Борба, 07. 10. 1988., стр. 16
XI GB
HEMIJSKA INDUSTRIJA KRUSEVAC -JUGOSLAVIJA
TELEVIZIJA
SPORT
e Subota Boks: Vojvođanska zlatna rukavica (TVNS, 22.20—1I); „Sportska subota“ (TVNS, 22.20—11);
e Nedelja „Nedeljom zajedno“, 15.00—11);
„Sportski pregled“ (TVZ, 22.05—1I); 0 Ponedeljak „Indirekt“ (TVB, 19.00—1); Sreda Fudbal—Kup UEFA: Slavija—Partizan (Intervizija, 16.55—1); Atletika: Međunarodna ulična trka u Ćupriji, reportaža (TVB, 18.45—1);
Š
sportsko-zabavno popodne (TVSA,
Frantar
Danas gotovo ne možemo zamisliti televizijski program bez serijskih emisija. Iako je na televiziji doživela pravi procvat, serija nije TV izmišljotina. U vreme nemog filma, rađene su male filmske storije u 12 „epoha“. Vreme nemog filma davno je za nama, a televizija je preuzela ovaj oblik prikazivanja u nastavcima, pa danas serije predstavljaju kičmu svakog TV-programa. Na ekranima širom sveta „vrte“ se najrazličitiji serijski programi,
ma popularne u Americi (imaju od dva do osam, pa i deset nastavaka), do sapunskih opera (sa sto do dvesto delova poput „Dinastije” ili „Dalasa“). Posebnu vrstu čine serije zasebnih priča koje teku
SERIJE: VLADIMIR FRANTAR, UREDNIK TV LJUBLJANA, O SVETSKIM ISKUSTVIMA OVIH TVOREVINA
Kičma valjanog programa
I u istočnim i u zapadnim zemljama, televizijske serije beleže pravu ekspanziju. Negde se, 55 xaži mi, kaži, 9.10 Živimo sa one rade prema značajnim književnim delima, a negde su njihov motiv epohalni istorijski|muzikom, 9.30 Francuski jezik, događaji. Nama je, međutim, značajno da kod svega toga ne zaostajemo za svetom, a da serije koje nabavljamo u svetu budu kraćeg trajanja i dostupnije gledaocima — kaže
I ČETVRTI IDE DALJE: Partizan je u prvom susretu savladao so-
fijsku Slaviju sa 5:0 i u sredu spokojno ide na revanš
FILMOVI
0 Subota: „Pogladi mačku po ušima“, čehoslovački (TVNS, 15.35-I); „Muzici nikad kraja“, američki (TVB, 20.15-I);
6 Nedelja: „Duga siva linija“,
američki (TVZ, 16.45-I); „Velika
zemlja“, američki (TVZ, 20.40—1); „Kapetan Leši“, domaći
(TVS, 9.00-II);
6 Sreda: „Nežno milosrđe“, američki (TVZ, 20.00-1); 0 Četvrtak: „Kino oko“ (TVB, 20.00-1I); e Petak: „Čamac je pun“, švajcarski (TVSa, 22.05-II);
Krenulo je sedamdesetih
Američki film „Nežno milosrđe“ australijskog redite-
lja Brusa Beresforda, videćemo u sredu, 12. oktobra,
iz zagrebačkog studija
Za sredu, TV Zagreb je pripremila američki film „Nežno milosrđe“, snimljen 1984. godine. Ovo je prvi američki film australijskog režisera Brusa Beresforda, iz generacije autora koji su sedamdesetih godina postigli uspeh u svetu. Film je rađen prema scenariju Hortona Futa, koji je 1985. godine za ovaj film dobio „Oskara“. Pored Futa, istu nagradu poneo je i Robert Dival, tumač glavne muške uloge.
L_V
: 3 P < ž: : ; ) NI
DVE ZVEZDE U JEDNOM FILMU: Čarlton Heston i Gregori Pek
Ovo je priča o udovici Rouz Li koja prima u svoj motel alkoholičara Maka Sledža kao pomoćnika. Mak se ubrzo odvikao od alkohola, ženi se Rouz, i sprijateljuje s njenim desetogodišnjim sinom Harijem. Ubrzo se otkriva da je Mak nekad bio uspešan kantri-pevač i da iz braka sa bivšom suprugom Diksi ima odraslu kćer. Srećan je u novom braku, u iskušenju je da nastavi karijeru, a želi da brine i o kćetidi 2
nosioci su glavnih uloga u američkom vesternu „Velika zemlja“
Svetska premijera
„Pljačka“ italijanskog reditelja Saura Skavolinija, rađena u koprodukciji „Interlerme“ (Rim) i „Beograd
filma“, odabrana za tzv. specijalno izdanje Noćnog
programa (Budva, 9-16. oktobar)
U zajedničkom projektu TV Beograd i Titograd (9-16. oktobar), pratimo specijalno izdanje noćnog programa. Pored bogatog muzičkog materijala sa domaćim i stranim izvođačima, videćemo i zanimljive spotove na stihove najpoznatijih svetskih pisaca koje kazuje glumac Tihomir Arsić. Biće prikazane i zanimljivosti iz sveta, a redovne su i Hronike „MAP“.
U okviru noćnog programa, koji će biti emitovan iz Budve sa skupa propagandista gledamo i dve serije: „Siromašnu bogatišicu“, američke proizvodnje sa Farom
SERIJE
6 Subota: „Dalas“, američka (TVB, 18.40—11!); 6 Nedelja: „San o zapadu“, američka (TVSA, 14.00—1I); „Ruže i
maća {TVLj, 20.00—1);„Siromašna bogatašica“, amer; TVI, 23.45—17); }Pljačka“) italijanska (TVT, &7 23.45—10); SA 7
kaktusi“, doma,
: „Užasi rata“, španska (TVNS, 21.10—11); „Siromašna bogatašica“, američka (TVT, 22.05—1); „Pljačka“, italijanska
(TVT, 22.05—1);
e Utorak: „Uoči novih dana“, Sovjetska (TVT, 20.05—1I); „Siro-
mašna bogatašica“, američka
janska (O ŽAO -— ai Gi m CA e Sreda: „Sıromašna bogatašica“, američka
„Pljačka“, italijanska aaa ar e Četvrtak: „Siromašna ca”, američka (TVT, 22.10—,); .10—1); 207
0 Petak: „Kriminalističke priče”, američka (TVZ, 20.00—1); „Sička (TVT, 23.40—1); „Pljačka“, itali-
„Pljačka“, italijanska (TVT, 22
romašna bogatašica“, američka (T
janska (TVT, 23.40—1I); <——_«_·č
Fosit u glavnoj ulozi i italijansku „Pljačku“. Prikazivanje ove serije, koju su za RAI proizveli „Interlerma“ (Rim) i „Beograd film“ zapravo je svetska premijera. RAI počinje emitovanje krajem oktobra.
Serija je rađena prema scenariju Đanfranka Kaligariča u režiji Saura Skavolinija, a direktor serije je Nikola Popović. Uloge: Fabio Testi, Katja Rupe, Lorenca Gvarijeri, Marsel Bozufi, Branko Đurić, Dragan Nikolić, Josif Tatić, Jelica Sretenović, Milutin Karadžić, Lidija Vukićević, Predrag Milinković, Ljiljana Sedlar...
(TVT, 22.50—1); „Pljačka“, itali-
—————
(TVI, 22.25—1); | —————
u istom okviru, sa istim ili različitim junacima.
— 1 u istočnim i u zapadnim zemljama vreme je eksplozije tele-
u SSSR, radi se dosta prema literaturi, tj. adaptiraju se dela klasičnih pisaca. Mlađe TV kuće koje su u ekspanziji, poput onih u Brazilu, proizvode serije koje se danas gledaju širom sveta. Najbolji primer je „Robinja Isaura“ koju su pre nas videli TV gledaoci u Kini, Australiji, Mađarskoj, SR Nemačkoj... Svuda je imala veliki uspeh kod gledalaca, naišla na različita reagovanja kritičara, kaže Vladimir Frantar, urednik za strane serije i drame TV Ljubljana, jedan od vrsnih poznavalaca svetskog serijskog repertoara. Kad je o „Robinji Isauri" reč, napomenimo i to da ju je prvo prikazivao TV Kopar, pa su gledaoci koji „hvataju“ i taj kanal insistirali da se otkupi i prikaže i na našem području.
Prema Frantarevim rečima, na našim TV ekranima prikazuju se serije različitih zemalja i profila, tako da mi, kao malo koja zemlja sveta, imamo sliku o tome šta se snima i emituje i u istočnim i u zapadnim TV kompanijama.
— Produkcija Novog Zelanda i Australije bila je dugo nepoznata, ali su nekoliko godina unazad napravili pravi bum profesionalno i interesantno rađenim serijama o istinitim događajima. Podsetimo samo na serije „Čije je dete“, „Velika pljačka“, „Grad kao Elis“. U decembru ćemo videti „Ciklon Trejsi“ rađen prema istinitom događaju, najvećoj uraganskoj katastrofi. U celom svetu je gledana serija „Na granici divljine“ (sa Lindom Evans u glavnoj ulozi) i „Povratak u Idn“, koje su nam najbolje prezentovale sa koliko profesional-
vizijskih serija. U Poljskoj, Čehos- lovačkoj, DR Nemačkoj, naročito ·
joqnodr
od tzv. mini serija, trenutno veo-
SERIJA GODINE U AMERICI: Iz „Sirote bogatašice“ (od 9. oktobra Mađarskoj, Čehoslovačkoj i Bugarskoj) imali su „Vruć vetar“, „Velo misto“, a u toku je distribucija „Vuka Karadžića“ i „Boljeg života“ u veliki broj zemalja ne samo Evrope već i Australije i Azije.
Prema PFrantaru, na istorijske teme najviše američkih producenata radi serijske spektakle („Petar Veliki“, „Napoleon“ i mnogi drugi sa dosta dekora i bogatom scenografijom). Izuzetno zanimlji-
nog žara i umeća u Australiji rade ovakvu vrstu programa, kaže Frantar.
Da ne zaostanemo za svetom, i naši TV centri nastoje da vlastitim serijama ispune program. I ako domaća produkcija višestruko prelazi cenu zakupa stranih serija proizvodimo ih, ali nastojimo i da ih prodamo drugim zemljama. Najveću popularnost do sada (istina u istočnim zemljama najviše u
UZ JUGOSLOVENSKI FESTIVAL AUDIO I VIDEO SPOTOVA
Besane noći, iz Budve
Istraživanje, planiranje i sponziranje — osnovne su teme kojima će se baviti učesnici Jugoslovenskog festivala audio i video spotova, MAP — Budva 88. Ovaj susret EPP JRT sa udruženim radom okupiće, od 12. do 14. oktobra, gotovo hiljadu stranih i domaćih poslenika. Najboljim spotovima biće podeljeno 16 nagrada. U toku festivalskih dana organizovaće se i „okrugli sto“ o istraživanju najšireg TV auditorijuma-gledalaca-o zapaženosti EPP poruka.
Govoriće se i o sponziranju u savremenim JRT uslovima a održaće se i simpozijum o sportskom marketingu i elektronskom mediju. Uz festival, iz Budve će se od 9.do16. ovog meseca emitovati noćni program. Pripremaju ga Komercijalni program TV Beograd i Televizija Titograd.
Prema rečima Aleksandra Vlajkovića predsednika Programsko-organizacionog odbora susreta, ovaj dvočasovni program „Besane noći“, emitovaće se uživo. Voditelj Majda Šimunec. Biće dosta muzike, zanimljivih gostiju, učestvovaće sarajevska pozorišna grupa „Audicija“. Biće prikazane i dve strane serije: „Siromašna bogatašica“ i italijansko-jugoslovenska koprodukcija „Pljačka“. Ć
ŠIRENJE TELEVIZIJSKE MREŽE U SRBIJI
Kontakti prve, vredne vrste
+ Kakva su dosadašnja iskustva u emitovanju lokalnog, eksperimentalnog TV programa u
Valjevu Iz novootvorenog televizijskog
studija u Valjevu, pre izvesnog vremena, emitovan je tzv. lokalni
eksperimentalni program, u okviru Informativnog programa TV Beograd. Ostaće zabeleženo da je ovo prvi lokalni program (u tehničkom i tehnološkom sistemu) u SR Srbiji.
Za šest sati programa — koliko ih je ukupno bilo realizovano — viđeno je 112 priloga iz svih oblasti. Polučasovni program, svakodnevno emitovan uživo, u prvom redu, bio je usmeren na praćenje dnevnih događaja, zatim na gradske teme i na kulturna zbivanja. Redovno je „išao“ i blok vesti iz drugih
PIN
verujem da je eksperiment potvrdio potrebu i opravdanost kaže nam urednik dopisništva TV Beograd u Valjevu Slobodan Ra· ković, i dodaje sledeće:
— Kod svega ovoga, veliku pomoć nam je pružila TV Beograd, pre svega u tehnici. Neophodno je stoga da i dalje budemo u sastavu TV Beograd.
Inž. Čedomir Stanković veruje da u tehničkom delu posla niie bilo nikakvih problema. Nije bilo razlika u poređenju sa emisijama In-
republika. Najpre, iz zbratimljenih gradova Jajca, Prilepa, Nikšića, Jesenica. Program informativno-političkog karaktera bio je upotpunjen i javnom tribinom, gde se s postima — sagovornicima razgpovaralo o političkom i društvenom životu Valjeva i drugih sredina. Poseban akcent stavljen je na raspravu o ustavnim promenama. U raznim vidovima ankete i kontakt-programa učestvovalo je i po nekoliko desetina gledalaca.
Ocena je — kako naša tako i gra- | đana Valjeva — koje smo u nekoli- formativnog programa TV Beog-
ko navrata anketirali i koji se na- rad, koje gledamo uživo — precima stalno javljaju, da su lokalne zira Stanković.
programe gledaoci izuzetno dobro Treba još istaći da su pored stalno prihvatili. Lično sam zadovoljan, i zaposlenih u valjevskom TV studi-
0
O A Oi
JUGOSLOVENSKIM I|DANAŠNJI PROGRAM
BORBA, 7. oktobar 1988.
17.30 Čuvajmo prirodu — dižimo
PRVI PROGRAM
las : .._ 18,00 Vode i život, obrazovni pro. 8.25 Čuvajmo prirodu — diže- gram mo glas, serija za decu 18.40 Brojke i slova, kviz 19.00 TV-kalendar
OBRAZOVNI PROGRAM 19.30 Dnevnik 20.00 Kriminalističke priče, serijski film
20.55 Zabavni program
21.55 Dnevnik
22.15 Kulturni magazin
23.45 Program plus
01.55 Vesti
DRUGI PROGRAM
19.30 Dnevnik 20.00 Samovila grad gradila, emisi. ja narodne muzike 20.45 Informativna emisija 21.00 Vojnici, dokumentarna serija 21.50 Jedan autor, jeđan film 22.20 Ciklus švajcarskog filma
10.00 TV-teatar: drama, 10.30 Vesti
ŠKOLSKI PROGRAM
10.35 Velikani svetske književnosti, 11.20 Istorija,
12.00 Iz dokumentacija: Hemija svuda
12.15 Vesti .
14.45 Repriza Školskog programa 15.20 Vesti
15.25 Program plus, repriza
17.25 Vesti
SUTRA
·.
PRVI PROGRAM: 9.45 Školski program, 10.50 Vesti, 10.55 Koncert posvećen narodu Srema, 12.00 Program plus, 15.35 Pogladi ačku po ušima, 17.00 Prođoh Levač, prođoh Šumadiju, 17.30 Informativna emisija, 17.45 Kritična tačka, 18.30 Živeti s prirodom, 19.30Dnevnik, 22,35 Vikend program: Zagreb 88, 00,45 Vesti, DRUGI PROGRAM: 15,35 Svet tišine, 16.10 Jugoslavijo, dobar dan, 16.40 Kakav dan, 17.40 Zlatar 88, 18.40 Dalas, 19.30 Dnevnik, 20.00 Končertino, 20.50 BEMUS 88, 21.45 Informativna emisija, 21.50 Američka arhitektura, 22.20 Sportska
na našim malim ekranima)
subota
TV BEOGRAD ; PRVI PROGRAM: 7.00 Jutarnji program,... 16.50 Dnevnik I (m) 17.10 Dnevnik I,.. 18,0 Amandmanima do jedinstva, 19.00 Stuvu seriju o biografiji Martina Lute-{dio 5: Zabare,.. DRUGI PROra snimili su Istočni Nemci, a i če-JGRAM: 15.00 Dnevnik na albanhoslovačka televizija radi serije|skom, 15,15 Vesti, 15.25 Program ovakve tematike. Ali za njih već ne|plus, repriza, 17.30 Regioni danas, možemo reći da su izuzetno ko·|18.00 Beogradski TV program... mercijalne. 20.45 24 časa,...
— Pri kupovini prava za prikazivanje serija kod nas, prvi kriterijum je zadovoljiti publiku. Meni su u početku osnovni bili kvalitet i serioznost žanra.No, najširi krug publike želi razonodu, priče primamljivih sadržaja, pa otuda i neminovnost da se za naše ekrane kupi dosta „sapunskih“ opera. Lično sam protiv dugotrajnih serija. Pre predlažem one kraće, spretno rađene i sa dosta dekora. Smatram kako je bolje videti više kraćih serija iz različitih zemalja, dodaje Frantar.
Iako su na nedavnom četvrtom JU pregledu stranog programa ponuđene desetine serija, nije mnogo njih otkupljeno iz razloga što su distributeri ponudili neke u nas već viđene programe. Najinteresantnije za našu publiku biće, ve-
8
TV ZAGREB
PRVI „PROGRAM... DRUGI PROGRAM: 18.25 Hronika ZO Rijeke, 18.45 Zagrebačka panorama, 19.15 Muzejski prostor: Zlatno doba Dubrovnika,.. 20.45 Vesti,.. TREĆI PROGRAM: 17.25 Vesti, 17.30 Satelit, 18.00 Zadnja pošta Zagreb, 18.30 Satelit, 18.45 Zagrebačka panorama, 19.15 ·Satelit, 19.30 Zagreb FEST,
TV LjJUBLjANA
PRVI PROGRAM: 9.35-12.50 i 16.15-00.30 Telećtekst, 9.50 Vesti, 10.00 TV mozaik, 11.40 Mendela, dokumentarni film, 12.45 Vesti, 16.30 Vesti, 16.45 Repriza TV mozaika, 17.45 Oliver Tvist, serijski film, 18.15 Dokumentarna emisija, 19.00 Hronika,.. 20.00 Ogledalo
POSEBNI PROGRAMI
nedelje, 20.20 Smrt u Kaliforniji, serijski film, 21.15 Dokumentarni film, 22.20 Dnevnik, 22.35 Moj dragi general, španski film, 00.20 Vesti, DRUGI PROGRAM: 19.00 Domaći ansambli,... 20.00 Emisija ozbiljne muzike,...
TV NOVI SAD
16.50 Dnevnik 1 (m), 17.10 Dnevnik I, 17.30 Kroz Vojvodinu, 18.00 Magazin na slovačkom, 19.00 Danas, ... 21.00 Muzičko veče. 22.30 Dnevnik II,
TV PRIŠTINA
10.00 Školski program, 16.15 Repriza Školskog programa, 17.25 Dnevnik I, 17.40 Dnevnik I 17.55 Prozor, emisija za decu, 18.10 Dnevnik na turskom, 18.30 Dnevnik (sh), 18.50 Povodi, aktuelno-tematska emisija,... 20.00 Igrani film, 21.45 Amateri na ekranu, 22.15 Dnevnik III, 22.30 Sa stvaraocem, 23.30 Iz drugih TV centara,
TV SARAJEVO PRVI PROGRAM: ...18.30 Iz disko produkcije,.. DRUGI „PRO-
GRAM:18.30 Sarajevska hronika, 19.00 Obrazovni program,... 20.45 Studio 2,...
rovatno, serije „Harem“, „Plava uuu wu pu POI A au II u mAA IAA uu II Inu LI II III III AIIAI II GG IU IAA INA E OWL a RICO
krv“, „Marfijev zakon“, „Romansa“, „Hrabrost“, „„Mistralova kći“... Tako će i naše TV gledalište dobiti nove junake i nove priče koje će puniti noćne i redovne termine programa, živeti od nastavka do nastavka, dok ih ne smene novi. E. ĆIRIĆ
ju (Slobodan Raković, Radovan Lazarević, Miroslav Jeremić i Dragan Popović) program pripremale i kolege sa beogradske televizije, a na ostvarenju programa radili su i honorarni saradnici. Ukupno je bilo angažovano 19 ljudi.
TV SARAJEVO — 22.20
Ovo je prvi put da će na jugoslovenskoj televiziji biti predstavljena švajcarska kinematografija, što nije srazmjerno značaju koji ona u posljednjih petnaestak godina kontinuirano stiče na svetskom planu. Naime, uporedo sa nastankom i razvojem takozvanog Novog nemačkog filma, javljaju se slična stremljenja i u ŠSajcačakoj koja će, pogotovo u autorskom pogledu, dati čak i raznolikija i bogatija ostvarenja, umetnički dugotrajnijeg veka. Koliko je to tačno, barem delomično će pokazati predstojeći ciklus u kojem će u okviru deset termina biti predstavljeno deset značajnijih švajcarskih filmskih stvaralaca. Naravno, čak ni izbor od deset imena nije mogao obuhvatiti sve relevantne autore, S druge strane se neki već duže vreme više i ne smatraju švajcarskim autorima, budući da rade isključivo u inostranstvu, kao što je na primer Žan Lik Godard.
lako, zapravo, dugometražni i kratki dokumentarni filmovi čine osnovu Novog švajcarskog filma, u ciklusu će biti prikazani igrani filmovi iz različitih govornih pod-
BRION"
LOSION POSLE BRIJANJA
Na ovom primeru Valjeva, TV Beograd je, htela i da proveri koliko je realan predložen koncept lokalnih TV stanica u SR Srbiji. Ukoliko se eksperiment — posle desetodnevnog emitovanja pokaže ispravnim — Valjevo i njegovi žitelji, ubuduće, imaće sopstveni lokalni TV program.
P. VASIC
Toua BopkoBuh
i %
Ciklus švajcarskog filma
ručja. Ovi filmovi proizvedeni su uglavnom sedamdesetih i osamdesetih godina kada se i odvijao istinski procvat ove kinematografije, za koju se slobodno može rcći da u toku poslednjih deset godina stoji u vrhu svetske filmske umetnosti. Novi švajcarski film, je, prema rečima Fredija Biaša, omogućio Švajcarskoj da se osvesti, stilskim opredeljenjima, ali i stalnim nastojanjima da razbijanjem tabua dopre do dubokih istina, a to e5tetsko i etičko htjenje dovoljno objašnjava neočekivano dobar pri jem na koji je naišao u svetu.
Za premijeru ovog ciklusa odabran je film „Smrznuto srce“. Snimljen 1979. godine, u režiji Ksavir Kolera. |
Film je nastao na osnovu motiva iz dela švajcarskog pisca Meinrada Inglina. Smrznutog čoveka dve seoske opštine prebacuju j na drugoj kako bi izbegle troškove sahrane. Film, s puno humora, blage ironije i podsmeha prema sitnim seoskim smicalicama, p3kostima i uskogrudnosti, daje sliku švajcarskog sela i mentaliteta, naravno, ne bez simpatija.
_..