Битеф

laska iz Egipta. Na stolu su i druga jela, posebno zgotovljena za tu priliku, a sva imaju simbolično značenje. Po predanju, poslednja Hristova večera sa njegovim sledbenicima bila je, u stvari, pashalna večera - Seder.

Ko je ko u Madachevom snu MIHAIL ALEKSANDROVIČ BAKUNJIN (1814-1876), ruski revolucionar i ideolog anarhizma, lisen plemičke titule i oficirske časti, u odsustvu osuđen na Sibir radi antidržavne agitacije, progonjen od večine evropskih policija kao opasni smutljivac i bundžija, 1848-49. B. je učesnik pariške revolucije, praškog Sveslovenskog kongresa koji su rasturali Mindischgreatzovi topovi; drezdenske bune, zatim osydenik na smrt i više od deceniju austrijski i ruski sužanj, sve do spektakularnog bekstva iz Sibira u London, preko łapana i SAD, u godini objavljivanja Madaceve drame. Suosnivač I internacionale iz koje ga je Marx isključio, pokretač anarhističke alijanse. Saveznik poljskih revolucionara, učesnik lionskog ustanka i bolonjskog anarhističkog udara. Strašni protivnik države i privatnog vlasništva. Umro u Locarnu (Svajcarska). DANIEL COHN BENDIT, francuski sociolog i politički komentator. Izbija u prvi ešalon studentskog pokreta u maju 1968. Pokušaj desnice da ga diskvalifikuje etiketom nemačkog Jevrejina dovodi do masovnog pokliča pariške mladarije: Nous sommes tous les uifs allemands! Posle dobrovoljnog izgnanstva u SAD i u SR Nemačkoj, erveni Deni šezdesetosmaski realizara žudnje za nemogučim postepeno zamenjuje pragmatizmom Mitterandovog socijalizma. GIUSEPPE GARIBALDI (18071882), od mladalačke bune u đenovskoj luci do odbrane republikanske Francuske (1879), ratnik apeninskih i belosvetskih revolucija (Brazil, Urugvaj), protiv Austrie, pape, napuljskog kralja, za italijansko nacionalno ujedinjenje. U pohodima svojih ervenokošuljaša-dobrovoljaca, G. razvija strategiju gerilskih ofanziva, ideju patriotskog poslanja, kult slobodarskog suprotstavljanja stranom tiranstvu i domačem klerikaliz-

mu. ARTHUR GERGEY (1818-1916), general armije, vrhovni komandant u toku mađarskih borbi za slobodu 1848-49. Septembra 1848, uhvatio je, i na osnovu presude prekog suda obesio jelačičevog špijuna Odöna Zichya. Posle temišvarskog poraza prisilio je na ostavku Kossutha i vladu. Preuzevši svu vlast, bezuslovno je kapitulirao ruskim carskim trupama, kod Vilagosa, 13. avgusta 1849. Interniran u Klagenfurt, vratio se 1867. u Visegrad, gde je živeo do smrti. VICTOR HUGO (1802-1885), rojalista i katolik u mladosti, potom ideolog romantizma i njegov inaugurator na francuskoj pozornici, teoretičar groteske, romanopisac i pesnik. Levi republikanac, rano postaje svestan autokratskih pretenzija Louisa Bonaparte, docnije Napoleona 111, pred kojim izmiče u izgnanstvo. Sa svog olujnog otoka u La Mancheu, glas moralne savesti za vreme Drugog Carstva, čuvar revolucionarne republikanske vatre. Njegov ep La legende des siedes (1859) madachevski široko zahvala ljudsku sudbinu u istoriji koju bi hteo da reši pukom dobrotom srca Prijatelj evropskih i američkih revolucionara, branilac komunara. LAJOS KOSSUTH (1802-1894), državnik. Odigrao odlučnu ulogu u parlamentarnem zakonodavstvu koje je proizašlo iz revolucionarnog vrenja. Oslanjajuči se na snagu revolucije, izdejstvovao je prihvatanje tih odluka u Beču. Po Marxu, Kossuth je bio Danton i Carnot u jednom licu. Godine 1849. na njegovu inicijativu svrgnuti su Habsburzi. Na kraju oslobodilačkog rata uvideo je nužnost novih rešenja, a i nije mogao da prevlada vlastitu kolebljivost. Na dan 11. augusta 1849. predao je vlast Gergeyu. Umro je u Torinu, ko emigrant, sa utopijskim planovima u srcu. KARL MARX (1818-1883), nemački revolucionar i filosof, novinar i ekonomista, dugogodišnji emigrant, osnivač Saveza komunista, čiji manifest objavljuje 1848. godine, uoči revolucionarnog pokreta u Evropi. Od Novih rajnskih novina (1848) do poraza Komune i Gradanskog rata u Francuskoj, Marks, poput svog omiljenog antičkog heroja Prometeja, sanja carstvo slobode dok živi u rđavom 'carstvu nužnosti, ispisuje čitavu biblioteku dalekosežnih študija, a istovremeno objavljuje reku članaka, pamfleta, poslanica i spoljnopolitičkih komentara, da bi poput samog Prometeja - izdahnuo iskidane jetre, u svom čume-