je u zapornom pojasu oko Engleske 12.000 tona. Načelnik admiralskog stožera mornarice. Potonuo engleski razarač. Kb. London, 5. juna. Admiralitet saopštava: 31. maja je potonuo poslije sudara jeđan razarač. Nema nikakvih gubitaka.

Sa Balkana. TURSKA. Trgovinsld putevi za istok. U jednom članku lista „Jeni Medžuma“ upućuje R e š i d-S a i v e t-b e j na značaj starih trgovačkih puteva, H a 1 e i—B ag d a d—J užna ; Perzija i Trapezun t—E r z e - I

r u m—T e b r i s—S jeverna Perzija, za trgovačku vezu Tur&ke sa istokom. Još i sada potsjećaju stftri lianovi u S t a m b u 1 u, kao V a 1 i d ehan i Vezir-han, na vrijeme, kad je Carigrad ovim trgovinskim putevima dobijao života. Rusija se trudila, da vezu izmedju zapada i istoka prenese preko Kavlkaza. Posljedica toga bilo je naglo cvjetanje B a t u m a. Zato, ne samo da padom stare Ruslje dobijamo naše izigubljene oblasti, nego i stare trgovinske puteve. Uspostavom ovih starih puteva — sa ili bez željeznlce — kao i vezom zemalja, koja ekonomski otud nastaje, dobijamo i mi veliku moralnu korist, koja prevazilazi sve pojmove.

BUOARSKA. Poiitičke posljedice posjete austrougarskog vladarskog para u Sofiji. O ovim posljedicama lzjavio se bugarski poslanik na bečkom dvoru, T o š e v, u ,,R e i c h s p o s t“-u ovako: ,,Za bugarski narod ostaće o\mj dan kao istorijski dogadjaj n a j v e ć e g z n a č e n j a. A ovo jc značenje jasno. Aktuelna politička pitanja su se u mnogo koječemu r a zb i s t r i 1 a. Vladarska posjeta uplivisala je povoljno na obostrane prijateljs,ke odnošaje. U ekonomskom kao i u političkom pogledu Ima još dobar dio rađa da se svrši.

GRČKA. P r o 11 v n a s i I n e v 1 a d a v 1 n e V e n i z e. 1 o s a donosi „Savez Grka u Svajcarskoj“ ovaj protest: Mi u Bernu imamo i venizellstičko P o s i a n s t v o, kojc sebe naziva zakonitim predstavnikom Grčke, i ako to nije. To uzurpatorsko izasianstvo osudilo je na smrt sve nas u Svajcarskoj, koii nisino pristalice Venizelosa, a naročito članove „Saveza Grka u Svajcarskoj“, jcr ovaj savez, iziiošenjem po iijih nepovoljnih istina, izgleda da ie vrlo nepogodan sadanjim viasnicima u Grčkoj. Naš se rad nalazi u tome, da se sadanja vlada u Grčkoj kao protivzakona ne prizna. A kako bi i bilo moguće priznati jedau oblik vladavine, koja je silom stranog oružia nametnuta. Je !i istina ili nije, da je juna mjeseca 1917. gospodiu Jonnart, kao glavni komesar Francuske i Engleske, potpomognut moćnom flotom i mnogobrojnom vojskom, došao u Atinu, gdje ie primorao zakonitog vladaoca da napusti svoju zemlju? Je li istina iii nije, da je tri dana docnije strana vojska, pošto je prethc-dno bila posjela P i r e j i A t i n u, silom dovela na vladavinu onog, koji danas upravlja sudbinom Grčke? Je li istina ili nijc, da toj samovlasnoj promjeni nije pretho; dilo nikakvo ogorčenje protiv svog kralja? Je li istina ili nije, da grčki narod nije nikad pitan, da li odobrava tu promjemt oblika vladavine? "Sto so unutamjo politike tiče, mi razumije se nc možemo odobrili samovlasni i providni način, kojim taj ohlik vladavinc vi ši svoju moć, kojim teži da ukioni i unišli svo svoje p.o ivnike. Što se spoljne poiitiko tičc, mi smo uvjereni, da ćc nas ratol>orna poliiika, koju sadanji vlasnioi u Grčkoj uporno vode, neizostavno dovesti do j dne katastrofe, naroćito poai je niira zaključenog s Rumunj3kom i Rusijom.

opaziJa, da sc na vama vidi vaša Ijubav, vaša ljubavna sreća? O, dragi moj, kako ste kratkovidi! (Gleda ga sa sažaljenjem i omalovažavanjein). 0n: Dakle to znači O n a: Pogodiii ste. Dajem vam ,,surgun-pasoš“. Paii ste iz najvažnijeg pređmeta na ispitu. Vi ste čovjek slab, naklonjen indiskreciji, sujetan. Da ste •umjesio toga odmah rekli. da ste brbljivi, ja bih vam odmah dala kratak I jasan odgovor. Ali vi ste se pretvarali, pa sani vain morala postaviti ovu zamku. (Smiješi se, kiima glavom i prilazi drugoj grupi, — kako se to kaže u pozorišnim komadima).

Istorijski kalendar. Na današnji dan, 6. juna 1436. godine rorijeu jo u Kouigsbergu u bavar6koj Fruškoj matematičar i a.->tronom Ref iomontanus (pravo mu ji imo bilo ohaiincs Muller, ali jo po oi.ičaju ondašnjih naučnika uz o latinsko Lue, t to po mjestu rodjeuja; RcgiomonlaiiUs= Kdnigsberžani;;). Siudirao ji u Beču kod G. Peuerbacha, pa je poslije smrti ovog jposlji.'dnjeg i sarn po-lavljen za profoeora astiononiiji u Beču. 1461. golino otišao ja sa kardiualoml i ugiednim naučnikoni Bessarionom u Italiju, gdjo ja raiio na prijovodu „Almages a‘‘ (Poloim j, str. A33j. 1468. godine vra.io se u B> , pa je zatim neko vrijcmo žav o na dvoru tigarskog kralja Matije Korvina. N j eajl sc 1471. godine nastanio u Nflm^ er 8 u » gdje mu je Bcrhard Wa!t!ier s avio tia raspoložcnji srodsiva, da lauio uiodi EVjczdaru {prvu n Njemaćkcj', ralionicu ea izradu aslronomskiii. instrumenata i žtampariju, koja so svojim oJličnim radom uskoro p.-očula u c jeloj Nj mačkoj. 3476. godine pozvao ga je papa Sikst (Sintusj IV u Rim, da tamo saradjaje - • ^ h '

tanus u Riir.u već 6. jula 1476. godino prcminuo, kako tvrde, od kuge. Regiomonlanus je prvi matcmatičar, koji je u Kjemačkoj uveo sludiju algehre, a usavršio jo li tiagonomctiiju, u kojoj js pni uveo primjenu iangenata. A.-tionom-k. iaelrumcnli, što jir ji on railio u svOjOj radionka, biii en veoma savršeni; primjenjivao je krugove sa transversalnom puđjo.o.n. IJ nautici j-i uveo priinjenu izv. „(JakovJjeve paiice‘‘, koja je i.iia od veliko koristi pri.ikom zn.uneaiLlli pronajazalna (Amcrika 1492. god., pomorsk: put za Indiju 1498. god. itd.j, do kojLti je došio nekoliko decem'ji dccnije. K ia;of Kolumho i pronaiazac suvozemi og puta za Indija Vasco da Gaiua (o kojjnra jo već lilo govora na ovorn mjestu) služili su se njegovim „Ephemeridama 1 '). Ckl njegovih su naučnih djela najvažuija: „Caleudarium‘‘ (Kumbcrg 1473. godine; na n;emačkđln i na laiinskom jsziku); ,,Do doctrina triangnlorum 1 ' (Venecija 1463. god.); „Dialogus contra Gcihardi CremonsJontls in planclarum thooria delirameuta‘‘ (1474. godine); ,Do roformalion© calcnda:ii“ (1484. godine); ,,Do cometae magnitudine longi tudinaeque“; ,,De trianguiis omnimodis*' i t. d. 6. juna l(i06j god.no ixxiio scuRoucnu čuvoni klasični francuski dramatičar Pierr« Corneillo. Corneille so škoiovao u jednoj isu.-ovačkoj gimnaziji, zatim je studirao prava, ali nije htio o.varati adiokatsku kanco a iju. Poslije prvih uspjeha sa svojim diamatekim prvencima ,,M ć 1 i t e“ (1629. god.) i ,,Clitandxo“ obratao ji dra.'om ,,La veuve‘‘ (,,Udovica“) na se pažnju kardinala Richeliou a, k ji ga je uveo u krug dvorskih pjesnika t odredio mu ponziju. Pošlo je pretrpio ncuspjeh sa svoj-om tragedijom ,Jdedee‘‘ piešao jc opet na komedije i napisno je čarohnu fcomediju „L’illusion Comique“, koja s- održala na repertoaru punih trideset goiina, i čija je svaka pređstavft predstav;ljala od-

Traže se (Nastavak.) i Društvo Crvenoga Kreta u <S. i k. vojnoj glavnoj gubcrniji u Srbiji poziva radi prinmnja novca niže imenovaru Jica da so jave, ako su u Beogradu lično sa legitinmcijom (piijavnom listom), inaća da pošlju tačnu adicsu i označo najbližu poštu koja piirna novac uputnioom. I. Zastupniku biagajnika društva Crv. Krsta u c. i. k. vojnoj glavnoj gubemiji u Srbiji u B-.-ogradu g. dr. Marku T. Leku, prof., Dobračina ul. 16, svakog radnog dana oi 2 i j t> d» 4 i sata po podne sa pozivom na hroj koji so pred svakim Inienom ndaziG. Broj 2478 Gačić Miljft udova Vojislava, Krenić; 2227, .3134, 4289, 1435 i 6121 Gligorijević Milorava, čin. niin. In.j 1266 Golubović Milovan, čuvar pruge, Prizren; 828 Grebenarovlć Vasa, pošt. čin. iz Svrljign, Knjaževac; ’1812 Grr Š v ć .’ovan, uČit., Kumanovo; I. Broj 2735, 3714, 4837 i 7018 Ilić Adani, skrelničar; 630 i 708 /lič Dimitrija poiođ., kapet., V«l. Selo; 1612 llić Dr. Dimitrije, Prizren; 2264, 3468, 4321, 6151 'i 7091 U ć Dragomir, knjigov. u penz.; 1613 Ilić Jdena, ućit, Prišlina; 1614 Ilić La/ar, učit., Kučevižle; 1616 Ilić Spascj-, ufit, Vodno sada Skoplje; Brcj 1771 Jaćimović Menca, služ., gimnazlje; 1617 Jakićcvić Stojanlca, uč., Veles; 1622 Jakovljević Nestor, vlčit, Tajništa; 2556, 4714, 7237 i 7843 Jakov'jević Vladimira porodica, poručn.; 1225 i 2987 Jančević Zaharja poiodioa, svest. iz Gostivara; 1544 Janić Veta Petra, lonČara, Gjljane; 1772 Janićijević Dim. Darinka, služ. po!., Prizren; 1194 Janrćijcvić Jovun, služ. siida, Prizren; 2467 Jao. ković Angjelija udova Alek-andra, Ivanjica; 1618 Janković Vasil jo, učit., Veles; 2465 Janjić Stanija nmjka Velimira, Svileuva Posavs. Tamnava; 823 Jilenkov’ić Trandafil, piofesor, Zaječar ili Niš; 2475 Jelikić Leposava uclova Blagoja, Jalorik (Posav. Taninava); 1439 Jorđanovič Todor, svošt. iz Koze’ji, Skoplje; 1634 Josifović Aleksandar uoit., Ko/.j Do, saida u Kumanovu; 1775 Jovanović Despot, pol. posluž., Prizren; 1626 Jovanović Diroitrijević, učit., Gjemiane sađa Kriva Palanka; 1777 Jovanović jRf Jlimitrij i porodica, upravn. polic., Prizren; 1773 Jovanović Doda, polio. posluž., Kriva Palairka; 1778 Jovanović P. Draga, učit. pomoćnik, Skopljc; 2271 Jovanovdć Jovan, b!ag. u penz.; 942 i 3480 Jovanović Mjhajlo, sres. kapot. u penz.; 1061 JovanoGć Milenko, kapefan; 1629 Jovanović Mlađen, učit, Stracin; 2615 JoV^nović N kole po rod. čin. min. vojn.; 883, 1050, 2279, 3483, 4335, 6164 i 7700 Jovanovič Stevan, čin. min. gradj. u penz.; 1774 Jovanović Stojiljko, polic. služ., Kumano\X); K. Broj 1820 Kafanić' Polar, uč!t., Prizren; 2086 i 2754 KaTS^čević Darinka Krste, učit., Ivosovska Milfovica; 2177, 2289, 3492, 4344, 6173 i 7707 Klaj ć Vladimir, J pođkontrolor fabr. duv.; 1963 Koen B. Isaka porodica; 1818 Kostić Gavriio, učit., Tctovo; 2098 Kozarac Katarina A., kaf. iz Prištine; 1815 Kozić Ilija, učit., Kratovo; 2089 Krstić Zivota, ćuvar pruge, Palanka; 1819 Krusak ji A. Vnj'ca, učit, Stenca; 1913, 2298, 3500, 4351 i 7712 Kuzmanović Milan, nađzorn. fabr. duv.; L. Broj 2763, 3737 i 4860 Lazarević DraguLin, čuvar pruge; 1825 Lazarcvić Magdalena, učit., Prizren; 1824 LazareI ličan materijalni uspjeh. No tek svojom istorijskom li.amam u stihovima ,,C i d“, koju je đovršio 1636. goi. stvorio jo , C^rncille djelo, čiju slavu nije mcga umarijiti ni pakosna kritika zavidljivaca i ličnih protivnika Co neilleovih. Francuzi raČunaju, da pojavom ovoga (IjeJa počinjo kiasično, ,,z!atno“ doi.a njihovo knjižovnosti. Gotovo na istoj kiijiževmoj visiiri sa ,,Cid-om“ jesu islorijsko tragedije ,,Horace“ (1640. godine), ,,Cinna“ (1610. god.) „Polyeucte“ (1643. god.) i karaklerna kornodija ,.Le mentcur‘‘ (,,Lažov“). Ovo posljjilnja djelo Francuzi smatraju kao osnovno djoio k.a--ično komcdije, ma da u njomu CorneiJIe nijc tlostigao vrhunac svoga savršenstva. U toin najglavnijem perijodu s\oga života napisao je Comeillo još komade: ,,La mort de Pomp6a“ (1642. godine), „'Rodogune“ (1644. godine), „Theodoro" (1645. godiqe), „HćracJius** (16.7. godine), ,,Andromede“ (1650. gođine), „Don Sanche d’Aragon“ (16:j0. godine), ,,Nicomede“ (1651. godine) i „Per thar i te“ (1652. godine). Svakim od tih novih komada sve jo više opadala ComeilLova slava, pa kada mu je posijodnji po.puno propao prod pullkom, okrenuo jo Corneille leilja dramskoj književnosti i radio j j na svotne ranijo započetom prijevođu Thomasa a Kempisa. Tek kada so pojavila Moliereova pozorišna trupa i kada njegovi noćni protektori (Fouquet i dr.) stadoše navaljivati na nj, da opet poćno pisati đrame, Comeillo se opet via'io pozornicr. No od ovah nj -govih novih djela jrostigle su izvj-snog uspjeha samo. dram« „O e d i p e“ (1659. godine), ,,S e rtorius** (1662. godinc) i „Othon'* J (1664. godine). Po ostalim od tih drama j (,,La toison d'or“, „Sophonisb®” ' itd.) kao da n:s!e više mog i poznati s’avi nog pjesmka. Ma da j« još 1647, godlne 1 bio izabran ZA član% francuska akade-

Q. Jun« 1918.

BroJ 160.

vić Sergije, ućit., Leunovo; 920, 1120, 2303, 3505, 4356, 6183 i 7718 Laz ć Filip, pores. čin. u ponz.; 1802 Lcs.ć NieodiJe, učit., Mavrovo; 1669, 2568, 3963, 986, 4724, 7184 i 8750 Letić Mihajh porodicn, rez. poručn.; 2567, 3962 i 4/23 Lovi Zivoraaa porodica, rezerv. ppoučn.; 2560, 3964, 4726, 7185 i 7851 Lukić Radomira porođica, kapet.} M. Broj 1476 Madića Gj. poiodica, pjoručn., Cinoglavet, Niš; 1519 Magiijauac Zaka, Giljani; 18S4 i 2303 Majzncr Ivan, porc 3 . čin.; 1211 i 2984 Maksimović Lazar, svešt. iz Gostivara; 1270 Maiešević Luka, kočničar; 1072, 2310, 3510, 4361, 6188 i 7723 Manić Dragutin, posliž. narodno akupštine; 1882, 23rl, 35il, 4362, 6189 i 7724 Manoj'ović Miienko, knjig.; 1571, 2314, 3513, 4364 i 7726 Markov.ć Aleltsandar, prakt. drž. kontiol.; 1638 Marković Mladen, učitclj, Priš'.ina; 2474 Marković Stana udova Bogosava K. iz G. Bukovice; 1640, 2i7G, 3748, 4871 i 7036 Martinović Vojislav, sres. čiu., M adonovac; 2780, 3752, 4875 i 7040 Mašić Ignjat, čuvar pruge; 2777, 3749, 4872 i 7Go7 Matejić Mata, čuvar pruge; "2318, 2517, 4368, 6195 i 7730 Matić Kosta, carin. revizor; 2779, 3751, 4874 i 7039 Mnlović Rista, posluž. želj.; 1057, 897 i 2339 Mičić Radovan, rač. revizor; 2785, 3(57 i 4880 Mihajlović Dragić, želj. l ontiolor, Kraljcvo Soio; 2786, 3758, 4881 i 70-13 Mihajlović Dušan, čuvar žolj. tdegrafa; i £788 Mihajiović Nii.o a, čuvar želj. te- \ legr.; '2784, 3756 i 4879 M h jlović Vojislav, ložač; 1167 Milanović Tihomira Anka, udova; 1574 Mi.anović Mladcn, nadzorn. fabr. duvaua; 2031 Milićević Mil. polic. čin., Kragujcvac; 1470 Mikjvvić Tom« porođica, sanit. služit.; 2105 i 2TJ0 Milojković Ljuldsav, skretničar, Kraguj:vac; 1480 Milorad.jcvić Dr. Miianu porodica, rez. pporučn., Studcna; 2794, 3766, 4889 i 7048 Milosav jević Cvo.ko, čuvar pruge; 981 Milosav j \ić Svctozara porodica, pporučn. iz Bsograda, Jun ovac; 1832 Milošević Vojislava učit, Gostivar; 1240 i 1577 Jlilosević Živko, čin. fabr. duv.; 1466 i 2479 Milovanović—Manoj lović Jeiisaveta udova Boška, Cariua; 2578 Milovanović Marka poioJica, pporučn.; 1611 Mitić Stamen, sr«s. posluž., Kriva Falanka; 2337, 3534, 4585, 6211 i 7745 M:- _ trović Božidar, sekret. u penz.; 1550 Mi-* trović Filipa deca prcko Bančo Vaskovića, Veles; 2799, 3771, 4894 i 7052 Mitrović Vasilije, čuvar pruge; 2802, 3774, 4897 i 7054 Mladenović Kosta, čuvar pruge; 2804 Miadenović Milorad, deset.; 1826 Mladenović Stanoje, ućit., Sv. Pe ka saia Kumano\o; 1829 Murgović Jova, učit.. lvlecovac; N. Broj 796, 2806, 3777, 4900 i 7055 Nastasijević Kosta, čuvar pruge; 2807, 3778, 4901 i 7056 Nastić Jonlan, đesetar; 1377 Naunrović Pclar, učit. iz V. Kamenico; 795, 2808, 3779 i 4902 Nedeljković Dragutin, čuvar pruge; 2809, 3780 i 4903 Nedeljkovič Ilija, čuvar pruge, karaula 154; 1379 Neđić Gjorgje, Livadje, Priština; 2811, 3782 i 4905 No. randžić Ljubomir, želj. čin., Bogovina; 1582, 2357, 3552, 4402 i 7762 Nestorović Dimitrije, prakt. monop. upravc; 2472 Nikolić Angeiina, udova Vasilija, Svileuva (Posav. Tainnava); 2815, 3785, 4903 i 7059 Nikolić Ariton, čuvar pmge; 2409 Nikolić Gjorgjević Stojana udova Bogosava, Gor. Bukovica; 2817, 3i87, 4910 i 7061 Nikolić Ilija, vlakovodja; 1645 Nikolić Milan, labor. hem. labor.; 2473 Nikolić Petrija udova Boiisava iz G. Badnje; 2825, 3794, 4917 i 7063 Nikolić Radovan, dcsetar; 2363 i 1066 Nikolić Sveta, marv. lekar; 1387 Nišić Mladen, ! učit., Korminjan, Priština; 1497, 2585, 3980, 4739, 7198 i 7859 Novaković dr. ' Stanislava porodica, sanit. m jora; 1065,

4411, 3561, 6236 i 7769 Novakovfć Tihomir (Timotijo) major u penz.; O. Broj 1273 Obradović Branko, učk., Tetovo; 2827 Obradović Ž : vote poiodica. žc!j. čin., Tabanovac, Trshnik; 1275 Oaa. nijević Milica, učit., Tatovo; 2o68, 3:>62^ 1412, 6237'ri 7770 03toj ć Vasšb'ja, t-T<fonislkinja; (Nastaviče se.)

Grad i okolica Dttevii? kalendar D 3 n n s je čefvrtak 6. Jun; po stsrom 24. ir.aja. — Rimokatolici: Norbert pravoslavni: Prep. Slmeon Stolp. CasnlČka i Cinovntćnn kaslna otvcrena je počamod 15. fcbruara do 11 sati u noćl. C. i ic vojnički dom: Cltaonica, soba za pisanje i Igranjc, kantina. Otvoreno od 7 saii izjutra do 9 sati uveče. Slobodan pristup svakome vojniku. Kincmatografi: C. ikr vojnl kinou Krnija MHnna uiici br. 56 (Knloseum): U 6 satl poslije podne predstava za vojntke; u 8 sat! opšta predslava. — C. ! kr. građjanski kino na Terazijatna br, 27 (Parisi: U 5 i 7 sati poslijc pođne oplte prcdstave. B eo gr a d s k l o r f e u m u Ijetnoj pozorniđ, ibaSta „Hotel Takova" na Terazljama). Početak predstaveu sati uveče. Noćna službn u IJeKainama: Od 2. do uključlvo 8. juna 1918. vriićc noćnu slnžbu u Beogradu ove ijekarne (apoteke): 5 c 1 a k o v i c, Knez Mihajiova ui, 45, V (• Utorov ić, Terazije br. 2H, Prendič, Krntj Aleksandrova ui. 64, I S t o j i ć, Sarajevska ul. 70. C. I kr. savsko ku p a t i 1 o. Oivoreno cijeii dnn. Za vrijemc otvaranjn ratnogmosta — od 7 do pol 9 prije podne — ne će ra vržiti prijevoz posjetilnca kupatila. Ulblioteka /.a pozajmicu (Balkanska uiica Ur. 1, Hotel Moskva). Otvorena od 10—1 sat prije i od 3—7 sati poslij* podne. Saobraćaj na rai nom mostn izmcdju Bcograda i Zemuna obustavijen je svakog dana od 7—8 30 sati prije podnt od 12.30—2 sata posiije podnc. Kužna bolnica: Posjcta nije dozvoijena. Ooaviještcnja o boiesnicima dnevno od 11 do 12 sati prlje podne nauiazu u baitu boinlčkc zgradc sa sirane Viđinske ulice. Posjet boiesnika u boinicama: U bolaici .Brčko*: od2—4 sata posiije podne. U boinici „Brflnn": od 9 - 30—12 saii prije pođne i od 2—4 sata posllje podne. — U c. i it. gradjanskoj bolnlci: u utorak, čctvriak i nedjelju od 1—3 posiijc podne. V o j n o p a r n o t o p 1 o k u p a t i! o uCar Dužanovoj uiicL — 1. Kttpatilou kadama: a) Za vojne osobe otvorer.o rr.dnim danima od 7 sati prije podnc do 5 satl posiije podne, a nedjeljoni i praznicima od 7 sati prije podne do 12 1 / sali u podne. — b) Za gradjanslvo radnim danima od 9 seti prije pođne do 5 satl poslije podne, a nedjeijom i praznicima od 9 sati prijc podne do 12 l / a sati u podne. — 2. Parnokupatilo za časniko i njima ravne činovnike otvoreno je utorkom, srijedom, petkom i subotom ođ 7 sati prije podne do 5 sati poslije pcdne, a nedjeljom i praznicima od 7 sati prije podne do 12 1 / a sati u podne. — Za gradja.ne mužicogpola otvorcno je parno kupalilo ponedjeijkom i čctvrtkom (ako u te dane ne pada kaksv praznikj od 9 satl prije podne do 5 sati poslije podne. — Casnicima f njima ravnim ćinovnidma stojc na voiju đa se sluie parnim kupatiiom i u daue odredjene za gradjanstvo (ponedjcljkom i četvrtkom). Blagajna se zatvara radnim danimn u 12'/ 2 sati, a nedjeijom i praz nlciina u 12 sati u’podne. Parobrođarski saobraćaj. L Izmedju Zemuna i Beograda. Red plovidbe, kojl važi od 2G. januara do opoziva: Poiazak iz Zemuna za Beograd u 6 30, 7 - 30, 8 30, 9'30, 10'30 i 1P30 pr. oodne te u 1-30, 2-30, 3 30, 4 30, 5’30, &30 7'30 i S'80 poslije podne. — Poiazak iz Beograda za Zemun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 saU prije podne, (e u 2, 3, 4, 5, 6, 7 8 i 9 sati poslije podne. — II.IzmedjuZemuna i Pancsovu Red piovidbc, koji važi od 23. maja do daijne naredbe; iz Zemitna za Pancsovu svakog dana u 12 sati u podne i u 8 sati uvečc. — iz Pancsove za Zemun: duevr.o u 5'30 sati prije podne i 3 sata poslije podne. Brod koji saobraća izmedju Zernuna i Pancsove I obratno ne pristaje u Bcogradu. —iii. Izmedju Bcograda t S a p c a, Polazak iz beograda za Sabac svake srijede i subote u riiO sat | u jutro. Polazak iz Šapca za Bcograd svakog fetvrtka

mije, prcselio se tek 1662. godiite sa po- j rodicom i bratom TJiomasom (takodjo uglodnim dramatičarcm) konačuo u Fiuis. 1674. godine oduz:ta rnu je penzija, koju je i dotie neredovno primao, te jo pod starost zipao u vrlo teške materijalno priilko. Kada su so pak ziuzimanjem pjesnika B i eau-a (o kojemu je već hilo govora na ovom mjestu) i drugih opet počeli hrinuti o njemu i kada, su se timo njegove pr.li :e 0 )>e- popravile, umro je (1. oktobra 1GS4. godine). Ma koliko jo Gorneillo i sam bio [xk1 ulicajem taiijansko i špantke dramsko umjetnosti, težio je, 'da francuskoj pozornici opet vrali njenu nacijouaLau iadividualnost i osloix>di jo sU'anih uticaja. Poslijo đugog prekida 'u francuskoj se dramsk-oj književnosti sa Cornaillem opel javlja na pozornici vcličanjj časti, slave, pojimanja diižnosti i 'ljubavi prema domovini. Po svcjoj p.irodi naginjao jc jasnoj i ođsječnoj logica, pa jo prema tome i njcgov stil snažan i ubjeAijiv. No u nje. govoj sjajnoj dialektici lcži i njego.a slabost kao dramatičara, pošto lica u njegovim đjclima obiluju i suviše razvučenim dugim govorima, pjepurom biranim frazama. Ljubav njcgovih junakinja izraŽena jo u lijepim i đuhovi.i n razgo\x>rima, a!i, kao što vcli ndđ književoi istoričar — „potiče prijo iz mozga, nego h od srca“. TJslijed svih tih nj govih o obina, u Comeilleovim dramama sama radnja često zastaje. No pored toga Cornoillo spada u prve francusko klasičaro i u najsveth'je pojave'».ekoiiire svjetske književnosti XVII stolj ća. Oskn svoga lada na polju dramsko književnosi piao jo Comeille i liiske pjesme, epigramc, madrigale, sonete, ode, a rarlio je mnogo i kao prevodioc. Njegova sn đj Ta bczbroj puta izdavana’ i još so izdaju, kako u sarncj Francuskoj, tako i van nje, najviše za školsku potrebu pii nastavi franCU8kog Jezika. Q Comeiile-.u, njegovonj

i životu i tu i njegovom kn.iže'niom ziiaj. čaju postoji čitava literatuia. 1834. godino podignut mu jo spomenik u njego\x>m rođncm mjcstu Eouenu. — 6. juna (ponoTOin) 1799. go.l. rodjen je u Moskvi slavni ruski pjesnik Aleksi.e Sergjc. vič Puškin, kcji je jrored svoga savreine. nika Mihaj’a Jurjeviča Ljermontova najveći ruski jijesnik develiiajestoga vijoka. O obojici hilo je već govora na ovorn mjeBtu, i to o Puškinu povodoin godišnjice njegove snuti (10. februani 1837. goiiino po novo.n), koja ga je zadcsiia, — kao god i Ljermon.ova, — u dvoboju. —> 6. juna 1869. godine rodjcn je u Triel>. sclienu blizu Luzema u Svajcar.-koj S i e g. fried Wagner, jedinac siu čuvenog kompozitora Ricliaida Wagnera a sam uglerlan kompozilor. Naroćito se Siegfiied ,Waguer istakao kao dirigent (u prvomi redu prilikom izvodjenja dje'a njegOiOg oca u Wagnerovom pozoriš.u u Bayreuthu. Napisao j« do sada lukobko opera, od kojih pominjemo „Der Biirenrauter“ (sujet uzet iz Griinmovih basni) i „Des Teufels russiger Biuder“. — 6. juna 1908. godine umro jo u G r e i f swa 1 du goograf Rudolf Credner, brnt uglednog goo.'oga Herinanna Crodncra. Credner jo rodjen 27. novembra 1850. godine u Gothi, sludirao j-' prvo na rudarskcj akademiji u Kiaustiiaiu, pa je zatim na univerzitetima u Leipzigu, Gotiingenu i Halli produžio geoloik j stu. dije. 1878. godine haLi!ilirao je kio doceut za geografiju na univerzbetu u G.cifswa!du. 1881. godine utvrdjen ju na istom 1 univcrzittlu lao \anredni profeso - , a 1891. gcdino doblo ju za redovnog profesora goografije. Preduzimao je zamašna; naučna pulovanja po cijcloj Evropi i po Sjedinjentm Državama i napisao ja či;ay niz geološko geografskih dja'a. 1882. gO dine osnovao je greifswnldsko „Geogtafsko drušlvo**, ćiji ja goiišnjak do snirti sam urodjivao.