Београдске новине

Tzlaze: dnevno u Jutro, ponedjeljkom posllle

Pojedlni brojevl: • 11 tra|«rlma MpujmlsaUm _ *•.!». W>H djMl «■ . . . • ••«.... ..12 iMtn

Mi.i.e.. rr.tmui sses*“ U ra.MritlJI. U liortranstvi. , , , J • J Oglasl po eljonlku. ==s

JrodnUtvo: BEOORAO, Vuka Koradžlća uL broj 10. Teiefoa broj It, Uprovo I prlmonje pretplito Topllćln venee broj 21. Toletea br. tL Pltaoaje oglooo Knou Ulbojlo ul. broj 3A Talefoo brol 241

Godina IV.

RATNF IZVJESTAJI.

Borbe na zapadu imaju da odluče

lzvjeŠtaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč. 25. jula. Talljausko bojišto: Nema uikakvih naročh ! b doga* 3jaja. ArbanUa: Juče u Jutru uaše su čete Izvojevale kod mjesta Kuci prelaz preko Setnen i-a. Naši hrabri bataljunl su imali da savladaju Žestoki neprijateljski otpor. Priveden je veliki broj zarob1 j e n i k a. I i z tn e d j u K u c i-a i ni o r a tt s p j c š n i m s m o n a p a d i m a za> d o b 11 i p ro s t o r a. Načelnik giavnojj stožera. Izvještaj njemačkog vojnog vodjstva* Kb. Bcrllu, 25. jula. Zapadno bojište: V o j n a s k u p i n a b a v a r s k o g p r i i e s t o 1 o n a s l i e d n i k a Rupprechta: Izmedjn Bucqony-a i H e b ć* u r n e-a napao je neprijatelj uveče pod jakom zaštitom paijbe: odbijen j e. Isto tako su o s u j e ć e n i napadi, koje je neprijatelj izveo zapadno od A1 b e r t a i iz M a i 11 y-a. Vojna s k u p i n a n j e m a č« 0 g p r i j e s t o 1 o n a s 1 j e d n i k a: Na borbenom frontu izmedju S o i s s o n s a i R e i m s a p o p u s t i1 a j c i u Č e b o r b e n a d j e ! a t n o s t. Manji pješadijski okršaji na zemljištu pred našim položajima. JužtioođOurcqa f jugozapaduo od Reimsa izveo je ncDrHa*«u ajelitntOic napade. koje smo ti proiivjidarcima s u z b i 1 i. V o j n a s k u p i n a AI b r c c h t a isvurttemberškog: U V o g e z i m a je bavarsko dotnobranstvo sa jcdtiog odvažno izveilenog preduzeća dovelo zarobijenikS. Prvi zapovjednik giavnog stana pl. Lndendorff.

Privredne brige. ^ Olavni faktor pobjede, na koji su Atratezf četvornog sporazuma računall, bila je blokada gladju, upućena protiv nemilitarizovanih naroda. bolesnika t djece, koji najviše iinaju da podnose pod ograiiičavanjima, koja je pomorsko-vladalački zanos Engleske sivorio na pijaci životnih narr.irnica .srednje Evrope. Plan je bio mudro ail bezobzimo smišljcn, a osujetila ga Je organizacija, kojoin su središnje viasti utnjele udeslti upravu svojili maturalija i sirovina. A protiv projekjfovanog fzgladnjenja našlo se podesno protivno sredstvo: neograničenl podimomički rat. Kao kakav mlin, što ia»ano melje, tako i ovaj rat skoro svapćođnevno šalje nekoliko hlljada tona Sirodskog prostora na dno mora. 'Ovim otiina evropskitn silama spora>izuma važna i neophodno potrebna jtransportna i dovozna srcdstva. Već

o pitanju mira. Rusija kao engleska ručna zaloga.

odavno su Englezi i Erancuzl zaboravill, kako izgleda čašćenje za punom trpezom. Njihov kajiš oko stomaka jače se stegao. a hljebne karte i bezmosni dztii kod njih su isto tako poznate pojave — kao j>oslJedtce rata, kao što se i blokirana srednja Evropa moraia na to naučlti. Ali dok su Njcmačka [ Monarhlja svoj domazluk doveli u red, te skoro dcmokratske organizacione odredbe uvele, dotle se države sporazuma koriste svojom diktatorskom vlašću, te komanduju poljima, kao što zapovijedaju svojim vojnicima. Jedna od najvećih njihovih briga jeste izdašno iskcrišćavanje francuskog oraćeg zennljišta. Jer ijudi, koji su do sada radili plugom i kosom, nalaze se ]tod oružjem tta frontu. a naknadu za ovu Ijudsku snagti ne može stvoriti Francuska, koja je onako siromašna u ljudstvu. Zato se jedarefd i pojavio plan, da se u Francusku dovedu kineski kuli. kao radnici za žetvu. Ovi kosooki ljttdi sc vojnički 1 onako tte dadu upotrebiti. pa bar da se uzniu za nadnicu. Ali podmorničkl rat člni. da Je ovakav transport u masama preko ntora kod nestašicc brodarske zapremine teško sprovediv, te da se ne bi isplatio. U traženju radne snagc došlo je jeđno francitsko izaslanstvo u Irsku, čiji se stanovnici i onako od uvijek mrgode na vojnu stužbu tt redovlma engleske vojske. Ovo izaslatistvo hoće da irske seljake vrbuje za poljske radove u Francuskoj 1 obećava kraljevske nagrade, koje mišićl igrajući se mo<nt T!!S„ !!... J osvjeđočem Irci pristati na ovo davanje potnbck Jer narod, koj! istorijskl osjeća, sječa se sa grozom onlli deportacija, koje su na osnovu izjava engleske moći vršene u Ameriku, te sa slobođnim irskitn narodom postnpalc kao sa nekim nižim ropskim izmetom. Lako je uvidjeti, da se Engleska i Francuska moraju mučiti privrednim brigama. Ta i one se nalaze na pragu već pete godine rata. Ali 1 Amerika, koja je prije svoga ulaska u rat slavila boga Marsa kao darovaoca zlatnih dukata, mora prilivatlti žalostan dio bilansa tt gvojoj narodnoj privredi. Uvoz, koji u glavnont služi svrliama naoružanja, 4 znatno jc uvećan, a mogućnost za izvoz znatno se umanjila, pošto su se oblasti za prodju robe pretvorile u rattic pozornice. Da ona poznata Montekukulijeva tcorija o novcu za vodjenje rata još uvijek inta važnostl, najbolje dokazuje amerikanski bilans zlata. Uvoz novog metala ne može ni Izđaleka ići uporedo sa isplatama, koje zlato in efflgle donose u Evropu. Smanjivanje imovine zlata znači za jednu zemlju najveće ugrožavanje njenog ekonotnskog života, naročito ako se ovaj, kao amcrikanskt, itoće da raširi preko cijelog svijeta, gdje papintl novac gubi snagu, a mogućnost za sva pla-ćanja stvara satno meialni ttovac.

Mračne noći! Naučilo se r.a njih, baš kao i na tnnoge druge stvarl u ratu. Etapni gradovi nalaze se u pomrčitii. jer su mašinerije razorene, ill letilice ugrofavaju noćnl mlr. Zaplašeni Paris smračfo je svoje bottlevarde iz straha pred Zeppelinima. London gasi svoje osvjetljenje, ako se velike letilice pribiiže varoši. Aii vlar da Sjedinjenih Drž’ava nije iz vojničkih uzroka ntoraia nareditl zavodjenje četiriju tnračnih noćf za neke svoje države i distrikte. Ovdje je odlučivao jedino prisilni ekonomskl položaj. Dok se Beč, Budimpešta i Berlln blistaju u veče u tnoru svjetla, dotle se NevvYork, ponositi New-York nalazl u najvećoj pomrčini! I tako ona poznata poslovica dolazl đo izražaja: VVilsonova žalosna politika može da lovi u mutnom...

Barun Hussarek — novi austrijski ministarpredsjednik. Kb. Bee. 25. jula. Tajni savjetnik, ministar izvan službe. Maks barun Hussarek H e i n 1 e i n s k !, itnenovan j e a us t r i j s k i m m i n i s t r o m p r e ds j e d n 1 k o m.

Previšnja imenovanja, odlikovanja i audijencije.

Kb. Beč, 25. jttla. Njegovo Veličanstvo razriješilo je tg n s t e i n s k o g poloaiistriju, a za njegovoR’ žamjeniiv« titnenovalo grofa Bertholda. Najesniku Dalmacije grofu A 11 e m s u namjesniku barunu F r i e s-S k e e u podaren je red željezne krune I. izreda ttz opfost takse. Njegovo VeČanstvo je prinlilo u podužoj audijenji iiaimenovanog ininistra predsjedka. bivšeg ministra prosvjete, baru-

H ii c e ti r P l'

Džinovske borbe na zapadu. Veiika b'tka traje daije. — Ogromni krvavi gubicl sporazutnnih sila. — Oo mira se ntcže doći samo odlukom na zapadnom frontu. Berlin, 25. jula. Na zapadu juš traje velikabitka. Napad sporazurnnih si!a izvodi se kolos 1nim snagama; u njima sudjeluje sve, fcto stoji na raspoložc-tiju. Francuzi, Englezi, Amerikanci i Talijani, kao i pomoćni narodi, šalju se na jutiš protiv njomačkih položaja. Ako se ova bitka ttzme sa j;'ediSta mira, kao i izjave državnika o t.ome, onda se mora odhiti i najmanja ada pokušaja za mir. Na kancelarove govoro odeovoreno jetime, da so izaziva po'kušaj vojničke odluke. Tako se mora sudbina mi« ra tražiti na zapadnom frontu. Krvavi gubici neprijateijovi veoma su veliki. U sadašnjoj hitki stvorene su takve p.az-

nine u saveznićkim trupama, da ih ni n m e r i k a ns ke t r u p e n e m o gu i r. puniti. Cak i kragovi, koji su pacifističkog mišljenja, držc, da do mira možo doći samo odlukom na zapadnom T-on'u. Englcskl gcneral Maurlce o položaju. Rotterdam, 25. jula. Oeneral M a u r i c o Izjavljuje u ,.D a i I y C it r o n i c I e u“. da izgleda v da se borbcni front dijeli. I ,,T im e s“ piše, da izvještaji o povlačenju Nijetnaca nisu opravdall dogadjaje. Francusko žrtvovanjc Tunižana. Kb. Berlin, 25. jttla. Jedan tuniski list žaii se. što su Francuzi poslali na front 60.000 Tunižana. Gubicl titnijskili četa su vrlo veliki. Kad su se one jednom prilikom bunile zbog nepravednog postupka, odmalt su Ih francuski časttici poslali u borbette linije.

Problem opšteg mira. NjentačkF socijaliste i Elzas-Lotringlja. Kb. Beriin, 25. jula. Povodom izjava H u y s m a n s ovih o držauju njemačke socijalističke većine i komemtara. koji nadovezttje na to ,,M anchester Guardia n“, piše ,,V o 1 k s b 1 a 11 f fi r K a s s e 1“: Pri raspravijanju sa Troelstrotn nije S c h e I d e nt a n n u ni u snu paio na uin, da ttvjerava. kako će njemačke socljal'ne deinokrate u pogiedtt ElzasLotringije ići na susret željama sporazumnih sosijalista. Scheidemann kaže o-toma: Ja ne znam. na čcntu Huysmans osniva svoje mišljeje, đa ETžas-tiri t r ifi£?fč'' ’ ! čtti č’ j i j j) 1 ‘a ni u sam izjavio sam prije više neđjelja, da se u belgijskotn i elzas-lotrinškom pitanju pozivam na naš stockholmski metnorandum. Zahtjev sporazuma u pogledu na Elzas-Lotringiju niko u Njem 2 čkoj ne razumije. Engleske „ručne zaIoge“ u — Rusijl. Kb. Berlin, 25. jula. Pretna jednoj vijesti lista ,,T ftgiiche Rundscita u“ izjavljuje ,,D a i 1 y C ft r o n i c I e“: Ako Njctnačka hoće da Belgiju zadrži kao ručnu zalogu, onda mora i Englcska seb! nabaviti ručne zaloge. To se može najbolje učiniti trajnim zaposjedanjetn dijelovft Rusijc. Na taj se način možc i zapadni front ,,odteretiti“.

Indijski pokret za slobodu. Pozdravui brzoiav evropskog sredlšnjeg odbora indijskih naroda novom turskom sultanu. Kb. Berlin. 25. jula. Evtopski središnji odbor indijskih naroda poslao je sultanu M e h m c d u VI. brzojav, u kome se u dubokom poštovanju iskazane najiskrenije želje. U brzojavu se Izmedju ostalog veli: ,,S p u n i m p o u z d a n j e m g I e d am o m I s v I u v e 11 k u t u r s k u d rž a v u. k o j a s e h r a b r o i v i t e š-

ki borl na stranl pobjedoitosnog četvornog saveza protf« vu čltavog svijeta neprlja« telja, i ntoiiino, da se ne oglusl o vapaje za pomoć našeir Iscrpijenog naroda.

Rat na moru. Potopfjen ogromni englcsk! parnl brod od 32.120 tona. Kb. Berlin, 25. jula. Prema Jzjavama engleske i irancuske štampe parni brod, potopijen sjeverno od Irske 20. jula, nije parni brod „V a t e r 1 a n d“, nego parni brod na turbine, ,.J u s 11 z i a“, dovršen 1917. god., iz VVhlte Star Linc. od 32.120 tona. Prije nego se sa njemačke zvanične strane zauzme položaj prema toj vijesti, mora se sačekatt usmćni izvještaj dotlčnog komanđania podmornice. Vijest o potopljenju ,,Vaterland“-a osnivala se na jednom bezžičnom izvještaju. Njemačke podtnornice u amerlkanskin* vodama. Kb. Ne\v-York, 25. juia. Jedna njcntačka podtnornica je 22. o. mj. potopiia brodić ,,R o b e r t R tc h a r d“ na visini obale Maine. Nova potanlianja. Kb. Berlin, 25. julu. VVolffo v u r c d javlja: ZvaniĆno: Na sjevernont bojištu potopljeno je dJe!ovanje-m naših podtnornica 130)00 neprijateijskog trgovačkog brodskog prostora. Načelnik admiralskog stožcra montaricc.

Riješavanje jevrejskog pitanja u Rumunjskoj. Kb. Bttktirešt, 25. jula. Priiikom pretresa zakona o Jevrejima u senatu mncgi su poslanici izjavili, da je riješenje jevrejškog pitanja c tt je Izjavto. ćla' Oruaff rie rmjvA 1 iji nikakva opasnost, jer Rumunjska broji u stanovništvu o-d 7 mllijuna samc 1 i pol milijuna Jevreja. Zakon o Jevrejima. ako bude primljen, omogućiće poboljšanje poiožaja Rumunjske prema Evropi. Drugl Jedan govornik se žalio, što rumunjski Jevreji ne znaju riimtinjskj jezik.

Sz engleske polltike. Rotterdam. 25. jula. Prettta jednoj vijestl ,,N i e u w e C o u r a n t a“ iz Londona piše parlamentarni dopisnlk ,,Daily Mail“-a. Rlchoidson: Velika bitka na zapadnom frontu veoma je sntanjila interesovanje za dogadjaje tt donjem domu. Tako je došlo, da polltičkl krugovi misle na nove izbore, koji se imaju provesti u kasnu jesen. Time bt se u donje.m domu ulio novi život, a takvoj jednoj despotskoj vladi palo bi teško, da prema tome postupa sa r.arodnim predstavništvom. Sve stranke. osim radničke stranke, nalazc se prcma novitn Izborlrna u teškorn položaju. Samo radnička stranka tnože doblti. Od novih izbora nada se dobltku i konzervativna stranka, čiji se članovi. koji itttaju više naprcdnjačko mišljenje, sada intenzivnije bave radnlčkim

PODLISTAK 3VUh. Sretenovlć: Dakan. (Svršetak). — Ali, jcdne godlne, izncnada razT>oIi se Dakan. Razboli sc. Boga mi. dosta opasno. Svi u mehani zinuli u čika Mladelta, jta čisto i ne dišu i ne trepću. Svaki inisll: šta lt će sad biti? Svakl jedva Ccka da čuje daljs čika Mladena. A on, baš kao da je to znao, malo tu zastade, otpljucnu pa uze ispred sebe pollć, pomilova ga rukotn i gutnu malo rakije. Onda pogleda, poglcda po svima, pa tek tada nastavi: — Cinili su sve što su znali i čuli, pa niŠta. Nikako da podje na boije. A u ono ti vrcme nije bilo doktora, kao ovo jako. Braća su trčala na sve strane, tražeći mu leka. Gonili stt ga čak I manastlru i sveštali rnasla, ali pomoĆi nema, pa nema. Nlkako da okrenc | na bolje. — Koliko je bilo žao braći i kučanitna njegovim. toliko ga je i selo ža- | iilo. Ali, ttekako niko ne veruje da i Dakan, onaj veseijak Dakan, može biti bolestan. Idu, obilazc ga, nose ponude. a on em bolestan. em opet šalu tcra 1 ’alnačL

— Kako je. Daknne? plta ga koji od posetilaca. — Eto, vldlš! — Pa šta radiš? — Eto, ležint pa režim, i po malo lajem tta motiku. — Eh. neće valjđa dotle dcćl, teše ga Ijudi, ali vide. nema izglada tta dobro. — Ko z.na? — Bog je dobar! — I ja sc nadam u njcga i sve računam: šta ću tmt ja tamo. kad nit sam za andjela nl za djavola. Ljudi se od sve muke i nasmcju s njime. — Jednoga dana, baš nekako uz mesojedje, a razboleo se uz božićnji post, došlo pttno žena njcgovoj kučl. Došle da c-bidju bolesnika i da uteše ženu, jer se po seltt vcć u veliko govorilo da nema ništa od Dakana. — Kako je, prijo? pita jedna. Žcna sc snuždi i odgovara sležući ramenima. — Je li išta bolje? — Ko bi znao?! — A zna li za sebe? — Ne znam! Od jutros satno ćuti i žmurl... — Sta ćeš, veselnlce ntoja, teši je druga. Božja je volja. a cita je najpreča. Tako jedna, tako druga, treča, sve redotn.

Malo po malo. nakupila se puna soba žjnta. Bolesnik leži na krevetu i ne miče se. 2ene k‘o žene, s početka polako, a posle sve jače i jače, dok nc zagalamišo i ne zadžakaše, baš kao vrabuše na bunjištu. — Baš šteta! ... Mučno će se i dići, jadnik, veil jedna. — Bog s tobotn, jadna drtigo. zar ne vldiš da nema od njcga ništa. Svi su ga u seiu več ožallli. — A jes! H ti, Joko, srczala rublne i spremila sve što treba? pita treća ženu Dakanovu. — Sto? .— Pa za sa'ranu. erttice! St-.t ćeš pre posle? — Nisam! — Sto? — Pa tako, nisam! odgovara ona i siežo ramenima. — Trcbala si. — Eli, ne daj Bože đa zatrcba Inta novi* rubana, ‘vala Bogu dosta, odgovara žena. — Sreži tl, srežl, a i pokrov neka tl je gotov, veli opet druga. — 1 tebe satr‘ njegova bolest, nastavlja četvrta. Kakva si se Samo načinila, ustajitćl oko njega. Od onake pune i jedre žene, što si biia k‘o lubenica, spala i osušila se pa došla k‘o vejka. — Pa nije, ej, to nl lako, nastav-

lja peta. Toliko vreme, dvoriti i dan i noć bolesnika! Nikad tnira ni odntora!,.. — Znam, lepa sestro kako je to, znam. Imala satn bolesnika ti kući, promenttlo se a ne povrati'o se, rcče opct drttga i pobožno se prekrstl. Što sam ti se ja napatiia sa mojim Radojem. dok je bolovao, to da ne da Bog tti motn najvećem dušmaninu. — Ja šta, jadna! — Budi ti. Joko, Boga mi pametna, dodaje opet jedna. Niko ti neće reći ‘vala kad se satreš i upropastiš! ... A ti si još. ntlada!... Valja tebi još žtveti!... — Pa i udati se, ako Bog da, i>rihvača druga. — Udati, nego kako?!... Čika Mladen se malo nakašlja, pa onda opet pr&duži: — Tako zadžakale žene a i zaboravile da je u sobi bolosnik. nego razvezle kao da su na vaŠaru. Dakan se razbudi, osvesti, čisto došao sebi. Izgledalo mu je kao da je negdo daleko... daleko bio; da je putovao preko nekili planina; preko nekih stena, urvina i jaruga. Ztioj ga beše svega oblio. od silna mnora i putovanja, i kad se razbudlo on čisto odahntt. Pogleda oko sebe i vide da je u svojoj sobi na svojoj posteiji I bi mu čisto lakše. Za tlm opad punu sobu žena ! poče slušati šta

cine govore. Kad je razabrao o čcmu govore i šta govore, a u njemu poče da se kuva, kuva. Napreg‘o se pa Itoće da prsne k‘o kesteai u supretiL A žene razvezle, pa džakaju li, džakaju!... — Ja šta, lepa sostro. produžuje -druga govor o udaji Joke Dakanove. Koliko nji‘ samo ja znam što glade brkove. i jeidva čekaju da ostaneš udovlca. — Pa tako je, do duše. Dok se ednom ne smrkne, drugorn ne može ia svane. — A istina. ‘oćeš li se> udati? pita loku jedna od žena. Joka sležc ramenlna 1 pogleda na bolesnika. Oči joj se lapuniše suza, i taman da nešto rckne, iok je druga ne preteče: — Nuto de!... Zar još i to p:taš? — Nikadl jeknu Joka. — Šta?... šta?... — Nikad! rcče cna po dntgi put.

tladcst — Š li se Joka, šali? — Ne šalim se. ne dao Bog! ... — Čekajte vi, dodaje opet druga, ok mi njega sanvo opreniimo, pa da idite što će biti udo Dakanu beše prekipilo. On nije icgao više trpeti. Skoči s kreveta

skanteniie, zinule u njega pa ga samo gledaju. Nl iedna niti tnože nitl ume