Битеф

Otmica i übistvo Alda Mora Predsednik Demohriščanske partije Aldo Moro otet je brzom akcijom pripadnika Crvenih brigada u četvrtak, 16. marta 1978. godine, u rimskoj ulici Fani, na dan kada je, posle uspešno završenih pregovora pet stranaka, nova jednobojna vlada Andreotija trebalo da dobije poverenje Parlamenta. Moro se smatrao autorom tog istorijskog kompromisa, kojim je postignuto proširenje formule levog centra iz ranih šezdesetih godina. Vladi, sastavljenoj od pripadnika Demohriščanske stranke, podršku su obečali poslanici Socijalističke, Socijaldemokratske, Republikanske i - po prvi put - Komunističke partije. Oružana pratnja Mora likvidirana je u prepadu, a skrovište u kome je čuvan nije nađeno, uprkos ogromnoj policijskoj poteri. Crvene brigade obaveštavale su kominikeima za javnost o sudenju A. Moru u narodnom zatvoru, a nekoliko njegovih pisarna porodici i italijanskim političarima dospelo je u štampu. Njihova autentičnost dovedena je u pitanje, a razmirice

o stavu prema teroristima izazvale su izvesno nepoverenje medu strankama večine. Najzad, saopštenjem br. 9, Crvene brigade su objavile da zaključuju bitku započetu 16. marta i da su izvršile presudu nad Aldom Morom, predstavnikom međunacionalnog kapitala i njegovih represivnih mehanizama. Sklupčano telo übijenog političara nadeno je više od dva meseca posle otmice, u jednom crvenom renaultu 4, u centru Rima, u bližini sedišta Demohriščanske i Komunističke partije. U atmosferi nastaloj usled ove akcije, a i drugih poteza Crvenih brigada, Parlament je izglasao niz zakonskih mera kojima se ograničavaju slobode gradana i proširuju kompetencije policije i pravosudnih organa. Komunisti su übrzo napustili Parlamentarnu večinu, a Demohriščanska partija vratila se formuli Levog centra.

U Gradskoj kuči Vrli novi svet Izložena sirova muzejska grada nedavno je pristigla, pre nije bilo dovoljno vremena za njenu sistematičnu obradu, valorizaciju, ka-

XVIII-XIX v., i to: Prijatelj naroda i Nove rajnske novine, Iskra, Proleter i druge; preostalo staklo iz kristalne noči; rashodovane američke automobilske gume, isečene za vijetnamske sandale; prašina, otpaci, krš, dubre, starudija, otrovne materije - pretežno intelektualnog porekla, iz naučnih laboratorija, univerzitetskih radionica, ministarskih kabineta, novinskih redakcija i drugih radionica za proizvodnju potrošnih ideja.

Pasha Jevrejski praznik, koji pada u proleče i obeležava odlazak Jevreja iz egipatskog ropstva, pod Mojsijevim vodstvom. Prazniku prethode pazljive pripreme: kuča se čisti od svih pekarskih proizvoda, pa i mrvica, jer se u toku sedam dana ne sme jesti ništa što sadrži kvasac. Iznosi se posebno posuđe, koje se koristi samo za taj praznik i postavlja svečana trpeza za Seder večeru. Tada se čita Hagada, molitvena knjiga, koja opisuje ropstvo Jevreja u Egiptu i njihovo izbavljenje, pevaju se svečane pesme i prvi put se jede maces, pecivo od vode i brašna, koje podseča na hranu Jevreja u pustinji posle iz-

tegorizaciju i adekvatnu muzeološku prezentaciju. Prema prvim površnim i nepotpunim ispitivanjima stručnjaka, prikupljeni materija! sadrži vredne i izuzetno zanimljive ostatke iz više raznovrsnih civilizacija, koji su u transportu, na žalost, temeljno izbrkani, pa če klasifikacija dugo potrajati, a biče neophodno obezbediti i dodatna sredstva samoupravnoj interesnoj zajednici za kulturu. Več sada se može utvrditi da se ovde, pored ostalog, nalaze: malo šuta i odlomljenih cigala sa Vavilonske kule, uništene rasapom jezika; malo pepela iz požara aleksandrijske biblioteke, pretežno od papirusa klasične učenosti; mermerni otpaci sa atinskog spomenika Miltijadu; polurastopljeni oklop krstaša ili nekih potonjih ratnika sa Bliskog istoka; žice, opruge i zavrtnji iz Leonardove kolekcije perpetuum mobile i sličnih naprava; tri kugle iz Keplerovog modela sunčevog sistema; dželatski panj sa trga Grève, koriščen u jakobinskom terom; ostaci prve manchesterske fabrike tekstila, uništene naletom ludita u ranom XIX veku; kamene kocke iz pariskog pločnika, izvađene između 1830. i 1968, godine; topovske čahure iz američkog, ruskog, španskog i libanskog gradanskog rata - različiti modeli, pretežno stranog porekla; vlagom nagrižene knjige iz biblioteka širom Nemačke; fondovi koji su izbegli spaljivanje 1933. godine; stare novine iz