Борба, 05. 10. 1988., стр. 11
mestu, pročitate sve značajne vesti iz udruženog rada.
bl« — svake srede. Uskoro i dnevno.
tokovima poslovna integracije.
SUI B TONA CJ a, DGNER GOMESKAZALA TESTIRANA „Pavic“ Amaro IrViCe, CVFOpSKOg kolača.
Od turizma, mnogo više od Jugoslavije zarađuju i zemlje sa hladnim morima ili čak bez mora 0 Čak i tri milijarde dolara malo u odnosu na naše mogućnosti TmpoBo više devizno da se „osladi“ pripada tek manje od pedesetog dea. .
Naime, evropske zemlje su u 1987. godini od turizma zaradile oko 100 milijardi dolara, a u tom broju Jugoslavija je učestvovala sa manje od dve milijarde dolara, ili precizno, po statistici sa skromnih milijarđu i 663 miliona dolara.
Koliko je to skromno u odnosu na mogućnosti koje imamo, moo se videti kada se uporedimo sa nama sličnim mediteranskim zemjama, Tako na primer, Španija ostvaruje od Jugoslavije devet puta veći devizni prihod od turizma (15,1 milijardu dolara). Italija i Francuska su po prihodimja od turizma 7 puta bolje. i
Mnogo više od Jugoslavije zarađuju i zemlje sa hladnim morima ili čak bez mora, kao SR Nemačka koja ima šest puta veći devizni priliv od turizma, ili od nas po površini daleko manja Austrija, koja od turizma ubere pet puta više deviza.
Ako za prethodno navedene zemlje možemo da kažemo da prilično zarađuju od zimskog turizma, šta reći za Belgiju i Holandiju koje i bez mogućnosti da se turisti tamo kupaju.ili skijaju, ostvaruju od turizma, u odnosu na Jugoslaviju, Belgija tri, a Holandija dva puta više.
Čak i daleka Švedska, koja ni zimi nije preterano atraktivna za turizam, a leti kada se svi turisti kreću ka jugu potpuno je van svih tu. rističkih pravaca, ima veće prihode od turizma nego Jugoslavija.
Inače evropske zemlje u proseku godišnje uvećavaju devizni pri-
Predstavnici američke farmaceutske kompanije „Fajzer“ tvrde da
je „gumamed“ uspješno položio i najrigoroznije testove na uglednim klinikama SAD, Velike Britanije, Švicarske, SR Njemačke...
Povod za razgovor sa viceprezi- ZO 7: dentom američke farmaceutske _ kompanije „„Fajzer“ Džordžom Milneom i direktorom odjela za klinička ispitivanja ove kuće Rajmondom Džonsonom, koji su na zagrebačkom simpoziju o „sumamedu“ upoznali stručnu javnost sa najnovijim rezultatima kliničkih ispitivanja prvog originalnog jugoslovenskog antibiotika, je izuzetan: azitromicin odnosno „sumamed“ uspješno je položio i najrigoroznije testove na uglednim klinikama SAD, Velike Britanije, Švicarske, Nizozemske, Belgije, Nor-
Jedinstvena jugoslovenska poslovna hronika u »Borbi« omogućuje da, na jednom Sve Informacije, za koje obostrano procenimo da su značajne pojaviće se u »Bor-
Da biste ušli u poslovni svet neophodno |e da taj svet čuje o vašim uspesima, proizvodnim planovima, inovacijama, novim ugovorima, licitacijama, izvozno-uvoznim poslovima, poslovnim aranžmanima, trgovinskim ponudama | drugim oblicima poslovanja.
Piaazmenom najvažnijih informacija na nivou Jugoslavije približićete se | svetskim
Vesti Ili informacije dostavljajte »Borbi« poštom ili na telefone 341-151;
U deobi evropskog „turističkog kolača“ Jugoslaviji, iako bi mogla bici kombinata
VEST 0
332.971;
SA »BORI
0 PROIZVODNJA
če?
VAMA JE DOBAR POSAO ~
LUKOVAČKA KOKSARA OD OVE GODINE I IZVOZNIK
30M« U POSLOVNI SVET
NOVITETI
Za osam meseci zarađeno izvozom 60 miliona dolara, mađa time nisu rešeni gu- ·
0 Bez ovih para u zaoštrenoj nelikvidnosti, u finansijskom ko-
lapsu Đ Kola krenula niz brdo kad su odmrznute „ulazne“, a zamrznute „izlazne“ cene 0 Koks prodavan po 10 dolara jeftinije u zemlji od uvoznog uglja
Niske cene prinudile su najvećeg domaćeg proizvođača koksa — KHK „Boris Kidrič“ — Lukavac da spas iz gubitaka potraži u izvozu. Posle „mudre“ odluke 15. novembra prošle godine, kada su odmrznute „ulazne“, a zamrznute „izlazne“ cene, kombinat nije mogao nikako da se približi pozitivnoj finansijskoj nuli, o dobiti ni da sanja. A i kako bi kad je domaća cena koksa tom prilikom pretvorena u dolare (85 po toni) bila 10 dolara ispod uvoznog uglja(95).
— Kombinat bi rentabilno poslovao tek kada bi prodavao koks 130 dolara, koliko košta na svetskom tržištu, ali je to daleka želja na domaćem tržištu, kaže Đapo Zejnil, predsednik SOUR „Boris Kidrič“, sa oko 6.000 radnika. Ta-
Proširenje
Pre dve godine počela izgradnja pete koksne baterije u okviru kombinata, sa sovjetskom opremom i tehnologijom, pomoću komercijalnih kredita i učešća poirošača koksa. Anuiteti su počeli da pristižu, dok radovi kasne osam do 10 meseci, kaže Bahrudin Avdić, direktor RO u izgradnji. U martu iduće godine završiće se ngpjsloženija faza (peć), a kompletna baterija u drugoj polovini 1990. godine. Nakon toga slična postrojenja se u našoj zemlji neće graditi u narednih desetak godina, jer će proizvodnja koksa zadovoljavati potrebe, jugoslovenskih željezara u prvom redu.
Teško je razumeti politiku podsticaja izvoznika kada se na razne načine onemogućava njihov konkunretni nastup. Iz Australije stiže kombinatu na primer uglja po 43 dolara za tonu, uz mesec dana brodskog transporta, a prevoz samo od Lukavca do Kardeljeva iste količine košta 12 dolara! Ili, transportni troškovi pojedu ' ·ećinu cene koksa. Kada se ovome dodaju i uvećane društvene obaveze, za pet meseci oko 300 odsto, a kompjuter nije „umeo“ da izračuna troškove kamate, postaju jasne konkurcntne mogućnosti kombinata.
Izvoz nije uspeo da spase kombinat od gubitaka, koji je na polugodištu dostigao 450 miliona dinara, uz 240 miliona kursnih razlika na uvoznom uglju, ali bi bez ovih
veške... čime je još jednom po- OPSEŽNI PLANOVI liv od turizma za četvrtinu (25 odsto). ı arQ0XO0: 0 r i Cena nove koksne baterije izno- OL Nabt-i ; j ij š Zato i ako ostvarimo promoglasno najavlj išli ko je delimičan izlaz iz kolaps-si- deviza u zaoštrenoj nelikvidnosti tvrđeno da je ovaj antibiotik koji myordž Milne Rajmond Džonson ::d eo OSI POO bite dedovoljhe: ee a Blljarde dolje tuacije · potražen . u. izvozu. Za a na kraju oko 100 milijardi dina- bilo neuporedivo teže. Zbog toga | a je čvrsto opredeljenje koksare, isti-
je stvoren u „Plivinom istraživač-
kom institutu” lijek potpuno no- godini zahvatiti još manje parče bogatog evropskog „turističkog kola-
vih svojstava, s kojim počinje novo poglavlje u proizvodnji i terapiji antibioticima. Azitromicin se odlikuje daleko širim spektrom djelovanja od svih ostalih antibiotika, visokom stabilnošću u želučanoj kiselini i vrio brzom prelasku iz krvi u tkiva gdje se srazmjerno dugo zadržava.
Nezamenljivi antibiotik
Upravo te osobine dale su mu novu fascinantu kvalitetu: za liječenje su potrebne desetostruko manje količine lijeka i tri puta kraće vrijeme trajanje terapije. Uostalom doktor Džonson, inače svjetski poznati gastrointerolog,. kaže da su ga upravo ta svojstva našeg antibiotika koja nema ni jedan do sada otkriveni lijek u svijetu toliko zaintrigirala da je u posljednje dvije godine svoj znanstveni rad fokusirao isključivo na ispitivanje azitromicima . Pitamo ga šta su pokazali klinički testovi na naj: poznatijim svjetskim klinikama.
— Do sada je kliničkim ispitiva· njima azitromicina u SAD, Zapad: noj Evropi i vašoj zemlji obuhva· ćeno više od dvije hiljade ispitanika od kojih smo njih 1.100 direktno liječi azitromicinom, budući da su bolovali od različitih infekcija, kao recimo, upale gornjih i donjih dišnih puteva, infekcije ko· že i potkožog tkiva i spolno prenosive bolesti. Slika koju smo u tim vrlo opsežnim testovima dobili potvrdila je da je azitromicin je· dan, ili čak i bolji, u odnosu na druge antibiotike s kojima smo ga uspoređivali. Međutim, dok su se od komparativnih lijekova efekti ozdravljenja javljali tek za sedam do deset dana, azitromicin je iste razultate pokazao sa svega jednom dnevnom dozom koja je pri· mjenjivana u razdoblju od svega
jednog do najviše pet dana. To nas je navelo na zakijučak da će za ne· ke blaže upale ponekad biti dovoljno uzeti čak jednu jedini kap· sulu.
e Da li su se prilikom terapije azitromicina javljale nekakve uz· gredne pojave koje su karakteristične za antibiotike.
— Na naše veliko zadovoljstvo, pokazalo se da su one znatno rjeđe nego kod liječenja drugim antibioticima. Uostalom, najbolja potvrda za to je da smo od dvije hiljade ispitanika, samo kod jednog bolesnika morali prekinuti terapiju zbog kontraindikcija, dok je, re· cimo, u terapiji eritromicinom liječenje prekidano kod 6 posto pacijenata zbog neželjenih nuspojava,
. Ispitivali ste i mogućnost liječe:
nja djece s novim antibioticima, Do kakvih ste rezultata došli?
— Bili su to mališani sa streptokokom upalom ždrijela gdje je azitromicin također pokazao svoja izuzetna svojstva. Međutim, moram naglasiti da smo testirali samo jednu skupinu od svega 19 mališana što je nedovoljno za bilo kakve definitivne zaključke. Inače, „Fajzer“ se upravo priprema da izradi detaljne studije o mogućnostima primjene azitromicina u pedijatriji, jer očekujemo da će i u ovoj medicinskoj grani novi antibiotik postati nezamenljiv.
Novi oblici saradnje
e Kakvi su „Fajzerovi“ budući planovi sa azitromicinom, pitanje je koje smo uputili dr Milneu.
— Namjeravamo povećati broj pacijenata u već postojećim ispitivanjima i u kliničke pokuse uključiti oboljele od nekih drugih infekcija za koje, na osnovu dosadašnjih iskustava, pretpostavljamo da bi se azitromicinom uspješno liječile. To su, u prvom redu sifilis (spolno prenosive bolesti su skupina kod kojih je azitromicin, barem
„JELŠINGRAD“, BANjALUKA
za sada, pokazao najbolje efekte), zatim Lajmova bolest, peptički ulkus, malarija, amebna dizenterija i infekcije koje se javljaju u pacijenata sa AIDS-om.
Što se planova za svjetsku promociju ovog lijeka tiče, „Fajzer“ će kompletnu dokumentaciju za registraciju u Zapadnoj Evropi predati do kraja slijedeće godine nakon čega se, zavisno od zakonske procedure u pojedinim zemljama, očekuje masovna upotreba. Odmah nakon toga izgradit ćemo dokumentaciju i za registraciju azitromicina u SAD. U svakom sluča-· ju 1989. godina će u svjetskim medicinskim i farmaceutskim krugo· vima biti obilježena kao godina azitromicina. |
0 Kako ocjenjujete suradnju „Fajzera“ i „Plive”?
— Kao što ste mogli vidjeti na ovom simpozijumu, naša suradnja je vrlo bliska. Ne pruža nam še tako često mogućnost da radimo sa lijekom izvanredne kvalitet kao što je to azitromicin. Uostalom, u svijetu se svake godine stvori mnoštvo novih supstanci ali malo njih zavređuje klinička ispitivanja, još manje ih se poslije toga pokaže kao djelotvoran lijek. Mi u „Fajzeru” smatramo da je potencijal azitromicina vrlo veliki i da je to lijek bez koga bi buduća medicinska praksa bila znatno Oosiromašena. Ma internacionalnom simpozijumu koji će se u oktobru održati u Los Anđelesu upoznat ćemo stručnu javnost sa ovim najnovijim kliničkim ispitivanjima, jer interes za vašim antibiotikom je svaki dan sve veći. Za buduću suradnju mogu reći da će nam biti drago pojave li se u „Plivinim” laboratorijama još neke zanimljive supstance, jer zaista imate vrsne stručnjake. Ukratko, očekujemo da će ta suradnja biti dugotrajnija i, sudeći po azitromicinu, vrlo uzbudljiva. Vesna ĐORĐEVIĆ
ča“ nego 1987. godine. Naime, već prosta računica pokazuje da ako želi da zadrži, makar isti udeo od 1,6 procenata u ukupnim deviznim prihodima od turizma Evrope, Jugoslavija mora da ostvari devizni prihod
od dve milijarde i 200 miliona dolara.
Realno gledano, posebno u poređenju sa drugim, pre svega konkurentskim turističkim zemljama i tri milijarde dolara ostvarenih od turizma, bilo bi malo u poređenju sa mogućnostima, jer bi to predstavljalo tek šesti deo zarade od turizma Španaca, ili peti deo zarade Fran-
cuza i Italijana.
NAŠA (NE)POSLOVNOST A Italijani se krste
Nakon uspješnih pregovora sa Italijanima „Igmin“ u Tuzli namje-
rava da uđe u projekat proizvodnje takozvanog sintetičkog mermera. Firma „Kvarela“ iz Verone planira da uloži novac, znanje i opremu.
Preuzela bi brigu o plasmanu na Zapad, ali želi polovinu dobiti. Procjena je da bi godišnji bruto produkt ovako podignute fabrike iznosio oko
25 miliona dolara.
Italijani su tražili uzorke naše sirovine koja bi se koristila za proizvodnju ove vrste mermera. Dogovoreno je da se pošalje oko 25 tona sirovine u Italiju radi ispitivanja. Neki od zaposlenih su prekinuli od-
mor da bi se posao priveo kraju, ali uzorci još nisu otišli za Italiju.
Država ne da! Iz savezne administracije, naime, poručuju da je potreb-|no najmanje petnaest dana da se dobiju razne saglasnosti. Sem toga, ne |-
dozvoljava se da toliko sirovina ode kao uzorak.
Zaista čudan postupak u situaciji kada se zalažemo za tržišnu
privredu i otvaranje prema svijetu.
UGOVORI SPORAZUMI „ZLATKA VUKOVIĆ“, MOSTAR
Visoka
za SSSR
osam meseci prodato je 305,000 tona koksa za 60 miliona dolara, oko 40 odsto ukupne proizvodnje, kupcima u SAD, Kanadi, Brazilu, Grčkoj, Turskoj, Italiji, Bugarskoj, Rumuniji. Do kraja godine računa se na izvoz još 200.000 tona. Izvoz koksa, s gledišta nacionalne ekonomije, nije bogzna kako rentabilan, ali kad je proizvođač prepušten samosnalaženju, onda to može da bude i rešenje, naročito u uslovima nekontrolisa-
nog poskupljenja energije i tran-
OSI DONT NFO TO TA AAA! gran O, sporta i nemogućnosti da se svetska cena postigne u zemlji.
— Odnos društva prema izvoznicima je najblaže, dodaje Zejnil, neprihvatljiv i to potkrepljuje podatkom da su krediti za izvoz skuplji nego za uvoz. Kad je kombinat slobodne kapacitete oko 500.000 tona, nastojao da zaposli proizvodnjom za inostrane kupce, razrezana mu je carina od 22 odsto i bez ikakvih stimulacija!
„CRVENA ZASTAVA“, KRAGUJEVAC
Novi talas „Juga“
Ovih dana iz Zavoda „Crvena zastava“ otpremiće se druga septembarska isporuka od 3.000 automobila „jugo“ za kupce u Sjedinjenim Američkim Državama. Prvih hiljadu vozila isporučeno je početkom septembra, što je znak da je na ovom tržištu, posle junskog za-
stoja, konačno stabilizovana prodaja „juga“.
U prodajnoj mreži imamo zalihe za 60 do 70 dana, što je prosek na ovom tržištu, kaže zamenik direktora fabrike automobila Toma Savić. Po njegovim rečima, uskoro se u „Zastavi“ očekuje i početak isporuka kabrioleta, a polovinom
če Đapo Zejnil intenziviranje proizvodnje uz jačanje kvaliteta i izvoza. Treće rešenje se ne vidi, posebno u unutrašnjim rezervama, kojih gotovo i nema. A kako bi ih i bilo kad lični dohoci u ukupnim troškovima učestvuju sa 2,9 odsto, prosečno 35-37 hiljada dinara, na temperaturi od 1.300 stepeni, leti i zimi, na kojoj se ugalj pretvara u koks.
Aca PETROVIĆ
iduće godine i „floride“, što će pojačati konkurentnost „Zastave“ na tržištu SAD.
Delimični zastoj prodaje objašnjava se pojavom sličnih i jeftinijih modela, na primer, brazilskog „folksvagena“. Takođe, Imperijal
no kreditira „jugo“.
Modna konfekcija „Zlatka Vuković” u Mostaru, iz sastava kombinata „Apro— Hercegovina“ uspjela je da obezbjedi značajan izvozni po-
sao za nared odinu, koji 6 čajnoj mjeri žovati loži- “ ce proizvodne Ker ačitete Boogtarskop proizvođača ženske kontekcije.|_ RUDARSKO —META-_| „RADE KONCAR“, ZAGREB LURŠKI KOMBINAT ZE-
Sa „Novoeksportom“, partnerom iz Sovjetskog Saveza „Zlatka Vuković“ je ugovorila isporuku više od 140.000 odjevnih predmeta visoke mode, u vrijednosti od 4,6 miliona dolara. To je za 8 odsto više od vrijednosti posla koji će „Zlatka Vuković“ obaviti u ovoj godini za istog sovjetskog partnera. Očekuje se da će „Zlatka Vuković“ ugovoriti do kraja godine prodaju još jedne kolekcije ženskih haljina u Sovjetski Savez. e
NICA
Saradnja na višem niv0ti
Ovih dana su u Zenici predstav-
banka iz Kalifornije tek od nedav| |
„Čipovi“ proteruju „tone“
Zaokret ka proizvodima, koji nameću sasvim drukčije aršine proizvodnje i poslovnosti 0 Kako do „hita“ svjetskog tržišta
„Jelšingrad“ ne pamti vlastitu promašenu investiciju, predstavljaju ogromnu društvenu Odgovornost. Novac nije samo naš, već su ga da-
Novi izvozni „bum“
Pad proizvodnje — fizički i vrednosni — i dalje je karakteristi'ka poslovanja zagrebačkog SOUR-a „Rade Končar“. Međutim, ohrabruju rezultati ostvareni na ugovaranju novih poslova u inostran-
razmjeni proizvoda iz kućanskih | programa — hladnjaka, zamrziva- | ča i njihovih komponenti — u vrijednosti 20,2 milijuna dolara u oba smjera. Ugovor sa Čehoslovacima
Sadašnja godišnja proizvodnja jedi! oru E. 14.000 tona aldtHih mašina, 15.000 Vlaganjčm 483 milijarda JE.
lični j i 1000 to- ra, najtemeljitija „reparatura“ OČela Celipih Odljevaki bi kuje „matičnu“ fabriku — tvorni-
n inskih i i ašina i - 3 i a građevinskih i drugih m cu alatnih strojeva u Banjaluci.
uspješni banjalučki kolektiv „Jelšingrad” sa 7.200 zaposlenih, očigledno ne zadovoljava. Ne toliko zbog pozicije na rang-listi jugoslovenskih metalaca, jer se godinama nalaze pri samom njenom vrhu, koliko zbog zahtjeva izbirljive svjetske. pijace koja se već danas na „tone“ mršti, a već sutra može da im sasvim okrene glavu. Utakmica traje: ko će proizvesti „pametniju“, efikasniju, jeftiniju i kvalitetniju mašinu-alatljiku, ko će ponuditi kvalitetniji, jeftiniji čelik? Ko odustane, unaprijed je pobjeđen, ko se bori, ima šansu da pobi-
Bor je 44. rođendan slobode dočekao sa dve vredne radne pobede. Počela je proizvodnja u rudniku kvarca „Belorečki peščar“ i u fabrici soli plemenitih metala. Oba objekta su od posebne važnosti za privredu naše zemlje: više nećemo uvoziti kvalitetni kvarcni pesak (40 do 80 hiljada tona godiš-
Rudnik 7
Već u prvim mesecima 1990. iz nje treba da krenu visokoautomatizovane numeričke alatne mašine za obradu „metala deformacijom. „Čip“ će, dakle, neuporedivo više nego do sada, predstavljati aršin njihove vrijednosti.
Dugogodišnji direktor TAS-a Vjekoslav Golubović napominje da taj „korak od sedam milja“ ni izdaleka nije lako načiniti, kao što je privlačno o njemu pričati. Riječ je o vrhunskim dometima „hitu“ svjetskog tržišta mašinama sa elektronskim upravljanjem...
— Toliko ulaganja, bez obzira što
nje), a proizvodnja soli plemenitih metala i bakra biće uvećavana zavisno od zahteva domaćih i inostranih kupaca.
— Zahvaljujući izuzetnom kvalitetu, kvarc iz novog borskog rudnika poslužiće i za programe iz oblasti nemetala, među kojima je i Fabrika silicijum-karbida. Na tim
li federacija, republika, opština. Ta investicija mora da se oplodi i opravda — naglašava predsjednik „Jelšingradovog“ poslovodstva Slobodan Vujičić. Dodaje kako oče· kuje da će ovogodišnji izvoz dostići rekordnih 43 miliona dolara, a to je 60 posto vrijednosti ukupne proizvodnje.
U banjalučkoj livmici čelika, gdje se uvodi elektronsko vođenje proizvodnje, u narednih 12 mjeseci treba da se uloži 3,5 milijardi dinara. Dio sredstava, nepovratno, dala je OUN.
J. BABIĆ
a 21. vek
poslovima sa stručnjacima Bora rade i naučnici Instituta za nuklearna istraživanja u Vinči — rečeno je prilikom otvaranja rudnika, „Belorečki peščar" raspolaže rudnim rezervama od 23 miliona tona, a godišnja proizvodnja je
200.000 tona kvarca. Novac za iz-·] MODELI SVETS
gradnju i kupovinu inostrane Op-| ja Vesne Šuniić
reme obezbedio je RTB Bor.
OG GLAS.
Iz asortimana „Zlatke Vuk:
48;
ović“, kreaci-
nici Rudarsko— Zmetalurškog kombinata i Karagandinskog metalurškog kombinata iz kazahstanskog grada Temirtana, potpisali protokol o dugoročnoj saradnji i ugovor o tehničkoj saradnji i kooperaciji. Metalurzi ova dva grada prijatelja, na ovaj način, proširili su sedam godina dugu saradnju koja se do sada zasnivala samo na kuiturnom i sportskom planu.
— Ekonomska i naučno-tehnička saradnja ova dva kombinata, koji imaju dosta zajedničkih pitanja i proizvodnih problema za rješavanje, je od obostrane koriristi i interesa, kaže direktor kombinata iz Temirtana Oleg Nikolajevič. Kako je dogovoreno, Sovjeti će uvoziti robu široke potrošnje, uglavnom proizvode fabrika zeničkog kombinata, a ovdašnja građevinska radna organizacija „Izgradnja“ će po sistemu ključ u bravu, u Temirtanu graditi industrijske, stambene, poslovne i druge objekte, S druge strane, Zenica će uvoziti valjane i druge vrste čeličnih polufabrikata. Predviđa se da će u narednih pet godina vrijednost ove razmjene, samo u jednom pravcu, dostići vrijednost od 50 miliona dolara.
stvu. Već sada, početkom oktobra, ugovoreno je poslova koliko u cijeloj prošloj godini, a očekuje se i dalja ugovaranja.
Od ugovorenih poslova ·za
„Končar“ je izuzetno značajna isporuka opreme za HE „Bekhme“ u Iraku, vrijedna 140 milijuna dolara, do sada najveći posao po vrijednosti realiziran u ovom kolektivu, On je ujedno i šansa za punu zaposlenost „Končarovih“ proizvodnji u toku nekoliko slijedećih godina.
„Končar“ je ovih dana u Bratis-
lavi potpisao godišnji ugovor o
predstavlja najveću jugoslovensku kooperaciju na području kućanskih aparata sa stranim partnerima. Nosilac posla za SOUR „Rade ebo je RO „Frižideri“ iz Bitoja. Kad se spominju izvozni rezultati ovog jugoslovenskog giganta elektrostrojogradnje, „Končar“ je prošle godine ugovorio 148 milijuna dolara konvertibilnog izvoza, a ove, kako kaže predsjednik SOUR Božidar Frančić, procjenjujemo da će biti dvostruko veći i to bez računanja na dobiveni posao na HE „Bekhme“.
M.K.
SOUR „BORIS KIDRIČ“, ŠIBENIK
Aluminijum zelene boje ·
SOUR Industrija aluminijuma „Boris Kidrič“ u Šibeniku u prvih sedam meseci ove godine izvezla je 28.664 tona različitih aluminijumskih poluproizvoda u vrednosti od 84 miliona dolara. To je za
8,5 odsto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Najveći jugoslovenski proizvo· đač aluminijuma i aluminijumskih” poluproizvoda izvozio je na tržište SAD, Savezne Republike Nemačke, Demokratske Republike Nemačke, Švedske, Norveške i drugih zemalja.
?