Београдске новине

* Slrana 2. Nedjella BEOORADSKE NOVINB

7. jula 1918.

Broj 179.

Kralja Milana, imali pravo kad su tvr'dUl, da je to ncsreća po Srbijti I srpski narod, — najočMije su dokazali nastupell doRadjaji j sadašnjost. >- Ode je sad ona lopa i napredna Obrenovjćeva Sjrbija?, pitamo vas, koji ste je, vašom nesrpskom, ubilaikom politikom dovde doveii, i još i Uaije u sunovrat gurate? i Tako vas pitafno sada, a doći če vrenie kada će ceo srpski narod i na dr u g i n a čfti potražiti od Vas računaj ; • > • ' ».»< , . •i>" jtKkii kralju Milanel Kada bi mogao, kojoni nesrećoiu po Tebc, — da ustancš iz groba i da Vkliš šta uradiše od nje <ovi nesrbi I neijudi, ti bi se od tuge i žalosti 'ponova u njega vratio. I Večan spomeai prvom srpskom kralju iroslc Kosova! Bog da prosti dušu kralju Milanu, .Velikom i Iskrenom Srbinu, za kojim Sada vapije njegova nosrečna i od nešrba oiadiena Srbija. I R. Grad i okolica Dnevnj kalendar • - ,, 4 , Caiias je nedjelja 7. juia, po slcrom 24. jtma. — RfmoKatolfci: Vilibaldo b.; , pravoslavni: Ivanj-dan. Klnemalografi: C. i k. voini kinemalogral u Kralja Milana ulici br. 56 Kolosetim): L' 4 I 6 sati poslije podne predstave za vojnike, :a u 830 sati uveče opšia predslava. C. i kr. gradjanski kincmatograf na Terazljama br. 27. (Paris): U 3 i 6 sati poslije podne i u 8 sati uveče opšte pređstave. Beogradski oricum tt Ijeinoj pozomki (bašta „Hotel Takova*' naTčrazijama): Dvijc prcdstavc, prva u 4 sata poslije podne a d;uga 8 30 sati m'cče. Močna slttžba u ijckarnama: Od 7. uo uključivo 13. jula 1918. vršićc nočnu službu u Beogradu ovc Ijckarne (apoteke): Mich), Stara Crkvena ttl. 8; Kušakovid, Knežev spomenik 2; S c kulić, Takovska ui. 37, i ijekarna „Crvenog Krsta" Rcngradsita ttl. 2. Rimoi.aiOHČka siužba Božja. Danas, 7. ju'la, vršiće se kalolička služba Božja ovim redom; I. U dvoru: U 8 sati u jutro magjarska propovijed i sv. tnisa za vojništvo. II. U župnoj crltvi: U 10 sati prije ' podnc hrvatska propovijed i pjevana sv. misa. U 3 sata poslije podne vcčernja. lvani-dan. _ _ ' IJanas je ivanj-dan, za koji se u iiarođu srpskom priča da je tako v 'i a sve tac, da o njegovu clanu suncc na n b i tii puta od straha stane. Na n-koliko dana prcd ovinr praznikoni sunce doista dosii že na mjvetti visinu, doitrf n tačku, poznattl pod nazivom: tačka ljefnjeg Z'St. janjn; izraci njegovi razvljaju n to dobn najveeu topkitu i izazrvoju najveću bnjnosr organskog svijeta na zcmlji. Stati slovenskl ljetnji praznik u slavu stmca patk o je u isto vrijerne, ali su u hrišćanstvir običaji, koji su so o nj' irm vršili, prenijeli na Ovaj hriš6mski pia/nik — na Ivnnj-đau. Paljenje lile (ono što sc oguli s brezove i tregnjovo kore kno hartij t fanko) i ložonje velikih vatri običaji su u mrodu o ovom prazniku, koji mjvišo padaju u o.i. Lila se pravi, k o što porri' rnisrn-o, o 1 bro zovo ili {reštijove kore, u njoj ima smole i zapaljenn, nosi se u oči Ivarij-d ma oku torova i baca u visintr, tako isto S' pTi i po brdirna, s kojih ge možo tlal ko viditi. To se vatrc zovu u narodu: „kresovi". Pi'cko njih je običaj pr-sVakati, i ;o čina često i starci i babe, — I ovaj j obićaj boz' surnnjc iz mnogoboškog slovenskog vrepicna, jer se nahodi i kod Slovcnaca i kod Rusa. U oči Ivauj dana idn ženskinjo, te bem Ivanjsko cvijećc i plctu vij nce, kojima kitr kuće, zgrade, toiove, njive itd. Na sant Ivanj-dan biljarlco ichi po pbijima i (nimaina fe žbir.iju Ijckovite fr.ivc. Z fim So iznosi na sunce sjeinc za sij.iTije, ida ga ono Ogrijo, te da bolje ničo. Traže se. Potrcbno jc da javc svojc ađrese sređisnjem odboru za pomoč (Knez Mihajlova ulica 23) đolje imenovaua lica: Jaroslav Z i m a n o v i ć, koji je sianovao kod „Crnc Mačkc' 1 , Beogra-d; Porodtca Josifa P o p o v i ć a, koji jc stanovao u Carigradskoj ulici br. 9, Beograd; i Leposava Zdravković. učcnica, koja je stanovala u Šumadijskoj ulici broj 81, Bcograd, a sada živi u Smederevu. Vazneseuska crkva — za beogradskn sirotinju. V a z n c s c n s k a c r k v a u Bcogradu priložila je sirotinjskom odjcienju opštine građai Beograda svotu ođ 118.— kruna, koju je svotu prikuplla na tas za vrijeme bogosluženja u injcseeu jtmu, kao svoj prilog za pomaganje beogradskc sirothije. Parastos. Porodica pok. Milana Mlćlća, biv. novinara, davaće svorne dragom pokojniku 40-dnevni pomcn u ponedjeIjak, 8. o. m. u II sail prlje pođne u sa.bornoj crkvi, o četnu Izvjcštava pokojn.ikove prijatelje i poznanikc. Gostovanje bečke pučko opere. Vrijednorn pozorišnotn refcrentu vojno giavne gubcrnije pošlo je za rukom, da bečku pučku (narođnu) operu angažuje za duže gostovanjei u Beogradu, koje ćc početi 20. b. m. U pia-

mt su privremeno ovi koinadi: „Prodana ncvjesta“, „Rigoletto“, „TraVlata“, „Kovač oružja“, ,,Faust“, „Hofftnannove priče“, „Cigauin ka« baron“i „Lijepa Jelona“ i „Cuvidska opera“. Prestave če biti opet u velikoj đvorani mjesnc ’ etapne menaže. Mjesto i vrijome predprodaje tilaznica javićemo pravovremtno tia ovom mjestu. I Cirkus za ratuu skrb. U utorak rano ujutru stiž" zas bnom ladjom u Beograd cirkus za ratnu skrb,koji ćo svoje predstavo davati na mdom Kalemegdanii. Cirkus je potpuno pod vojnom upravoin, a nniškarci — umjetnici skroz su \ojnici. Cirkus jo upravo vlasništvo braće Koiiydt, koji su t;d<odje vojnici: prvi kao narednik, druki kao podnarednik, treći kao razvoanik. Oni su sada dodijcljeni u svoj cirkus, gdje nc će fungirati kao sopstvenici, liego samo kao nmjetnici. Poiovina prilioda u crikusu odredjemi je ii svrlie dobročinstva. Cirkus jc vcć proputovao Rusku Poljsku, kao i sve velike gradove u Ugarskoj. Sndeći po programn, imuće publika prilike da gleda odlične stvari. Dresirani slonovi, konji, magarci, niajtmmi i psi — svc ćc se to moiatl po pozornici. Za uveseljenjc publike do-Iaze cIo\vn Princ, „glupi August“ Rosšbiiy, zatim Elvino, telepatski čtiđni čovjek, pa onda Marietta Konyds. famozna umjetuica u jalianju, zatim tri sestre Berry, umjetnice na užetu. Cirkus ima svoju muzičku kapelu i daće svoju prvu predstavu 19. juia. U Beograđu se namjerava zađržati dvije nedjeije. Otvaranje fotografskog umjetničkog ateljea. Ovili dana otvorićc se u Beogradu u Koez Mihajlovoj ulicl broj 21, prvoklasni fotografski atelje. Svi nalozi bićc mnjctnički izvcdeni, a ugledi tiii izvedaba biće izložcni u izlozima ateIjra. Za brzu i tačnn poslugu sc gar:mtujei Javna proda.ia. Sutra 8. jula u 9 sati prije podiic izložiće se javnoj prodaji po odluci starateljskog suda zaostavština poč. Kosle M i 1 o s a v 1 j e v i ć a, u injegovoin stanu u ttlici Takovskoj broj 2. Srpske narodne dobrotvorne predstave u Valjevu. Oostovanje beogradskili gluniaca otpočclo jc u Valjevu tine 2. o. inj. Kao prvi komad prikazivala se Sudermannova socijaina drama ,,Ć a s t", Po zorište je bilo već dan prije rasprodano, pri čem su pali i mnogobrojni dobrovoljni prilozi. O sarnoj izvedbi na valjcvskoj pozornici primili smo od g-dje Dar. M. O d o v i ć e v e ovaj napis: „Probiem savremcnog burgoaskog društva, tretiran na tako drainski način kao u ,,časti“, pim gorke psihologije prezrenog i uniženog ratdničkog staleža, ptm društvenih slika i scena vremcna u kome još i sad žiVitno, bogato umctnički prrkazau jc i na vialjevskoj pozornici. Članovi srpskog narodnog pozorišta iz Beograda pokazali su mnogo ukusa, što su baš s tom socijalnom dramom počeli svoje gostovanje. U njoj su mogli već prvo veče ispoljiti svojc odlične kvalitete. Oni su s rolama u ovom komadu sjajno uspeli da sprovcdu uizivišenu idcju piščevu i svojim mnctničkim saživljavanjem sa junakom koga su priikazivab, preživljavali su zajedno duševna stanja kao i on. A u tome se mislim. i naiazi smisao d.ramske umctnosti. Naš poznati glumac-umetnik g. Oavrilović u ulozi grafa Trasta čiji široki intelckt obulivata sav pojam dramske umetnosti, ubedjivo i sugcstivno predao je sebc kao junaka dramc publici. SiKisoban da sc do dubina zaroni u svoju imictnost, umco je da nadjc u njoj onaj stil, ono mimsko prikazivanjc kojim jc i najindolentnijc dušc prema umctnosti očarao i najhladnija srca razigrao. Sa onom osobitom saglasnošću teimičkog savršenstva, sa instinktom za giumu i umetničkim temperamentom, dao je odličmi interpretaciju grafa Trasta. Drugi od giavnili junaka dramc Robert Hcineke, g. 0 o š i ć učinio je sjajan i ncočekivan uspeh: njegovm rola začfnjena mnoštvom epizoda, zapleta, sukoba i suvišc momeiiafa duševnih stanja bila je odista vrio teška. 0. Oošić je uspco da je savlada, da u dubine prostudira svoga junaka i da nam ga kao takvog prikaže. Njegove su scene dočekane burnim aplatizom od mnogobrojne pttblike, jer umetnost g. Oošića biia jc umetnost naša. jer zbilja moglo bi se rcći da g. Gošić nikad do sada nije bolje reproduJcovao svoju umetnost. Kao što najveći uinetnik naš g. Gavrtlović inta u sebi vee onu izradjcnu, spontajui umetničku iudividuainost, tako je ovoga puta imao u sebi g. Gošič i ako je još vrlo lokalnog značaja, ali na putu da je razvije i usavrši. jcr se sve vjšc opaža kod njcga ozbiljna studija.

Reljefan, odredjen, naročito mimski obradjcn Karaktcr g. Ilije Stanoj e v i ć a i ovoga puta bio je dovoljno ispoljeti i pkarakterisau. O njegovoj uinetnicki izraženoi komici mislhn da nijc potrebno objašnjenje. U ulozi starog Heinekea oea Robertovog, naivnog i smetenog starca, sa malo psiltologije i dosta dosetaka bio je odličan. Od ženskiii tipova tako da se izrazint. gdja R u c o v i ć je savršeno daia ttlogu dobroćudnc, naivno-dobre i glupe tnajke nemačke proleterske klase. Ona voii najnežnijom, najdubl.iotn rnaterinskom ljubavljti svoga sina. ali onaj urodjcni nagon za srećoni, zadovoljstvimia i ništavnim srcstvom našcg sttvoga života — novcem, izbija tt nekoliko maliova. Ona ncnm omi dttboku i složemi dnšti intcligeiitnih nratcra, nego dala po instinktu i afektu. Gdja Rucović je savršcno razumela svoju ulogu i dala je sve što se možc u njoj datt. Mlada simpaiična gdjica Mica D j o r d j e v i ć e v a — Eleonora, kći savctnikova i scstra Kurtova u otnrerioj ulozi svojoj, uspela je da da svu prcfinjcnost onilt painetnih, tiliih devojaka, ko.ie intaju tt sebi unutrašnjeg života, onih uvek istih i verniit dragana. Sklad i harmonija izincdju sainog tcmperainenta gdiice Djordjevič i junakinjc kojtt je izvcla sjajno, nije mogao biti bolje postlgaut. Gdjica Djordjević je odlično, shvatiia svojc mcsto u dramskoj umetnosti i na htj način opredelila jasno položaj svoj. G. Sava T o d o r ović u ulozi zeta Heinekeovog kao i ttvek \ r!o živopisau sa njemtt svojstvenim dobrirn invencijama, bio je nad svpjom ulogoin. Uz rtjega sc istakla k'ao žena mu gdja Stojanpvić. I Gdja Stokić tt tilozi Alme sestre Robertove bila je apsolutna u svojoj ulozi! Suviše giumački sposobna da izrazi sobom te naivne ncvatjaiice, kad kad i svesne, uspela je i ovoga puta. Što se tičc g. Toporoševioa — Kurta, u ulozi više smešnog, nespretnog, giupog i budalastog btirgoc, ličio jc više na ugkđjenog „Trajka Ćirića“ nemačkog, no na zavoduika i držim da mu se dalo više da kaže, no što jc to siromah mogao. Rečju, cilj je postigniit: naši glumci dostojno su pokazali i kod nas, šta ima Srbija.

Privredne bilješke. Šta da radimo u lltjesecu juiu? U doni ti i d y o r.i š t n treba novo žito i žitnice često prevrtati. Polivati djubre osokont i prevrmiti mjcšanac. Skupiti sijeno u stogove. Stoka da plandujc kad je velika vručina. Čcšče kupanje i ureduo pojenjc. Uredno bačijan. Kod ovaca jc ijetnje jagnjenje, stoga čnvati ili, osobito jaganjce od žege. N a n j i v i. 1 i v ad I \ p a š n j ac i m a žetva pšcttice, ovsa j ostalili ozimilt i proijctnjiii s-trnntina. Žito, odabrano za sjcinc, trc-fia da ostanc maJo duže ncpokoŠcno.' i Kosidba graborice. Tamanjenje vilinc kosice. Zaoravanjc strnjike. Sijamje strničnih usjeva i biIjaka za jescnju zelcmi stočnu hranu. Na livađi u brdskim mjestima prodttžttje sc kosidba, pa onda navođnjavae nje noću. IJ gradiui pljevitl, okopavati I zalivati. Sabiranjc sjemena od spanaća, salate i dr. Začinske biljke odsjeći, i objesiti i!i ti iiladu d.a se suše. Sijanje gralia, rotkvc i kratavaca za zimu. U v c ć n j a k u plevijcnje u sjcmcništu i rasadu. Zalivanje tt sjemeništn. Patrljke kod prošlogodišnjih pupofjaka (okulanata), ravno odsjeći. Mladjarc na podiogama" kalemljcniit voćaka uklanjati i guste krune proredjivati. Ako je jaka suša, zalivati rasad. Spremanje podloga za jcsenje prisadjivattjc pupoljkom (okuliranje); kopanje prije presadjivanja. Loženjd ognjeva u voćnjacima kao tt juntt. U p i v n i c i provjetravanje noću i poiivanje vodom. Bačve ureduo dolivati i spolja čistiti. U vinogradu treće prašenjc. Vczivanje i zalamanje loze, da se groždjc nc izlažc naglo stmcti. Miadc kalcmove i>o drugi put očistiti od žila i divljih izdattaka. Trcće zaprašivanje redova protivu pljesni. U rasadiiiktt čišćenje izdanaka na čokotii i zelenim kalemovitna, vezivanjc loze na eokotn. Odvezivanje zelcnilt kaicmova i prskanje ovilt protivu peronospore. Ćctvrto prašcnje. Drugo prskanje zreiiit kalemova tt prporiltu, i drugo čišćenje od žila. Topijenjc prporišta za vrijcmc suše._ U pčelinjaku treb* rojenp pre» kiđati uništava.ijem nmtičujaka. Siabc jc. jevo udfuživafi. Ubijan|e trutova, ako su rdjavj izgledi za sabirarijo meda. Pronc. £enjo košnica lta injosta s boljom pa» šom. Pokrivanja asniam?, zbog jike žege. Iz jakih košuica istrosanjc moda. Na duvaništu dovrše'ak lcosldl.o I ogrtanjc. Kidanjs zaperaka. Otkidanje cvjetova, koji se ne ćo bslaviti za izvorl sjeinciia. U šurni tanratjjenje štetočiua. Pr:« preimuije zemlji za sijanjc. Brezo\V> sjcme rnože se br ti.

A. Grin: DAN ODMAZDE (Nastavak). Najzatl; pošto satn vrlo dugo 6k;;o, — nioglo jfj biti oko đva i po sata poslije podne, zacuh kako so noko hituim korakom približuje vratima, dohvati rukon kvaku, pa zatim otključa vrata. Izmnjdjenjo, koje sam opazio U Whiteo\-oin licn onog prommta, kađa nio je zatekao u svojoj spavaćoj 6obi, bilo mi j" (lovoljan dokaz, da jne jo Whitc samo slučajno zikjjucao; a no nckom naročHom namj ro:n. S toga mu ja ni ne rekoh ni jednu jedinn riječ, već izadjoh kroz njegovu sobu za r,id. U rnomentu, kada sam otvorio vrata, koja su vodila ai predsobijc; još sam ga je lnom p> glcdao. Stajao jc još j'dnako m istom mje Btu, a u ruci je đržao — rcvolver, šlo sam, ga ja u jutro foga dana bio do’rio, Neopažen iti od koga sidjoh niz stepenice i izadjolt iz kueo. Baš kada sam prolaz'o isp0:1 pi’ozora, zaeuh pucanj, ali s' nisarn ni osvrntlo — poslije sveg;i, što sam vam rekao O mojim m'-djttsobnim odmos'ma si pokojnikom, misiini, da nti to ne možcte ni zanrjexiti“. . Stanhopo se bio povukao U pozadinu sobc. Bio jo potpuno uvjeren, da Dcering govori istinll, pa sc morao Savladjivat', da ne bi odco "fc^riog iziaza odvratnosti, rto .je sađa osjccro prcma tome oovjefcu. Policijski inspcktor pak bio jc sa velikim int' r sovanjcm S'is tlTo izvješiai p.tkovnikov. ,,’Ma znate šta“, gospod.it' pukovuiče“, rcco ir.j/ad poiictjac posiije n k'I ko sekundi ćutmja, ,,ip.ik mi nckako čudnovato izghda, kako stc se to niogli pre variti i izaći na pogrjcšna vrata, ta tek što sto otvorili vrata, morali ste primj t ti, da ste pošli na rrogrjcšm ,vrata“. •„Imajte na ttmu, gospodinc insp ic.ore, da sam išao natrašfce“, mirito i prisebno odgovori pnkovnik, Jšao sam natraškc korak po korak vratima, neprcstano gieđajući u Whifea. Evo viditc, i ovdjc su dvojc vrata, onako isto jedna do drugih kao u kitći g. ,Whitea. AJro bih ja sada pošao natraške vratima, glcđajući u vas, priznajte saini, da se Iako može desiti, pa podjcm na pogrešna vrata". Da očigleđno dokaže tačnost svoga tvrdjenja, Deering jc. govorcći ove riječi, zbiija pošao natraške vnatima i otvorio ilt je. Prijc no što je inspeklor bi-o u stanju da ga zađrži, ušao je pukovnik u onu sobicu, u kojtt se bio sklonio Stefau Huse. Ptikovnik začu izu svojilt ledja' kako neko ttplašeno kriknu i naglo se okrenti. „Oito, glc, gle... koga vidirn?" On pridje sasvim biizu starcu, koji kao da ćc presvisnuti od straha i stade mu uiKirno pifjiti u liee. „Ma vi mi izgledate“, nastavi on.., „čekajte... sad se sjećam, gdje smo se vidili — u ranijcm stanu Tliomasa Daitona, tamo vam je sada radionica", Stanhopeu bi grdno krivo. što je najzad isjialo baš onako, kiako starac nijc želio i zitjcduo sa inspektororn pridje onoj dvojici. „Evo, gospodine pukovniče, „reee inspcktor", to je svjedok, koji vas je vidio na ulici tt monientu, kada jc pttkao revolver". ,,Zbilja?“ uzviknii pukO'Vnik i stade sve upornije gledati starca, dok sc najzad zadovoljno ne nakašlja i i>odrugijivim tonom primjeti: ,,Pa ncgo. poznajem ja ovog čovjeka". Kada su nskoro za tim izašli iz policijske uprave, pukovnik Decring miran i lilađan kao i ttvijck naže sc prema starom tehničaru i šanu mu samo neikoliko riječi, čiji je smisao Stefan Htise i suviše dobro razutnio. Rckao rmi .ic naime: „Odrcditc vi sainri kada ćemo sc i gdje sastati!" Httse odgovori kratko i ođsječno: „Danas poslije podne tt tri sata u inojoj radionici".

Zvanične objave Ć. t k. ured za podjeitt uglja vojne giavne gubentije tt Srbiii. Exh. br. 15/1918. OBJAVA. 1 U smislu naredbe vojnog vrhovnog zapovjcdništva M. V. br. 317.802/S od 1918., nstanovljen jc za opseg c. i k. vojne glavne gubentijc u Srbiji ured za pndjeiu uglja u Beogradu. koji će u budtiće voditi brigu o snabdjcvanjn toga područja tigijcm. Prcma tome ćc potrebni ugalj n navedenom obsegu i s k 1 j u č i v o samo rečeni urcd izdavati odiiostio doznačavati, tc se zbog toga valja za ugaij samo na taj ured obraćati. Potrošači ugija upozorujtt sc na ustamovljavanje toga tireiđa s tom primjedbom, da tom urcdtt svoju mjesečnu potrcbu n uglju najđalje svakog trećcg dana predltodećeg tnjeseca dostave. Molbc za dobijanjc uglja, koje budu kasnije stizale. n e ć e se uzimati tt obzir. Urcd če moiiocc izvjoštavati o đoznačenoj svagdašnjoj količini uglja. Beograd, 4. jula 1918. • C. i k, ured za podjelu uglja ' ’ vojne glavne gubemije u Srbiji.

Posljednie brzolaune vijestt. SAUĆEŠĆE NJIHOVIH VELIĆANSTAVA POVODOM SMRTI TURSKOGA SULTANA/ Kb. Bce, 6. jula. Njiliova Veličanstva car i kraij i carica i kraljica izjavili su danas lično u turskom posianstvu turskotn poslaniku H u s e i n H i 1 m ip a š i svoje saučešće povodom smrti sultana Mehmeda V. 1RSKA U PREDVEČER.IU GROZNIH DOGADJAJA. Berlin, 6. jttla. „Vossische Zeitung" javlja po „Daily News“-u, da Irska stoji u prtdvcčvju groznilt događ j a j a. UBISTVO NJEMAČKOG POSLANIKA U MOSKVl. Djeip sporazumnih agenata. Kb. Berlin. 6. jnla. Zvatiično. Darias su prije podne ttniolila dva gospodiita carskog njeniačkog poslanika za razgovor, koji im jc grof M y r b a c It u prisustvu poslaničkog savjetnika Rieziera i još jednog njemačkog častiika dozvolio. Oba nepoznata izvufdi su izncuada rcvolvcre, ispaiili ih na poslanika i Iahko ga na glavi ranili. I prije nego šfo su mogli biti n toin spriječeni, bacili sti na nj nekoliko ručnih granata, a onda kroz prozor pobjegli. Grof Mvrbaclt tcško ranjen i ne tlošavši više k svijesti umro jc. Ostali su prisutni ostali nepovrijedjeni. Odmali pošto se saznalo za ovaj dogadjaj došli su komcsari za spoljnc poslovc Ćičerin i Karahiu tt poslanstvo i izjavili žaljenje zbog ovog tužnog dogadjaja. Na žaIost, do sada nije uspjelo da se zločinci pronadju. Dosadanji rezultat istragc daje naslućivati, da su zločin izveli agcnti sporazumnih sila. ODLUČNf KORAK RUSIJE PROTlV INTERVENCIJE SPORAZUMNIH SILA. Kb. Petrogrud, 23. juna. (Zakasnilo). Štainpa objavljuje ovo Trockijevo naredjenje: U prkos izričitog protcsta komesara za spoijns poslove Ćičerina. iskrcano je stranp vojništvo na niurmanskoj obalL S toga odredjujem slijedeće: 1. Ko stranom vojništvu pruži pomoć izravno ili neizravno biće smatran izdajnikotn države i prema ratn-om zakomt smakmit. 2. Transport ratnili zarobljenika n oružanim ili nenaoružanint odjelima, ili trmisport pojedinih lica za Arltangeisk, bezuslovno je zabranjen.’ Svaki prekršaj ovc odredbc kazniće sc prema ratnom zakonu. 3. Za putovanje na obalu Bijeloga mora, niorajit ruski.časnici bczuslovno imati dozvolu državnog komesarijata. Ćasnici, koji bcz takove dozvole putuju, iiriadu se uapsiti. ' ..... PRIZNANJE NIJEMCIMA. ^ Bem, 6. jttla. '■ AustralsKi ministar predsjednjfc' H u g fi e s goviorio je u londonskoj trgovačkoj komori, tc je tom prriikom odao priznanjc njemačkoj prfvrecfnoj politici, rekavši, da je njemačka roba najbolja, a N i j e m c i da sti najb o1 j e o r g a n i z o van i u a r o d n a svijctu. Htighcs spominje eitgleskt narod od fanatičkog vjerovanja u slobođiitt trgovinu. iBritanska kontrolai^ tržišta za sirovine i kontrola niorskog' saobraćaja je za Englesku ncopitodno nužna. z CILJ POSVEČAV.4 SREDSTVO... Ženeva; 6. ju’ai. U Paris’it s > poj.Lvila sumnja rt inilentifnofit osobe Kerj nskog. Izgloda; da so pod tim innnom krijo daigi čovjek, kojitn bi so Wjlsonu injilo dokaza i, đi Rustja čezno za jnpanskom interv ncijo 'i.

ERSmiTUSA PESTUIiSKE-UCJBSRE KOMERCIALNE BANKE U BEOORADU KNEZ MIMAJLOVA 50. GLAVNA UPRAVA C. I K. MONOPOLA PETROLEJA I ŠPIRITA Bavl se svima banknrskitn poslovima, pošiljkama novaca iz AustroUgarske i za Auslro-Vgarsku, savezničke i neutralne države. ... Specijalno otijelenle za šiljanje novaca rainim zarobljenicima i interniranima. Prima uloge i obavlja mijenjanje novca po najkulantnijim dnevnim kursevima. Zasebno odjelenje za robu za sve vrste trgcv. aoslova. n Osnovna glavnica I prliuve n J 1 232.000.000 Hrunn. | |_

rtnislm znlmom

kod auslrifskog vojnog fonda za udovice I siročad, kao I oslguranje ugarskbn ratnlm zajmom kod Magyar Orszagos Blziosilo Intezet R.-T. pod nadzorom kr. ugarske ratne skrbi honvedskog mlnlstarstva, ima najprednosnlje uslove I najjevtinfje premije: kod odjeljenja za osiguravanje, c. kr. vofni fond za utiovice i slročad Verslcherungs-AbteElung des MHitjfr-Witwen- und Waisenfond), Beograd — Terazlje 4. iat»