Београдске новине

BroJ 166.

Subofa

C. I kr. VOJNI KINO RASPORED od 22.-25. juna 1918: Carev put u Sofiju.

Najuspjeli film u sezoni: U SVIJETU BESTIJA Veliki senzacijonalni snimak iz životinjskog svijeta, U 4 čina.

Ovome <e programu prlsustvovatl I Skolska djeca I to u subotu I ponedjeijak u 4 sata pcsllje podne. Utazne clsene: sjadalo u loil 1 kruna, sva druga mjesta 50 fitira.

reći lijepom vrememi, ovo hrišćansko sjećanje na svoje umrle- srodnike, prijatelje i poznanike, provešće se danas na Novom groblju uz veliki broi ožalošćenili 'i pobožnili Iirišćana. Još od rarnog jutra, pa skoro preko cijeloga dana, Novo groblje biće puno pobožniii hrišćana. Na svakom grobu svjetiucaće skromna voštaffa svijeća, čiji se plamcn penje polako gore ka onome, kome se ona pali. Dijeliće se milostinja i pomagati sirotinja za pokoj dušc svojili rodjaka i prijatelja. Traži se. Jeremija Popović, učitelj iz Suvodola, da se javi Žiki Oavriloviću, ekononni, Čačak, gdjo ima da primi dvije novčane pošiljke iz Ženeve, Poginuo junaćkom srnrćn. 15. juna jo na tal'janskom bujištn, uinro junačkom smrću zastavuik u pričuvi Otto barun Kuhn Kuhnenfcldski, sin Njc-gove Prcuzvišenosfi c. l k. DJnog savjctnika Ot o baruna Kuhnenleldskog, c. T k. potpukovnika i zaštupnika rni'nistarstva spoljnih poslova u C ogradu. Mla. 'di časnik bio jc cd poče ka nila na bojištu i više puta, najposlije za 11. i 12 bitku na Soči odlkovan srcbrnom i bronzanom međaljom za hrabrost. Pri počvtku sadašnjo ofenz've on se je 'd o b r o v o 1 j n o p r i j a v i o z a i z v T dnič k u s 1 u ž b u u prcdnju liniju i preš; o je s prvom lzv.dnicom na uesnu omiu rijcke Piave. Tu ga je pogodio neprij.ikljski kuršum. Teško ranjen dovukao se do pre. ivijališta, gdje je u brzo i ipusiio svo;u rnlaIdjanu dušu. Pokojnik, koj: jo „opraviiavao najb-oljo nade, koje su u rijega pob ganc, nije još bio napunio 22. gcdinu svoga •života. Opštc sauČešćo obraća so tcško pogodjcnim roditeljima, koji uživaju u beogi'adskom društvu najvoče poštovan'o i nopodjeljene simpatijo. Hladno kupatilo na Dunavu. Hladno kupatilo na Dunavu na keju otvoreno je i otpočel* je svakodncvno da ra-di od 7 sati u jutru do 8 sati uveče. Kupatilo je u ove tople dane vrlo dobro posjećeno i po cio dan čuje se vesela graja i mladjli i starih' sa obale Dunava. Karte za dnevna, kao i mjesečna kupanja izđaju se na kasi kupatila. Školska Ižložba u Topčideru. C. i kr. sirotni dom u Topčideru puredjuje i ove godme školsku izložbu, koja će svojim opsegom, a i izradom biti opsežnija od prošlogodišnje. Može se ustvrditi. da će svakog prijatelja škole i mladeži zanimati razne školske radnje, modclovanje, stolarski predmeti, sabiranje insekata i bilja, pletenje košara, kao i ekonomski proizvodi iz bašte koju pitomci obradjuju i cviječe što se u đotnu njeguje.

Tu ie zagrcnu zadržavani jecaj i ona ne mogaše više suze zaustaviti, Otpoče, gušeći se, pJakati. A drugarica joj pridje lagano i nežno i Ijubcići je Šćiputcise * „Vidiš, Nataša, to će sc svakoga dana ponavljati, to će ti srećn sa ljubljenim čovekom mutiti, to će ti Viremenom ljubav u mržnju pretvoriti 1 ti ćeš, znaj, jednoga dana sinrvljenai jiesrećna samo sa tom velikom, jedino nepromcnljivoin materinskom ljubavlju ostati. Ona je samo večita i nezasićena. Sve Ijubavi u životu slivaju se ii Ijubav roditeljsku i kad sa čovek u starosti nadje, tu, kraj njega i u njemu živi ona ista, nepromenjcna vremenom i prilikama. Ona je plod života odjcoga se živi u starosti, a umirući .viđ'is produženje tvoga života u njima; i lakše utnireš od onili, kojo Priroda nije obdarila tom srećom. Zato ka<l se nadješ u starosti sama, prczrena i napuštena sa Ijubavlju materc, koju deca prcziru i stidc se njcne prošiosti, onda, onda ćcš, draga drugo, uvideti ništavnost svake klruge sreće i Uubavi. Zato me poslušaj.. Ali ona pojuri besno k njoj, metnu Joj ruku na usta i histerično vrisnu: „Ućuti, ućuti, ne vredjaj razdrobJjeno srce,y^e zabadaj oštre noževe n sveže rame! Cnj! Ja sam — pala... I moja čast je pod mojim nogatna već 4ri daua... Zato ne mogu natrag svome mužu, svojoj deci. Ne mogu, ne mogu... Prestani, pusti me! Idem s njim. Zbogom!" I modra od grozničavog nemira, brzo navuče bundu; ali kao da se gnušala te bunde, dodira svojih ruku I ceioga tela. ona namršti glatko čelo, Iskrivi suhc. uznemirene usne u znak gadjcnia. a oči, pomućene, suzne,

Izložba će bhi u nedjelju 23. juna otvorena i trajati će do uključivo 27. juna. Pozivlju se sva gospoda časnici, vojni činovnici, podčasnici i momčad sa cijenjenim obiteljima, kao i poštovano gradjanstvo grada Beograda, da izvole po'Sjetiti ovu izložbu malih sirotana. Dncvni posjet od 8 do 12 prije podne i od 3 do 7 poslije podne. Ulaz besplatan. * ” Uprava c. i kr. sirotnog doma u Topčideru, Gostovanje bečke dvorske opere. Gostovanic bcčke dvorskc opere počinje večeras s prikazom .Verdijevog ,,Trubadoura“. Uloge su ovako podijeljene: Grof od Ltme: — Ernst F i s c h e r, Lcomora: — Berta K i ur i n a, Acuzena: — Bella P a a 1 e n, Maurico: — Hubert Lener, Ferrando: — Hermami Frischler, Ines: — Ana 0 r t n e r. Ruiz: —. Anton A r n o 1 d. Stari ciganin: —> W a g n e r, Glasonoša: — Keller. Reditelj Willi Stadlez. Kapelnik profesor B o s c h e 11 i. — Početak u 9 sati uvečc. Ulaznice važe kao propusnice. Zvjerski svliet. C. i k. vojni kinematograf prikazivaćc večeras nov senzacijoni film, jedinstven s-voje vrste. To je film ,,Z v j e r s k i s v i j e t“ sa vrlo zaniniIjivim scenama iz životinjskog svijeta, koje su ne samo zabavne, već i vrlo poučnc. U tc-m se filmu prikazuju naizmjence slike iz života afrikanskih fermera sa slikaina punih dramatske živosti. Vrhunac fihna ogleda se u životinjskim scenama, koje se odigravaju izmedju ženke orangutana, jednog djeteta i jednog slona. Da bi se i mladeži pružila mogućnost da vide taj fiLni, prirediće se djačke pređstave u subotu i poiieđjeljak u 4 sata poslije podne, kojom će prilikom stajati sjedišta ii loži 1 knrau, a sva ostala mjesta 50 filira. Priie „Zvjerskog svijeta“ prikazivaćc se film „Carski supružnici u Sofiji“. Oba filma prikazivaće se i na večernjim predstavama. Javna prodaia. Po oditici starateljskog suda izložiće se javnoj prodaji zaostavština poč. Koste Miilosavljev iča na dau 8. jula ovc godine u njegovom stanu u ulici Takovskoj broj 2. Prodaja će početi u 9 sati prije pođne. Pozivajti se knpci, da na ovu prcdajn đodju.

Istorijski kalendar. Na današnji dan, 22. juna 1527. godine ix>dio se u Firenzi' taiijanski istorifiar i državriik Kiccolo di Bernardo dei

upravi nemoćno na prijateljicu, lo,ia jecaše. I kad vide da joj ova poleti u zagrljai, praštajući joj sve samo da je zadrži od nesreće, ona izjnri iz sobe, poleti niz stepcnice, zatvarajući uši i smcjuči se glasno da nie čuje vapaj za sobom: „Vrati se, vrati se, pred toboip je — ponor!“

MALI PODLISTAK KOLIKU SNAGU TREBAJU RAZNA PROMETNA SREDSTVA ZA PREVAŽANJE JEDNOG COVJEKA? Ovo ćcmo pitanje razložiti s nckoliko primjera. — Brzi željeznički voz s lokomotivom od 2000 konj kih snaga možo lako prevosti 400 putnika, to talo na jednog čovjcka dolazi 5 k. s. Nepovoljnijo su prilike kod automobila. Automobil od 40—50 k. s. možo se opteretiri 6 5—6 osoba, đaklo dolazi 8 k. s. na osobu. i,,Omnibiis“ od 100 k. s. voz* 16—20 Ijudi; u ovonr slućaju dajo račun 5—6 k. s. po osobi. Parobrod sa strojovima od 25—30.000 k. s. vozi osinr ostalog vclikog tereta još preko 2000 ljud*, žto dajo 12—15 k. s. po osobi. Prcma ovim brojevima bila bi nepovoljna uporabivost zračnili bjctala, kod kojih se jedva možo postići, da na o::obu dodjc manje od 30 đo 40 k. s. Aeroplan s motorom od 360 k. s. nc nrožo na putu od 4—5 sati ponijeti više o'd 9—12 Ijudi uz ncznatnu prlljagu. No za izvjesni put n« troši lijetalo po osobi mnogo višo bcnzina nego automob.'l, s razkga, što je njegova brzina mnogo veća od brzino automobila. Drugi jo razlog, u kojom mnogi vide veliku zapreku za osobni zračni promet, što u motoru l'jetala lako i brzo naslanu pugrcške i što je, nakon razmjerno kralkog pogona, nužna posvomašnja re-

SEOORADSKE NOVINE ij ■«»• Machiavelli, o čijem jo životu'l radu već bilo govora na ovom mjestu. ■— 22. jima 1813. godine unno je u Drezdi slikar Anton Graff. Graff je rodjen 18. novembra 1736. godine u VVinlertiuru u Svajcarskoj. Iladio jc najviše portrete. —< 22. juna 1815. godine, čet’fi dana pošlijo waterloosko bitke, po 'drugi put je abdik< vao Napoleon I , poslije abdikacij© otišao je u pristaništo La Rochdle sa naInjerom, da se tamo ukrca zi Ameriku. Ali pristaništo je već bilo b'okirano engleskim brodovima.^Na to je Napole'on o’tišao na ongleski ratni brođ ,,BclIercphon“, izjavljujući, da moli Englesku, da mu ukaže gostoprimstvo. No brltanska vlada izjavila je, da Napoleona smatia za zarobljenika, pa je car najzad poslat na malo ostrvo Sv. Jelenu, gdjo je umro 5. maja .1821. godinc. —• 22. juna 1840. godino rodio se u Welsu u Gornjoj Austriji znameniti pravni istoričar Heinriob Brunner. Studirao je u Beču, Gotlingeuu i Berlinu, 1805. godino liabilitirao ’jo na bcčkom univerzitetu kao docenat za istoriju njemačkog prava. Iste jo godir.o prcšao ria univerzitet u Lavovu, gdje jc već 1866. godine dobio za vani'cdnog, a o-imah dvije godino docnije, 1868. godiue, za redovnog profesora 1870. godii.e prešao jo na praški univeržitef, odando 1872. go'dine na strassburski, a najzad 1873 gddino na borlinški nriiverzitoF. Brunncr sc uvGiko istakao obradjivanjein! istorije njemačkog, franačkog, normanskog i anglo-normanskog prava. Gd 'njcgovib djcla jrominjemo: „Zeugcn und In(juisitionsbe'.veis dcr karolihgischen ZeiV („Svjeđoci i inkvizicijoni dokazi u doba; Karolinžana"; Bcč 1866. godine), , Das anglo-normanniscbe Erbfo!gesyštem'‘ glo-normanški nas'jedni sistem"; Le'ipzig 1869. godino), „Das Gericlitszeugnis urid dio frankiscbo Konigsurkundo" („Sudska svjcdodžba i fianačka kraljcvška povcJ.'a"; Berfin 1873. go'diue). Epohadno mu je djeio „Die EntstebUng der Schwurgericb.o“ („■Postanak poiotnih sudova"; Bcrlin 1872. godine). Ovdjc je Brunner prvi dokazao vezu izmcdju engleskog , jury"-a i f.anačkih „proccsnih instituta“, đo koje je cdoSto prcKO Itormanaca. Da'je valja. ponienuti djelo „Zur Rechtsgcschichte dcr romischen und germanischcn Urkundo" kao i ri y egovo najpozr.atije djcdo „Deutscho Rochtsgeschichte" („Istorija njemačkog prava“; izlšlo kao sastavni dio ručno knjige njemačko pravne liauke, koju je izdao Bi nding, o kojemu je vcć bilo riječi na ovom jpjestu), pa daljo pominjemo djela „Forscliungeu zur Gcschichlo des dcutschen und franzosiscbcn Rcchts" („ispitivanja o istoiiji iijcuiačkag i francuskog prava'; Stutlgart 1894. hodinc), „Grundzuge der deutschen Rechtsgeschichto" ('„Osr.ovi isto rijo njemačkog prava"; Lc-ipzig 1901'. godine) itd. Brnnner se pojavljaivao l'na političkom polju, paročito godine 1863. ’i 1864. godine,. kada se na dnevnom reclu pojavilo pilanje o preobražaju njemačkog sav-zi, a kada se Brunner fječju i perorni zalagao za njemačku saveznu državu u današnjom obliku, sa Pruskom na celu. 1884. godine izabran je Brunner za člana jiruske akadopaMfi inauka, ošim toga'je Član uprave „Monuuienta Germaniae h'sfor.'ca". Umio je prije mfSje godinc. — 22. juna 1848. gođinc izbio je zbog zatvaranja ,,na. lodnih radionica" u Parisu strahovit igd* nički ustanak, koji je u toku 23., 24. i'25. juna poslije strašne ulične borbe izmcdju vojske i pobunjenika ugušen. 13 groznim pojodinosliina toga ustanka', koji jo poznat pod imenom ,junska bilka", već smo govorili na ovom mjestu, pišući o razvoju februarsko revolucije. ■— 22. juna 1887. godino umrla je u Amstadtu spdsateljka Evgenija Jobn (E. M a rl i t Ij o kojoj je već bllo rijcči na ovom mjestu.

paracija. Račun jc povoljnjji, ako se ispoređi I jetalo s aufomobi'om, ne nzimajući u obzir vrijemo nego prevaijeni put. Računa se, da do posvemašnjeg popravka prevali automobil 60—80.000 km; uzmomo li, da pogon motora na 1 jatalu, do popravka iz temelja, trajo 200 sati, čcmu odgovara put od 30.000 km, doblvamo za „kilomctarsko snage" jjetala i automobila omjcr 1:2. Brojcvi vrijedo u glavnom za forsirani rad motora, načirjcnih iz ratnib kovina, a svakaloo ćo solidnije gradjoni motori dužo trajati i možda u ovom poglcđu preteći autoniobil. No sigunio je, da „kilomctarska snaga" I j -tnla ne će nikad doseći snagu lokomotive, kod kojo ona iznosi na stoline tisuća pa i milijuno kilomotara. Iz ovili brojeva sl jedi, đa se nen.ožo govoriti o naljecanjti ziačnoga i žcijczničkog promota, nasuprof, da 'dalcko vočl izglcd imado naijecanje s aufomobiiskirn pron'.etom, kojim se, izuzev gradove, služo lek na pojcđinačriim kraćim linijama. Osobito u krajcvbna, gdje nenia urodjenih cesta ni željeznica (na pr. u kolonijama) moguće jo jedino ziaboplovima imatl brzu vozu. U najnovije vrijenio- uvodcna jo i zračna pošta za listove i manje omoto, te stručnjaci drže, da ćo se ova prfcrjena islplatiti l održati i poslije rata, jer zaliljeva najmanjo promjena na sadašnjim tipovima lijotala. Nakon ovoga proostajo veliko pitanje, da li 6o se iza stečcn{h iskuslava raditi o uvcdjcnju osobnog zrnčnog prometa, ili će, kao što su đosada, lijetaJa ostati samo u službi špoita i vojništva. Optimiste drže, da nakon dugog boja protiv prostora i vremena, no će čovjek prestati da radi na ovom važnom pioblemu. U tom je boju, što traje višo tisuća godina, izvojšten postepem napredak: loonj, bhod, žcljeznica, automobil, tolegraf, telefon i napokon brzojav boz žic*.

22. juna 1918. Razredna (klasna) lutrija. Drugi dan vučenja. ■ Juče jo b:'o drugi dan vučerija rđZredne (klasne) lutrijo n korist udovica t ši'ročadi, a izvlačcnje jo izvršeno na isti način, kao i dan ranijc. Izvučeno jo ukupno 356 zgoditaka, koji su podijeljenl na 1 zgoclitak od 10.000, na 1 od 5000, na 1 od 3000, na 3 od po 2000, na T0 od po 500, na 30 od po 300, na 50 od po 200, na 60 od po 100 i na 200 od po 40 kruna. Izvukli su: 10.000 K bioj 19575, 5000 K broj 1964; 3000 K bioj 19559; po 2000 K brojcvi 8987, 10783 i 19114; . ; po 500 K bnojevi: 481 6973 10577 10755 13138 14876 15660 15853 18172 i 19213; po 300 K brojevi: 936 993 1502 1662 2182 2226 2383 2807 3317 3718 4478 4713 6567 8568 9431 9560 9607 11508 &680 12703 12766 13217 13601 13606 14272 14295 1563617056 18147 19771; po 200 IC brojevi: 1181 1482 1790 2105 2429 2798 2925 3078 3110 3255 3107 3632 3764 4135 4318 4576 4682 4963 5550 5953 6229 6806 7095 7185 7207 7884 8773 9004 10323 11031 11153 11248 11514 11884 13454 13927 14421 14452 14780 14977 15861 16383 16577 17196 17247 17742 1 7809 18291 18770 1 9'0'46; po 100 K brojevi: 83 93 251 307 492 599 1215 1213 1809 2799 2561 2920 3253 4150 4393 4876 5322 5628 5794 5976 6623 6837 7801 8043 8434 9024 9399 10081 10429 10943 11023 11191 11301 11492 11541 11673 11751 11813 12023 12372 12582 13972 14241 14409 15256 15548 15946 15952 15990 16193 16462 IG894 17080 17398 17837 17883 18126 18548 18959 19868; po 40 K brojevi: 9 10 21 28 126 127 327 400 403 536 615 671 710 776 1098 1190 T228 T249 1318 1342 1360 1535 1560 1574 1667 1871 2162 2340 2540 2717 2839 2842 2861 2929 3063 3077 3148 3201 3208 3211 3236 3278 3397 3468 3486 3505 3533 3537 3750 3772 3817 4065 4094 4210 4353 4469 4175 4496 4546 4548 4651 4749 4894 4953' 6053 5077 5143 5285 5298 5414 5640 5856 5926 6007 6019 G0ŠG 6103 6278 6414 6421 6428 6480 6556 6866 6982 7176 7197 7327 7509 7553 7677 7S96 8058 8067 8113 8270 8402 8554 8305 8884 8900 9085 9106 9277 9287 9381 9454 9516 9558 9569 9634 0652 v813 10009 10055 10072 10115 10321 10453 10621 10690 10926 11087 11133 11816 11837 11845 11849 11868 11879 12074 12165 12364 12453 12477 12482 12498 12648 12762 12919 12952 13044 13061 13074 13124 13491 1353513616 13660 14087 T4187 T4Ž49 14264 14733 14812 14909 14932 14943 14948 14965 15316 15317 15346 15778 15885 16029 16112 16209 16269 16283 16304 16615 16662 16843 1G863 16970 17048 17111 17154 17170 17274 17534 17771 17907 17921 17940 18007 18040 18127 18664 18782 18811 18846 18901 18922 19131 19261 19340 19589 19902. Srcćka sa zgoditkom cd 10.000 kao i ona sa zgoditkoin od 3000 K prođate su prcko c. i i' ckružnog zapovjeđništva u Palanci. Zgoditak od 5000 K pao je na srećku, čija je jcđna polovina prodata u Beogradu, a druga preko lr.onopolske g'av, ne prodavnice u Užicu. Dva zgođitka od po 2(100 K dobivena su u B ogradu. Jednu srećku sa zgoditkom o'd 2000 K piodalo je c. i k. okružno zapovjeđništvo u Užicu. Danas će biti posljcdnje vučenjo ražredne (klasne) lntrije.

A. Grin: DAN ODMAZDE (Nastavak). ,,To znači, da so prilikom onog vašeg sastanka na dan njegovog vjenčanja, koji jo ujedno bio i posljednji dan njegovog života, niste rukovali sa rijime". Ovaj jo udarac bio dobro smišljen I nijo prornašio svoj cilj. Pivi put so pukovnik Deeiing prtjjuno zbunio, izguhiv, ši prisustvo duha, koje ga je dotle tako odlično biio služilo. Morao so okrenuti na drugu stranu, da Stanbope ne opazi, koliko ga jc ta paimjedba izvela iz ravnoleae. Stanhope odmah poznaue, da je oa sada u nadmoćnosti i nije oklijevao da taj po njcga jrovoljni momenat iskoristi. „Velite, da sto bOi drug moga oca, a jo šio F, molim vas, bili i njegov prijatelj ? Mcgu na ime dvojica biti diugovi j>o zajedničkom pnslu, a za to no moraju biti i prijatelji. Da li dakie vaš međjusobni odnos nije bio prijaleljslri, kao što dajo naslućivati izbor predrnefo, koi slo mu bili namijenili kao svadbeni dar?" Za tili čas bila se Deerhigu jx>vrati]a sva njcgova mirnoča i piisebo-U Sa učtivim so osmejkom na licu približio Stanhopeu i svakako bi mu izjiv o, koliko jo poštovao i uvažavao pokojiiog državnika, da se u jazgovor nije izuenada umiješao Jack Hollister. „Suviše se udarjujoš od samcga predniefa", ravtiodušnim će tonom Jack, stavIjajući Siauhoj>eu ruku na rame, da bi ga umirio. Ako gospodin pulrovnik no že, li da odgovori na tvojo jjosljednjo pitanje, ja na tvomo mjestu ne bih đaljo navaljivao da to čini. Samo jx> sebi nerna nniogo pvokličiio vrijedr.osti pilanjo, jo li on za tvuga pokojnog oca gajio prijtiteljsko ili neprijateljske osjećaje. Mi lim, da bi najboljc bik>, da za večoras pitkiuaš raz, govor o tomo pitanju, roci sam Stanhopo, zar no bi bilo bolje?" Stanhop« jo jedva uspio da savlada Svojo uzbudjenje, ali kada jc opazio, kako

• .i . , . Straaa Š/ > nje.gov dnig ozhiljnim i čvrstim pcg’eđorri gleda u njega, odmah se pokorio. „Kako ti veliš, Jacku“, jirošapta ori, ,pieka bude kako ti veliš... ti sPsaĆU' vao hladnokrvnod, a ja sam možčla otišac jnalo i suviše dalefeo’*. » ^Nego samo bi još jedno prtarjo mdgao poslaviti gospodiuu pukovnilni, jci mi to pilanje izgleda vrlo važuo, na inie, trebalo bi nam da znamo, u koliko j : saG on lzašao iz kućo tvoga pokojr.og oca oc.oga feobnog jutra“. ; „Pa to znamo već", odgovori Starthope, „bio je riuno oko dcset sati. Jel’ t© da so nisto duže vremena zadržali u kući, gospodino pukovniče?" „Zadržao sam se u rijoj samo nekoli. ko minuli", odgovori Deering. ,,Je li sle me sada pitali sve što želitc da znatc?" ,,Za VeČ’eras jesarn, ali ću biti talco slobodan, da sutra u jutru još jednorp odem do vas; ima još mnogo gtvari, koje SU za meno zagonelka". j,0, molim, molim... Izvolite, evo moje jx>sjetnice, stanujem u Brevoortovom dornu". Jack je oštro molrio na ovoga Čovjekaf koji se sada hlađno i učtivo pokloni, ’da bi poslijo mimo izašao iz sobe. Tek šlo gu se za njime bila zatvorila vrata, kađa Slanhope pojuri svome drugu. ,,Ma zašto si prekinuo naš razgovor. ako Boga znaš ?“ zašto mu nisi dao da oigovori na moje j>ilanje joji bio prijaiel] rnome ocu ili nije?“ • ,,Ta on je već bio ođgovorio na 'to pi fanje". I | 1 1 <? ( „Nijo rnoguće... ja bax nisam pjštS čuo", ' ^ (NastaGće sej Posijeđnje Brzoim uijeitl.

Izvještaj njemačkog vojnog vodjstva. Kb. Berlin. 21. juna. - Zapadno bojište: I Vojna skuoina prijesfo*, Jjonasijednika Rupprechta: Na cijeloin frontu protivnik je na* stavio žestoke izvidiačke naleie. Gnl su svuda odbijeni. Krvavo su skrhanf eugleski djelimieni napadj sjeveroistočno od M e r r i s a i sjeverno od A I b e r t a. Vojna skupina njemačkog prijestolonasljednika: Propali su m.iesni francuski napa< đl jugozapadno od N o y o n a 1 ame« rički napadi sieverozapadno od C h a« t e a u-T h i e r r y-a. Tom su prllikora Francuzi i Amerikanci pretrpili teške gubitke. Zađobili smo i zarobljenika, .{ugozapadr.o od R e i m s a zarobijeuo ie Talijana. Veiiki bolnički lo« g o r i, u doiini Vcsle izmeđju B r e« n i I a i M o n t i g n y-a, koje su ranija upotrebijavaii Francuzi i koji se jasuo mogu poznati, bili su u posljednje vrilemc u više maha izloženi u e p r i j atcijskim letačkim napadirna bombaina. Prvi zapovjednik glavnog stana. pl. Ludeudorff. J'"

NJEM.4ČKE POMOĆNE KRSTARICE U TIHOM OKEANU. Haag, 21. juna f Ainerikansko ministarstvo mornarice utvrdilo je, da su koncem 1917. godiiie krstariie 2 male njemačke pomočne krstarice u Tiliom okeanu, ođ kojih je jedna bila nekadašnji francuski brod ,,L a f e t e“. Drugi brod bio jc motoraa šalupa. Posadu su sačinjavali preostali sa broda ,,S e e ad 1 e r“-a, koji se ti avgustu 1917. god. nasukao. Oba broda su u svoje vrijeme uspješno napala parai brod, na kojem je australski ministar predsjednik H u g h e s putovao za Ameriku.

OPOZIVAN.IE GENERALA ĐUBAILA. Žcneva, 21. juna. Francuski listovi javljaju, da je več prije najnranje jedne nedjelje biio zakijučeno opozivanje pariskog vojnog komandanta Dubaila, jer je njegov zamjenik već od toga doba u Parisu.

LJepotu za pogled

pruža ona t|upka darna, koja svoj teint njegujc sa Dlana cremom i sa Dlana Alabaster puderom. Cijena doze za probu ili lončiča K 3'—, velike đoze ili lončiča K 6—.

OL A VNO PRODAV ALISTEt „Dlana" Handels A. G„ Budepest V., Nador utta 6. 11