Београдске новине

maze:

dnevnoji jutro, poned|eljkom poslije podne.

Pojedini brojevl: 1 1 b kralnlmi npoijtđmitjai oB o- I kr. C«ti p* cljHl o4 . . ,

12 b*l*n

MjetaCna pretplata:

.. 5* za bojn« I itapnu poita • . Q 0O U lB.rtr.nst*«4-80 Ogfati po cljenlku. - - ■ r

Jrednlftro: BEOGRAD, Vuke Karadžlća ul. bro| 10. Telefon bro] 83. Uprava I prlmanje pretplate Toplliln venac broj 21. Telefea br. 28. Primsnje ogleaa Kneza Mlbajla ul. broj 38. Telefon brel 245

Godina IV.

Artiljerijske borbe i pješačka djelatnost na jugozapadnom frontu. — Zauzeti francuski borbeni redovi s obje strane Ardre. ——■———a——■——— ' ————■

RATNI IZVJESTAJI. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Bcč, 7. juna. N a j u g o z a p a d n o m b o j i š t u r a z v i 1 a s e j e j u č e u z t o p n l čk e borbe posljednjih dana poiiovo živahna pješadijska d j e! a t n o s t. Na donjoj P i a v i. kod 0 u e r a i M o r i-a te na T o ti a 1 e-u odbijena su talijanska izvidjačka odjelenja. Na Monte Spinucchla poboijšali smo naše položaje jednim preduzećem jurišnlh trupa. Na Monte SisemoI u protiv udarom je suzbijen napad jednog batalijuna. Kod A s i a g a osujeČena su u našoj vatri dva neprijateljska napada. Načelnik Rlavnog stožera. Izvještaj njemačkog voinog vodjstva. Kb. Berlin, 7. juna. Zapadno oojište: Vojna skupina bavarskog prijestolonasljednika Rupprechta: S vremena na vrijeme življa topJlićka borba i živahna izvidjačka djelatnost. Kod jednog napada u francusk - e linije zapadno od Kemmela za<robili smo 2 časnika i 50 vojnika. Vojna skupina njemačkog prijestoIonasljednika: Na bojištu ostala jc borbena djeIatnost ograničena na mjestne borbene akcije. Suzbijeni su neprijateljski djelimični napadi sjeverno od A i s n e i sje<vero-zapadno od C h a t e a u-T li i e rr y-a. Jugoistočno od Sarc y-a zauzelismo p o s 1 i j e j a k e t o pničke pripreme neprijateljske linije s obje strane Ar.dre. Zarobili smo 300 ijudl. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff. Izvještai bugarskog glavnog stožera. Bba. Sofija, 7. juna. Maćeaonsko boiišto: Zapadno od ohriđskog jezera l>i!o (o neprijateljskih patrolskih napada. U gorrjoj dolini Skumbe rastjerašc naše Straže neprijaieljska izvidnička odjelenia. Sjeverno od B i t o 1 j a kođ D o b r o p oIja a južno oi Huma bi’a je obostrana paljbcna djelatnost od vremena na vrijeme iiešto žešća. Južno od Gjevgjelije o<lbijen jc vatrom jođan francuski izvidničkl bdred. Na raznim mjestima izmedju Varkiara i dojranskog jezora obostrana arItiljerijska paljba, koja po nekad bijaše živabnija. Kod Mačukova i Krste| j a rasturismo engleska izvidnička odjolenja. Bba. Sofija. 7. juna. Zapadno od B i t o 1 j a, na mnogim mjestima u zavijutku CrneReke i

obostrano Dobropolja bila se s vremena na vrijeme pojačala obostrana topnička vatra. Istočno od Vardara pokušale su engleske jurišne čete nekoliko pula da se približe našlm položajima kod scla H r a s t a I i s, ali su našom vatrom otjerane. Južno od Dojrana s vremena na vrijeme živahna neprijateijska topnička vatra. U vardarskoj dolinl živahna obostrana vazdušna djelatnost.

Loš pazar. Dugi su bili pregovori izmedju Engleske i Švedske oko zahtjeva, da potonja prepusti svoj brodski prostor obađvjema anglosaksonskim silama.. Najposlije je došlo da utanačenja, po kome se Čini, da je Švedska pognula vrat u jaram svojih mučitelja. Pojedinosti utanačenja doduše nijesu zvanično još poznate, ali su zato poznate pogodbe, koje je britanska vlada postavila. Olavni je zahtjev, da Švedska od svoje trgovačke flote ima 800.000 tona da stavi na raspolaganje Englcskoj i Sjevernoj Atnerici. Zato bi Velika Britanija i Unija dozvolile Švedskoj uvoz izvjesne količine namifnica i sirovina. Da će Švedjani obećanu robu dobiti, o tome nijesu ove dvije sile dale potpunu garanciju, nego samo za jedan izvjestan dio. Ako bi ugovor odista izgleđao takav, kakve su poznate pogodbe glavnog uslova, onda bi Švedska oslm datili već 100.000 tona morala dati još 300.000 tona. Pri tom još ne bi znala, da li će dobiti makar garantovani dio obećanih namirnica i sirovina. Ta dovoijno j® poznato, kako se Engleska držl pismenih i svečano zajamčenili ugovora. ako joj bolje ide u račun, da ih se — ne pridržava! Osim toga nije ni to baš suviše pouzdano, da će se taj isti brodski prostor odista upotrebiti za uvoz formalno garantovane robe. Uz to dolazi još i to, da će anglosaksonske sile švedsku tonažu upotrebiti baš u najviše ugroženim vodama zatvorenog područja, samo da bi što više uštedile svoje sopstveno brodovlje. Zbog toga će Švedska posiije rata imati jako smanjenu trgovačku flotu, te prema tome neče blti sposobna za konkurenciju. U perfidna borbena sredstva Engleske i Sjedinjenih Država spada 1 to: da se neutralna trgovačka flota što jače desetkuje, kako bi se. u interesu sopstveuc trgovačke plovidbe, njihova prekomorska trgovina poslije rata što je moguće više oslabila. Iz toga Izlatzi, da trgor/ački rat, kojim kao nastavkom oružanog rata sporazumne sile prijete središnjim vlastima. neće ostati samo prazna prijetnja. Ta on je počeo već time, što su sporazumne si!e u sve većoj nevolji

počele ukroćavati skandinavske đržave, Holandiju, Španiju i Orčku! Pod uplivom potplaćenih državnika, a đonekle i pretjeranog straha od neprijatelja središnjih vlasti, pokazale su neutralne države nažalost u svojoj spoljnoj politicl takvo kolebanje i popustljivost, da su ih sporazumne sile mogle staviti pod sve jači pritisak. Neutralcl su morali osjetiti tia scbi samima istinitost stare poslovice, da, ako se djavolu pruži jedan prst, on dočepa cijelu šakn. A baš je stigla jedna brzojavna vijest, iz koje se vidl, da sva popustIjivost prema Engleskoj i Sjedinjenim Državama baš ništa ne pomaže. Dva holandska parna broda, ,,Jav“ i „Stella“, koja su bila utovarila žito za Hoiandiju, te su spremni za polazak, ne mogu ostaviti američka pristanlšta, pošto to pristanišne vlasti ne dopuštaju. Razumije se samo po sebi. da je iza ove zabrane skrivena sania vlada Sjedinjenih Država. To se vidi jasno iz pritvornog dodatka, da ova naredba nažalost zadržava potnoćne mjere Unije za ishranu Holandije. Ta već deset dana leže 15.000 tona žita u američkim pristaništima spreinni za utovarivanje, koji takodje ne mogu da otplove. Kako je poznato, pristaia je pod englesko-američkiin priiiskom Holandija na v r eoma nepovoljne uslove u pogledu brodskog prostora, samo da bi osigurala isliranu svoga stanovništva. Pri svem torn ne mogu isploviti parni brodiovi sa žitom za Holandiju. Ovo je dakle u svakom pogledu loš pazar, što ga je švedska vlada učlnila svojom popustljivošću prema Engleskoj i Uniji. čime je sjeia izmedju dvije stoiicc. Me sinije se tek onako previdjeti, da "ponovno prepuštanje švedskog brodskog prostora neprijateljima središnjih vlasti znači ujcdno i čin uove povrijede neutrainosti prema Njemačkoj i Austro-Ugarskoj. Ovo se daleko više tlče> Njemačke nego Austro-Ugarske, zato se već javljaju glasovi u njemačlsoj štampi, koji traže energičan postupak protiv Švodske. Odlučna ofenziva na zapadu. Tok borbl oko Chemln des Dames. Francuzl bill iznenadjenl. — Nijemcl zauzell položaje skoro bez gubitaka. Rotterdam, 7. jiuia. Dopisnik lista ,,N i e u w e C o ttrant“-a posjetio je kraj izmedju C h e m I n d e s D a m e s a i Marne. On o toj svojoj posjeti piše: Bilo je zanimljivo posmatrati, kako su Francuzi bili potpuno iznenadjeni. Nigdje traga ozbiljnoin otporu izmedju njemačklh izlaznih linija i Vesle. Francuskl plijen bio je u lijepom redu, francuski topovl u svojim položajima, nigdje nije učinjen pokušaj za njihov

spais. Francuzi nijesu ni izdaleka slutili, šta ili čeka. U ugroženom odsjeku imali su samo slabe snage, koje je prvi juriš slomio. A onda je svaki otpor protiv brzog prodiranja na Vesll bio ncmoguć. Osim većiiiom nešto više oštećenih mjesta ostavilo je ovo prodiranje veoma malo tragova, Njive nijesu skoro nigdje pregažene. O gubitku jedva da ima govora. Čak i Trancuski gubici bili su večinom u z a r ob 1 j e n i c i m a. Krvavih bojeva bilo je tek u posljcdnjem stadiju prodiranja prema Marni, naročito pri širenju mjestd, gdje je bio prodcr. Dopisnik misli, da će se na Mami razviti nove položajne borbe. Pred novira udarcima. Budimpešta, 7. juna. Na nadležnoin vojnom mjestu saopšteno je dopisniku ,,Az Est“-a o sadašnjem vojnom položaju ovo: Njernački front ide skoro ti pravoj liniji od Noyona do Ch a t e a u-Th i e rry-a. Ova okolnost dala jc tom frontalnom odsjeku veliku umitrašnju snagu. Na ovoj linije mogu se Nijemci još lakšc opirati neprijateljskim napadima, nego do sada, a mogu odatle zadobiti i znatati dio zemljišta. Uporedjujući ofenzivu na Aisni sa dosađašnjim ofenzivama na zapadu, može se konstatovati, da je udarac, pričinjen neprijatelju, potpuno doveo do c i 1 j a. U s p j e 1 o j c potpuno ioslabiti neprijatelja, te priI v u ć i v e 1 i k e d i j e 1 o v e n e p r ij a t e I j sk i h r ez e rvi za popunjenje praznina. Nijcmcima nijc za pravo važau nikakav dobitak u zcmljištu. Sve dosadašuje ofenz i v c samo su dljelovi jednog 1 velikog plana, kojim se ima j zadobitl konačna pobjcd a. U pripremi su novi u d a r c i. Bombardovanje Parisa noviin topovhna. Bcrn, 7. juna. Nijemci bombarduju p o n o v o P a r i s j e d n i m n o v i m t o p o m. Taj je top kalibra 24 cm. dok su prva tri imala 21 cm. Oranate novog topa su mnogo jače i stvaraju v e ć i p us t o š. Manevarska arraija sporazumtiili si!a više ne postoji. Kb. Berlin, 7. juna. W o 1 f l o v u r e d javlja: Uspiešne borbe Nijemaca izmedju A i s n e I M a r n e ponovo su vezale znatne neprijateljske boračke snage. Pored plijena vo’ne grupe njetnačkog prijestolonasljednika, o komc je juče javljeno da iznosi 55.000 zarobijenih, imaju s e u r a č u n a t i i t e š k i g u b i c 1 Ftancuza u m r t v i m a 1 r a n j en im. Od njemačke ofenzive, koja jc otpočela marta mjeseca, francuske rezerve su mnogo oslabile. Za vrijeme

borbi u Flandrijl upotrebljeno je radl olakšice p.a tamošnjem bojištu 18 francuskih divizija. Borbe u oblastl K e m m e 1 a, u kojima je bilo teških' gubitaka, zr.atao su Francuzlma povećalekrvave ž r t v e« Borbe izmedju Aisne i Marne, s dnevnim velikim napredovanjem, tako isto su jako razređile rezervu generalisima F o c h a. One su morale biti upotrebljene na onom mjestu, koje je htjelo n j em a čk o vodstvo. Time su opet veJane znatne francuske boračke snage, a to je jedna okolnost, koja ie u francuskim vojničkim krugovima izazvala veliko uznetnirenjc. Pouosna manevarska armija sporazumnih saveznika, u koju su sporazumni po'agali veliku nadu, u s a m o j stvari više ne postoji. Strahovita nedjela francuskih crnaca. Kb. Berlin, 7. juna. W o 1 f f o v u r e d javlja: Od strahovitih nedjela, koja izvršuju Crnci. što pomažu Francuzima pri odbranl Rcimsa, doznaju se sve užasnije pojedinosti. U bojevima oko OaronneY e u x-a bile su njemačke linije momentano potisnute. Kad su Nijemci opet pošli naprijcd. našli su zaostale ranjenike bukvalno preklane. Jedan podčasnik, što je fungirao kao topnički posmatrač, nadjen je mrtav, jer su ga Senegalci raskomadali. Bestijalnost crnaca strahovito je ogorčila trupe. Uostalom i zarobljeni Englezi su ogorčeni. Jedan engleski podčasnik izjavio je na zbornom tnjestu, ( ako ga niko nije pitao: Oadno je, morati sc zajedno boriti sa takvim ž 1 v ot i n j a m a. Novl pozivl pod oružje u Engleskol Kb. London, 7. maja. Kako ,,D a i 1 y M a i 1“ izvještava, pozvale su vojne vlasti otpriiike 45.000 ijtidi iz rudnika na vojnu đužIlOSt. Velika cksplozija u St. Denisu. Ženeva, 7. juna. U S t. D e n i s u, pariskom prcdgradju, izbila je velika eksplozija u tamošnjoj fabrici municije. Bilo je 20 žrtava i velika materijalna šteta.

Američki strah od podmornica i vazdušrsih napada u New-Yorki!. NJentačke podraornice pređ atnerlčklra pristanlštlma. Kb. Berlin, 7. juna. „Nordd. Allg. Zeltung 44 izjavljuje, da je još prije stupanja u rat Sjedinjenih Država jedna njemačka podmornica u rairoljubivoj namieri ušla u američko pristanište. Uznerairenost, kolu je u to. doba pojava podniornice „53“ izazvala, izgledala Je skoro stniješna. N a n e w-y o r š k o J b u r z I znatno su pali tečajevi, čemu je dala povod pojava jedne nove njemačke podmornicc. To je prva veća akclia, koja se preduzltna na dalekora zapadu protiv onili, koji rat produžuju. Pri tome se može pomišljatl na vezu sa suvozemnim ra-

PODLISTAK Jaroslav Kocian. 'P , rilikom današnjeg njegovog koncerta u Beogradu). Jaroslav K o c i a n započeo je svo|u karijeru 1901. g., kad Je kao učenik tuvenog profesora praškog konzervalorija*»Ottokara Ševčika, u 17. svooj godini prvi puta prilikom ntuzičkog spita dokazao javnosti, da je pozvan !da jednom stupi u red najglasovitijih inajstora svoga instrumenta. U isto je (vrijeme nekako započeo svoj senzacijonalni pobjednički pohod kroz inuzički svijet i violirdsta K u b e 11 k. Tim jje teže bilo mladom Koclanu da prodre ji javnost. No on je uprkos svih teškoIća ubrzo sebi otvorio put. Ko ga je gcd slušao, bio je zadivjen; svako je Đdmali vidio, da nema pred sobom tek tiekakvog atnbicioznog ]>očetnika. nego savršenog umjetnlka sa izrazitom individualnošću. Već su se onda čuli glasovi i u publicl i u štampi, da Ko'cian n mnogočem imade prednost pred Kubelikom, a budućnost je posvjedočila, da bučni uspjeli nije uvijek najveći uspjeh. Kocian ne obožava, kao Kubelik tehničkl apsolutizam: on je u prvom redu glazbenlk, a njegov fini, duboki umjetničkl osjećaj kao i njegova vanredna inteligenclja sačuvali su ga od svake jednostranosti. Time se, razumije se, ne veli, da Kocian nije I tehnički savršen. ali on imade 1 suvi* «e poštovanja prema stvaranju. a da bl se dao zanljeti bllo kakvim tehnićkim

doskočicama. To se vidi po izboru njegovog programa, koji je uvijek podredjen najozbiljnijim umjetnlčklm pogledima te djeluje odgajajuči i onda, kad se od njega očekuju neke koncesije širokim masania. I tako je Kocian uprkos svoje opozicije protiv želja i potreba muzikalnih laika, koji daju prednost tehnici 1 kompoziciju shvaćaju samo n toliko, u koliko ona daje mogućnost umjetniku da pokaže svu svoju virtuoznost, polaganije nego njegov na konipromise spremni zemjjak Kubelik, ali zato postepeno sve jače osvojio 1 sva srca svojeglavih masa. Kad on zaguđi, čini ti se da je zaguđilo kalcvo čarobno gudalo: iz njegovih žica struji toplina, osjećaj, srce, duša. on prosto čovjeka obuzme svega. Ovo veliko svojstvo čini Kociana u isto vrijeme Interpretom i klasične i tnoderne umjetnosti. Jaroslav Kocian rodjen je od oca učitelja 22. februara 1884. godine. Njegov se vanredni muzički talent opazio već za najranlje mladpsti, tako da su Kociana lijegovi roditelji već u č etvrtoj godini dali podučavati u glazbi; kratko vrijeme zatlm mali je Kocian u svom rodnom mjestu već istupao na javnim koncertima. U 12. odini došao je Kocian profesoru e v č i k u na praški konzervatorij. Pošto je svršio nauke sa na-jboljlm uspjehom, koncertirao Je sa senzacijonalnlm uspjehom najprije u Pragu i ostalim češkim gradovima, a onda je pošao u Beč, gdje mu je rjegove muzičke vrllne bez suztezanja priznala 1 najstroža krittka. Poslije toga otputovao je Koclan u London, gdje ga le cJe-

lokupni muzički svijet proglasio kao glazbenu zvijezdu prvoga reda. Od onda se njegova slava najvećom brzinom raširila po cljelom svijetu. Početkom 1902. godine boravio je Kocian na francuskoj Rivieri, gdje je naročito u Monte Carlu ! Nici doživio prave triumfe. Tom mu je prilikom njegovcwn svirkom zadivljena grofica de Robiglio poklonila dragocjenu Oaglianovu violinu iz 1737. godine. 1902. i 1903. godine priredio je u američkim Sjedinjenim Državama ni više ni manje od 60 k o n c e r a t a, a gradovl kao New-York, Chicago, St. Louis, Milwaukee, Los Angelos i San Francisko orili su se. od bučnih ovacija mladom umjetniku, sravnjnći ga čak sa samim Ysayeom. Isto je tako Kocianu, gdje god se pojavio, ostao uspjeh osiguran i u Evropi, što se najbolje pokazalo tia njegovim turnejama kroz Rusiju, Ugarsku, Kranjsku, Dalmaciju, Hrvatslcu l sjevernu Italiju, u kojoj je posljednjoj pozvan da svlra i pred švedskim kraljem Oskarom. kad se ovaj nalazio ondje u posjeli. Turneja 1904.^ godine, koja ga je odvela u pruskti Šleziju, Berlin, Dresdu i ponovo u Rusiju, ponovo je potvrdila njegovo umijeće. Oduševljenje, lcoje je zavladalo svuda, kuda se Kocian pojavio, razabire se najbolje po ovom sudu tršćanskoga lista „11 Sole“, kad se Kocian spremao da odavde krene na novu tumeju u Italiju: „JavIjamo Vam — piše spomenutl list svojlm čitaocima — „veliku radost, da itnamo novoga papu“. U Oenovl počašćen je umjetnlk tlme, što mu je dopušteno da syira na PaganlnieyoJ

v i o 1 i n i, koja je od smrti ovoga genijelnoga majstora 65 godina ostaia nctaknuta. O ovom koncertu načinjena je spomenica, koja je potpisana po Kocianu i gradskom zastupstvu i ostalim uglednitn ličnostima, zajedno sa neprocjenjivom Paganitiiev r om violinom deponirana u Paga'niniev muzej. 1907. godine svirao je Kocian u Palermu pred ,c a r e m W i 1 h e 1 m o ni, koji mu jo neprikriveno izrazio svoje najveće priznanje. Iz južno Ttalijo krenuo je Kocian u sjevernu Afriku, gdjo je medju ostalim koncerlirao u Tunisu, a onda se kao pravi triumfator povralio U svoju otađžbinu. Od 1908.—1909. djelovao je Koc'.an kao pnofesor na bonzervatoriju u Odcs i, a 1909. godiiie stupio je na naročitu želju velikog vojvodo Georaa Aleksr.nd r a Mecklenburg Streli z-škog p ivrenv. no l;ao primarius u carski ruski „mecklenburškl kvartet“. U ovo jo vrijeme dao u Rusiji i u Kavkazu niz koncerta, koji su njegovu slavu pron ; jeli u sve slojove naroda. U Moskvi, gdje je svirao pred carskom pomdicom, bio je Kocian predmet entuziastičkih ovacija; tom ga je pr'likom ruska štampa stavila na prvo mj -sto medju živućim violinskim majstorima. Poslije svoga povratka iz Rusije boravio jo Kocian najprije u svojoj domovini, a onda se otpuiio ponovo u Ameriku, gdje je pozdravljen kao s'a i nozalx)ravm Ijubimac. ,,Ne.w-York-Times‘‘ označiše ga „muzikalnim autoritetom“, „Tribuno“ nazvala je njegoru iimjetnost „unikumora“, a ,,New-Yorkcr Deutsche Staatszcitung*' vide u njeinu ,,Čarobnjaka". „Njegov genij“ — veli se u clewla«dskom llstu ,,Wachter

und Anzeiger", „zanese i povučc za so. lx>m svakog slušaoca bc-z razlike“, Slično su pisalo i sve ostalo novine, od kojih spoininjemo samo još chicaški ,,Pk»neer Press“, koji Kocianovu umjetnos! rea, sumira u ovim riječima: Pjesnička sposobnost prikazivanja u velikoj je mjeri Kocianova svojina, a njegova interpret-u cija rezultira izravno iz njegov'o umjefc. ničke savjesti“. Vrijeme od 1910.—19 LL. sprovoo j© lvocian opet u američkim Sjedinjemm Državama, a onda se ponovo pbvratio u Evropu, gdje jo već njegovo ime zna. čilo potpuni program. Poslije sjafnih uspjeha u Ugarskoj, Bcču i Galiciji otiš;w> je u Rumunjsku, gdje je svojim vio. linskun guđalom na dvoru rumunjsko. ga kralja zadivio rumunjsku kraljicu-pjesnikinju Carmen Sylvu u tolikom stepenu, da mu je ona po 3 veti’a u cijelorrt iiterarnom svijetu viroko cijenjem spjev. I kraij Carol nijo zaostao za STOjom su. prugom: u priznanje njegove umjetnosti podario je kralj Carol rumunjski Kocianu komturski krst ordena rurnunjske kiur.e. I tnko bisrno mogli nastaviti do u beskraj. Gdje god so pojavio, Kcn’ian jei. rasplamtio srca svojib slušaoca i ostk. vro neizbrisivu uspomenu. Ni najrezer. viranija kritika nije mogla drugo no da ga obaspe rijcčima iskrenog priznanja i pohvale. Dalcko bi nas odvelo, kad bi ovdja prenijeli sto glasovo svjeiske štampe o Kocianu. Ovo bi sličilo reklami, a reklamo Kocianova umjetnost ne treba: ona je potpuna, savTšena. To će pokazali i današnji njegov koncerat li Beogradu, kome sc od srca radnju svi pnjatebi nebeskih violinskih struna.