Битеф

117

tragični mjuzikl u dva déla dramatizovao : sándor pós kompozitor : gàbor presser tekst pesama: anna adatnis scenografija: miklós fehér kostimi: marta jánoskuti dramatar g : zsuzsa radnóti koreografija: györgy geszler učestvuju: laszló tahi tóth (jožef) ; eva almási, k.g. (ester); erika szegedi (bever li) ; béla ernyey (tana); péter balázs (manuel); ilona béres (marijana) ; nagy gábor (marijanin muí); gábor konez (aladar njilas i ondjola pokol) ; sándor oszter (rene); andrás kern (dečak) ; istván kováes (džošua); sándor szakácsi (františek) ; sándor lukács (šerif); róbert koltai (bil) ; erzsebet kutvölgyi ; edit szalay (huana) ; márta egri (prva devo jka) ; éva szerenesi (draga devo jka). učestvuju : gabi jónás, sándor sörös, éva raffinger, zsuzsa kertes, zoltán kiss, lászló komár, anikó papp i éva apóstol, sviraju: lokomotiv gt i gemini együttes

vigszinhàz

Ovo pozorište je osnovano 1896. godine i nedavno je navršilo 75. godina svog postojanja. Takvu starost je doživelo zahvaljujući tome što se s vremena na vreme obnavljalo. Nakon osreivanja ono je, pored Nemzeti szinháza, póstalo najveóe i najbolje prozno pozorište. Već u to vreme ístaknut je moto; »Sadašnjost igraj za sadašnjost«, dakle pre svega neka se čuje glas doba u Lome živimo. Stil mu je laki naturalizan! vrlo pogodan za nekada ¡zvodene francuske komedije i fri-

volne vesele igre. No, već u prvoj deceniji svog postojanja, ovo pozonište se okreće izvođenju delà viših vrednostl: od 1906. godine redovno su prikazivani Shawovi komadi, a između 1920. i 1924. godine organizovan je ciklus Čehovljevih delà. Od 1929. godine izvođenje O'Neillovih delà pokazuje dalje proširenje linteresovanja. 1944. 'godlne, za vreme nacizma, ovo pozorište se prihvatllo da izvede lirski komad »Naša mala varoš« od američkog pisca Thorntona Wlldera. Zgrada pozorišta je krajem II svetskog rata stradala u bombardovanju. Posle oslobođenja ansambl počinje da deluje na drugoj pozornici, a stara zgrada je obnovljena I otvorena 1951, godine. Od svog postanka pa do dañas ovo pozorište je ¡malo poseban značaj u razvoju madarske drame. Tu su prvii put ¡izveJenl komadi Bródi Sándora: »Dva radikala«, »Dadilja« i »Učiteljica«, a iz ovog pozorišta započinje svoj uspeh I Ferenc Molnár sa komadima kao što su: »Đavo«, »Lilio«, »Stražar« i »Labud«. Od 1951. godine radi pod imenom »Néphadsereg szinház«, a od 1960. godine uzima ponovo svoje staro ¡me. Otprilike je I trebalo deset godina da pozorište uobliči svoj novi Stil. Ono je svesno počelo da koristi najvrednije tekovine starog Vigszinháza, a u svoj program je uvrstio, i na visokom nivou tumacio dramaturglju SSSR-a i drugih socijalistickih republika. U nekoliko slučajeva se prihvatilo I modernog tumačenja déla klasika kao što su Ibsen i Shakespeare. Na programu su se našli I takvl komadi kao što su »Stenica« od Majakovskog, »Ana Karenjina« od Tolstoja, Milerov »Slučaj u Višiju« i »Pogodba«, »Trojanske žene« od Sartre-Euripida, Dürrenmattova »Peseta stare dame« i »F¡zičari«, Willlamsova »Mačka na usljanom imenom krovu« ili O'Neillova »Elektra«. Ovu sllku je dopunlo novi ciklus Čehovljevih Lomada kojom prilikom je došlo do ¡zvedbe Lomada »Galeb«, »Ujka Vanja« I, u inostranstvu sa 'uspehom prikazanog Lomada, »Tri sestre«. U novoj sezoni na repertoar će doci I delo »Višnjiik« . Do serije uspešno ilzvedemih Lomada dolazi i na kamernoj seen! u peštanskom pozoništu. Pored interesantnih Lomada kao što su Gogolj-Coggio; »Dnevnik jednog ludaka« ill Weingartenovog; »Leto«, prvenstveno se izvode novija madarska delà, u nekoliko slučajeva vrlo poznatih 1 u inostranstvu, od kojih spomínjemo samo groteske: Szakonyievu »Grešku u emitovanju« i Ôrkényevu »Mačju i g ru «. Veé nekoliko godina povećava se i broj gostovanja u inostranstvu: u Beču 1971. godine (Molnar »Straža«, Szakonyl »Greška u emitovanju«) i, iste godine, u Bukureštu i Temišvaru, pored »Greške u emitovanju« izvedena je I »Mačja Igra« ii 1973. učestvovanje na dva velika festivals: u Sarajevu; GogoIjev »Dnevnik jednog ludaka« (protagonist glavne uioge u ovoj monodrami, Darvas Iván, doblo je nagradu Zlatni jelen], I, u Zagrebu, pored Gogoljevog delà prikazana je I »Mačja igra«. Na IX dramskom festivalu u Firenci na programu je bio Lomad »Tri sestre« od Čehova. Predstave modernih koncepcija postigie su zavidne uspehe. U zivotu ovog pozorišta u stalnom usponu iznenadan uspeh je doživeo I komad »Imaglnarna reportaza o jednom američkom pop-fetivalu«; ovaj rock-beat-musical je naroöito

privukao pažnju mlađeg naraštaja.

tibor dery

Rođen 1894. godine u Budimpeštl, mađarski priipovedač. Potiče iz građanske porodice. Veoma rano se uključio u akcije radničkog pokreta i postao član KP. Veliki deo života proveo je u emigraciji, u razním evropskim zemijama, a kada se tridesetih godína vratio u domovinu, bio je proganjan kao čovek I pisac. Tako je prvo značajnlje délo, roman-tri-logiju »Oöl u ool« (Szemtöl szmbe), započetu tridesetih godina, mogao da objavi tek posle oslobođenja. U torn romanu, kao I u kasnijim delima, u sredlštu njegove pažnje je moralno-etička problematlka odnosa pojeđinca prema naprednim revoluoionamim kretanjima. Najpoznatlji mu je roman »Nedovršena rečenica« (A befejezetlen mondât, 1947], u käme je op'nsao život čoveka koji se otuđio od Imuöne porodice i povezao sa radníókim pokretom. U idućem deiu, nedovršenoj trilogiji Odgovor (Felelet, 1950], pripovedajući o detinjstvu i mladosti radnika Baíínta Köpea prikazao je društvene prilike u zemlji u vreme između dva rata. Ističe se takođe kraći roman Niki, Priča o Jednom psu (Niiki, Egy kutya tôrténete, 1956] u kome je opisao mađarske prilike 50-tih godína, delovanje društveno-političkih događaja na život bračnog para koji je rastavljen zbog hapšenja muža. Taj prlkaz porodičnog života potortan je i paralelnom pričom o vernosti psa. (Na osnovu Školskog leksikona, Zagreb, 1968]

imaginarna reportaba

(Roman, koji to u stvari nije)

Onaj k'Ojii pokuša da verbaini materijal Vigszinhàzove »Imagíname reportaže o jednom američkom pop-festivalu« rastavl na osnovne