Београдске новине

Br. 153.

BEOGRAD, nedjelja 9. juna 1918.

Godina IV.

a

RATNI IZVJESTAJI. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. X... Deč, 8. juna. ' IZinodju Asiaga i Brento na-.tavio je neprijatelj svojc izvidjačko napado ra jakim ođjelenjima. O'dbijon jo, dijei'jm vatrom, đijMom u okršajima. Topnička jo borba trajno živahna na c i j elom j ugozapadnom frontu. Načeliiik clavnog stožera. Izvještaj njemačkog vojnog vodjstva. Kb. BerMn, 8. juna. Zapadno bojište: Vojna skupina bavarskog prijiestolonasljedni’ka It up p rochta. S vrcmena na vrijsme. živahnij't topnička borba i iz fc ijjačkc borle. V o j n a g r u p a n j c m a č k o g p r ije s tolonas 1 je d ni ka. Fonovljent napadi noprijatelja sjeveiozapadno od Ciiatoau-Thierrya 1 proiivnapadi u svrhu osvajanja izgubljenih linija, douijcli su inu sarao ncznatno (loli k? u ptostoru. Nekoliko puta ponav : jano navale rrancuskili, američkih i englcskib pukojra p r o p a 1 e s u s t e š k i m g u 1> i c i m a. U ostalom je stanje ncpiomijenp no. Prvi zapovjcdnik glavnog stana pl. Ludenđorff.

Prnl vrolima AmeriKe. Bilo je nekada vrijeme, kad su Amerikanci napravili najnevinije lice na svijetu, te prcudesivši prema ratnim potrebarna svoju industriju, liferovali sporazumnim silama sve moguee artikle iz svoje zernlje. Lijepe su svotice novca tlme oni spnštali u svoj džep, ali su pored toga prije svega umili udesitl, da Engteska i Francuska zapađnu kođ njih sve dubljc u ditgove. Onda su po svoj prilici njihovl snovi bili puni ružičastili slika. Oni su bili oni treći, što se smiju, šta više nc tret51. ncgo šesti. deseti — ta bilo ih je sve više, koji su upadaii u ogromnu borbu, a oni sami su i daije spuštali lijepe dobiti u svoje džepove. Stotinama milja daleko od njih tamo ncgdjc Iza Okeana bjesnio je rat... Amerikanci nijesu ni misliii na to, da se odreknti tako unosne neutralnosti. Sto su više krvavili d r u g 1 narodi, utoliko veći su bili razmjeri, u kojitna sc Siriia n j i h o v a mcč. Mora da je njihoa- mozak i sva čula obuzela takva ivrtoglavica. takav zanos, kakav ne istvara nikakav hašiš. To je zanos onoga, koji zna, da če na kraju krajeva jedini ostati na zdravim nogama, dok će drugi, pobjedioci i pobjedjeni, ležati na zemlji, premoreni i iscrpeni za čitavc generacije. Zar nije u početku isti san sanjala i Britanija, nekoć svemoćna vladaTlca valova? I njoj se činilo, da je u isvojoj ostrvskoj tvrdjalvi apsolutno Sigurna. I ona je mislila, da će FranCuska, Rusija i Italija s ostaloin družinom vojevati za n j e n u slavu, tako da ;ona sama ne će morati na raznim boijištima prolijevati suviše dragocjenu jkrv s v o j e djece. Njeni senzacioni iknjiževnici opisali su strahovitu a\"et aieposrcdnih njemačkih napada još ,prije čitavog decenija u najfantastičniiJim romanima sa najžtvljlm bojama. No smatrajući se u ono vrijeme sigurgiima Englezi su lakoćom podnosili ovu 'laku jezu. Danas je medjutim san BriJtanije već odavno prospavan. Ma i iprcko svoje volje, Englezi su tnorali 'na krvavo flandrijsko razbojište poslajti i svoje vlastite sinove. od kojih su mnogi i mnogi, premda su rat u Francuskoj sniatrall sportom, otputovali u vječncst. Uz te žrtve, ■što se svakog dana hlljadama mno,že, Englezi su doživjeli i druga razočaranja. Njemačke letačke eskadre, bombardovaše London 1 druge cngleske gradove... Tako se onaj strah, o kome se ranije tek bajalo, sada odi!sta počeo da širi. Kako se čini, Atnerika u ovo ne 'će još ni sađa — i ako je proteklo više od godinu dana otkad zvanično vodi r at — pravo da vjeruje. Možda joj je nemilo, ili čak nepravo, što jc primorana, da u evropski pakao šalje ne samo svoje industrijske proizvode. svoje žito i meso, ncgo i svoje vojnike, premda ovo potonjc čmi tek na na,jhitnije vapaje sporazunmlh sila. za •pomoć. Ono doduše. — ovo joJ se ne može zamjeriti. Put je preko Okcana 'điugačak i ne baž bez opasnosti a krv nije voda. Amerikanska je vlada dakako porlcala, da Je od njemačkih pod‘inornlca pretrpjela bilo kakyo znatnije

Privremeno zatišje na zapadu.

gubitke. No njeu je narod jcdva mogao biti obmauut tim lijenim barnumizmom, kao što je malo vjerovao i u naklapanja plaćene vladine štampe. Ali ipak činiio se, da je amerikanskom narodu ostala barem jedna utjeha: da je Amerika odvojena od njemačke operativne baze čitavom širinom Atlantskog Okcana, pa da stoga ne će nikada biti idožena neposrednim njemačkim na.padinia, niti da će ikada u svojoj zeinlji iskusiti strahote rata. Medjutlm pritajeni strah nije ipak potpuno prestajao. Treba se samo sjetiti, kakvu je sveopštu uznemirenost izazvala već ona rasprsnuta njemačka podmornica, što se još u doba neutralnosti nasukala na amerikanskoj obali. Ovaj je slučaj doduše od onda možda dospio u zaborav. No odjedared, kao groni iz vedra neba počelo je padati u oči. kako su gubici brodova u bližim amerikanskim vodama u posljednje vrijeme postajali sve to veći. Pređuzeti su koraci, iz kojih se jasno razabirala amerikanska bojazan čak i od njemačkih letačkih napa-da 11 a New-York. Ouo veliko more svjetlosti, u konie se noću blista ogromnl New-York, ima se ukloniti pred poinrčinom; ogromna elektrićna reklamna slova imaju se pogasiti, svjetlost se prema ulicama iina zastrti čak i u privatnim stanovima... Šta se to odjednoin desilo? Razumije se, one pc-stradale brodove mogle su potopiti samo njemačke podmornice, koje su blie toliko ,.drske“, da se privuku u najbližu biizinu amerikanskiii pristaništa. A nko su — drže u Americi — ovi čarobni delfini mogli svoj djelokrug u toliko proširiti, onda nije nemoguće, đa se i njemaoki hklrouhini mosfu dovoltno približiti amerikanskoj obali, te započeti letačkim napadima... Strahoviti požar, o kome onkraj Okeana nisu tnogli ni snivati; užasni pakao što je do sada bjesnio tek ondje daleko preko inora te u krvi i plamcnu razarao i ubijao sve do čega je došao; taj grozni rat pojavio se i pred vratima Amerike. Da li će i sada moći V/ilsoiiovi plaćenici ohmanuti amerikatiski narod? Strah je neizmjeran. Najfiniji amertkanski seizmograf, b u rz a, pokazala je pravo stanje stvarl padanjem kursova. C’jelom pak zemljom struji velika drlitavica. čuje se tek jedau poklič bola i straha: Rat je pred vratima!

Njemačke podmornice pred američkim pristaništima. Borlin, 8. Juna. O njcmaćkiin potlmomicama u Amorici javlja se još, da jo pri potapljanju parnog bi'oda „CaroliJla‘ , bilo 58 ni£tvih i ranjenih. Mnogi proživjeli pričaju, da su više 'dana miorali provesti na palulii {»odmornico, posto zapovj dn k nije litio, da se 'dozna za ujegovu pnsuinosl' u amerifkim vodama. Najposlije su ih apak pustiii. Kapetan broda r ,Haltio I>un‘‘ (ovaj brod riije 'đo sada imenovan) priča, 3a su u počotku mislili, '3a cnglesko podmomico vtšc vježbe. Alt'kad jo jedna gianata udarila kod njegovog broda, onda jo razumio i zaustavio biod. U čistom engleskom jeziku naredio je jedan časnik posadi, da ostavi ladju. Ik>mbo, Sto su so nalazile na zidovima broda, odmah su ekspiodirale. Isto tako jo posada parnog bioda ,,Hauporut“ (opot novo ime) prešla na podmomicu. Onda jo đošla na rcd ,,Edna“. Njena jo posaila hi’a na podmornici tri đana, a za fo vrijomo je brod višo puta zaronio. Kapetan ,,Edne“ misli, je podmornica duga oko 300 stopa. Svi spašeni nagiašavaju haročitu čovjekoljuhivost zapovjednikovn. Momčadi jo ostavljeno vremena, da so na palubi pc/dmomice sigurnije udesi.Neki su ostali po nedjelju dana, a onda su ostavjljeni na, takvim mjestima, odakle su ih biodovi u piolazu mogli povesti. Amsterđam, 8. Jutia. Iz vijestl o d'jelovanju njemačkih podmornica na istočnoj obali Amerike može se još i ovo navesti:. Od potopIjenih brodova spominju se po imenu još „Jatters Lun“ i „Hanopage". Kapetani potopljenih brodova ne znaju pouzdano, da li je bila jedna ili dvije podmomice. Kapetani misle, da je bio samo jedan brod, a zapovjednik broda ,,Edward CoIe“ uvjerava, da su na njegov bro4 napadale dvlie podmorHjcft, '* . . t~

Po drugim vijestima ova ili ona podmomica stlgla je u jedno iii drugo a-tlantsko pristanište, kao i da se na drugoin mjestu jedua izvrnula. Po daIjim glasovima boje se njctnačkili napadaja 'tz vazduha, nav'odeći, da velike njemačke ronilice mogu bez inuke voditl nckoliko ltidroplana. Podmornice su, velt se. čak i mine postavlie, a američki lovci mina naiši! su na njemačke mine na athntskoj obali. Kb. Berlin, 8. juna. Kako „Lokalan zeagor“ javlja, amcrička vlada ima voama rutni izgle'd, naročito pristanište. Reflekfori bacaju svjetlost cijelu noć, pomdrski'lotači 'dižu s© u masjuna, a jetma velika koiičina Liilroplana krsta'i po olmiama i j nstaništima. j

Niiemci na Marni. j O njemačkhn cUjevima. — Silni pro- , tivničkj gubici. — Nemogućuost stvar- j ne američke pomoći. Berlin, 8. juna. j Berlinski dopisnik ,,A z E s t a‘‘ oh ; javljuje obavještenja, koja jc đo' io o'd nadležnih odjcienja njeuiačkog glavnog sfožera o izvjesnim aktuelmm pitarijimn. U njima se veli: Odluka na zapadnom ftoutu se za sail ne nnože po.'tići opštim napadima. Krajnji uspjeh se mora postići tđjelimičnim napadima. Ni Atniens, ni Calais ni Paris nisu hili neposiv-dni cilj Nijemaca. Poslije o.,vo;enja Parls.i raf 1 i sc i dalje prodiižio. Svakom jo v.daru svriia ’da se neprijatoij pslabi. Protivnički gubici iznosili su u posljedn j o j h o r b.i č e t v r t m i 1 i j u n a. Laž jo tvrđjenj', da sn Nidtnn pet puta nadrnoć- J niji. — Po s 1 i j © < <( g "• a <■- o u i" s “ j " v a ueiuw S ninoSt stvarilo am 0 ričkc poinoći. Upozortfli se još l na to, ida se Englezi i suviše pasivno 'drže, kad nastupi potrcha, 'da se Erancuzima pomogne, i ol rat.no. Belgijsks ministarska kriza. Amsterdam, 8. juna. U „Algemeen Handclsbhdet“-u izišao je jednn dopis — očigledno iz belgijskog izvora, — koji ovako predstavija uzroke belgijske ministarske krize: Broqneville je izazvao nezadovoijstvo svojili kolega već tiine, što je naročito za scbe udesio jedno novo ministarstvo za nacijonaltio ponovno podizanje zemlje, Oranice je tako nejas- no odredio, da su se opet dešavaia premašanja u zvanična prava drugih mi'nistara. Daije niu se uzelo za zlo, što je u mnogim stvarima, čak i kad sc ticalo spoljne politike, postupao sasvim samostalno, ne savjetujući se sa svojim kolegama. Koji put je čak nešto obratno U'činio od toga, što su drugi smatrali za sliodno. Posljednje. što je učinio, prevršilo je nijeru. a bilo je u vezi sa fiamatiškim pitanjeni. Broqueville je po želji jedne grupc Flamanaca prediožio, da se obrazuje od>bor za studiju pitauja o jezicima u Belgiji. Njegove kolege odbile su taj predlog, sa niišljenjem, da je raspravljanie spornog pitanja fiatnansko-francuski zadatak komore. te da sc mora čekati, dok komora ne bude inogla potpuno i sasvim nezavisno održavati svoje sjođnice. Uprkos ovog otpora svojih kolega odredio Je Broqueville ovaj odbor i to u novo-obrazovanom minlstarstvu za ponovno podlzanje zetnljc. Ovo su ministri smatrali za kršenje ministarske zajodnice i tako je došlo do krize. .. , Podmornički rat NOVA P0TAPL.1AN.IA. ' Kb. Berlin, 8. juna. (VVolff). Javlja se zvanično: Djelovanjem našth podmoniica potopljeno je u zatvorenom području oko Azora I na zapadno-afričkoj obali okruglo 21.000 bruto registrovanih tona. Mcdju potopljenim brodovima bio jc I oružani engleski pami brod „Santa Isabella“, sa 2023 tone, engleska pomioćua krstarica, preudešena kao zamka za podmomice, „Bombala“, sa 3414 tona, na kojoj je bilo topo'va od 12 i 12 i pol cm, dalje oružani taliijanskl parni brod „Enrichetto" sa 5011 tona, 1 talijanski jedremjak sa 2432 tone I francuski jedrenjak „MichelT* sa 2636 tona. Japanski parai brod ,,Karachi M M. 5749 tena trtka j« oštečeu pred

Frcetownotn. Osim toga su francuska radiotelegrafska stanica i mali liberijski ratni brod u Mcmroviji razoreni topničkom vatrom. U potopljenom tovaru bilo je pšenice, pamuka i uglja. Načelnik adiniralskog stožera mornarice.

Slobodna Finska. Protiv uiniješavaiija Francuske u uredjenje države. Kb. Ilclsingfors, 8. jiin.i. .lodan oVdašnji finski list ol.iara sc na i/.javu francuskc vladc, prorna kojoj Francuska cvcntualno u vodjeuje nionarhijo u Finskoj no bi priznala. I.ist izjavIjujc, ’da s© tu no ra'd.i o monarhističkom prevratu, ncgo je ustiv vc6 takav. Nema većine, kcja bi ga okivmda u rcpublikanski. Francuska jc za sfo godina nekoliko pula pronujenila svoj državm obl k. l'in- j ska ćc o obiiku svoje držare sama o'dlu i čiti, i ne ćc ni od boga primali propise. !

Razne brzojavne vijesti. | Danieis o žutoj opasnosti i Nijemcitna. Kb. Beriiu. s. jnna. ,.Y o s s i s c li c. Z e i t ti n g“ javlja, da se am.erički državni tajnik za mornaricu, Daniels, ovako izrazio u povjerljivom društvu o žutoj opasnosti: \Vilson će nastaviti borbti, dok atiglosaksonska narcdnost ne budc čvrsto osnovana. Ako se onda u Evropi i Americi bude vladalo samo po jedtiom prmcipu, onda sc lnože izvcjevati najvcča ; jiKjciluiin ]>iika iznicdiiii bijcle i j žute rasc. Njemačka mora biti taKn osiabijena, da nc možc nastupiti kao pomagač žutog čovjeka. Razumije se satno po sebi, ako Japan bude upeo snag'ti. da se nametne za gospodara u Tihom okeami, da će ga NjemaČka ti tome potpomagati. Ali ako Njemačka bude savladana, onđa za nas nc će više .postojati žuta opasnost. (Kao da nije prvi ćovjck, koji je ustao protiv žute ooasnosti, bio njemačk! car! Op. Ur.) Opkhde u Americi o svršeiku rata. Kb. Bcriin, 8. juna. „Lokalanzciger 1 doznaje 'da su na burzi u Ncw-Yorku sklopljcr.e opt opklado o 1omc, 'da će svjciski rat biti zavr Scn za osarn mjescci.

Sa Balkana. RLMUNJSKA. Kriminajuo-sudska osuda Braiianua. Svc se više čuju u Moltlaviji glasovi, da sc povuku prcd sud Brati.>eu i i:jegovi jataci zbog b?zbrojuib nczakonjtnst’, mui'.ja i ncpoštcnja, koja su skrivi'i. ćok sti bili na viadi. U ovom smislu izražava so sada l profcsor ustavi.og prava na jaškom sveučilištu, bivši ministar u Avcrescuovom kal inctu, Ahit.-l f a n t ac u z i no. Kako Jaški list „Arcna“ javlja, izlo/.io jo Cantacu. zino pravno razlogc za sudsku o rudu Bratiaura i njcgovog drnštva. lto njogovom mišljcnju ima jakiii razloga za krimiaalno-stldski pjćtiq«ak protiv Bi'atianna, a današnja vhufa ima u rukama sva uporlšta za to, da sc 'državrti tužilac možc uplcsti u štvar. ltoslaiiik N. Protopoposcu da;o u Jaškom listu ,,Timp u 1“ izraza sličnom zahijevu, to se ograđjir'e piotiv toga, 3a so proko sramnih đj?la vl idc B:atiainia l Takc Jonoscua prostio ,,vco zalorava". „Moraju so“, tako ott pišo, ,.ncodložno ukloniti manc pfodjašnjeg rožima, da bi so pronašli pravrkrivci. 8a ovim pročiščavanjom mora so žuriti, kako krivci ne bi umštjli najvcći dio Rck iza p:o iv scl)ć“.

Grad i okolica t Kleopatra Garašanin. U prošlu nedjeiju, 2. ovog mjesoca sabranjena jo u Beogradti K1 o op a t r a Garasan'in, utlov'a pok. Svctozara T5arašanina, biVlcg adjutanta kneza’Mfhaila Obrenovića. Parastos kralju Alcksaudru. Sutra, u ponedjeljak, održaće sc pađastos kralju Aleksandru I kraljlci DragL Parastos će biti u crkvi Svetog Evengelista Marka, u 11 satl prlje podne,

Pozlv. i Umoljavaju sc nižo imenovana lica, da izvolo 'doći u rodakciju „Beogradl Skih Novina“ u srijodu, 12. ov, mj. u 5 sati poslije podne: Gjoka Ivojić, učitelj l književnik; po. rodica Jovana Zorka, muzičara; porodfc ca. JanČića, profcsora; Milovan B'adoj«, vić, novinar; gospoJja Le[K>-ava Paje Mh jatovića; Jevrom Božović, glumac; Mica! Stefanović, glumica; Hristina Kundović,gluinica; Vidosava Likić, glumica; Milica' B. Cenić; Zorka Dragutina Kosfića, štarn!para . novinara; Dragoljub Ilić, učeiiik; Dragiša I,ackov : ić, novinar; Ljubisa Du§. Jovanovića, gliunca; Jclka Gjorgjcvić, glu. mica; Dragutin Milanović, štampar; ?k>brinka Jovanović, slikarka; Miiora'd Viu jić, apotekar; Branko Naumović, učcnik; Dragoijui) Ivanišević, učen'.k; .Telena Jova. nović, glumica; Sofija Filip'ović, snpruga književnika; Angja Aćimiović, glumica; Tvlarija Kvgenijević, Itiv. ključarka narodj. nog pozorišta; Natab’ja Živković, učonica i gdja Danica Grčić. ‘ Ako bi koji od navo'donih već primio kakvu ponnoć iz pribo'da narodnlh đobrotvom'h prcdstava, to za njoga ovaj [>oziv nc važi; ona pak lica međju pozva. tima, koja se no bi nalazila u Bcogradu, ncka izvole poslati tafnu ađresu. Lica, koj.t sc nalaze n Baogradu, a ne bi se odazvaia pozivu, smafraće sc, da se odriču jiomoć? u ko-sst dnmi' - . Traže se porouiet. Porodiee ratnih zarobljenika: Miliea Arsenijevića i Josifa Amodaja potrebno je, da se jave sudskoni odjeienjti opštinc grada Beograda raJi izvjesnog bitnog saopštenja. Prilog. Jedno njemačko društvo isknpijcno prilikom jedno-g sastanka u Beograđu urnčilo nam je 330 kruna s molbom. da tu svotu uputimo ustanovi darova za ratne postradale, koja nosi iine Ludendorff. Priiog nosi inoto: „Deutsch sein, lieisst stark sein“. Svota je upućen'a svoioj svrsi. Nočiia siužba u Ijekaruarna. Ođ dattas, 9. o. nij. pa do zaključno 15. juna, vršiće noćnu službu u Beogradu ove lj-ekarne (apoteke): Dr. Pahić, Saborna iil. br. 77; Delini, Knez Miliajlova ul. br. 1; N i k o 1 i ć. Bitoljska ul. br. 2. i P r o t i ć, Kralja Mila.ua ul. br. 87. Netmičive preporučene pošiijke, Kod c. i k. ctapne poštanske i telcgrafske direkcije u Beogradu nalaze se slijedeća preporučena pisnia čiji su pošiijaoci nepozuati i koja se nisu mogla predati adresatima: Iz ValJeva br. 13, od 7., na Dragomira Gavrića, Budimpcšta; iz Beograda br. S97, od 7., na Lakatos Laszlo. Kleinmiinchen, br. 121, od 7., na Frauz Botyka, P<>zsony; br. 71, od 4. marta 1918., na Alirod Ldbl, \Vien, III.; br. 5S0, od 8. aprila 1918., na Maria Fritsek, Heinrichsgrun; br. 512, od 8. februara 1918., na Milovan Mirović, Bjelopolje; br, 221. od S. januara 191S., na Lazar Racković. Wien„ V.; br. 809, od 16. januara 1918., na Szokokics Mija, NeštinIlok; br. 328, od ? aprila 1918., na Moskovics Marton. Pazdics; br. 374, od 18. aprila 1918., na Milosavljevits Joca u ?; dalje pakcti iz Kragujevca, kod kojih je nepoznat datum predajc, l to: br. 82, ua Frd. Haberfelner u ?, ira Bogotnir Simić u ?. na Dušan Vukovićv Heinriclisgrun, na Tomić Mihajio u ?, na Stojan Milovanović, Aschah a/D„ Milivoj Pešić u ?; dalje jedna voćna kotarica, jcdan laneni paketić i rublje. Pozivaju se uepoznati predavaoci tih pošiijaka, da tstc u roku od jedne goditie (,d dana ove objave podignu, ođnosj no da na njih ulože svoja prava kod ma kojc pošte. Nadjeni leševi. Ovih dana izvadjena su iz Save dva ieša, za koje je utvrdjeno, da su biii Slavka Drašković i Gjura Bibić iz Mitrovice. Nc zna se, da li je po srijcd! sainoubijstvo ili nesrctan slučaj. Potnen. Porodica pok. M a r k a G j o r gjevlća, tipografa c. l k. gubemijske štamparije davače sutra u ponedjcljak, 10. juna u 10 sati prije podne na novom groblju godišnj! p o m e n svome milom pokojniku. Zasljano zemlilšte treba tačno priJavHL Opazilo 9o, da grauj-.mi pri popisu zau sjjanog zemljišia, naroči o pri posljeinjcin ]>opisu ozimnice, namjerno daju netačno podatko o veličini zasijanog zcm< ljišla, da bi izbjegli, da prodadu sav pretok ! žita. Pozivaju so ovim gradjani, da pri popisu, koji jo počoo 25. maja 1918. godine, ponovo prijave ozimniou, usjo, Y?h5A Rasijano tomljišto^ da reličinfl ifr