Београдске новине

Broj 1B0.

Srfjoa*

6I00RADSKC NOVINg

12 . Juna 1919.

Sfr« 0.

Crveni Krst u Baiini prlmai brzo isporučuj'e sve vrsfe novčanih pošiljaka zaslijedećasela sreza temnićskog — varvarinskog: Bačina, Cernica, Bošnjane, Donji Krčin, Gornji Krčin, Karanovčić, Mala Krusevica, Pajkovac, Gornji Katun, Izbenica, Suvaja, Maskare, Obrež, Orašje, Potočac, Raševica, Svojnovo, Toljevac, Varvarin selo, Varvariu varoš, Zalogovac, Marenovo i Parcane. Pošiljke treba slaU na adresu: Oatoor Crvenog Krsta u Bačini (Pošta: Kruševac, Serbfen). Ovo se javlja zainteresovanim licima i ustanovama radi znanja. Iz kancelarlje Crvenog Krsta u Bačlni, Nr. 3796, od 14. maja 1918. godine. A 3131

Crkva Pokajulca. Izmedjii sela Vel. Plane i Radovanja, pola sata od ovog poslednjeg, u ataru scla Starag Adžibegovca, Ima 'drvena crkvica, pokrivena šLndrom, iznutra je obložena uskim daskama od bukovine, na sre'dini tavana je lik Oospoda Savaota a na ikonostasu Ima raznih ikona, prožorl su joj vrlo mali. Na ikoni Sv. Ojurgja ima ovaj zapis: siju cerkov pgradi gospodar Vujica za spomen 1818. — Ova se crkva sjvanlčno piše v e I i k o-p 1 a n s k a. ali jc u svoj okolini narod zove ,,P o k a j n i c a“ i priča se dvojako o njenom postanku i imenu. Jedni vele, da je nju gradio vojvoda Vujica Vulićević, za pokajanje svog greha §(o je ubio Karagjorgja; drugi pričaju, da je nju podigao knez Miloš za one novce, koje je Vujica naŠao kod ,,vožda“ pa ih knezu Miiošu pređao. Nedalcko od Pokajnice je mesto na kome je ubijcn Karagjorgie izmedju 12. i 13. jula 1817. TulbeiProvalija. O Tulbi kod Smedereva već je bilo govora na ovoin mestu pri opisu postanka grada Požarevca. U toin je opisu navedeno, da je turski junalc Alibeg, begajući jspred Zmaj Despota Vuka, ušao u jetlan rit i da je u njemu izgoreo. — Gde je Aiibeg bivao ranjivan, tuda su svud Turci posie dizali tulbe, u spomen tak,vom svom junaku. Tako je i ta tuiba postala. Dok su još Turci biii u Smeđerevu u ovoj je tulbi bio Turčin tulbetar, koji je tvrdio, da mu je car fermanom poklonio ovu tulbu i priliod od selaj Udovice i Seone. Dva radoznaia Srbina — je-dan od njih je ovo i pričao zamole tulbetara, da im pokaže taj ferman. Turčin pristanc, pošto mu dadnu reč, da se rukama svojim neće 'dotaći toga osvećenog pisma. Pravoverni se umije, otklanja po svome zakonu, otvori tulbu, izvadi iz žute tenećane kittije ferman, koji je bio đosta ’dugačak a zlatnim siovima ispisan. U tulbi je bio grob nekog turskog svetitelja, sav pokriven zelenom čohom. Jedau od Srba spusti dinar u sanđnče, Koje je stajalo kraj svctinjc, a Turčln je na to ozbiljno regao: „Kako veruješ, cnak'o tl pomogao". Iina druga priča o postanku tulba 1 Provalije. Narcd veli, da je na mestu Provalije megdan delio Despot Gjuragj sa siinim Delabmetom. Pesnik Jov. Uić siožio je tu pričti u pcsmn, kojoj završetak glasi: ... Naziva se tulbe Aiimetovo. l A krvavo njino razbojište, ’’ Gđje se crna zemija provalila' ' I sada se zove „Provaliia". •K u 1 ič, mala h’rdjavica, sad več razvaijena, na utoku Morave u Dunav. Misli se, da je Kulič biia stanica rimskih brodova, koji su plovili ne samo Dunavom ncgo i Moravom. Na Kuliču je. kako veli J. Kaniz, održao pob&đu Diokletijan (rodom Dahnatinac) nad Karinom, svojiin suparnikom, 285. god. posle Hrista. Kulič se pominje i god, 1813. i 1815. u drugom ustankn. Na kraju ćemo pomemiti iičnosti Jz ovog okruga, koje su u istoriji Srbije stekie zasiuge: Stanko Arannba■šić tKolare), Gjuša Vulićević. Stanojc Glavaš (Sclevac), Vujica Vulićević (Azanja), Vuie Mić-Kolarac, Jovan Pančić, prvi učiteij u Smederevu t (Brestova u Resavi), Dimitrije Daviaović (Zemun), Anta Protić (Srnederevo), Miloje Gjak (Kusadak) i Paun 'Janković Baća (Konjska).

EKSPOZiTORfl PEjTSHSKE-BGflRSKS KSHERCIALNE UUSE U BEOORADU KNEZ MUIAJLOVA 50. OLAVNA UPRAVA C, i K. MONOPOLA Bavi se svima bankarskim pcsiovima, pošiijkama novaca iz AustroUgarske I za Austro-Vgarsku, savczničke’t neutralne države. SpetSjalno ogžgaierale za Sžiliaw|a »ovaga raiMgm žarobij e nie j« ma f internifaBtma. Prima utoge t obavlja mijenjanje novca po najkulantnijim dnevnim kursevima. ZflSSlinO 0đjeJen]8 ZO ra&u zu sve vrste trgcv. roslovi n Osnovna alavnlca I prffuve n J 1 232 . 0 C 0 .li 0 Q kiuna. | [

Traže se (Nastavak.) Drušlvo Crvcnoga Krstn li c. i k. vojnoj glavnoj guberniji za Srbija poziva niže imenovana, lica, da se jave radi primanja novca potprodsjedniku društva Crvenoga Ivrsta u c. i k. vojnoj glavnoj gubcmiji za Srbiju g. dr. Vojislavu M. S ubobiću, Beograd, Takovska ul. br. 19, lično ako su U Beogmdu, inače da pošaiju STOju tačnu ndresu i označc najbližu poštu koja prima novac uputnicom. Svako lice da ponese svoju legitirr.Kciju i uvcrenje opšlinsko uprav* da norac može primiti. Lica su pva: Iz Vinče: poiodica Aran’djela St. Cjorgjevića'. Iz Vranića: udova Miiica i deca Slevana .Tovanovića'. j I z Vreoka: porodica Zivoiina MsCLića; lidova Ikonija r deca Mibajia Gj. Antonijevića; poro'dica T)nvgo!jnba At'soru’jcvića; udova MnkBinnja i đeca Drago. mira Arsenijevića i rtdova. Ružica sa, đecom Gjorgja Arsenijevića. I z V r č i n a: udova Slauica i đoca 7ivka L. Bajića, udova Milenija i deca Milutina Bajića; tuiova Anka i deca Aleksandra Bojića; porodica Save Vasića; poroliica Cvcika Vasića; Tanaslje otac i đeca Antonija Damjanovića; udova SLu noj’ca i deca Siino Damjanovića i dcca Stevana Sretena Damnjanovića. Milenija i c'lera Milutina Majića'; udova Anka > dcca Aleksaudra Bcj'ća; pcrod.icA Savo Vasića; porodica Cvetka Vak saća; Tanasije otac i deca Anionijv Drmnjanovića; uJova Stanojka i deca Simo Daninjanovića i deca Stevana Sretena Damnjanovića'. Iz Grccke: udova Ružica i dcca VJadamira Adamovića; pcrodica D mnj:na Arangjelovića; udova živka Mihajla Brkića; proroiica Malije Vasića; porodica Bla. goja Veženkovića i udova Manasija sa decom Dimitrija Duškovića'. Iz Guberevca: RoksanJa Nikole Gjurgjevića. Iz Dudovicc: poiodica Dragića Vepdća. Iz Zarkova: udova Mileva i doca .Tovana Gjorgjevića i đcca Diagutina Jrur, kovića. Iz Žcleznika: udova Stanica Ivana Jankovića i udova Ljubica sa derotn Simeuna Jankovića. Iz 2upanjaca: udova, porodica l deca Lazara Ilića. Iz Žeoka: udova Sfamena j deca Ljnbivoja — Bogoljuba Jankov.ća; uđova Marija i deca Milorada Jankodća; roditelji Vladimira Mandića; udova Leposava i daca Živomira Damnjanovića; uđova Leposava i deca Radovana V. Damnjanovića i udova Ljufcica sa decom Rađomira Gjurgjevića. Iz Jainacn: porobca Živpte Zivko vića. Iz Junkovaca: udova Kala i deca Lazara Mijatovića i udova Pe’ag ja sa decom Živka Jafeovljevića. Iz Kneževca: udova Ljubica sa decom Fetra Zavišića. IzKoraćice: ročL'te'ji Zivojina Gjurića. Iz Trbušnice: porodica S'.evana Marfcovića l Dorodica Dragatina Dimjtrijevića. (Svršiće se.; Grad i okolica Diievn' kalendar Uanas je srijcđa 12. Juna, po stsrom 30. maja. — Rimokatollci: lvan FakurTdo; pr.ivcslavn!: Prcp. Isaklje dalm. Casnlćka i činovnićka kaslna otvorcna |e poćamod 15. fcbruara do 11 satl u noćl. Kincmatografl: C. Ikr. vojnl klnou Kratja Milana ulict br. 66 (Koloseum): U 6 salt posl. pod. prcdstava za vojnikc, a u 8-30 satl uveče predstava za čssriikc uz pratnju garnizonske muzlke. — C. I kr. grad j a n s k I klno na Tcrarijama br. 27 (Parls): U 5 sati poslije podne I u 8 satt uvcfc opSte predsiavc. (Posljednja uz pratnju vojne muzikc 409. ctapnog batalljuna). B co gr a d s k I. o r f c u m u Ijeinoj -od zorntcf, iba?ta „Hotcl Takova“ na Tcrazijama), Poćclak predslavc u 8-30 sati uveče. Noćna služba ti ljeltarnama: Od 9. do uključivo 15. juna 1918. vrSićc noćnu stužbu u Beogradu ove ljekarne (apoteke): Dr. P a n I ć, Saborna ul. 77, D c! I n i, Knez Mihajtova ul, 1, N i k o i i ć, BitolJska ul. 2, I Pro ti ć, Krnlja Milana ul, 87. Slava crkve Sv. Vaznesenja. Sutra proslavlja c r k v a S v. Vazncsenja u Beogradu svojn bramovnu slavu: sveto Vazncscnje Gospodtije. Danas, u očj slave, bdeuije u 6 sati poslije podne. Sutra: svcčana liturgija u 9 sati prije podne. Po liturgiji — litija oko crkve I potom rezauje slavskog kolača. Antifone na liturgiji I drugo svcčaue pjesme pjevaju članovj pjevačkc družtne cri crkvl, - -•

Crkva Svetog Marka — za beogradsku slrotlnju. Crkva Svetog Marka na Starom groblju priložila je sirotinjskom odjelenju opštine grada Beograda svotu ocl 82.72 krune, koju Je svotu prlkupila na tas za vrijcme bogosluženja u mjesecu majtt a za pomaganje beogradske sirotinje. Traže se porodice. Porodice ratnih’ zarobljenika Alekse Aćimovića i Jovana Babića potrebno je da sc jave sudiskom odjelenju opštine grada Beograda ra'di Izvjesnog važnog saopštenja. Gostovanje bečke dvorske ooerc. ^ Kako smo već javili, osoblje brvog umjetničkog zavoda austro-ugarske monarhije, sastavljeno iz najuglednijih čianova, gostovaće u Beogradu nekoliko večeri -počevši—od- .22. o. .inj. Medju sudjetovačima se nalaze najboIje snage, tako i?dja Klurina, poznata od svog. p oslje dnjeg gostovanja « Beogradu, zaUm ’gđjica'PVaTe n. gospodin L euer, gospodiit K r'Tl 0 td I dr. Prikazaće se ovc-opere: „Troubadur", „Car i tes-ar.“ i.„Baj.&zz o“. Prodaja ulaznica otpočeće ovih dana. .t. Zabavno veče u Fančev«. Iz P a n Č e v a ncm javljaju: U subotu 8. o. mj. priredila je kr. ugar. 10. (151.) honvedska dopunska baterija zabavno veče u dvorani „Kod trubača“. Veče je bilo vrlo dobro posjeĆeno. Prikazane su Igre, razne pjesme, a fcilo je I šaljivih predavanja. Veče je donijelo lijep prihod. koji je namijenjen dobrotvornoj svrsi, Isforiiski kalendar. Na 'današnji dan, 12. juna 1830. goi d.inc, rodjen jo u Augsburgu njomački pjesnik Albert Traeger. Studirao je pravo u Halli i Leipzigu, pa }e 1862. godine otvorio advokatsku i bi’ježniČfeu kanoelariju u KGlledi u Thiirinškoj. 1875. godinc prese'iio so u Nordhausen, a ođ 1891. godino do smrlt živio je u Bcrlinu. Albert Traeger jo orl osnivanja njemačkog carsfva svc do smrti neprekiđno bio poslanik njcmačkog Reichstaga; svakili jo ilzlora nanovo biran, i to većinom u jeđnoin sjeverozapadnom primorskom s:ozu. U Reichslagu jr pripadao napređnoj stranci, a pošljednjili sesija preu svoju smrt bio je jcdan od najpopulamijih poslanika u njemu, potlo jo redovno kao predsjeđn.ik po godinama starosti predsjcdavao do izbora ređo>>v.og predspdništva. Umio jo 1912. godine. Kao liričar prvi put se Traeger islatao SATijom zbirkom ,,Gedichte“ (Leipzig 1858. podine); zatim ja oi poznatijih dje’a izcao „Sesi savreraen'ih .pjosaina’“ (Bcr’in 1870. godine), noveki „Ue b er g au ge“, (Leipzig, 1860. godino), „Tannenreiser*', bolićnja arabeska (1861. godine), „Dio letr.Le Puppc-“, „MorgeusUindclien einer Soubrette 1 ', dramatska genrc slika' (Berl’n 1879. godine), pa jlustrovana zbirna djs> la „Stinrmen dćr’Liehe“ i „Deutschc Lieder in Volfees Mund-unđ IIerz“. Od 1865. do 1883. godinc izđavao je godišnjak JDeutscho Kunst iu Bitd und Lieđ“. —< 12. juna 1861. godine stgao je u svoju prijestonicu Me k si ko novolzabnani mcksikanski car M a x i m i 1 i a n, brat cara i. lcraija Franjo Joslpa I. Nadvojvođa Ferdinand Maximilian Josip rođjen je 6. jul 4 1832. gođ. i posvefio so pomorskoj stru. ci. Od 1850. godine pređuzimao je na ratnim bnodovima putovanja po svima sredozomnim krnjevima, 1863. go’dine đobio je ćin korvetnog kajpctana, a 1854. godine postavijen je za vrhovnog komanJan. ta morrtarice. Na felu jedno eskadre preduzeo je n.ova zamašna putovanja. 1857. gorlino ožcnio se princczom 'Charlcttom, ćerkom belgjjsbog kralja Leopolđa I., lrojom je proputovao Spanjju, Siciliju i južnu Ameriku. To je pubovanje ovjekovjeĆio lijepim putopisoin pjdd riaslovom „Rciscskizzen“. Od 1857. đo 1869. godine bio je generalni guvcrner lombardijsbo-m'.etačko oblasti, a poslije rata od 1859. godijio žiGo jo n’ajviše na svome ’th'vnom zamku Miramaue blizu Trsla. Knda je Napoleort III. predirzeo si'oj pohod na Meksiko, navaljivao je na' nadvojvodu Maksi. miiijana, da so primi meksikanske carslc* krune, boju su rau nudili konsen-alivni elemcnli u Meksiku, koji su bili sili repuhlikanskog režima. Poslije dugog oklijevanja, nadvdjvoda popusii navaTjivanjima i bTrećanjima Trancuskog cara, u Selj ; , da zomlji, razrovanfi] neprokidnim gradjartskim ratovima donese mira, reda i zikoni’osti. 9. aprila 1864. godinc odrekao so nađvDjvoda sviju evehtualnih nasljednih' prav-/ na Iiabsburški prijesbo, a 14. aprila islo godirie krcnuo jo iz Trsta, pošto su mu 10. apiila 1864. godine meksikanskj azaslaniđ Almonto, de Estrada i Labas’ida bi'i u svečancj audijcnciji prodali carsku kruriu. Krajern maja stigao jc u m ksikansko pristanište Vera Cruz* a na današnji daq, 12. juna 1864. godine, svećano jo ušao n piljestonicu "Meksiko. Poznata jo docoija tragična sudbina carcva, ko^a Sjedinjenih Država napušlili Francuž, a ga jo zadesi.'a, pošto su ga ]:xxl pritiskoia izdaii 'ncki Mcksikanci iz njegovc okoiino, koji su mu se bili zakkli na vjernosF. Javna prodaja. , * Po odluci Starateljskog Sudia TaIožiće se javnoj licttaciji zaostavština pcč. Mihajla Gjorgjevića na dan 3. j u 1 a ove godine u njegovom stanu u ulici Vodovodnoj broj 15. Prodaja će početl u 9 sati prije podne. I Fozivaju se kupci, na p.vu prfldaju <lodji»r ' ' *

Dunavom od Beča do Oršave. Oospodin Pitschmann, član rudarskog društva ,,Gotlien“ u Beču, krenuo je prije četrnaest dana u svom jeđrenjaku sa ženom i 1 i pol godišnjom ćerkom na rudarski put Duna.vom, koji ga Je prije nekoliko dana 'doveo do Beograda. Na svome putu su smjeli putnici noćivali pod šatorom, koji su sobom ponijeli 1 sami sebi jelo gotovili. Juče su produžili svoj put đonjim Dunavom. Prvo izvlačenje klasnć lutrije. 20. juna počinje prvo izvlačenje „klasne lutrije u korist udovica i siročadi“ u Beogradu. Izvućiće se 1000 zgoditaka, glavni je zgoditak 60.000 kruna. Cijela srećka staje 24 krune, polovina 12 kruna. Razne vijesti KRATKOVIDNOST 1(0 D ŽENA’. Poslije đugogodišnjeg ispitivanja jeđva se jedared došio do zaključka, da mnoge žene ne nose lornjet od bijesa ili iz koketerije, nego zbog toga, što su zaista kratkovidne. Tako je umrtvljena i ona pretpostavka, da žene imaju „dobro oko“. Danas se, naime, opaža, da kod naše ljepše polovine počinje preovladjivati kratkovidnost. S početka se đržalo, da je toj kratkovldnosti uzrok u okolnosti, što su i žene sada počeie više da se bave naukom. All Je to mišljenje pogrješno, jer studiranje, koje se na svaki način jako širi medju ženskima, samo je u posrednoj vezi sa kratkovidnošću. Kratkovidnost u žena dolazi više otu'da, što je tokom posljednjih desetina godina vid kod muških mnogo slabiji i što se kratkovidnost kod jačega poia znatno povećala. A dokazana je i poznata stvar, da osobine i svojstva, isto onako kao i tjelesna konstrukcija muških članova porodice preiaze naslijedjem iia ženske potomke. Prema tome. ćerke ne naslijedjuju svojstva i osobine materine, nego očeve, dedine, pa čak i ujakove. Ako je kod muških čianova u porodici bila rasprostrta kratkovidnost, može se s pouzdanošću tvrditi, da će djevojke narednog pokoijenja imati tu istu osobiuu. U tome — veli na pr. Ijekar đr. Pergola, koji se đugo godina znalačkt bavio ovim ispitivanjima — nalazi se uzrok kratkovidnosti kod žena, a ne u mnogom čitanju i učenju.

A# Grla* dAn OĐMAZDE (Nastavak). „Pazite’* poviče Muse oštro. ,,'Opasno je, brljati na mjestu, gdje stoji gah’anska baterija". „Mogia bi me uhvatiti struja, jel‘te?“ reče nepoznati, smiiući se, dok je sa velikim interesovanjem posmatrao predmete u retorti, „Da, uhvatiti" ponovl Huse ne okrenuvši glavu. Onaj se uspravi; nj’egorc široke gmd.i i njego\-o džinovsko tije’o svjedocili Bu o neobičnoj fizićboj snazi. ,,E, i to mi je nešto“, reći će on prezrivi/n tonom. „ILlš i jđja mo uhvati slruja, od te )naJe mašiaicc slabo da bi mi šlo falilo 4 *. .jMožda", ođgovori Iluse, „ali Ipak ram još jednom velim: čuvajlo scl“ IIuse je bio ustao sa stolice; zbunjcno obo, rivši glaru, prošao je pored svoga posjelioca, ^brzo skide kajiš sa motora i prehaca ga na transmisijonu osorinu iza zavjcse, koja je zaklanjala Daltonov pionalazak. U licu je bio blijed kao kipa, iz očiju mu je izbijao užasifi slrali. Dok jo prenio kajiš na noru mašinu, ruke su mu drhtal© kao u najvcćoj groznici. Onomo drugom nije palb u oci, koliko je užhudjen stari 'gaJvanoplasUčar. Bio je ptaQ b: š juza njega. ,,'A kakvo vam je to čudo“, zapita ga oa radoznalo'. ,,To vam jc neki ncn pronaTaZak, ncka vrsta đinamo-električno mašine“, zlovoljno mu oflgovori Iluse. Zatim opel sjođe za točak za poliranj?, pa se priviđno potpuno udubi u svoj rađ. No u strari je oa u najvećem uzhudjcnju mbtrio na svdki j)oRret svoga posjetioca, a duša ma jc bi-' la ispunjena strahom i užascm. Nepoznati je oćevidnim intercsovanjem razgledao mašinu, divi'o se njcnom rievjerovatnom brzom funkciiom’sanju i' pipao je rukom čas ovaj čas onaj njen dio. ,,Ja vam se šlaho razunTijvm u ic elektrićno stvaji. Recite mi, molim vas, čeinn na Jprimjer služe ova dva mesingana direin6la?“ * Sta }o to sada? Kakvo je to čudno pitanje? Pomasli u s’ebi stari Huse. Slari galvanop’asHcar Inb je sada u toiikom uzbuđjenju, đa se formalno gušio. Da h je nasiio, da će možda nezvani gošt, koga j« on očevidno poznavao l koga sa plašio, jednovremono dodirnuti oba dugmetai srušiti so mrtav na zemlju smrvljen lelektričnom strujom. Da li ga nijo mogao Dpomcnuti o strašnoj opasnojti, koja mu je prijetila, pošto ga jo iađavoo gias, ili pak nije htio đa ga opomeno?... Da h jo žolio, da onoga drugog postigne njegova zla kob ili Jo možda ipak zazirao od strašne odlube? No Huse n.ijo dngo ostao u tooi svom očekivanju. Nepoznatl se ravuo, dušno osmjehnu i prestade sa razgleda* njem mašine, zatira pridje starcu sa 1«dja i položi rubu na ramo. ,,Oprostite“, reče, kada opazi kako se Hnse (Kprgaoj „ali impm ncki posaoi « ’ ‘ r -

Galvanopl astićar prekide rad, odmalfnu glavorn i procje’di lcroz zub«, kako f onako već ima više porudžbina nego što. piožo na vrijeme izvršiti, pa za sađa ntf može uzeU ulSta Hovo u rad. " * „Ono, nijc fo baš posao u pravbm' smislu tc riječi“, o'dgovori nepoznati, ,.ali zabo ipak možete zaslužiti lijepe novoe. Etd, u čcmu je strar: Odavno traiim da s'b, sastanem i đa se ncšto dogOTorim sa g, Thomasom Daltonom, koji je prijo Vaa, stanovao u OTOm stanu“. i ,. „Sta me to briga", odgovorl Hu- ( se, nastavljajući rad. „Cekajte da varn kažem^— toga je Daltona iznenada nestalo..." ,,Ta znam“, prekide ga HusC, ,,pa evo su mu još i njegovi dronjci... Na svakom lcoraku mi smetaju". ,,E pa dobro. baš sam o tome I, htlo ftovoriti s vami“. j Napoznati, koji je svojim krupnim stasom za skoro čitave dvije glave’ nadvisio starca, govorio je sada litHj baznim, upravo umiijavajućim glasonT* „Ako dakie Dalton nije umro, — a Čini mi se da je još u životu, — to ćć vaijda jednoga lijepoga dana doćl ova« mo da uzme svoje stvari. Vjerovatnp’ će doći krišom. tako da će te to zna& ti samo v!. Ako bi dakle došao —j Nepoznati izvadi iz džepa jednu banlci notu i htjede Je dati Huseu. Pošto js’ pak vidio, da ovaj ne misli primiti pc& nudjeni novac, nastavi: „Dalton mi ja nek’ćuia bio dobar drug. Siromah, ba5 nikako nije imao sreće u životu, a tim me viŠe ociavno tišti što mu nisam isi platio neki stari dug. Vi biste mi u to#. ; me mogli pomoći ako bi ste me, —« najbolje telegrafskim putem izvijestilif čim bi se on opet pojavio ovdje u' lcući 14 | ,,Ma, vl hoćete nešto da mu napakostite". progundja starac, ,,zar b{ inače nudili novaca?“ _ % „Kako možete đoći na ta iđeju? Pa veliin vam da smo bili dobri dru« govi i da hoću da mu isplatim nekt stari dug. Možete mirno primiti no" vac... uisam je siromah čovjek", (Nastariće se)

BUeđnje brzolBne uilestL IZVJEŠTAJ BUGARSKOG GLAVN'OG STOŽERA. Bba. Sofija. 11. jana. Zapadno od o h r i d s k o g j e z e« ra napalo je živahno naše topništvo' neprijateljske položaje. U dolinl Sk umb e, više ohridskog jeze' ra pribiižiše se francuski izviđjačkf odredi našim predstražama, ali su otuđ vatrom rastjerani. Sjeverno od B i t olja na zavijutku Crne Reke nepriJ jateljski paljbeni napadi. Blizu D ov b r o p o 1 j a prodrla je jeđna od našifi napadnih četa u neprijateljske polo« žaje, tamo je uništila neprijateljslca zaštitna postrojenja i đonijela je otucf mnoštvo ueprijateljskog ratncg mate* rijala. U predjchi Moglena i južnć' o-d H u m a na mnogo mjesta obostraf na žestoka topnička djelatuost. U do’ 1 ) lini Vardara đjelimično živahnija paljbena djelatnost. BURNA SJEDNICA FRANCUSKE KOMORE. 4 Bern, 11. juna,* Prema ovamo prispjeiim lyonskini Hsfovlma. bila je sjednica francuskc’ komore od ut-orka vrlo burna. Clemenceau bio je opetovanđ prekinut. Do žestoke je upadice d-ošio? kad je Clemenceau livalio junaštvq vojske. Poslanik D e q u 1 s e dovik* nuo je: Komora bi morala jednoglasno zauzeti stajalište protiv glavnos® stožera. Clćmenceau je naglasio, da sil vodje dostojni svojih vojnika, na što ga je poslanik Barthe prekiuuo ri« ječima: Nisu svi vodje dostojni našifi vojnika! U poznatoj frazi. da će Nbr jemci podieći, jer da nisu dosta intellgentnl, posiužio se Clćmenceau, kako' se tvrdi, izrazom ..Boches“. Kakđ, ,,N o u v e 11 i s t e d e L y o n“ javljaj, izjavli! su poslanici poslije komorsko sjednice. da je ovaj dan bio za komo* ru vrlo rdjav. Protiv Clćmenceau-a predležala je politička intriga. Poruka uredništva. Gospodjii M. — Jajkača nijc naci« jonalna kapa kao na pr. fes kod Tih raka. Za tim je poznato da je u Srbij^ svaki nrinistar vojni mijenjao kapri (vidjeti o tome Nušićevu liumorcskujj A naposijetku Vas upućujemo na čla* nak uvaženog g. Petra J. Odavića ol šajkači, koji je izišao prije 7—8 godina u ampt**.

V

Zvanične objave OBJAVA. Sva lica, koja su c. i k. uređa za iz. fiavanjo propusru’ca (Pasierscheinrtelle) u Beogradu položila novac u srrhu, da saj, njihore molle za put rijcš« braojavnini pulcm, pa ostaiak novca porTije otprar^ Ijenog brzojara nisu još dida, porfraju s<S ovim, da so radi prijema te srot* javcl o. i k. urerla za izdavanje propusni^a naj7 dalje đo 30. juna ov. god, soha hro;. 141 Poslijo tog roka novac će se pređati \j Rorist auslrijskog I ngarsl:Og fonda zal udovico i siročad poginulih ratnikn, na. so s toga poslije gornjeg dana potraii. vanja ne će urimati u obzir. " Upravnik ureda za izdaranje propusnic^ M * 11 • Tj cjr, koinosar* a. r, - ’