Београдске новине

Strana 2. .. ».i. , Subota

protest mske vlađe protlv bavljenla sporaznmuHi ratnlh brođova u ruskim vodama. , Kb. Moskva, 21. juna. Narodui komesar za ' spoljne poslove, Cičerin, prediao je engles•k'om, američkiom i framcuskom geueralnom konsulu notu, lu kojoj se protestujei protiv bavJjenja savezničkih ratnih brodova u ruskim vodaraa.

Razne brzojavne vijesti. Sv. otac papa dobio Nobelovu mirovnu nazrađu. ; (Naročiti brzolav „Bcogradskih Novlna".) Zfirich, 21. juna. Kako rimski listovi saznaju, ovogodišnju Nobelovu mlrovnu nagradu dobio je p a p a. Sudbina utvrdjenia na aalandskiin ostrvima. Kb. Stockholm, 21. juna. „Dagens Ny he t er“ javljaju: .U najskorije vrijeme imaju se ooekiVati pregovori izmedju S v e d s k e, Finske \ Njemačlce o rušenju utvrdjenjfi na aalandskom ostrvlju.

Znameniti krajevi u Srbiji :5i Njihova istorijn. VI. Okrug šabački. L e š n i c a, varošica na dcsnoj stxani reko istog imcna, zapadno od Viđoje,vico a 6 sati od Sapca, od Drine četvrt Sata . Za vremo Turaka jo varošica bila pod samim brdom Vidojcvicom, a na sadanjo meslo spuštena je po narodbi kncza' Miloša, posTe 3834. godine. P. Safarik jo smairao u Lešnici stari Lesnik, o komo govori PorCirogenit, a po M. Gj. Milićeviću to mOžo biti sama Vidojcvica sa svojim već sal svim opalim gradićem, koji je nad s uucm’ slarom Lešnicom. Kanitz misli, da je LcSnic.'. bila siolica svoj Mačvi (BanatuS MacJ ■ viensi; 1235. u poveljama magjarskih kr iic-va). U svim rakmrna Austrijanaca i Turaka Lešnica sc smalrala kao vrlo važua' lačka, koja lrrani ulazak u Mačvu, u Jadar pa čak i u Kolubaru. S toga su na njoj bili toiiki krvavi bojevi. Godino 1737. Auslrijanci su oavojili lešnički šanac i uništil* skoro svu tursku posadu u njemu. lOstalo jo svega 47 živili. Godine 1789., 29. oktobra, pukovnik D a v i d o v i ć je os\-ojio Lešnicu i pretelao Turko preko Drino (Die freiwillige Tbeilnaluno der Serbcn und Kroalcn aa iden vier letzten ostcrr.-turk. Kricgcn. •—> DVicn, 1854., str. 299). t Od godino 1804.—1813. Lešnica so pominjo skoro svako godine kao meslo na komo je bilo Irojova većih ili manjih. Tu su hili pogradjeni nmogi šančeri, i u njima jc bilo uvek vojske. Godino 1813. bilo jo u jcdnoin leŠničkom šancu oko G00 ljudi s vojvodora Jankorn Pocorcom. Turci sihom-vojskorn predju na Vranjcvu, g'de je hio rno.-t namešlen, opkole šanac i počnu ga tući iz topova. Srpskc je vojsko blo u ouoin kraju oko deset hiljada, kojom je znpovedao Janićije G j u r i ć. On jc boreći so prcrncštao svojn vojsku iz šanca u šanac, s brda na brdo, ali onima u Lešnici nije jnogao pomoći; oni se na veru, da ćo biti pušteni kućama, predadoše Turcima, ali ih ovi pošlju prcko Bosne u Carlgrađ. Knez Miloš u početku svoje pr\ r o vlado potražio jo od porte, da se ovi zarobljcni Srbi vrate. Od onih 600 vratiio so

* *) Ostavljamo narječje giščevo.

jcdva 70; vojvoda Janko se nije vrntio, niti so što o njemu moglo soznati. Lcšnica je bila uvek zgodno mesto za marvene trgovce, koji u adama drinskim tovc stoku, pa je (ako utovljenu prodaju, a i zemlja jo veoma rodnaj te bogato nagradjujo trud zemljoradniku. Za vreme Turaka je ovo mesto 'bilo Ha glasu po bogaslvu, i po nekoj ponositosti svojih stanovnika. Stari Turci su 9 nekom gordcšću- kazivali, da je iz Lešnice odlazilo hadžija na Cabu višo nego li iz Sapca i Zvornika. Bilo je tu bogataša, koji su svojim psima na vratove kovali srebrne ogrijake. Lešnicu su Turci obično zvali Kasaba-Lešnica, ili samo Kasaba, jer jma i sek> Lešnica blizu, u Jadru. Po odlasku Turaka ostalo su u Lešnici nekoliko njibove džamije; njili odavna više nema, mesto nj:b*je podignuta vrlo lepa crkva i škola. U Lešnici je već više govora južuog nego istočnog, ona je upravo medja ta dva narečja na z.apadu Srbije. Mitrovica j: druga varošica u okrugu šabačkom. Ona so nalnzi izmedju razva'lina (kojo so sad već tešlco raspoznaju) na savskoj obali, baš gde sc Zasavjca uliva u Savu. U Mitrovlci j« gjumruk l skela preko gave u sremsku Mitroviću. Od mesta u ovom okrugu, koja su ma čim znatna, poimnućemo prvo: Poljo Mišar, jedan sat orl Šnpca* idući beogradskim drumom. U toj širokoj, uzvišenoj ravni bilo je više sukoba izmedju Srba i Turaka, naročito posledujili dana meseca jula i prvih dana meseca avgusta 1806. Ali jo najglavniji bio onaj boj, koji je 1. avgusta irnao Cnii Gjorgjo protiv Subjman pa e, Kulin kapelana i đrugih turskili vodja. U lcoji je dan biia ta mišarska bitka očevidci na govoro jednako. Prota Nenadović kažo, da jo tek 31. jula načinjen šauac. •—■ Sima Milutinović (Srbijanka I., str, 146) ve]i, đa je bitka bila na Gospojinske jx)klade (2. avgusta), a Mi'.oš Svotić opaLda je bila 3. avgusta 1806. M. Gj. Milićević medjutim drži, da jo najjrouzdanijo ono što prota milrovacki : Savlsović i K. Jovanović, kapelan iz lvl n| ka, pišu mitropolitu Stratimiroviću, a onl j označuju sredu 1. avgusta 18.6. kao dan to znameiiito bitko i srjjskc pobede. i U toj bitci Srba je bilo do 15 hiljađa, a Turaka više od 30 hiljada. Boj t j je po razio^&vu silu bosansku. Ne samo lvulin, nego je još mnogo glavaia platilo životom. Mišarsku l.itku jo i narodna pesma proslavila, La p pcsina jeđna od najlepšib ♦rovijib narodnib junačkih pesama. Ona venio slika tu krvavu barbu. M. Gj. Milićević u svome opisu mišarsko bitko veli izmcdju oslalog i ovo: ,,Ko je taj Kulin kapetan, koji kreće toliku vojsku' na srpsku sirotinju i preii da zatirački prodje kroz srpaku zcmlju? Ko jo (aj Kulin? — To je potomak oi.og istog Kulina, bana bosanskog, koji je na „Usjekovanje" 1185. godine, dajući neko povlastice Dubrovčanima, pisao ovako: ,,U ime oca i sina i svetago duba, ja ban bosanski Kulin" itd. — Pa potomak tog Srbina, od kog imamo najslarijo srpslco pismo, s tolikom vojskom stavio je svu lirabrost svoje slovenske krvi poi tudju zastavu." Poslo mišarskog boja Skopljak-paša (Sulcjmaa), kaže Milutinović, pulazcći iz Š.apca grada, dao je Crnome Gjorgju reč, da višo nikad na Srbiju nećo ruicu dići. S v i 1 e u v a, selo u Tamnavi, 5 saii jugoistočno od Sapca, rodno jo mjesto junaka popa Luko Laz: revića. Osim toga srpske su čete u počotlm uslanka 1804. u tom seiu, na mestu D u gom vo ću, načinili prvi šanac i tu suzbili Ali-bega Vidajića, koji je došao bio nap .ziv šabačkih Turaka da potučo „srbijanjske bajduko.'* tarrmur■ i n —»ggeaBBMm

22. juna 1918« jjLjeto 1813. sva Srbija pade oi Turčina. I bist sraženije veliko na Ravnju mcždu Turkom i Srbljem 15 dana. T Turčin provali šanac i poslrada srpska vojska: što izgibe, što u vodu jx>ska!ka, ali izgibe i Turčin rii broja so no zna. I tu pogibe Srbalja, hrabrih junaka, tojili zenilja neće više roditi. I ostade 5 srpskib topova. I Stojan Cupić propLva Zasavicu bez oružja i go bez košuljc s nekoliko druga... uteče, vesela mu majka“. Dublje, selo na zapad od Sapca^ gde su biio tri bitkc: 15. avgusta 1806, 1813. i 14 jula 1815. — Ona prva je bila ncznalna, druga nesretna za Srbe, trcga je bila krvava ali i šrećna za Srbiju. Tu jc knez Miloš razbio Turkc i zarobio njihovog vodju Ibrahim-pašu Marjaš a, kog je po.de plemcnito obdario i pu, stio slobođna. Ovcle su mnogi Srbi izginuli. U tomc boju na Dublju neki Skerla, iz Lipovca u kragujcvačkoj Jasenici, uhvati pašinog s'ina l' povede ga knezu Milošn. Pašin sin, dok je išao sa Skerlom,izvadi samokres i skreše ga pravce Skerli u glavu, ali ga sarno raalo obrani U obraz. Skerla pašinom sinu ne btede o\x> oprostilj, nego jataganom srubi giavu, pa Je fcaci pred kneza Miloša. — Kađ poslo dovedu i pašu zarobljena i knoz mu panudi da pozna glavo od svojib ljudi i da ib uznie, on naidje i na glavu svega sina, pa pisne kroz plač: ,,On rni je bio najmladjj, ali sam se nadao da će pobjeći, jer je pod rijim bio najbolji konj“. I'omenuli smo, da su neki mačvanski kmotovi izdali na Pruuovbna ’St j uia 'Cupića Turcima. To je, u kratko ovako bilo: lvnez Miloš jo bio poručio Cupiću đa odc u Mačvu i dižo uštanak, obećavši rnu, da ćo niu poslati i svoje ljudo. Cuplć dodjo u MaČvu, počrie nabavljaii barut i sklar njati ljudo r.a ustanak. Ali nekirn mačvaru skini kmeiovima (imena so njihova znaju) nije nikako bilo milo, da se ponovo dižu na Turke, jer su voleli da su na ncuru, pa ma i Turci sudili. Za to naume da dodju gla\ r e Cupiću. Porače tajno u Bosnu Turcima đa predju prc-ko Drme na Bađovice, a oni će tu dovesti Cupi a te imi ga prcda’li. Kad su to tako udasili, om izjave Cupiću da oui pristaju s njTme na ustanak, ali je, reknu mu, njemu poručio neki Turčin iz Bosne, koji 'mu je i pre uvek nabavljao đžebane, da dodju na PiUdovo da mu nešto kaže. Marjaš-paša prcape na Pradovu s ootom Turalca, pa ih p)sakriva u lug. A u rečeni dan dodju kmetovi s Cupićcm. Turci u trenut oka poiskaću iz zasede, obezoružaju ib sve, pa Cupića odmah vcžu. Kad su kmetovi pređali Capići paši, rek’i su mu: „Evo bajduka, koji zamcče kr.ijinu; viŠo krajino ne će biti". Cupića su najpre ođveli Rušid-pašg koji ga je lepo primio l poslao u Zvornik. Tu je u tamnici pioveo mesec 73ana. Jednog dana je osvanuo mrtav. PuSten je bib glas, da je umro o'd kugo. Tako je završio svoj ži\ot „Zmaj od Noćaja", izdajstv'om svojo braćo.

Grad i okolica Dncvni haiendar D a n a s je subota 22. juna, po starom 9. juna. — RimokatolJci: Pavlln b.; piavoslavni: Aleks. (Zad.) Casnička i ćinovnlčka kaslna otvorcna je počamod 15. febrtiara do 11 satl u noći. C, 1 k. vojnički dom: Citaonica, soba za pisanje i igranje, kanlina. Otvoreno od 7 sati izjutra do 9 sati uveče. Slobodan piistup svakome vojniku. Biblloteka za pozajmlcu (Batkanska ulica br. 1, Hotel Moskva). Otvorena od 10—1 sat prije i od 3—7 satl poslije podnc. Kinematografl: C. ikr. vojni kinou Kralja Mtlana ulld br. 56 (Koloseum): U 6 sati post. pod. predstava za vojnike, a u 8-30 sati uveče predstava za časnilre uz pratnju garnizonske muzike. — C. i kr. g r a-

BroJ 166. djan *kl klno na Terazljama br. ‘ (Parls): U 5 satl posllje podne 1 u 8 satl uveče opšte predstave. (Večernja uz prat-; nju vojne muzike 409. etapnog batalijuna). Beogradski orfeum u ljelnoj po-' zornid, ibašta „Hotcl Takova" na Tera- V zljama). Počelak predstave u 8-30 sati uveče. 1 Noćna služba u ljekarnama: Od 16. do uključivo 22. juna 1918. vržlće noćnu' službu u Beogradu ove ljekarne (apoteke): Michl, Stara Crkvena ut. 8; Kušakov 1 ć, Knežev spomcntk 2; S e k u I i ć, Takovska ul. 37, i ljekarna „Crvenog Krsta“ Beogradska ul. 2. C.lkr. savsko kupatilo. Otvoreno djell dan. Za vrijemc otvaranja ratnog mosta; — od 7 do pol 9 prije podne — ne će se vršiti prijevoz posjetilaca kupatila. Saobraćaj na ratnom mostu izmedju Beograda I Zeniuna obustavljen, je svakog dana od 7—8 - 30 satl prlje podne od 12.30—2 sata posllje podne. Kužna bolnica: l’osjeia nijc dozvoljena. Obavijcštenja o bolesnicima dnevno ođ 11 do 12 satl prije podne naulazu u baštu botnlćkc zgrade sa strane Vtdinske ulice. Posjct bolesnika u bolnlcama: U bolnicl .Brčko": od2—4 sata poslijc podne. U bolnld „Brunn“: od 9-30—12 sati prije podne i od 2—4 sata poslije podne. — U c. t k. gradjanskoj bolnid: i?* ut«Bk, ćetvrtak I nedjelju od 1—3 posMje podne. Vojno paruo toplo kupatilo uCar Dušanovoj u 11 c 1. — 1. Kupatilo u kadama: a) Za vojne osobe otvoreno' radnim dantma od 7 satl prije podne do 5 satl poslije podne, a nedjeljom t prazniclma od 7 sati prlje podnedo 12*/ sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 sati prije podne do 5 satl poslije podne, a nedjeljom i praznicima od 9 sati prije podne do 12 l / a sati u podne. — 2. Parnokupatilo za ćasnlke i njima ravne činovnike otvoreno je utorkom, srijedom, petkom i subotom od 7 sati prije podne do 6 sati poslije podne, a nedjeljom i praznicima od 7 sati prije podne do fc 1 /^ sati u podne. — Z a g r adjanc muškogpola otvoreno je parno kupatilo ponedjeljkoin i četvrtkom (ako u te daue ne pada kakav praznik) od 9 satl prije podne do 5 sati posiije podne. — Časnicima I njima ravnim činovuicima stoje na volju da se služe paruim kupatilom i u dane odredjeue za gradjanstvo (ponedjeljkom i čctvrtkom). Blagajna se zatvara radnlin danima u l- 1 /, sati, a nedjcljom i praz nlciina u 12 sati u’podne. Parobrodarski saobraćaj. I. Izmedju Zemuna i Beograda. Red plovidbe, koji važi od 20. januara do opoziva: Polazak iz Zemtina za Beograd u 6-30, 7-30, 8-30, 9'30, 10-30 i 11-30 pr. podne teul’30, 2-30, o'30, 4 30, 5-30,6 30 7-30 i8-30 poslije podne. — Polazak iz Beograda za Zcmun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 saU prijc podtie, te u 2, 3, 4, 5, 6, 7 8 i 9 sati poslije podne. — lLlzmedjuZemuna i Pancsovu Red plovidbe, koji važi od 23. maja do daijne naredbe; !z Zerauna za Pancsovu svakog dana u 12 saU u podne i u 8 sati uvece. — iz Pancsove za Zemun: dnevno u 5\30 saU prije podne i 3 sata posiije podne. Brod koji saobraća izmedju Zcniuna i Pancsove 1 obratno nc pristaje u Beogradu. —111. Izmedju Bcograda i S a p c a, Polazak iz Beograda za Šabac svake srijeđe i subotc u 7 30 sat | u jutro. Poiazak iz Sapcaza Beograd svakog (etvrtka i nedjeljom u 7 s. u jutro. — Putničkl parobrodarski sacbraćaj izmedju Oršave 1 Z e m u u a i izmedju Oršave i Braila. Polazak iz Cršave za Zemun: nedjeljom, utorkom, četvrtkom u 6 sati u jutro. Iz Zcmuna za Oršavu: ponedjeljkom, srijedom 1 petkom u 4 sata poslije podne. Lz Oršavc za Brailu: ponedjeljkom i petkom u 4 sata poslije podne (srednje evropsko vrijeme). !z Braile za Oršavu: ponedjeljkom i četvrtkom u 1 sai 50 časaka poslije podne (zapadnoevropsko vrijeme). — Parobrodarski saobraćajizmedju Beograda i Smedereva: Odiazak iz Beograda za Smederevo nedjeijom i četvrtkom u 3 sata poslije podne iz Smedereva za Beograd utorkom i pctkom u 8 sati u jutro. Parobrodarski saobraćaj na pruzi Budimpešt a—Z e m u n—B e ograd. (Važl od 28. marta). Potazak iz Buđimpeštc dncvno u 10 satt uveče. Polazak tz Bcograda dnevno u 5 sati ujutro. (Prvl brod kreče 30. marta). — Parobrodarskt saobraćaj na pruzi Szeged—Zemun Polazak iz Szegeda (1. vožuja 31. marta) srijedoni, petkom l ncdjeljom u 5 sati u jutro. Polazak iz Zemuna za Tttel—Szeged (1. vožnja 29 marta) srijedom, petkom i nedjeljom u 11 sati u noći. Zadušnice. Danas će se održati đtihovske zadušnice, kcje padaju svake godine u prvu subotu pred Duhove. Blagoda-

risti i spase svoju drugaricu. Volela je iskreno i nadala se, da će joj ta ljubav pomoći, otrgnuti drugaricu od nameravanog koraka: „Nato, ti to ne ćeš učiniti. Prvo, upropastićeš sebe, drugo decu i rnuža. Ali opasnost je najveća za tebe. Da li d* taj tvoj novi život biti toliko obilan zadovoljstvima, da će biti u staniu nadoknaditi tvoju izgubljcnu čast. ljubav materinsku, cdricanje sveta? Promjsli dobro! U pitanju si ti. Ceo svet ima da ti sudi. Moramo voditi 'raćuna o Ijudskom odobravanju i neodcbravtanju. Od toga zavisi spokojstvo našega života. Misliš li, da će tvoi život biti nepomućen svetskim sudom? Ne, Natalija, on će biti tako strog, tvoja savest tako osetljiva, da se ne možeš smiriti i bićeš dvostruko nesrećnija od sadašnjeg, kako veliš, nesrećnog života. Ne misll, da ćeš time ugoditi sebi zadovoljavajući jcdno osećanje — sebičnu ljubav, ier će se izroditi mnoštvo drugih, koja će ugušiti to usamljeno, otudjeno i prezreno osećanje, i ti ćeš biti osudjena, ne samo od ljudi, već i od sebc saine, na smrt. Pa pomisli na dccu! Misliš, da ljubfflv materinska neće pobediti tu drugu, trenutnu, nevezanu Ijubav i ti nećeš jaukati od bola za svoiom decom? U kakav položaj dovodiš budućnost njihovu? Irrraš dve devojčice! Zatim, taj, koga ti voliš i sa kim misliš ltov život početi, misliš biče slepo odan kao tvoj muž, koji te je navikao na spokojnu Ijubav ! vprovanje, i neće, nc vodeći računa o ^voioj osetljivo'sti, tražiti ljubavi i kod drugih žena? Neče jednoga dana, zasićen tobom, napustiti te u najočajnijem stanju, ne vodeći račima O tvom bolu t nlštavostf? Jer slnšaj.

taj čovek, koji je-u staniu d.a otrgnc ženu od muža, rnajku ođ dece i povede je u ponor, taj je čovek najsebičniji i on će kao takav ostati. Gledače da na račun tudjih bolova sebi zadovoljstva stvara. On ncće voditi računa o tebi samo kad njegovo zadovoljstvo predje u nezadovoljstvo, i on će na drugoj strsni opet brakolomstva činiti, a ti ćeš b-iti ponižena i nemočna đa izazoveš sažalenje oproštaj kod sveta. To znaj.. Ali je ona ne pusti da dovrši, već upfešena i razljućena, kao da je dirnuta u najosetljiviji deo duše, kojj je i sama duboko skrivala i strepila od žaoka svojih i tudjih, skoči i drhteči od gnjeva i stralia ciknu: „Prestani, ne dopuštanT đa se vredja čovek, komc sam svoiu ljubav predala. On je najčasniji čovek i nikada me nebi naveo na ovaj korak, đa se nisam sama odltrčila". ,,U toliko gore po tebc. Krivica če sva na tebe pasti, kad on več sad skida odgovomost sa sebe. Zar ti to nisi mislila?“ „Ali, ja te uvcravam, on nije nikakav prcfinjeni ljubavnik i zavodnik. On ie čovek sa idealnim načelhna o životu; veliki zaštvtmk žena. On nastoji da se žena emancipuje što pre od svih besmislenih odgovornosti. kojima su Ijudi njenu prirodu opteretili. On joj pruža slobodu kretanja, misli i delanja. On lioće, da svako ide za svoiom prirodom, da se ne muči savladjivanjem i odricanjem onoga što njegovoi prlrodi treba..." ,,On hoće slobodnu Ijubav, jeli? Da, divma je ideia slobodna ljubav. Ona tde na uveličavanje karaktera i usavršavanje ljuđil — izvmi, ali Ja

BifOORADSKE NOVINE Selo Beljin, 4 sata na jugoiriok od Sapea. U tom jo selu bio prvi srpski stan, kada su Srbi 1804 i 1805 otpočdi -fiapađali na šnbačko Turke. Beljin je na levoj strani Vukođraža, po!a s-ata od Save. •Na obali savskoj, s leve str;uie utok'a Vukodraži, poznaju se zidinc slarog-i Beljina. Na Bdjina jo irio boj izmcdju Srba i Turaka 1806 , posle kog je na Dugim pjivania, kod vode Petkovicc, izmcdju sela Krnjića i Vlasanice, poginuo junak Janko Katić. Kitog je bio gusta šunia od Druie pa gotovo do Sapca. Tu su srclauc i razbijano ne samo marijc čcte negD povcćo turske vojske, jcr je gusta šuiua davala bnprtocima svaku zgcdu za busije. Tu ji proba Smiljanić 13. avgusia 1806. doćekao preloo biljadu Turaka i razbio ia tako, da nisu znali j-.’dan za drugoga. Danas je Kitog upcljen i dajo čuvenu mačvansku pženicu. C.okešina, mariastir pod Cerom, 4 sata od Sapca na jugozapad, pominje se kao mesto gdo je bio krvav boj izmedju Srba i Turaka na Lazarevu subatu 1804. Boj jo bio malo podalje od crkve, povrii Vranjcvca. Tu su Srbi grdno stradali i pobijeni, ali su b r a ć a N e d i ć i, iz sela Oscčine, u valjovskoj nahiji, svojuu besprimeniim junaštvom osvetlali obraz sipski za do veka. — Narodna pesma jo verao opisala tu krvavu bitku. N o v o S e 1 o, nešto na sever od Lešnice, čnvcno jo zbog boja izmedju Srla i Turaka, gde je pop Luka pogubto Pe.zu Mebmed-agu. Prudovi, na Diioi, pren.a Bodovjncima, pola sata od sela. Tu je bio šanac Stojana Cupića, ali sad od njega noma ni toaga, jer ga je Drina preicnila, a njegovo je mesio sad na bosanskoj straiii. Na Pudovima su mačvanski kmefcvi izdajom prcdali Cupića Turcima 1815., te je posle udavljcu u Zvoniilar. S a 1 a š (crnobarS’ki, inače, se ovo selo zvalo Ali-Agin Salaš). Ovo je mesto ostalo znatno pobedom Ćupićevom nad Melnned kapetanom 1806. Godine 1811. bto je ovde drugi boj, kad su pop Luka i Cupič suzbili Ali pašu Vidajrća. Glušci-Bogatić. I kod ovog je scla Ćupić suzbto Turke 7. septembra 1806. i gonio ili do satne Drinc. P a r a š n i c a, potes u ataru sela Cnie Bare, protegnut od samog sela duž jedinog kraja Drine i Save čak do poresa, koji se zove Banovbrod, pod sel'orn Bauovim Poliem. U iiarodn se priča, da je ban' srepiski, idući s vojskorn ua Kos.ovo. đosap dotle, pa tu čuo da je boj na Kosovu svršen i da je carstvo pro'palo. Ban tu svisne od žalosii, a vojska mu se vrati natnag. Za to se to mesto prozvalo Banov brod. Sav prostor Parašnice bio ie onravTfto u gmttu guinir. U toj šumi b’le su kolibe, gđo su obićr.o stanovali ,.go:i sinovi" Zeko Buljubaše. Danas luda ima samo nckeliko drveća, sejo so kukuruz i kosi trava. Jesenji se usev no seje, zbog rano liladnoće. R a v n j e, selo iretTr Savom i Zasavicorn. Kod tog jc sela r.a kraju avgusLa i počctkom septembra 1813. bio krvav i nesrctan boj izmedju Srba i Turaka. Srbi su kod sela Ilavrja bili zauze’i zemljouz izmedju Save i Zasavicc, prokopali ga, utvrđili so tu i misbli da se oriupra Turcima, dok bi druga srpska vo’jska ozgo od Cera udarila Turcima u bok; ali se ta nada ne ispuni, te Turri udare svom silorn na Ravnjo i potukn Srbe do roge. U turskoj vojsci jo bilo i francuskih iužinjera, koji su upravljali pristapnim prokopima. O tomo za Srbo nesi'ećuom boju inra jedan zapis u crkvi noćajskoj, koji je 1814. godine stavio pop Vasil je B a b i ć, ! paroh noćajski, u komo sc izmedju osia| log ovo veli:

tu Ijubav nilćako da shvatitn i nikako da odobrim? Zar ne bi mnogo oovečnije bilo ići na oslobodjavanje ljuđskog egoizma i životinjizma, koga ima i suviše u čoveku i delati na poliu ljudskog oplemenjajvianja i biti jedan deo opštcga dobra?" ,,Ja mislim o takvoj slobodi mlsli i nada. Ti ćeš videti, kclike će koristi društvo imati od mene. Jer samo ovakav život može mi tu slobod'u stvoriti i omogućiti mi ostvarenje raojih ideja. Ti znaš da sam i do sad nastojaki ponioći svima, koji su se raeni za pornoć obratili. Poznata su ti moia izdiavanja za vreme tri godine naše patnje. Ali ja nećn moći još dugo to činiti. Iscrpljena sam. Ovako, u zajednici sa njim, činiću dvostruka dobročinstva i zahvalnost bednili i napuštenih nadoknadiče osudu i preziranje sveta". „Nataliia, Natalija, tvoji su pojmovi sasvim nelogični! Zar misliš raditi za opšte dobro, a napuštaš tvoju najbližu okolinu, koja ima najveće pravo na tvoju ljubav i pornoć? Misliš, svet će vcrovati tvojim dobrim dclima? Sve te tvoje žrtve biće primljene sa podsmehom i ncodobravanjein, jer će svi imati pred očima ideju tvoga osećanja, koje te je navelo na taj postupak; ier do'bro je samo ono što ima svoj izvor u moralnoj misli, ili se nalazi 4i dobroin osećanju 1 volji, pa, kako se to delo svršilo. oli svako će znati, pa 1 ti saina, da se izraz tvoie ideje ne nalazi, kao što ti misliš, u nioralnoj misli, već tvoj postupak dokaz je zadovoljavanja sebičnog nagoua, koji je u čoveku i pod koji ti misliš da uneseš želju za pomoć bednih i rad za opšte dobro. Ali ja sam uverena da je sa-đržlna tvoje moralne svestj pravilna, i

da ćeš u toliko biti nesrečnija zbog pravilne osude celoga društva, koje će sav gnjev ljudskog nesavršcnstva izliti na tebe. Ti si do sada, ja sam srgurna, bila ispravna, ier je nju tvoj muž obrazovao i navikao te na tu ispravnost svojim rečima i delima; oiia je usadjena duboko u tvoju moralnu svest, s toga će osuda sveta i liena osnda feiti toliko nesrećna po tebe, da ne mogu zamisliti ništa jače što bi te učinilo srcćnotn. Moralno osećanje je u tebi ukorenieno i sada ovo tremitno, vruće, ali plitko osećanje, ne može biti toliko jako, da iskoreni svu tvoju morahiu svest i načini od tebe ravnodušnog posmatrača prema tvojoj prezrenoj ličnosti. Ne, tvoja svest će se buniti, savest gristi, ! ja ti predvidjam ne samo du-, iiovnu propast, već i fizičku. Ona ti je signrna kao smrt, skoro kao sutrašnji dan. Ako si htela pomoći od .menc, jer nfei došla rad rastanka samo, ja ti jc ne mogu prnžiti u tom žalosnom člnti, jer ga se bojim, osudjujem i gnušam ga se. Ako pak možeš odustati od te nesreće i dalje ostati ono što si blla, makar pod maskom. ja sam spremna, tu tvoju đalju borbu u odricanju strasri, radi časli i budućnosti dečijc i muževIjeve, potpomagati i olakšati je, u odsustvu onog čeličnog stuba, na koji ri se naslanjala ne samo ti već i celo društvo, i spasti tebe, decu i tvoga velikog muža, koji tamo daieko sanja o svojoj ljubljenoj ženi i deci ni jednom ■ sumniom nc oomućujući svoj ispravan život. Razmisli, još uije dockanl" Ona ućuta tiho i ni jednini gestom ne htede c iLriti svoie nezadovoljstvo bi stfepnj«. sama u plavira očiraa

člstrm j prozirnim naziraše se zabrimitost i nespokojstvo. 1 gledajućf otvoreno, runo, nepomućeno i milo svoju uznemirenu prijateljicu, čekaše odlukti, koja je intala rešiti život jedne Ijtibljene i cenene porodice. A žena, koja je bila rešena na pad, pod uticajem ovog velikog pogleda, u korne je gledala život srećan. tih, nepomućen i strogo moralan, oseti toliki bol, da litcde vrisnuti od straha pred ponosom, koji stajaše pred njom i tugom za nepovratnim, mirnini i spokojnim životom. I tilio. hladno, isprekiđano, kao osudjeni na smrt, prošaputa: „Hvala ti, možda imaš pravo prezirati me i ti. ali ja ne mogu odustati, ja sara pred padom kao pred sutrašnjirn danom i samo me smrt ove noći može otnda izvući. Dakle, moj put je odredjen. Možda na samom njegovom početku stoji mi smrt, all ja više volim tu prezrenu smrt, nego ovaj počasan život okovan lažima i gnušanjem. Mcržđa u ovom mom postupku iina više morala, nego u onom životu, kako sam ga gluniila i svet ga zamišljao i kako smo ga obadvfja uživale, unoseći u njega lažan moral i zadovoljstvo. Ja ne cenim &ebe u,. ovom ušrafljenom životu, koji su mr nametnuli Iiudski strogi zakoni i sahranili me!" I kao da se, sećajući se svog žf•vota u prošlosti, uplaši od nečega, za* drhta i uzviknu usplabireno: ,,U stanju ću biti svoju moralnu svest da zamenim takvim pogledima na život, koji ne će gristi inoju savest. Decu ostavljam ženi, koja će ih brižJjivo f nežnije čuvati u odsustvu svoga sina i prezrene snahe".