Битеф

venih i jasnih misli. Nasa sloboda je sloboda prepoznavanja nužnosti. To je jedna od najvažnijih postavki komada, koja stoji nasuprot »neodgovornoj slobodi«. (Wolfgang Bittner Frankfurter Allgemeine Zeitung, 17. 3. 1972.)

ultraradikdlizam Tok predstave se brani iz raznih utlcaja same predstave. Hor, melodrama, brechtovski metodi, agitacioni recital i živa slìka, kao i pojedine osobine šokantnog pozorišta, utapaju se u predstavu. Jancsó primenjuje i agitacioni metod ultraradikalne levičarske omladine, ali ne sa istim ciijem. On ne misli na ekstremnosti nego agituje za mudrost i čovečnost, želi da probudi ljubav za lenjinistiöki i marksistički način razmišljanja, kao i za misii Józsefa Attile. Metodi pomoću kojih je komad ostvaren, bez sumnje nisu novi, ali njihova skupna primena, u znaku nove misli i novog izraza, čini predstavu »Sjajni vetrovi«, novom. (Zay Laszló, »Magyar Nemzet« 16. 11. 1971.)

uspomene iz mladostì Od trìnaest pozorišnib predstava u Budimpešti koja Vam se najviše svidela? Bez diskusije »Sjajni vetrovi« u »25. Pozorištu«. Sadržaj je savremen do usijanja. Forma fascinantno moderna, i ostane mi u seóanju, jer me potseóa na uspomene iz mladosti. Kod nas se na sličan način sugestivni i politick! komadi daju u Taganka pozorištu. (Razgovor vođen sa Aleksejem Abruzovim, »Hetfói hirek« 6. 12. 1971.)

polemika Razumijivo je da mlada generacija želi da odstupi od tradicionalizma. Zbog toga je i predstava komada »Sjajni vetrovi« u »25. Pozorištu« uspešna. Jancsó je iato deio filmovao 1969. godine, i oko tog filma se svojevremeno razvila oštra

polemika. Događaj se odigrava u posleratnim godinama. Daci, u ono vreme jako rasprostranjenih kolegijuma, iz čijih redova je postala komunistička elita, jurišaju na jedan teološki seminar, polemišu o marksizmu, revoluciji, vlasti. Jancsó pokušava na sceni da se problemu približi sa jedne nove strane, jer priču oživljava savremenim tumačenjem događaja. Sa mladim Ijudima, medu kojima jedva da ima profesionalnih glumaca. isprobao je svaki stil i metod od onih koje smo poslednjih godina mogli vldeti na daskama zapadnih »underground«-a. Elementima koje poznajemo iz »La Mamme« ili »Kose« pridružuju se stilovi ekspresionističkog pozorišta, ritmičko kretanje, aplauz, akcentovana pesma. I problem komada je vrlo mteresantan; otkriva nam gde se naiazi danas Mađarska, i da se o mehanizam vlasti može na ovakav način diskutovati, što je karakterističan simptom savremene političke atmosfere u Mađarskoj. (Otto F. Beer, Die Zeit, 21. 1. 1972.)

politichi mjuzikl »Sjajni vetrovi« šokiraju gledaoca, ali ne karakteristikama pozorišta »panike«; urlikanjem i nasilnim metodima, nego misiima, misaonim pokretima i, u prvom redu, suoöavanjem i stalnom promenom ugla gledanja. čak i korišćenje muzike dobija novu ulogu, ili sasvim staru. Sa oduševljenjem, preteći, tužno, sa puno nade ili sasvim beznadežno odjekuju zvuci narodnih pesama, pesama radničkog pokreta, internacionalnih brigada, mari jugoslovenskih partizana, Carmagnole i Warszawianke. Sjajni vetrovi su znači muzička komedija? Da! To je bio i film. Samo, u jeku poiemike, zaboravili smo da to istaknemo i analiziramo. »Sjajni vetrovi« su i na filmu i u pozorištu proširili dramske mogućnosti, stvorili su polltički musical. (Molnâr Gai Péter »Kortars«, 1972.)

-25. pozorište kratak istorijat 1. 1. 1970. Ministarstvo za kulturu osniva 25. pozo-

rište. Direktor pozorišta je Gyurko Laszlo-pisac. 25. Pozorište koje je samo po redu dvadeset i peto u Madarskoj 1 koje bi želelo da se razlikuje od ostalih dvadeset i četlri, stvorili smo ne za one koji u pozorištu traže iskopčavanje iz svakodnevnog žlvota i zaborav, nego za one koji u pozorištu žele da prepoznaju sami sebe kao i doba u kojem žive; koji žele da se suoče sa svojim 1 svim društvenim problemima; koji traže kompas i putokaz življenja. Pozorište je praznik, praznik osećanja, misli i strasti, gde gledalac uz pomoć pisanog teksta i glumaca uspeva da shvati misaonu osećajnost. Gyurkó Laszló Danas u pozorištima Mađarske izrasta jedna nova generacija, generacija onih mladih ljudi koji bi želeli da se i mađarsko pozorište razvija kao film. Ostvarenje svojih želja treba da očekuju od dvadeset i petog pozorišta. Peter Roberts Plays and Players, 12 1970. Premijere 25. Pozorišta sugeriraju da se ovde obnavljanje pozorišta rešava sa modernom scenskom postavom literarnog delà i ne-konvencionalnom izvedbom. Ova nastojanja su izvanredni pionirski putokazi za mađarsko pozorište. Elzbieta Wysinska Dialog, 3 1971. 21. 8. 1970. Pozorište započinje rad u privremenim prostorijama. 14. 10. 1970. Németh Laszló Žalost Režiser Szigeti Kéroly Komad »žalost« stvorio sam sa namerom, da u seljankama koje su u žalosti, razotkrijem »pretvaranje« koje sam prepoznao u svojoj sopstvenoj žalosti. Zatim sam otkrio nešto drugo u upornoj žalosti ponos. Németh Laszló 28. 10. 1970. Platon Sokratova odbrana Režiser Horvéth Jenö Režiseru je polazna tačka bila strast sokratovskog traženja istine, ona strast sa kojom je grčki filozof pre dve hiljade godina usređsredio pažnju samo na istinu. Pâly l Andrés Szinhàz, februar 1971. 28. 2. 1971. Kuan Han-Csing »Nepravedna ®mrt Tou O-a. Kolektlvna režija Berek Kati, Mezei Èva, Szigeti Kàroly Komad Huan-Han-Csinga je postavio na scenu kolektiv režisera, uz učešće glumaca čija je starost od dvadeset i tri do dvadeset i pet godina. Pesnik nas je, predstavljajući lik mlade udovice, pobunjivao protiv života pod terorom. Moderna režija, ogoljena pozornica i jedno-

108