Београдске новине

I ž I a z e. dnevno u Jutro, ponedjeljkom poslile podne.

Pojadinl brojovl: I ■ kra|*f Ima > to. 0 *t* 0 * OJMI M . . . • •«•■•••• ta

MJoaofino protplatai u !SSmjI. . ... • • • • Sr « • —— * — - . ™ * • tt o o liraiPlllnV • ttOttOttnaa

Oglotl po eljonlku.

ilrodnlltvot BEOBRAD, Vuko Korodllća ul. broj 10. Tolofon broj 83. Ilpravo I prlmanjo pretplito Topllfiln vonao broj 21. Tolofoa br. 21 Mmattjo oglaoa Knan Ulbajla uL br«J 38. Talafoa broj 245-

Br. 188.

BEOGRAD, utorak 16. Jula 1918.

Godlna IV.

RATNI IZVJESTAJI. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 15. jtilfl. Naiplaninskom je frontu topnička djelatnost na obim stranama trajno živalina. NaČelnik filavuog stožers. Britonska piemenitost. Kad engleski državnlci jedn, onda držo i govore. Lloyd Oeorge se u ovom pogledu donekie čak I proslavro. Ovih dana dopustio je on sebl opet takav jedan mokro-veseli ispad, kojt je učinio, da je javnost oslušnula, ne toliko zbog njegove sadržine, koliko zbog sporedniii okolnosti. Skupili su se naime kanadskf novinari oko britanskih ljudi na vladi. 1 tu je L!oyd George govorio — aktuelno kao obično — o poIožaju.biitansklh kolonija prema ratu 1 miru. Njegov govor dostigao je vrhunac u rečenici, da će državnici iz dominija odlučivati o pogodbama za mir kao ravnopravni članovi kabineta, ža! , 10 v sa engleskim drža\"nicima. Ovo je dosiio u trenoitku, kad se „d-ržavni ralni kabinet" imao sastati u ovogod4šnje zasjedanje. Ovim je Lloyd George skrenuo opstu pažnju na uredjonje državnog ratnog kabineta, koji j© prošle godine sHoren i pozdravljen prekomjernim nadama. Fada je britanski premijer velikini riječima objavio novu instituciju, kojom bi koionije imale zadobiti ne3>osrednog utiska na spoljnu politiku, odbranu države I drža\mu trgovinsku pohtiku. U prošireni ratni kabinet fX)zvan je po jedan Član vlade iz Ka» a de Australije, Novog Zeeianda, Južne Afrike i Indije. Stvar je privukla najveću pažnju, jcr je donde samoliprava većiii engleskh kolonija bila ogramoefla na unutrašnje okoinosti, nok je evropska vlada odlučlvala samovoljno o pitanjima spoijne politlke. Aii je došlo drukčije. Engleske su dommije po svoj prilici namirisale baTut, a za vrijeme svoje pripadnosti iVelikoj Britaniji mogie su zadobltl dosta žalosnlh iskustava — te su se prema plemenitoj ponudi držale priiično otkianjajući. Državni ratni kabinet nlje ,Osim generala Smutsa, kojl je kabinetu pripadao naprosto kao štreber, a ne kao zvanični predstavnik Južne Afrikc, rijetko su se tu nalazill Ijudi iz vlade britanskog prckomorskog posjeda. Generad Botha Je pretpostavio, đa ostane kod kuće, a i Hughes, upravnl ministar Australije, poslao je svoj otkaz u glavnl grad Velike Britanije. Od cijelog bluffa nije ostalo ništa drtigo, nego jedan uži odbor, a pred ovim je Lloyd Oeorge. održao svoj govor. Naravno, da je diktator sa Temze čak i pred promijenjenim stanjam stvari zadržao „dobro raspoloženje 11 , te nahranio navinarske reportere svojom gomilom fraza najstarijeg izdanja.

U samoj stvari su kolonije Veđik© Britanije ponudu državnog ratnog kabineta sinatrale kao zamku, i umjele su, da Joj vješto umaknu. Ljuđi u Kanadi, Australiji i t. d. dobro su još 1917. godine uvidjeli, da je velikodiušni p!an matere zemlje u samoj stvari ciljao na džepove domitiija. Od tada bi koionije trebale sudjelovati u finansijskom trošku za flotu i vojne terete, što je dotle Engleska sama snosila. Naravno, u vezi sa ovltn govorilo se samo o dobrovoljuom radu, ali kako stoje stvari, vidjelo se već iz činjenice, što je VelJka Britanija neposradno za tiin, iza kako je buknno rat, zaplijenlla ciielu imovinu zlata Indije i Egipta i naprosto ga predaia Engleskoj banci kao pO'kriće za vlađlne zajmove. Nije nikakvo čudo, što su sc kolotiije tome protivile, da ma kojoj korporaciji u Londonu predadu pravo predaje novca. čime bl dospjeie u isti položaj u kome se nalazi Inđija. UopŠte se može konstatovati, da osjećaji emgleskog prekomorskog posjeda počinjti po mr.lo hladnjeti. Australija je konačno odbila cmštu vojnu obavezu. U Južnoj Africl, gdje se ge-neral Botlia nije ni usudio, da pitamje o vojnoj obavezi đonase. vrije pobuna, a Kanada izgle*da — što dalje vrijetne prolaz-i — da u ratu sttdjeluje više novinarski, nego li materijaltio. U laganom ali postepeno sve ocl'iučnijem otporu engleskih kolonija protiv engleske nasilničke premoći, sve se razgovjetnije javlja činjenica, da slla Veiike Britanije na zemljinoj kugli počinje slabiti — pnelaziti na Unijti. Mir izmcdju FiusKe i Njemačke. Stockholm, 15. jula. Prenta jednoj vijesti iz Helsingf o r s a primio je finski sabor ugovor o miru sa Njemačkom. Odjek ra’novijih Hertlingovih izjava. „Tagliche Rundschau“ o govoru. Kb. Be-rlin, 15. jnla. ,,T a g 1 i c h e R u n d s c h a u“ piše: Objavljivanje prvo javljenog govora državnog kancelara, grofa Hertlinga, o belgijskom pitanju može da obracluje. Izjava upotpimjuje prazninu, koja je bila u prvobitnoin izvještaju i mnogo doprinijela pogrješnorn shvatanju. U izjavi držamog koncelara đošla je do izraza želja Njemačko za pohtičko i vojničko pripojenj© Bclgije, te daje osnovu svakom sporazutnu sa Belgijom.

Sukob izmedju Rusije i sporazumnih sila. Trupe sporazunmih sila >'a nmrniau* skoj obali. (Naročltl brzolav „Beogradskih Novlna".) Rotterdatn, 15. jula. R e u t e r doznaje, da će trupe sporazumnih sila braniti mtirmansku obalu. Na putu su svježe čete iz Engleske za Bijelo tnore.

Dogadjaji u Rusiji. Suzbijanje protiVrevolucije. — Velika pobjeda sovjetsklh trupa tiad biielim gardistitna i Čeho-Slovaciraa. Kb. Moskv r a, J5. jnla. Jedna zvauična objava komesara •za rat saopštava: Bijeli gardisti, kojt su zaposjeli grad ’Jaroslav. otjerani su odsnde i bježe preko Volge. Već su sve mjere poduzete, da budu uhvaćeni. Na frontu 'duž Volge zadobile su trupe sovjeta v e 1 i k u p o b j e d u. B i j e 1 i g a r d i s t i i Č c !i o-S 1 o v acibježeuneređu p r c m a S am a r i. Kako izvještava 'vrhovni zapovjednik sovjetskih trupa, vi:Še ČehoSlovaci, koji su pod komandom ruskih časnika grozna djela nad stanov'ništvom duž zaipadnc-sibirske željezničke pruge. Poipima pobieda sovjctske poiitike.

ubijstva njemačkog poslanika, grofa M i r b a c h a. Ebtljo jc kongres primio nacrt za ustav/ novc vladc, koja se osniva na moći’rpirdđetarijata i šovjeta. Krltičan položaj Čeho-Slovaka. (Naročitl brrojav ..Beogradskih Novlna") Bern, 15. jula. Prcma vijestima, stigliin v preko S t o c k h o 1 tn a, nalaze se č & li oS1 o v a c i u okoiini S a ni a r e u izvanredno Iošeni položaju. Uhvaćen je jedan brzojav, u kome se tražc živottie namintice, da bi se izbiegk) opasnosti o d g I a d i. Izdaja 1 samoubijstvo generala Muravjeva. Kb. Moskva, 15. jula. Petrogradska brzojavna agencija javlja: Vrhovtti komaudant scvjetskih trupa, M u r a v j e v. izvršio je izdaju pretna iuskoj vladi. On je izdao naredbu za tnaršovanje na Mos-kvu, u ko’umu»l.4 iiii^-|i|TffiriTnrnm—mmiIImiiiiii ii ni"fTr"i

joj objavljuje Njemačkoj rat. Drugl komandant, B1 u d a r a v o v, koji je preuzeo vrhovno izapovjcdništvo *po- , slao je vojnike, da Muravjeva uhapsc. Kad ih je Muravjev spazio, prošišao je sebi kuglu kroz Iglavu. Za vrijeme ovog dogadjaja nije rtiska vojska ni za trenutak oslabiia, i nastavila ie svoje operacije: Žcljezulčki štrajk. (Naročltl brzojav „Beogradsklh Novlna“.) Basel, 15. jula. Prema vijestiina pariskih listova navodno iz Moskve, mogao bl da izbije u cijeloj Rusiji željczničarski štrajk. Buchanan u VVoloskoJ. (Naročiti brzojav „Beogradskili Novina") Stockitoltn, 15. jula. Prema vijestima listova očekuje se iM-cidJašnji engleski poslanik u Petrogradu, B u c h a n a » u Woloskoj.

Bura u francuskoj komori, (Nnročit! brzO'jav „Beogradskih Novina".) Zeueva, 15. jula. Prenia vijestima pariskih listova đošlo je u francuskoj komori do burniit sccn’ia, naročito kaa jo poslanik Thotnas predložio, da se više ne produžujc privilcgija. dana Erancuskoj Banci. Mlnistair finansija Knopp ustao je protiv toga prijedtoga. Pošto skrajnja ijevica nije. iitjela da pi cstane sa svcjom.bukoin, mctrala se sjodnica za kratko vrijeme odložiti. Pošto je

Izmjena zarobljenika ižmedju Engleske i Njemačke, Kb. Berlin, 15. jula. Pp vijestima listova iz Haaga pregovorl izmcdju Njcmačkc i Engleske zbog izmjene zarobljenika skoro su zav i šurti. Doveli su do z a d o v o i j a v aj ti č e g a r e z u 11 a t a. Delegati će po svoj priiici moći danas otputovati. Ratifikovanje će se izvršiti čim prije buđe moguće, tako da će izmjena zarobijenika moći početi već idućih nedjelja. Rat na moru. Izbavljeni turski ratni brodovi. — Veseije u Carigradu. Kb. Carigr.:d, 15. jula. Prema vijestima listova stigij su u Bospor iz Sevastopolja negdašnji

turski ratnl brodovl: „Medžidie". ,,'Jawu Selim , „Hatnidie". „Medžidie" j& tolcom rata naišla na minu, na što si* Je Rusi digli j ©teli, a sad pri osvojenju Sev'astopolja. paia Je Nijemcima u ruke. Llstovi đaju izra'za veselju otomanskog naroda zbog ponovne pojave trojice ratnih brodova u furskomi pristaništu. ,,Hamidie“ Ise ppjaviia danas pred Dolma-Bakče oalatotn i fspalila iednu salvu.

Razne brzojavne vijesti. Proces protiv bivšeg i>'ancuskoK nilnistra Maivy-a. (Naročtt! brzojav ,.Beos;radsidh Novlna") Ženeva, 15. jula. Prema vijcstima pariskih listova dolazi idućeg utorka do pretresa u procesu Malvy. Iza kullsa francuske komore čuje se, da će se protiv Ma!vy-a dići tužba, da je za vrijetne svoga tninistrovanja neprijatelju izdao sve političke' i vojničke francuske planove, naročito poznati napad na Ciieinln des Dames. Proces bi tnogao trajati 20 datia. Pozvano je 48 svjedoka, medju njinta Dar.det. Barres. Briand 1 Painlć’ Srušila se letilica. (NaročlU brzojav „Beogradskih Novina".) Buđimpcšta, 15. jula. U subotu pcslije podne srušila sc u biiziiii postaje Magyarova poštanska lctiiica na putu za Beč. Oba stt ćiana posade, dva natporučnika, pog ; nula. t Vapaji Kerjetiskoga. (Nafočitl brzojav „Bsogradskth Novlna“.) Pavis, 15. jula. Izvvšni cdbor socijaltio-radikalne stranke printio je danas Kerjenskoga, koji je izjavio, da se po nje* govom tnišijeiiju Rusija još uvijek na> lazi u ratnom stanju sa Njemačkom. On jc tražio, da svi narcdi sporazumi. uiii sita jtriskoče u pomoć Rusiji. Ta j. se pomoi iiiia sastojati u iiiuujnu mtu!* sportima Irupa, a naročito u snabdievanju niunicijom. Kerjenskij je molio, d;. se Rustji pomcgne n njenom nczgodimm pcložaju •> m 8 tnieseca biće lr.oždz prckasno.

Sličice o „kulturi“ sporazumnih sila. Kako Talilaui postupaju sa ratuirn zarobijenicitna, Kakvotn se nečovječnošću u Italiji postupa sa austro-ugarskim zarobijenicima, o tome daju ponovo dokaza u posljednje vrijeme primljeni izvješttji. Prcma iskazu jcdnog invaiiI da čcsetnika, koji se vratio iz rnpj stva. bjesni malarija u zarobljeničktm j logorima na Siciliji. ViŠe od polovine j austrijskih zarobljenika pcboijclo se od maiarije. Talijanska itprava Icgora ne preduzima nikakvc mjere protiv we zaraze. Kinina uopšte nema. lli se daje. u sasvim nedovoljnim količiuama. Uz to dolazi još i veoina loša i nedo-

Kb. Moskva, 15. jula. Peti sovjetski kongrcs prilivatio je odhtku, u kojoj se kaže, da sti se posljedtiii doga'iU-tji ^vršiii potpunom po b jed om s o vjofšk c p oi! 11 k e vladanja. Položaj vlade ttaročito Je pojačan ustankom soctjainiii revolucijO’naraca, koji .ie doveo do

PODLISTAK Krešlmir Kovaćlć: A v e t. (Svršetak). ZaŠlo m>o on zove? Zrtšto? i pogleda ha uru. Još Citav j>dan sat moram črka'i tta taj strašan čas. Lupež! Zašto rne muči? Mogao mio jo ođmah dati uapsiti. A možda to l nij<? ništa, — odjtdnom mn dodj^ fnisao, koja ga j? utj-šila. Aii on' brzo jpotjera tu rnisao. — A’o smijorn se tjc. liti, moratii biti pripravan na najgo;*. I on 9e hotomice mučio, jer s-j bojao, Ida baš nado i utjeho uavješćuju nešco kobno. •— A dogadjnj je čisto običan, —• plislio }e dalje. Koliko puta me vcć on *vao i nijo bilo ništa, zašto j • baš da. Das taj strah u rm-ni ? I sad jo opet taj strah budio u nj • jiiu užasuio sumnje. Jer baš taj str.di, to Jo ispravno predosjećanjo onoga na> ^trašnijeg«, Česa se boji već uoko.iko neiiijelja. . 1 U njemu se boriio dvoja. Htio je da lod sebe otjera strah i da zaboravi na sve pumnje i opet se i toga bojao, jer ć© onda judaroc, koji imad© sigurno doći, bit: još ttakko strašniji. Misli su se pobrkale, pneskakale jedna drugu, razbijale s> u fričavte sumnje i uzalud js on na tojao, fla taj čitav haos logički svmsta u nekh zaključbe. Rastrešenost i pobrka.no rt za» bvati'.a je njegovu dušu i uzrokoval t n-ki fvejasni i ludjački nemir, koji je dtažio Šivoo i udarao valovima krvi u srce.

Opet pogleda na uru. Užasnol Xok je pet ćasaka pr< š'o. Moram s>e nekako umiriti, jor ću sići s uma. Počeo je šetati po sobi i biio mu j > bkše. •— Je ii vam volemožni rokao, zašto me zrri'e k sebi? — ujrilao jo konačno pisara. — Nije, — odgovoti pisar kraifco i ! nastavi posao. >— Pa zar vi n» znato, zašto me zovc? Vi to sigurno znato. ~No dakle... — zastao }o smoten, i odmah pom's’i: Zašto toliko brbljam? Karfco sam glup, još ću se izdati. Pisar ga pogicdao u čudu. — Otkud bih ja to zrvao? — odgc. vorio je, kao da se ispričava. — Vi st» glupan, poipunT glupan, vikno razđraženo Branković i izieti iz sobe. Poćeo je šctati kodnikom. Pisaia, fcoji }o izašao za njim i počco 8« isprićavati, potjorno je do stotinu djavola. Ali što so više približavalo dcsot sati, razdraž. ljivćtšl jo rasla sve jače. Src.e mu jo lu» palo, kao da 6o se raspnfcnuli. t '— Moram da iđem, — šapnuo jo, poglodavši na sat. Ali — zar n.e bi bilo boljc, da pobjegnem? A kuda ću pobjeći? Poći ću k njomu i molit ću ga... Ali što ću ga moliti? Ta on i n» zna ništa. iA ako no zna, zašto me onda zove? Pošao jo laganim korakiom i zastajku« jući svaki čas, u sobu volcmožnoga. I kad jo već đošao do vrata, biio mu je lakš.c i uhvatila potpuna ravnodušnost i

bio jo smircu, j r sri mu živci bi i izmrmi od unulrašnje borbe. Pokucao je i ušao u sobu bez straha. Citava du&ovno. t Lprazni'a so odj dnom poput lajdonske boce i u njemri n je bilo tsj 1 čas ni boinih ni ugodnili o j ćaja. Gledao jo tupo u vel -možuoga i uhvatio ga strašan uinor, koji j? utnrtvio mož. kijauo i on bi najrađje u taj čas legao na pod i zaspao. Volemožni jo bio dobre voljo. _Prr.» vio je flosjetke, kojima so sam sirniaa, jer ga je Btanković jedva slušao. T<k po koji put jo razvnkao usta na smijeh iz pristojuosti. Pa on ništa n<) znal Ništa ne znal 1 1 ova potnisao razlnidila jo uaglo u njnnu I radosl. Sada.je.stao nag'o brblja'i i smijali so, dok mu to veseljt nije presjiokla jedna sumnja. Glo, on tu govori sve s« svašta. Nije li to zamka? On j« obično. vrlo šr.t. Ijiv. Nakon kraik« sinžNne upute ravnt. toij so s njimo oprostio. I kad j < izašao iz sobo vclemožnoga, potptmo mu je odlanulo. On no zna ništa. Ilvala bogul I no će tako skoro doznatL Dotle ću dobiti VTemena, da nadoknadim tu nesrotnu svotu. .Vratio so natiag u pisarnu, utješen i veseo. Ispričao se pisaru i dao mu ci» gareta. Bilo jo vcć dvanaest sati. Dobro j«l Baš sam lud, što sam se toliko mučio. Osjećao se slobodnim, kad je tnapustio uredsku zgradu. — Sad opst imadojg; VTemena. Barem do sutra, A ido.

I tle ću moci spavati, oh, kafco ću t-iaiko zaspati. i Misao na san vesečila ga i bođri’a. , Kad je došao kući, j-o j- s ve’ikim I tekom i or.da ieg.t' i zaspao. Prob’ | đilo ga zvonc« (elefo.ta. Izletio je van i i prtao sluškinju, Ik je zvao na telefoii. — No znam, — oJvrati shiškirtja —• i r«kla sam, đa spavate. Nijo mi r -kao ime. —• Kako možete biti tako ludil vikao j jo Branković Jjutito. Rekao sam, da uvijtfc ; pitate, tko zove. — Adi on jo nagio zatvorio tel-fon | Lspričavala s« slušk'mja. Pa toliko puta i piiam, tko zove, pa nii ipak ne kažu ime. — Vi ćete rne ubiti! upropastit č«te | rae. Nosile so do djavola, —• derao te j Branković razdražen i sam se pr. p'ašio j svoga glasa. Eto to jol To je bio mir prijr o!u;e. ! To je biia radost prije propasti. 8a 1 zn;mi. j zašto sam 'mogao tako glupo biti rniran u i tako strašnom poiožaju. Znadu sve. To je redarstvo pitalo,' jesam li kod fcuće, da dođju i da me iznenada uapse. I dr« dogadjaji današnjeg đann opet su nru so spleli u glavi. Sastanak s Medakovićcm i razgovor s vdomožnim, — sve mu jo to bilo odjednom jasaro. Svo so splelo u kratab, logični zaključak, pun 'štrahole; Oni znadu, oni će doći'. — Da ih čekam? Da bježim? — pi» tao se u ludom očajanju. Naći će mel Produljit ću samo svoje muke. Učiuimo svemu kraj I Sve je bolje, nego oro strašno iščekivn.nje. I Branković uzme fiešir i čvrstim, od» lučulm korakom podj« na redarstvo.

Sstorijski kalendar. Na prekjttćerašnji dan, 14. ju’a 17c9. g » 1 dine žauzelo j« naoružano parinko gra. djanslvo na jnriš tzv. Basti’.l -tt (BaitiIjtt), iamtiicu za politick.- fcrivt« koj» j’ po straliotama, koj« su s- u narodu o ujoj 1 prifale, bila posta’a upravo lcgend«r.ia i ti kojoj sn gledali kao ti«ki naj 'lnvmii : simvol slaroga ap.-oltitističkou r-/.iu,a. j Sloga ibtorija tome doutdjaju i pri iaj« kao n<fci simvoličan značaj, računajuči dan. zauzćća Bastilj. 1 kao poč tak frascnske ( revolucijo. Današiija fraiuuska rapublika I slavi 14. jula kao svbj j -ditti državni i nn. ! rodni praznik. Već neko'.iko dana o«j -ći I > I se jiiče vrij;*nje no ikida medjit p:\risfciia ! slar.ovTiištvom. Ohrabreno odlttčnim dr1 žanjem narodne skupšlinc i r.v/draže; o iz| vjesnim mj'Anma versailleskiit dvor.-kili . krttgova parisk« su narodne raase t žiie ma 51a, na čemu bi iskalilc svoj gnj v, 1 pa jo onda naravno nekako bi'a na ttdarcu ! omrznula Bastilja, u koju je u tofcu du» | gog niza gouina bačeno toliko ljudi č-to ' ni krivih ni dnžnih, a čosto ni n#sa» slušanih. .Toš u rano julro 14. jula mog o se opažati, da se nešto krupno sprema. .Na sve su se strane s'retali odreli gra» djana — novostvorene narodne gard-, koji su bumo zahtijevali, da im se izda orttžja. Već su se ranij - mnog« hiljac’el. gradjana u nodostatku ito'j-g oružjt b li' (naorttžali kopljima. Oko deSet sati mt» vališc nckoliko 'deselina hiljadu gradja. na na invalidski doifl; bili su siztoaii, dt tamo ima pušaka. Komandant invalidskcg doma 'de Sombrouii jmao je na r.ispc.7 • Ženju svcga, Saku ljudi, fcojom tiijc