Битеф

ra sva je u području mita. Jovanovičeva drama, duboko uroniła u intimu ljudskih odnosa, sva je u suvremenosti. Ipak. objema je, svakoj na njezinom planu, zajedničko prisustvo erosa u onom njegovem najdubljem, najtajnovitijem. najlabilnijem. najeksplozivnijem učvorenju, u kojem se sljubljuje s tanatosom. Ljubav u naručju smrti koja. ispod njezina providnog vela. stalno pomalja svoju nacerenu masku. u jednom umomom. rastočenom svijetu. eto duhovne spojnice ovih različitih drama (a i dramatika). Što se zbilo 1002. noči? Svetina u Šeherezadi kreče od temeljne priče što povezuje u jednu ejelinu 1001 noč, najveličanstveniji zbornik pripovijedaka u povijesti čovječanstva. Priča o sultanu Šahrijaru i njegovu bratu Šahzemanu. njihovu strašnem razočaranju u žensk u vjernost, o hrabroj Šeherezadi koja iz noči u noč pričama traži Šahrijarovo okrutno ženomrslvo. ipak je samo temeljni okvir i inspirativni povod za ovu Svetininu dramu.

Njegova Šeherezada, naime, iz lelujavosti mita hoče uspostaviti ejelovitu sliku svijeta. Polazeči od kineskog učenja o jingu i jangu, dvije suprotstavljene sile koje upravo time održavaju ravnotežu svekolikog života i svijeta. Svetina dramu postavlja na opreci izmedu dva brata. Šahzeman je stariji. ali gaje mati oslijepila zbog loših znamenja u toku trudnoče. i time onemogučila da se popne na prijestol. On je vladar tame. Mladi Šahrijar je vladar svjetlosti. Njihova mati. čuvarica pečata, strogo drži njihove sile pod kontrolom, u čemu joj pomaže grbava kčerka Nur. zvana Knjiga, oličenje mudrosti. Jer. tarna hoče da nadvlada svjetlo, isto kao što i svjetlo u svojoj ekspanziji želi prodrijeti do najtamnijih i najzabitijih zakutaka svijeta. Ta stalna napetost održava svijet u njegovim proturječnostima. To je jedan razlog zbog čega je Svetina ovu dramu nazvao istočno-zapadnom operom. Daljih političkih konotacija ove odrednice u ovoj drami ne treba tražiti. Ona samo dosljedno i dramski

logično dalje reinterpretira mit. Nevelje ne dolaze iz mraka, več iz svjetlosti. Sahrijarova omiljena žena Parisada zaljubila se u črnoga roba (možda je on znak izasjanika tame). Oni kuju urotu protiv Sahrijara, Jednog. Nedodirljivog. Otkrivši pobunu. Sahrijar se pretvara u razgoropadenu zvijer. Njegova osveta je strašna: pozvat čc u svoju ložnicu sve žene svoga carstva, a onda ih dati pogubiti. Njegovo ludilo ugrožava ravnotežu svijeta. Pošto je poklao sve žene. majka i sestra mole Sahrijara da übije i njih. Tada dolazi Šeherezada i priča sultanu priču o - povijesti njegove vladavine. Medutim, ništa više ne može spriječiti i katastrofu svijeta, Poslije 1001. dolazi 1002, noč: strašni Div se budi iz svoje otvorenc boce i guta sve. Ciklus obnove svijeta doscgao je svoju najnižu točku. Predstoji dugo i mučno razdoblje ponovnog uspostavljanja one ravnoteže koja ga održava. Podtekst Svetinine drame kao da postavlja pitanje; ima li današnji ljudski svijet koji je osvojio sve pore stvarnoga svijeta. više snaga za to?

Drugi razlog koji opravdava njen podnaslov istočno-zapadna opera nalazimo u samoj strukturi drame, Svetina taj svijet Istoka. što ključa i vri u svom rascvatu i užasu života, u kojem je čovjek sve i nije nista, u kojem se ljubavni porivi ončas pretvaraju u cviljenje smrti, u čitavoj bogatoj skali istočnjačkih filozofija od islama (i sofizma kao njegove najmističnije interpretacije) do bramanizma. budizma i konfucijanstva, s kojima on razumno barata, gleda kroz prizmu hladnog zapadnjačkog. kartezijanskog racionalizma. Sljubljivanje dvaju svjelonazora u nizu finih dramskih i poetskih pregiba, temeljna je draž ove drame, prepune fino iznadenih simbola, koji u sjenovitoj erotičnosti ponirc svjesno do krajnjih dubina ezoterija ovoga svijeta, do njegovih mističnih i nikada do kraja razaznatIjivih tajaristava. Za razliku od njegove prve drame, Ljepotice i zvijeri. dramski slog Šeherezade znatno je čišči i pregledniji. Mada (s izuzetkom nekoliko songova) pisana u prozi, ova drama Svetinu definitivno svrstava u onaj sjajni