Битеф

nog čekanja pa ljutito odlaze. Starica żeli da svoj bol s nekim podeli. Kuca na Učiteljeva vrata i budi ga iz popođnevnog dremeża,, pred održavanje privatnih časova. Učitelj pokušava da uteši Staricu, ali ne może da smisli ništa bolje od beznačajnih banalnosti. Žena čuje razgovor i istog časa każe sebi daje maćku sigurno übio Momak. Sa svojom sumnjom suočava Оса. Otac, übeđen da mu je sin и domu, gotovo histerično odbija optužbu jer mu se čini da j e dovedeno и pitanje njegovo poštenje. le na odvodi Staricu u njen stan. Stižu dvojica policajaca. Narednik pokušava da svog kolegu, niżeg po rangú, nauči poslu i kako treba da se ponaša. Najpre ulazi Otac, koji priča policajcima о najnovijoj uvredi, a zatim Starica izlazi da bi sahranila maćku и dvorištu. Otac bi hteo da je u tome spreči, ali policajci je ohrabruju da obavi poslednji obred i odlaze. Starica ponpvo kuca kod Ućitelja. Żeli da razgovara s njim jer gubitak tumači kao kaznu za svoje grehe, kao znak Proviđenja. Pita Ućitelja Postoji li bog? lako veruje и

boga, Učitelj nije и stanju da saoseća sa ličnim Staričinim problemima i odgovara joj rečima koje ništa ne znače. Starica, međutim, misli da je to bila poduka iz vere i zaključuje da je krajnje vreme da postane dobra i učini neko dobro delo, Pośto joj Učitelj ne pruża priliku da ućini neśto za njega, Starica pokušava da ućini neśto dobro za Zenu. Žena živi sama i utehu za samoču traži u radu, picu i povremenim ljubavnim avanturama. Smatra da joj je najveće dostignuće u životu auto, koji drżi u garażi i ne ume da vozi, a održava je nada da će nekako uspeti da pobegne iz ovog okrużja. Starica bi żelela da joj pomogne da promeni život, ali Žena nalazi da je to mešanje uvredljivo i tera je. Tako propada i drugi - Staričin pokušaj da ućini dobro delo. Drugi deo Dve devojke, Tinejdżerka i Soknica, dolaze kod Ućitelja na ćas iz književnosti. Dok prićaju o śkolskom programu iii poeziji vidi se daje obrazovanje koje pruża śkola daleko od životne stvarnosti i pravih probléma.

Starica je najzad smislila kako da učini dobro delo: napisaće testament i sve śto ima ostaviti Мошки, za koga smatra da je jedina cista i nevina dusa koju zna. Na odluku je pobuđuju događaji iz ргоšlosti. Momkova Majka je napustila porodicu pre mnogo godina. Otac je bio sasvim slomljen, pa je sinćić preuzeo brigu о njemu. Starica je želela da postane Momkov stara telj, ali su je Vlasti odbile plašeći se da bi to dovelo da sukoba između Starice i Oca, pa su Momka s njegovom sestrom odvele и dom. Otada Starica voli dečaka, а Otac je počeo da je mrzi. Starica traži dva svedoka da joj potpiśu i overe testament. Učitelj potpisuje, ali se Žena plaśi obaveze i odbija da budę svedok. Starica u besu cepa zaveStanje na parčiće. Ponovo ulaze Momak i Drugar. Susreću Staricu, koja и pojavi Momka vidi božju volju, znak s neba da joj je zamisao sa testamentom bila dobra. Odlazi da ga ponovo napiše. Međutim, и Мотки je njegova buduća dobročiniteljka samo podstakjla divljački bes jer se lose izrazila о njegovom

Ocu. U panic! da mu Otac još nije stigao, Momak pokušava da provali vrata. Otac izlazi iz stana. Njih dvojica, koji nemaju nikog drugog na svetu, otkrivaju da ne mogu da opšte međusobno, da nisu u stanju da uspostave kontakt. Otac, ogrezao u sebičnosti, nije u stanju da pokaże da se raduje śto vidi sina, a Momak, koji bogotvori Оса, iz čistog divljenja i poštovanja takođe nije u stanju da izrazi svoja osećanja. Drugar odlazi. Otac počinje da ispituje sina kako živi i, odjednom padne mu na pamet da bi mogao da ga izvuće iz Doma jer bi mladić već mogao da radi i zaradi lepu paru. Stiže Žena iz Saveta i saopštava stanovnicima da će uskoro uvesti gas. Učitelj pokušava da joj każe da je to besmisleno jer je kuca predviđena za rušenje. Odjednom, ,počinje niz tragikomičnih nesporazuma; Žena iz Saveta je u očima svih ostalih svemoćan predstavnik Vlasti pa očekuju da im reši sve problème. Otac traži da dobije starateljstvo nad sinom, a Starica - da joj overi testament. Žena iz Saveta bukvalno beži sa pozorni-

ce. Na sve strane srdžba i očaj. Otac, saznavši da Starica njegovóm sinu hoće da ostavi 10.000 forinti, počinje da je optužuje daga je liśila te iste sumę jer mu nije dala da dobije pomoc na koju bi imao pravo da je dobio starateljstvo nad sinom. Mórnak ima ogromno poverenje u Оса i misli da je Starica ne samo prevarila njegovog оса već i da je uzrok svih njegovih nevolja. Otac i sin osećaju podjednaku mržnju prema Starici i skrnave grob njene mačke, U torn trenutku se pojavljuje Majka. Postaje potpuno jasno da je Majku, koja je napustila porodicu, pice sasvim uniśtilo i da ju je Otac ponovo prihvatio - kao služavku. Otac joj każe da počisti stan i napravi mesta za Momka. Otac ulazi za njom u stan. Drugar se vraća. Momak drhti od besa na Staricu. Besna nemoć dvojice mladića eksplodira u divljačkoj agresivnosti. Navaljuju na garażu i Drugar joj ruši krov, Žena sve prati s očajanjem. Cas u Učiteljevom stanu je završen. Tinejdžerka i Soknica spre-

maju se da odu, ali se Učitelj upušta u analizu još jedne pesme da bi, u stvari, progovorip о svom usamIjenom i pustom životu i utehi koju mu pruža vera. Njegova književna i filozofska - u stvari lična analiza pesme u besmislenoj je suprotnosti sa onim što se dešava u dvorišu. Njegove reči uopšte ne zanimaju devojke: posle časa Tinejdžerka bi htela da flertuje s Momkom. Mladić je, međutim, obuzet svojom tragičnom situacijom i odbija, uprkos beskonačnom Dugarevom nerviranju, da se uključi u igru. Odbija devojke. Iznenada, odlučuje da uzme pravdu u svoje ruke, odnosno da uđe kod Starice i povrati Očev novae. Vraća se policijska patrola. Momci, sad već naoružani sekirama, zaustavljaju se. Policajci traže od Momka ličnu kartu, Narednik u njemu prepoznaje Očevog sina. On dečacima kaže, uveravajući ih da su bezbedni, da nastave s onim śto im je na umu. Jedva svesni onoga što čine, dečaci ga automatski poslušaju, Ulaze u Staričin stan, odatle se čuje vrisak i dečaci teturavo izlaze poprskani krvlju. Policajci otkrivaju übistvo i hapse

dečake. Otac i Majka izlaze da raščiste nered. Majka pokušava nešto da kaže ali su joj reči bez smisla. Iz Ženinog stana dopire muzika. Otac sebi u bradu kaže da sigurno opet ima mušku posetu. Proviri kroz prozor i vrača se u svoju sobu da gleda televiziju, □

György Spiró Rođen 1946. godine u Budimpešti. Diplomirao na Eötvös Löránd Univerzitetu umetnosti i nauke, 1970. godine. Pisac, pesnik, prevodilac, kritičar, naučnik. Pored toga śto piše, posebno ga zanimaju slovenske književnosti, a omiIjena mu je tema uporedna analiza istočnoevropskih književnosti. Nekoliko godiria pisao je pozorišne kritike. Radi kao istraživač ria

Eötvös Lóránd Univerzitetu umetnosti i naukę u Budimpešti kao dramaturg pozorišta Csiky Gergely u Kapošvaru. György Spiróje 1982. godine dobio Nagradu Jözsefa Attiláé. Knjige; Kerengő (Ambulanta), roman, 1974. Historia (Istorijska pripovest), pesine i drama Kószegók - (Kamenoresci) Az Okszek (Iksovi), roman, 1981, A Békecsászár (Car mira), drama, 1982. Magániktató (Lični registar), eseji, 1985. Srednjoevropska i isočnoevropska drama (monografija) 1986. Od velikog broją njegovih drama do sada je prikazano šest: Nyulak Margitja (Zečja Margarita), Kamerna scena Narodnog pozorišta u Pečuju, 1978; Kalmarbéla (Trgovac Majk), Pozornica, 1980, u režiji autora Esti Műsor (Večernji čas), Narodno pozoriśte, Jókai pozorište u Bekeščabu. Uljez, Pozoriśte Katona József, 1983. Vrt, Pozoriśte Csiky Gergely u Kapošvaru, 1984. Pileća glava, Pozoriśte Katona József, 1985. □

61

lilTI:l :