Београдске новине

Broj 175.

Srijeđa'

•%, A \

BEOGRADSKE NOVINE

Odiuranie VIIL ratnlm zolmom

3. jula 1918.

Sfrana 3.

kod austrijskog vojnog ffonda za udovice I siroffad, kao V osfguranje ugarskim ratnlm zajmom kod Magyar Orszagos Biztosfto Intezet R.-T. pod nadzorom kr. ugarske ratne skrbl honvedskog mlnisfarstva, Ima najprednosnlfe uslove l najjevtlnlje premlje: kod odjeljenja za oslguravanje, c. kr. vojnl fond za udovlce I stročad (Verslcherungs-Abteilung des k. k. bsterr. MilitAr-Witwen>. und Waisenfond), Beograd — Terazije 4 . 1203

Oproštajna predstava bečke dvorske opere. Večeras ćo predslavom opcre ,,Ba. jazzo" đruŠtvo l)cčke idvorske opere za. raršili svoje gostovanje i oprostiće so sa jbeogradsklom publikom. U operi 6e se 0 prostiti komorska pjevaoica K i u r i 11 a i gospođa F i s c h c r, L c u e r i A t n o 1 tl', !a u koncerlu koji će •pretlioddli opcri o* prosliće se gdjica Orlner i g. Fri P ischlcr. Većc ohećava da će biti vooma h^umljivo i l)cogradjani ćc ga zadi'žati iU dugoj nspomeni, kno i cijelo goslovanje fovog društva. Dolazak interniranili. Ovih dana pušten je jedan vcei Jjroj gradjana, koji su bili internirani u raznim mjCstima Austro-Ugarske. Medju njima ima poljcfprivrednika, zaiiatlija. trgovaca i činovnika. Svi su ovi odmah upućeni svojim kućama, đa produže svoje radove. Pomen. Dubokom tugom ožalošćena Draginja famčević, davaćo u cetvrtak, 4. ov. mj. u 10 sati prije podne u crkvi sv. N i k o 1 c ru novom groblju trogodišnji pomeu svcjoj miloj i nikad nczaboravljenoj bratuEini Jeleni. Le’i M a d ž a re vj ć, činovn. itrg. komore. Na posjetioce čekaćo tramt iVaj u 10 sati U Kralj Aleksandrovoj ulici, Mesari za kafane i hotele u ovom mjesecu. Po iitvrdjenom redu za ovaj mjesee j u 1 i izdavaće mcso za kafane, hotele i kujne mesari: Andra Nikoiajević na Velikom Trgu i Karlo Klos na Cvjetnom Trgu. O ovome se izvještavaju zainfetrcsovanl. Javna prodaja. Po odluci starateljskog suda izJožiće se javnoj licitaciji zaostavština poC. Mihajla Gjorgjevića danas 3. j 11 1 a u njegovom stanu u ulici Vo’đovodnoj broj 15. Prodaja ćc početi u 9 sati prije podne. Pozivaju se kupci, 'da na ovu prodaju dodju.

Dnevne vijesti Privatni poštanski saobraća] izmedju Srbiie i Ukrajine. iPrema naredjcnju vibovnog vojuog fSapovjcdnišfva djopušti sc privalni poŠlanski saobraćaj izmedju podru' ja u opScgu vojne glavno gubemije za Srljiju i Ukrajiiic. Ova se dozvola ođnOsi na ncpre]joručena privatna pisma i privatnc p:* Štanskc karte. 1 ni -"" ' ■■■ ' Vijesti iz unutrašnjosti Razboinićki napad. Javljaju nant iz Valjcva: Piije krat* feog vremena napala su H L a j k o v c u dva taoružana razbojnika onamošnjeg žitelja (Hilana Petronijcvića 1 ođuzeli mu 540 K gotovinc, kao i raznu odjeću u vrikdnosti od po piilicl 900 kruna. Poslijo ioga odvcli su slugu * pctnaos!ogo<Jišnju lerlcu spomcnutoga seljaka, koju su mcIjutim za ftekoliko dana opct pustili. 0« /užniŠivo marljivo traga za zločincifna. Kradje. Konccm prušlog mjcgeca ukradjeno Je iz dvorišta S(ime Jankovića u Gvo* jjdcnovnćima 300 kilograma kukuruze u rrijcdnosli od G00 kruna, Surnnja zbog Ovo kradj« pala jo na Vojislava Gaviilc* rića iz Radleva i Radovana Nenadovića Iz Grabovice. Protiv obojicc podnesona )o prijava. —* U islom selu ukradjen je seijakDji Katarini Mandić desctogodišnji vo, a vrijcdnosli od 1000 kruna. Kradljivcu *« još toijc moglo ućt u trag.

istorijski kalendar. Na današnji djan, 3. jula 1428. gc. d(ae rpdjcn jc u B»aurgcsu francu“ki kralj Louis XI., siu kralja Karla VII. i krc. Ijicc Marijc anjouskc. Od rane mlndosli njogovc* išpoljio so kod Louisa njcgov podli, do ki'ajnosti vlasloljubiv karak. ler. Još TaiO prijcstolonasljednik stupio (c u otvorcnu ojioziciju piotiv vladc svoga -5ca, a naročito so liorio protiv utfcaja ojcgovih prijate'ji, naročito pio iv ulicaja mljevc Jjubaznice A g 11 e s e S o r c I. Tu

pojavu (tj. da siu kao prijestolonasljcdiiik otvorcno ustajc proliv oca) možemo uostalom opaziti u srcdnjevjckovnoj istoriji sviju maroda i kod inačc vrlo pbmenilih i odličnih vladara. Imamo po neki slučaj i u staroj srpskoj istorlji (krnlj Dragutin, car l)ušan). Takve pojavo oprav. davaju sc tadanjim političkim i dnišlvo. liim prilikatoa. 1440. godine stao je Louis lla čelo jednc velikaškc zavjere, kojoj je bio cilj, da ukloni doiadanju mjorodavnu okolinu njegovog oca, vladajućcg kralja. No Karlo VII. jc uskoro savlađao tu po» bUuu, ali jc sma pcmilovao, ustupio mu je na topravu D a u p h i n e,u j povjcrio mu je 1444/45. godino komandu nad vojskom protiv .Svajcaraca. No uskoio je došlo do novpg sukioba izmedju prijesto’.onasljed P toika Louisa i sebičnih kraljevili savjet P toika, tako da je Louis 1450. godine morao pobjcći na dvor vojvOlo bourgog;:c-skog (burgundskog). Pošto j - 1461. golino po smrti svoga oca stuplo na prijesto, stao se Ijuto svetili ranijiiii savjetnicima svc. ga oca. Prema onim pak moćnim vclj. kašima, kojima nije mogao neposmdno do6kočiti, a koje je jz jdubine duše mrzio, pokazivao jo podmulclo i pritajeno ncprijateljstvo, čekajući Zgodnu priliku da ge i s.njima obračuna, C.akvito svojim držanjem izazivao jo proliv scbo savoz Tcrup. noga plemstva („liguo đu bsieii piiljlic'’ — „savcz radi opštega dolrra"), koane stade na čelo njegov rodjeni jbrat Karlo b e r r Ls k i, a pored njcga i K a r 1 b s m j e 1 i, đocndj i voj voda b o u r g o g 11 c« ski (burgundslvi). Došlo jo uskoro do Dtvorcno oružane borlie izmodju kralja i buntovnika. Poslije jicodlučnc bitkc na MonthIery»u morao jc kralj učiniti znatne povlastico krupnome plemslvu. 1468. godinc pošto je Karlu smjelom za j'ukom, da U gradu P.eronn i»u (koji se toliko piočuo naročito prilikoin Iiorbi 11 a Sonuni 1916 godine, a i docnij ) za. iobi ki'alja. Da bi se oslobodio, kraJj je bio piinudjcn, da sa Ivarlom smjclim z;xldjuči ugovor, kojim so pmogo pouizio pred ovirn jcdJučniiu velikašem. No usi c« ro otpoče iznova bor’na sa lxjurgogu. skim vojvodom, u toku kojc jc kralj Jjouis XI sklopio savcz sa Austrijom, vojvc. dom lotarinškim i Svajcarcima. Ove Su Sc borbe otegie do 1472. godine. Poslije smrti liouigogneskog vojvodc Karla smjclog potpali su btourgogneski gradovi u Pikardiji i samo vojvodstvo Jiourgognesko po<l njegovu to'posrednu vlasf, pošto je vojvoda l>io kletvenik francuske lmuie, a nijo ianao muških nasljednika; ostalo pak l.iourgognesko nasljedstvo pripalo jc rimskc.njemačkom caru Maksimilijanu, koji se oženio ćerkom Karla sinje'.og, *Marijom. Islo jc tako polpala pod nj govu tocposredim vlast 1481. godine giofovija jirovcnccska kao i poknijinc Maino i ! Anjou. Ixniis XI bio jc za ono vrij -me I vanredno obrazovan i spnina.n čovjek, j niudar neumoran raduik; u koliko uisu ! bili u pitar.ju njegovi lični intcrcsi bio jo pravedan i dosljcdan, ali kada bi o: i bili u pitanju bio bi čak i po ondašnjim pojmovima i za ondašnje priiiko slraliovito bczobziran, svirep i podmukao. Tako jo svoga ministra, kardinaJa La Balue, koga je bio optužio z-a velcizđaju, punih jcdanajest godina držao zatvoreno' u nekom kavczu. Uz to je Louis XI. bio i gujevj:. j-aji i ncpovjerljiv. Da l)i sc otco uticaju velikaša, uzimao bii u svuju liajbližu okc. linu ljudo iz naroda, svojo glugc jtd. Tako su kod njega imali grdnog uticaja ncki Olivier le Dain, njcgov berberin, nje. gov „pobratim" dželat (ki'vnik) Tristan. No jKirod svega toga J/Ouis XI jpak jo sl.clca.o velildh zasluga za svoju državu, UČiuio jc k'raj moći veiikib vasalnih dr. žava u okvim svojc kraljovine i 1imc jo Fmncusk'u dc fado proširio do Pircneja, AJpi i Jurc. Pomagao je razvilak trgoviuo i industrijc, a još višc zcin’joraibijc i rudarslva, udario je tcmelj opštinslcoj samoupravi, dajući gradovima pravo, da scbi sloboduim izboiom biraju pivd. sjcdnika („maire-a") i opšlinsku upravti, orgauizovao jo državnu poštu i uvoo jo u državni savjct sposobuo i epmnne )jude. Trudio se, da u sviina granama držuv. nih fiuansija zavode najpiimjcmiju šted. nju. Od pape jc idobio litulu „najbrišćauskijeg kralja" (,,rex chrisliaiiissimus‘‘). Pc. kazao sc i kao vcliki piijaUij nauke: preu. rodio jo pari6ki univcrzitot, uslanovio je još i drugo višo ško.'e, pozv; o je n Fran. cugkn nmogc strane naučnike i otvorio j;; mnogo štainparije. 143G. godine ožcnio

se princcZom Margaretom skotskom, a 1451. godine CharioUo.om savojskoin, koja mu jc rodila tri sina, pi°dju njima njcgo P vog nasljodnika Knrla VIII. Louis XI umro je 30. avgusla 1483. godine u Pkssis-'cs-Toursu. 0 tojemu kao vladaru i čovjekii postoji zamašna literatura. Pjes. nički su njcgovu pojavu obradili. Delavig. n© u svojoj drami i čuveni engleski književnik Waltcr Scotf, koji ga jc Pjepo opL sao u svomc romanu ,,Quentin Dunvard", (Svršiće se.)

A. Grin: DAN ODMAZDE (Nastavak). ,;A što opet da nc prihvatim ovu mc» gućnost zia spasenje, koja jni bo pruža? •—■ Sta mc briga za čovjeka, Čija će mi šfnrt. douijeti spas’l Ako budem ’ćutao, pc» stići će ga njegova zia kob, i onako mu jtema spasa. Piotiv njega stt kako njcgova prošiost, lako i sadašnjost. Čiint više budu ispitali njegov'dosadašnji’žavot, flirn će više j-aziloga na’ći, da ga, ostfde. Ma lcoiiko oti ncvjeiovatno viadao sobom, ma koliku čeličnu volju on imao, sve mu to nc će biti dovoljno, Ida se iskobelja iz; toreže, u kioju se evo Upleo. Ubio je 'zjnainetvihog čovjeka i sad mora zaio da ispašfa. Šl.o Wiiito nije jzgubio giavtt baš na ovakdv način kao što oni misle, to za meno još lii najinanje nije ražlog, da so funi ijcšam u tu stvar. Ta god'nama sam kovao planovc, radio, rnolio ge Dogu, satno da (nadjcm pnta i načšnn, kako đa se oslobodiin. A što da sc opet ne radt;« jepi, kada jo jodVa jednom kucnuo čas oslobodjcnja? Pa ncgo >—• rađujcm sc, idišom "kao norim životom. Nestalo jc sLraha i slida u mcni. Čim onaj čovjck )mde osudjen i čint mi on višc no bude mogao š'ta biio nahuditi, to ću opct zitu. zeti društvcni poiožaj, koji mi stvarno pripada i nioći ću opct živjdi kao čoj vjek pored svoje Mary. — A hoćc )i , tako i bili V To mn se pitanje kao prestravljeni krik otc iz grttdi... da, da, lio» j tfi o li tajko i biti? Mislio je na Marynu ; ljjepotu, na tojemi nevinosL, čiji je sim. vol bikt ona brjitla.iuža, koja je e:;o stajala na prozoru, mi njenu udaju, kojom ćo ona zasnovati svoju živolnu srcćtt... ti tojegovom s« licu svc vrtc gasio žar strr. sti, kojont se oi;o bilo uspalilo, najzad je ono opet izgk'dalo l.lijedo i uvelo, kao da je iščezla i posljednja is'kra nadc. ,,Ta šta imato diugo do črnim, nego pto« sto da ćutinr, da pustkn pravdn da idc svojim lokbm", oie mtt se najzad iz namt:. čenilt giaidi. Sta je polrebiio, da sc ja tu vazdau miješam. Ta zar saru ga tek ptije neki dan u ovoj ostoj solii gledao, gdjc se igra glavgft^ ji;t gtt jpak uisam opc. menuo. A sadtt.s var stoji niuogo ptoslije, mnogo, jnnogo pnoslijc... sada itc mo. ram bili svjedok, kada ga bu'đe posligla zJa kol>. A ipak, osjećam, kao da mi u gi t: P Idima Uešto gori, što lioće, jtla jne satrc. Je li lo Bbž'ji sud? Je li me to IJog kazjiio?!" Kpliko se god on bprio proLiv toga,koliko se god lomio, da ne uapusti plan, što ga je sprcmao godiuamn, ipak je s’vc bilo uzalutl. i ' I Staroga je borca na kraju krajeva izdala hrabrost, nijc više mogaa ođoIjeti nagO'jni, koji ga je tjerao. No možda će sc ipak naći izlaz, kotva spasenja, za koju bi se mogao uhvatiti. Ta šta jc on imao da sc boji? Ta zar on nije bio Stcfau Huse? A šta je Stefan Husc imao posla sa užasima onog starog rudarskog logora u Kaliforniji? Ciak aJco bi sc Deering odlučio, da ispriea cijelu oim strahovitu epizodu, ipaik mu ne bl inogao ništa nahuditi. Izgledalo mu je sacLa^ da sudbina baš želi, da stvari podju i dtalje tolcom, kojiin su evo bili krenuli. No ipak nije bila isključena rnogučuost, da ćc ga> pronaći. Da li bi u tome slučaju zbilja bila njegova dužnost, da opet stavi na koclcti život, koji je sada tako rcći na novo stckao, i to radi čovieka, njcgovog najgoreg neprijateljai? Kada bi pitao Mary, ona bi možda rcltla da trcba. Ali Mary je bila angjco, a on jc bio umorati. slomljen i jadan starac. Mnogo je mislio i razmišljao, ali mu tnisao, koja mu ie jednom bila došla, nikako nije davala tnira i tjerala ga je, da pristupi djelu. Bio se prividno smirio; kao u snu zvjerao je po radionici,

u kojoi je rađio iz diana u dan; sve mu je ovo izgledalo kao nešto tudje i sasvim bezznačajno. Mehanički uze sa čiviluka šešir i kaput i stadc sespremati da izadje u grad. Naposljetku je još uzeo s prozora onu biielu ružu i ostavi je u džepu od lcaputa. Pošto je bio ugasio lampu, tilio je otvorio vrata i nečujno je izašao na ulicu. Od Časa. kada je neptm saliat prije toga bio uzeo da čita novine, kao da je bio ostario za čitavih deset godina. 25. g la v a. Bilo je već kasno u vcče. kada se kroz svjetinu, koja se bila iskupila pređ kućom pokojnog Samuela Whitea, gurao neki starčić, koji je po svojoj spoljašnosti izgledao kao kakav zanatlija. Policajac, koji je stajao prcd kapijom, ti prvi mah ga nije htio pustiti da udje, ali pošto tnu starac nešto objasni, nije ga više zadržavao. Pošto je starac zazvonio na kapiji otvori mtt Fclix; ne sačekavši pitanjc nadzornika kuće, starac mu ođmah reče, da ne želi da govori sa mladim gospodinom WIiiteom, već sa gdjicom Daltonovom, mLadom družbenicom, koja od nekog vremena stanuje kod gdje Flore White. Jednovremeno mu predade posjetuicu, na kojoj su u jednom kutu bilo ispisano nekoliko čuđno zamršenih i izvLju»ainh slova. Mary je baš bila u biblioteci, kada joj Felix donese ovu posjetnicu; čirn je na karti opazila znak, ugovoren sa ocem, siino se uplašila. Od kttda njen otac ovdje u kući? To ie u prvi rnah iznenadilo. nta da je tek nialo prije mislila, koliko li nni sada mora biti lakše, gdje zna, da mu je dušmanin u zatvoru i da više ne mora svakog trenutka strepiti od njega. Bez obzira na uzroic, koji je natierao njeuog oca, da dodje do nje, njoj je sada bilo milo, što je došao... na prstu joi je već blistao vjerenički prsten, pa je jedva čekala, da i ou može učestvovati u njenoj velikoj sreči. Kada je oiia stupiJa u roalu dvoranu za prijem, gdje je otac ček'ao na nju, bila jc milija no ikiad u svojoj mladalačkoj draži i sreći. No kada opazi sumorni i utučeni izraz očevog lica, sa njenih usana za tili čas isčcze srečni osmejak. (Nastaviće se.)

PosUetmie brzoiovne vijesti. POMORSKA BITKA NA .IADRANSKOM MORU. [. ; Kb. Beč, 0. jtilat Zvanično so javlja: U zoi'tt 2. jula toapalo jo jcfltio ma'o olj lenjc naiih torpcdnjača tt sjcvcmom Jadranskom moru d;dcko nadinoćnijc jicpiijaleljskc torpcd. njače. Razvila se živahna vatrena borba u velikoj udaljenošii. Kod toga je našini brodovima uspjclo, da zapalc jedan veliki neprijateljski razarač, a drugi jeđan da tcško oštcte. Ne(prijatelj je prckinuo borbtt i [svom se brzinoni povukao u svoje prislanište. Naši brodovi pretrpjcli su tek posve neznatnu štetu i nernaju o- | sim jednog lako ran jenog n i k a k v i h' g u- I bitaka. ' i ... : Zapovjednik c. i k, montaric«. IZVJEŠTAJ BUGARSKOG GLAVNOG STOŽERA. Bba. Sofija; 2. jula. Maćedonsko boiište: Na obim stranama o h r i d s k o g j c z e r a i na više nijesta u zavijutku Crne Reke kratki obostrani paljbeni napadi. U prcdjclu M o g 1 e n a rastjerale su naše prednje stražc bombama više neprijateljskih jurišnili četa. Ispred naših položaja zapadno od S e r c s a rastjerali smo vatrom poviše grčkih izvidjačkih odjelenja. U dolini S t r um e živahna obostrana vazdušna djclatnost. GROF CZERNIN KOD NJEGOVA VELICANSTVA. Bcč, 2. jula. Bivši ministar spoljnih poslova grof C z e r n i n povratio se danas iz

Opatije, 1 bio je'primljen ođ Njegova’ Veličanstva n audijenciju, koja je potrajala pola sata. SKRB NJEGOVA VELlCANSTVA! OKO PREHRANE STANOVNIŠTVA. Beč, 2. jula. ’ Njegovo Veličanstvo odvezlo se danas iz Eckartsaina u posjetu ratnoj kuhinji, koja snabdiieva hranom više hiljada osoba. Car i kralj jc pregledao rad u tom zavodu i govorio je sa raznim funkcionarima njegovim. - _ OSNOVE GENERALA j* LUDENDORFFA. . Koln, 2. iula. ’ Po ,,K 6 1 n i s c h e V o 1 k s z e It u n g“ odgovorio je general L u d e nd o r f f jeđnom poznatoin članu Reichstaga m njegovo pitanje, da su sve njegove preduzete vojne mjere proniknute mišlju na k o n a čn i u s pi e h. PROMJENA (J ZAJEDNICKOM MI... NISTARSTVU FINANSIJA. % • •• Budimpešta, 2. ju)a. , ,,P c s t i H i r I a p" javlja iz Beča, da sc u austrijskim političkim krugovinia množe glasovi, da ćc grof B u r i a n biti riješen dužnosti zajedničkog ministra financija i da će na to mjesto biti pozvnn general Otokar pl. Landw c fr r. ŽIVAbfNA TOPNIĆKA DJELATNOST NA TALIJANSKOM FRONTU. i Miinchen, 2. jula. '■• Ovdašnje uovinc javljaju iz Ztiricha, da se prema izvještajima sa talijanskog fronta neprijateljska topnička djelatnost znatno pojačala. Predsfražarska đjclatnost s obiju strana poprima sve veći obim. i STRAH PRED NOVIM NJEMAĆKIM UDAROM NA ZAPADNOM BOJiŠTU. Miinchen, 2. jula. Ovdašnje novine javljaju iz Amsterdama, da sc u Londonu ne drži mogućim, da će sporazumne sile na zapadaiom bojištu biti stavijene pred nova' iznenadjenja. Samo strpljivost i pouzdanje mogu da spase položaj. Sporaztimne su sile odlučile, da na zapadnom bojištu ne stoje skrštcnih ruku f već da djdimičnim borbatna i neprestanim letačkim napadima uznemiruju neprijatelja u njegovirn pripremama, ŠPANJOLSKA BOLEST I U BEĆU. ^ ! ‘! i ' Beč, 2. jnla. Takozvarta španjolsta bolest prcšla je i u Beč. Nema bohiica, tt kojo bt se b;:» lesnici mogli smjestiti. Tešfco je izvestj statistiku tib boksnil:a, ati će ih biti svr.« kako oko 1000 osolra. Do sađa nije na P efupila smrt toi ko<l jocbtog od »rih' bo. lcsnilća. Bolest je obična irifluenca I lte 'da je po vo'đa zahrinu tos ti. INFLUENCA U BERLINU. ■■ Beriin, 2. jula.'. Po statističkim podatcima razbofjelo se 18.000 osoba od infitience. Bolešt prc« lazi za dva tai dana i ne ostavlja za sc» bom nifcakra nengodna s’jedstvn, POOŠTRENJE AMERIĆKO-MEHD KANSKOG KONFLIKTA. Amsterdam, 2. jula. O poostrenju američko-mehikaito skog ođnosa javlja se, da je američko spoljno ministarstvo Objavilo prote«tmr notu protiv odluke Carranze, da petrolejskim poljanama razreže nove porezc, koji bi bili ravni konfiskaciji, Mehikanska je vlada na meliik a n s k o-a meričku granicu odaslala svoje trupe. BOLJŠEVIKl PROTIV TRGOVINE SA VRJEDNOSNIM PAPIRIMA. Petrograd, 2. jula. Ruski listovi javljaju, da su boljševiki zaprijetili srnrtnom kaznoni svakomo, ko bi trgovao sa vrjedmosnim papirima.

Dopisnica uređništva. G. V. J. K.. Š. — Hvala na karti. Šaljite samo svoje dopise, takove stvari rado prinramo. Nastojaćemo Vam žclji udovoljiti, ako bude ikako išlo. Pozdrav! t

1100

RASPORED m.

C. I Kr. vojni hino od 3. do 5. iula 1918.

ZA ŽIVOT JEDNE KRALJICE IGRA U 6 ČINOVA. Po romanu Aleksandra Dumasa.

Ratni izvještaji. Nećakinja sa sela. Waldemar kod ručka. Bodež. r....... m nivnonu'jia ULAZNIQ? VAŽE KAO PROPUSNICE (PASSIERSCHEIN). =

C.ihr. sradjanshi mno od 3. do 5. jula 1918.

Mojoj premiloj i nikad neprežaljenoj majci t Perki Gl. BožM davaću četrdesetodnevni parastos u ponedeonik 8. jula t 0 god. u Vrnjačkoj crkvi u 11 sati prije podne. Vrnjacka Banja, jula 1918. Duboko ožalošćen sin Andra Gl. BožK

38022

0

Ožalošćena porodica Djordja Hadži-Ninića, davaće svojoj miloj i neprežaljenoj t Vltl-NItrl četrdesetodnevni pomen u petak, 5. jula u 11 sati prije podne u crkvi Savinačkoj. Beograd, jula 1918.

38018