Борба, 23. 11. 1988., стр. 11
:
RAZGOVOR S POVODOM
Specijalni rat
predhodnica agresije |
Aktivnosti u toj oblasti rom da se menja i ruši
Pukovnik Novak Skenderija nedavno je odbranio magistarski rad iz oblasti specijalnog rata. Tema je, svakako, aktuelna, pogotovo kada se zna da su mogućnosti primene takvog rata protiv Jugoslavije vazda bile u opticaju. Otuda prvo pitanje našem sagovorniku: šta vas je podstaklo da baš to područje i u ovo vreme istražuje? I šta je to, u stvari, specijalni rat?
— Za ljude moje profesije tema je izuzetno izazovna, a s gledišta odbrane zemlje veoma značajna. U osnovi njenog temeljitijeg izučavanja analiziraju se mere i aktivnosti društvene samozaštite kojima se štite ustavni poređak i osnovne društvene vrednosti od onih oblika ugrožavanja koji se ne
ispoljavaju oružanom agresijom i
ratom, već na drugi način. A to je, upravo, specijalni rat. Knjiški rečeno, takav rat predstavlja skup organizvanih i koordiniranih političkih, diplomatskih, ekonomskih, psihološko—propagandnih, obaveštajno—58ubverzivnih, terorističkih, a često i vojnih mera i aktivnosti i akcija koje se preduzimaju protiv neke zemlje da bi joj se, mešanjem u njene političke, ekonomske i društvene odnose, nametnula tuđa hegemonija i ostvarili određeni ciljevi i interesi. Najpouzdaniji način da se to postigne jesu iskorišćavanje i zaoštravanje unutrašnjih subjektivnih slabosti, teškoća i objektivnih protivrečnosti, podsticanjem nacionalnih, verskih i drugih netrpeljivosti i slabljenjem ukupne stabilnosti zemlje.
Borba bez baruta
& Krajnji cilj takvog ratovanja, izgleda, nije teško naslutiti.
— Svakako da nije. Jer, sve što se u tom smislu preduzima svodi se na stvaranje povoljnih uslova za izvođenje nesmetane agresije. Pri tom se neprijatelj prvenstveno koristi gađanima zemlje koja se napada — unutrašnjom opozicijom i emigracijom, u stvari najokorelijim protivnicima ustavnog. poretka. Organizovanom podrškom tim snagama i zajedničkim delovanjem, postepeno se usporava razvoj napadnute zemlje, izazivaju sukobi i nejedinstvo u njoj i pri-
VOJNE ZANIMLJIVOSTI
Po uzoru na FBI
U okviru zajedničke koncepcije bezbednosti Evropa bi morala ustanoviti jedinstvenu odbranu i u vezi s tim osnovati „evropsku armiju“. Ovako se, u najkraćem, može formulisati nedavni predlog koji je zemljama Evropske zajednice uputio. zapadnonemački kancelar Helmut Kol na Konferenciji o evropskoj saradnji.
Sudeći prema izveštaju agencije DPA, Kol novu bezbednosnu koncepciju u Evropi ne zamišlja bez zaleđine lidera NATO—pakta jer bi odbrambenu mrežu, po njemu, „trebalo organizovati u tesnoj saraknji sa SAD”. Deo zajedničkih snaga nove odbrane, predlaže dalje Kol, bila bi i „evropska policija“. Njena uloga u efikasnijoj borbi protiv terorizma, međunarodnog kriminala i trgovine drogom ima, takođe, odgovarajući „idejni oslonac”. Kol, naime, smatra da uzor „evropskoj policiji“ treba da bude FBI—Federalna policija Sjedinjenih Država.
Dolari za elektroniku
U američkoj bazi u Prinčliku, 20 kilometara udaljenoj od turskog grada Dijarbekir, traju ubrzani građevinsko— montažni radovi, Piše turski list „Milijet“, Grade se nOve kasarne, menja oprema, rekonstruišu prilazni putevi, a sve to do sada koštalo je oko dva miliona dolara. List dalje navodi da SAD do 1990. godine nameravaju da Ovu bazu opreme najmodernijom elektronikom za prikupljanje izviđačkih podataka posredstvom 5atelita, prvenstveno o Sovjetskom Savezu i zemljama Bliskog i Dale-
OB istoka.
Agencija TASS, koristeći informaciju „Milijeta”, javlja da hitnom modernizacijom baza Pentagon nastoji da bar delimično kompenzira moguće „gubitke“ nakon ne baš povoljnih pregovora o buđućNnOsti vojnih objekata SAD na teritoriji Grčke.
V.I.
prema teren za neizdrživu društveno— političku i ekonomsku krizu. A sve to, zato, da bi se srušio i promenio ustavom utvrđeni poredak i na vlast dovele snage koje će prihvatiti odnose zavisnosti i potčinjenosti spoljnih nosilaca specijalnog rata.
0 Prema mnogim zvaničnim ocenama specijalni rat se protiv Jugoslavije neprestano. primenjuje. Naravno, ima i osporavanja takvih tvrdnji verovatno zato što su aktivnosti u toj oblasti teško prepoznatljive?
— Poznato je da se na prostoru Balkana, Mediterana, i jegoistočne Evrope sukobljavaju intresi velikih sila, a tim prostorima pripada i Jugoslavija. U toj igri valja tragati za jednim od uzroka primene specijalnog rata i protiv naše zemlje.
pripremaju se i realizuju tajno, organizovano, 5 name| j društveni poredak, pa je otuda vreme i utvrditi koje ih snage pokreću, kaže pukovnik
teško prepoznati ih na mr Novak Skenderija
· — Uz svu složenost pristupa naučnom istraživanju tog fenomena mogućno je otkriti tri takva područja. Prvo je neznanje, nerad, neodgovornost i nesposobnost dela onih rukovodstava što nose ključne funkcije u društveno—političkom i ekonomskom sistemu, od kojih, svakako, u najvećoj meri zavisi stabilnost zemlje. Drugo, to su slabosti subjektivne prirode, nastale odsustvom svesti o tome da se već godinama ti nas zanemaruje klasni, opštedruštveni interes u korist parcijalnih interesa, što dovodi do nejedinstva, zatvaranja i međusobnog nepoverenja. Konačno, tu je i oportunizam, odnosi na osnovama trulih kompromisa i koketiranje sa otvorenim klasnim protivnicima.
Atak na svest
Propaganda je stalni pratilac i uslov za uspešnu primenu specijalnog rata. Ona ima dva glavna cilja. Prvi je, osvojiti svest čoveka, indoktrinirati ga u tolikoj meri da se postepeno·odrekne svojih idejno—političkih ubeđenja i opredeljenja i prihvati nova koja mu se stalno sugerišu i da se ponaša u skladu sa njima; i drugi, za-
strašiti i obeshrabriti ljude i slomiti njihovu volju, odnosno, doves- BE
ti ih u stanje beznađa. U oba slučaja reč je o nastojanju da se osvoji svest ljudi i oni učine podobnim za manipulisanje u skladu sa cilje-
vima specijalnog rata.
Drugi, ne manje važan činilac, nalazi se u činjenici da u celokupnom trajanju naše revolucije, katkad manje, katkad snažnije, u našoj zemlji deluju kontrarevolucionarne snage. Prepoznajemo ih u vidu nacionalizma i kleronacionalizma, separatizma, birokratije, anarholiberalizma itd. Tim snagama, očigledno, ne odgovaraju razvoj socijalizma i samoupravljanja, vlast radničke klase. Zbog toga one samostalno ili u sprezi sa spoljnim činiocima, što zavisi od podudarnosti interesa, neprekidno deluju protiv ovakve JugoslaviJe. e
Rat protiv Jugoslavije
e Šta je to što posebno pogoduje delovanju tih snaga?
Sve te slabosti i destrukcije, razume se, same po sebi ne mogu se smatrati specijalnim ratom, ali je činjenica da se njima neprijatelji obilato koriste i da one pogoduju njegovoj primeni protiv naše zemlje. Na našem prostoru, mislim, mopgućno je identifikovati sledeće sadržaje specijalnog rata: obaveštajnu delatnost, pritiske — političke, ekonomske i vojne, propagandu i subverzivne aktivnosti. Dakako, reč je o celokupnom poratnom periodu.
Omladina na udaru
e Uz događaje na Kosovu 1981. često se pominje pojam indoktrinacije. Može li se i tu potražiti kakva spona sa specijalnim ratom i njegovim metodama?
PROBLEMI ZABRANE HEMIJSKOG ORUŽJA
Smrtonosni miligrami
Nemačka je prva započela hemijski rat; bilo je to 22. aprila 1915. u blizini belgijskog grada Ipern 0 Od bojnih otrova u prvom svetskom ratu poginulo je 91.000, a ranjeno preko 1,200.000 ljudi e Hiljaditi deo miligrama dovoljan da onesposo-
bi čoveka
JEDINSTVENA JUGOSLAVIJA ,|! NAJBOLJA ODBRANA: Pukov-| nik mr Novak Skenderija PpP
Snimio: A. Ćj'
RIVREDNICI GOVORE
— Svakako da može. Indoktrinacija se najuspešnije postiže ako se na svest ljudi utiče korišćenjem medija u oblasti kulture, obrazovanja i vaspitanja, štampe, radija i televizije. To je posebno opasna rabota kada je reč o mladima. De- U izradi ovakvih silo nam se, eto, da nam je deo školskog sistema na Kosovu iskorišćen za nametanje separatističke| Pomjčić i kontrarevolucionarne ideologije Š · mladim ljudima. 1 to u tolikoj me- o Je a 4 SO OGNIKU ri da nam je doista teško da pro- RA ANE SNE o 08 i nađemo prava i najefikasnija reše- i SVe IPI IKE OHIO ši nja za taj problem. umenta. Nisam pesimista, ali n
e Kosovo je najizraženiji, ali la optimista, OE ako
a (e nastavimo staru praksu. Tako ocO Ji slučaj neprijateljskog jenjuje pripreme za donošenje no-
— Da. Bilo bi pogrešno misliti| Yog Zakona o DOSGOZOILO ORO da se slične pojave dešavaju samo| KO POO VOČGE OM. Marie EI u toj Pokrajini. Svedoci smo niza| BEČ a E re laže. Još nisu de manifestacija i devijantnog pona- fifa e lane t Oočke.' Podsetio šanja omladine koja je i inače naj- bih dA Pe O BUŠKI dt M zivraHi podložnija indoktrinaciji. Pogoto- kvih i sličnih si Pp kih dok vo onda kada zataje akcije i rad|OVa“Vih ! SlIĆni ŠOOO i a IH organizovanih socijalističkih sna-| menata gotovo u pravi u Sačini'
| dobre teze koje su bile revolucio-
a narne, da bi zatim već u nacrtu bili puni kompromisa, a u prijedlogu tog istog „papira“ gotovo zaboravili od čega smo počeli. Ovaj je problem, po riječima prvog čovjeka najvećeg jugoslavenskog farmaceutskog kolektiva, prisutan u našoj zemlji već godinama.
I drugi oblici neprijateljske propagande svakako ispoljavaju značajan uticaj na ljude. Njima se želi da se izazove strah, osećaj beznađa i besperspektivnosti života u postojećem društveno—DĐolitičkom i ekonomskom sistemu. Otuda je ne mala odgovornost na svim subjektima i organizovanim snagama društva da u mnoštvu događaja koji se svakodnevno pred našin očima dešavaju, prepoznaju ono što se stvarno događa. U svim takvim slučajevima, bez ikakvog oportunizma, uvek valja postaviti pitanje: da li su te pojave rezultat delovanja neprijatelja. Odgovorom na ta i slična pitanja mogućno je doći do valjanih rešenja, čime bi se, svakako, sužavao prostor neprijateljskog delovanja protiv naše zemlje. Da bi se sa uspehom otkrilo i sprečilo delova-| nje snaga specijalnog rata, razume se, neophodno je i angažovanje stručne službe bezbednosti.
Branko SENIĆ
ke „Plive“.
ra kakvi naši zakoni bili.
Promatran i kroz leću svjetskog privrednog objektiva SOUR „Jedinstvo“ iz Zagreba koji proizvodi kompletne linije za prehrambenu industriju dobio bi epitet uspješnog kolektiva: cijela proizvodnja
IZVOZ 0 PROIZVODNJA 0 BILANSI
SOUR „JEDINSTVO“, ZAGREB
Igra na kartu rada i ulaganja
Ukupan prihod, umjesto planirane 93, iznosit će 120 miljardi dinara 0 Uveliko se stavljaju potpisi i na poslove koji će doći na red tek 1990. godine 0 Uz tradiciju rada i efikasnosti, ulaganja u razvoj (sedam posto iz dohotka) i novi generalni direktor mr Ladislav Prežigalo stožer uspješnosti 0 Uvjek mogu više bez obzi-
Krajem prošle godine činilo se da će međunarodna zajednica konačno dobiti toliko priželjkivanu novu konvenciju o zabrani hemijskog oružja. Očigledno je, međutim da su pregovori negde zapeli i još uvek nije izvesno kada će se
(po nekima i da li će se uopšte) s uspehom okončati.
Postignuti napredak toliko je oh-
rabrivao, da je Sovjetski Savez i jed-
nim izuzetnim gestom hteo da ubrza |.
postupak i otkloni preostale rezerve Zapada. A reč je o sledećem: Na kompleksu hemijskog naoružanja Šihan u Sovjetskom Savezu, početkom oktobra 1987. godine, okupilo se nesvakodnevno društvo — vojnici, diplomati i stučnjaci iz 45 država. Cilj sastanaka bio je još neobičniji: da se
svetu predstave svih 19 vrsta hemij- a
skog naoružanja sa kojima su sovjetske jedinice opremljene.
Američki magazin „Njusvik“ ovako počinje svoju reportažu o tom događaju: „Dva vojnika sa gasmaskama, u punoj opremi za protivhemijsku odbranu. Jedan od njih prilazi bombi, odvija poklopac i iglom injekcije isisava malu količinu otrova, koji zatim uštrcava u uvo zeca. Životinja za deset sekundi izdahnu. Posle toga, otrovu dodaje neku drugu: tečnost i mešavina više ne deluje štetno na sledećeg pokusnog kunića”,
Tom prilikom Sovjetski Savez je objavio da poseduje oko 50 hiljada tona raznih bojnih otrova i da bi te zalihe mogao da uništi u roku od deset godina. U te svehe počeo je da gradi specijalnu fabriku u blizini grada Čapajevsk.
Za uništenje zastarelih bojnih otrova, SAD već imaju poseban pogon koji su, u znaku dobre volje, u 1987. godini prikazale sovjetskim eksperti-
ma.
Razvoj hemijskog oružja odražava tok obesceljivanja čovečanstva i humane etike. U stvaranju tih opakih sredstava za masovno uništenje učestvovale su sve velike sile, i Istok i Zapad, ali je Nemačka bila ta koja je započela hemijski rat. Bilo je to 22. aprila 1915. godine kod Bikšote, u blizini belgijskog grada Ipern. Od bojnih otrova je u prvom svetskom ratu poginulo 91 hiljada, a ranjeno preko milion i dvesta hiljada ljudi.
Kasnije su za ratne svrhe napravljeni još opasniji otrovi — plikavci, DFP, tabun, sarin,soman i dr — ali u
GOTOVO DA NEMA |
janti SJNN.UVI
A ČIJE GRANATE
Hemijsko oružje ne služi samo za uništavanje neprijatelja. Postoje i takve materije koje deluju privremeno, izazivajući prolaznu nesposobnost za borbu. Osim toga, tzv. fitotoksička jedinjenja (hebricidi) koriste se za uništenje vegetacije, a defoliza opadanje lišća sa drveća
NV“ MOO N MN Šan
odlazi u izvoz čije se klatno sve više sa klirinškog pomjera i na konvertibilna tržišta. Umjesto planirane 93, ovu će godinu zaključiti sa najmanje 120 milijarde dinara ukupnog prihoda. Poslovi za slijedeću godinu gotovo da su već zaključeni, a već se uveliko stavljaju potpisi i na one koji će na red doći
\ tek 1990. godine. Uzgred, u idućoj
godini zaposleni u ovom kolektivu će u prosjeku zarađivati i više od 200 starih milijuna.
Nakon ovog privrednog krokija nameće se pitanje postoji li u „Je-
· |dinstvu“ nekakav poseban recept
za efikasnost? Izuzmu li se ulaganja u razvoj (sedam posto iz dohotka) po kojima im u domaćoj
|privredi nema premca i igranje na
kartu „rada“, ne postoji nikakva druga filozofija. Ipak, u privredno
2.0 |političkim krugovima u gradu, što BI MOGLE ipotvrđuju i zaposleni u ovom ko-
DA PONESU I HEMIJSKO PUNJENJE: sa jedne od spektakular- |lektivu, kaže se da je novi general-
nih vežbi oruđa 106 milimetara
drugom svetskom ratu nisu primenjivani. Međutim, sve do 6. avgusta 1945. godine, do atomskog bombardovanja Hirošime, smatrani su najnemoralnijim oružjem u istoriji rato-
·va. Među najužasnije spadaju nervni
otrovi koji su razvijeni i proizvedini 1936. godine u Nemačkoj, a za vreme rata korišteni za ubijanje zatočenika koncentracionih logora.
NMa svu sreću nikada nisu upotrebljeni nervni otrovi koje su posle rata razvile SAD. Karakteristični su po tome, što u aerosolskom stanju, kroz kožu prodiru u organizam i izazivaju malte ne trenutnu smrt. „Šampioni“ ogavnosti su tzv. botulinski toksini — otrovi koje proizvodi jedna vrsta bakterije. Hiljaditi deo miligrama dovoljan je da onesposobi čoveka,a dva stota dela miligrama u kubnom metru prostora prouzrokuje smrt u roku od jedne minute.”
Prema podacima koje stručna literatura navodi, za usmrćenje prosečno građenog čoveka savremenim bojnim otrovima dovoljno je: 0,5 do jedan gram nadražljivaca očiju, disnih organa i kože; 50 do 150 miligrama zagušljivaca; 30 do 100 miligrama plikavca; 4 do 30 miligrama psihohemijskih otrova; jedan do dva miligrama krvnih toksina, itd.
(prvi put su ih upotrebili Amerikanci u Vijetnamu). U hemijsko oružje ubrajaju se još i izazivači požara, odnosno razne zapaljive bombe i granate. U novije vreme SAD su razvile tzv. binarno oružje, sastavljeno od dveju neotrovnih ili malo otrovnih supstanci koje se odvojeno proizvo: de, transportuju i uskladištuju i koje svoju visoku toksičnost ispoljavaju tek posle mešanja tokom leta do cilja (artiljerijske granate, raketni projektili ili vazduhoplovne bombe). Kad se te dve komponente spoje, odigrava se hemijska reakcija, a njen rezultat je građenje bojnog otrova, „Prednost“ binarnog oružja, u odnosu na ostale bojne otrove, upravo je u bezopasnosti pri tranportu i uskladištenju. Odskora su se dve supresile saglasile o klasifikaciji otrovnih materija
ni direktor „Jedinstva” mr Ladislav Prežigalo stožer njegove Uuspješnosti. Zatekli smo ga neposredno poslije potpisivanja ugovora sa „Vestinghausom“.
— Rezultati koje postiže „Jedinstvo“ — kaže Prežigalo — još nisu
„RADE KONČAR“
Hladnjaci SAD
Predstavnici „Ferimporta“ i „Rađe Končara“ potpisali su u Zagrebu sa američkom muhltinacionalnom kompanijom „3 M“ ugovor O izvozu hladnjaka na tržište Sjedinjenih Američkih Država, Prema ovom ugovoru „Ferimport“ će ove i iduće godine američkim
za
na: super toksične, odnosno smrto-|kupcima isporučiti hladnjake „Ra-
nosne, čija je vrednost dve hiljade miligrama u minuti u kubnom metru (udahnućem) ili 0,5 miligrama na kilogram (preko kože); i toksične — sa vrednošću dvadeset hiljada miligrama u minuti u kubnom metru ili deset miligrama na kilogram.
SUTRA: Milioni za otrove
de Končar“ u vrijednosti od 7 milijuna dolara.
Nakon prve dvije godine vrijednost isporuka povećavat će se godišnje za 50 odsto. Takodjer se predvidja da će se ta suradnja proširiti i rezultirati izvozom još. nekih proizvoda iz programa „Rade
Josip MOLNAR |Končara“,
— Moramo se, najzad, dogovoriti što je to u jugoslovenskoj privredi produktivno i za to se boriti. Ne možemo spašavati sve i po sva-
Rast plaća — bode oči
U „Plivi“ nastoje da budu zaista svjetsko poduzeće ne samo po radu već i zaradom. No, to po ocjeni Tomičića, neće biti ni malo lako iako su u jugoslavenskim razmjerama zaista već sada veliki sistem.
— Ako želimo imati osobne dohotke na razini visoko razvijenih zemalja, onda nije dovoljno samo da je „Pliva“ svjetsko poduzeće, nego i ukupna privreda mora biti svjetska. Već i sadašnja razina naših osobnih dohodaka koja za 2,5 indeksnih poena bilježi realni rast u odnosu na isto razdoblje prošle godine, bode oči, ukazuje prvi čovjek zagrebač-
pravi izazov da se još više angažiramo. Samo u ovoj godini je bilo toliko nelogičnosti u privrednom sistemu koje su gušile gotovo svaku želju za većom proizvodnjom. Devizni zakon smo dobili tek u petom mjesecu a, recimo, naš kolektiv je već uveliko zaključivao poslove za nekoliko godina unaprijed. Jedina korist od majskih mjera je što su djelovale psihološki. Inflacija, revalorizacija i kamate uništavale su dohodak ispod svih granica podnošljivosti,
— Sva je sreća — nastavlja naš sugovornik — što kod nas u „Jedinstvu” postoji tradicija rada i efikasnosti i što su nam rezultati nadprosječni, iako bi, kada bi privredni sistem uvažavao neke Osnovne ekonomske kategorije, bili još mnogo bolji. Inače, privrednici
BORBA 23. novembar 1988.
dobar
ZDRAVKO TOMIČIĆ, GENERALNI DIREKTOR „PLIVE“
Već u nacrtu „zaborave“ teze
i sličnih sistemskih dokumenata sačinimo dobre i revolucionarne teze, da bi već u nacrtu |bili puni kompromisa, a u prijedlogu tog istog „papira“ gotovo zaboravili od čega smo počeli kaže Zdravko
Karikatura: Mića Miloradović
ku cijenu, već one promašene preusmjeravati na poslovanje koje će donositi dohodak.
60 Da kolektiv zagrebačkih farmaceuta posluje na zdravim temeljima svjedoče i najnoviji pokazatelji o devetomjesečnom poslovanju. U periodu kada je veći dio jugoslavenske privrede zabilježio pad produktivnosti vjest da je „Pliva“ uspjela ostvariti za 4,5 posto veću produktivnost u odnosu na devet mjeseci lani zaista je ohrabrujuća i predstavlja uspjeh za cijelu ovu granu. Ukupna je proizvodnja po vrednosti veća za 25 posto.
Ipak jedan podatak zaslužuje po-.
sebnu pažnju. Za sve izbirljivije
zbog revalorizacije već razmišljaju šta se više isplati: proizvoditi ili ne proizvoditi? Jer, postoje takvi apsurdi da su troškovi vrlo često veći kad se radi, nego kad strojevi stoje. Zbog toga nije nikakva novost da povećanje proizvodnje više nije privredni izazov i u tome treba tražiti i odgovor na pitanje zašto nam je općenito proizvodnja u padu. Premda za ovakvu logiku ima puno opravdanja, mi u „Jedinstvu“ još ne razmišljamo tako. Držimo se principa da uvijek možemo više, bez obzira kakvi naši zakoni bili. Uostalom, uvjerili smo se da se oni često mijenjaju i da ne traju dugo. Zato tjeramo dalje, a na njih se, iako ih poštujemo, puno ne obaziremo.
— Međutim, čini mi se da ni ovi novi zakoni neće riješiti osnovno pitanje koje privreda od njih
Vest o vama je
Sa „Borbom“ u poslovni svet.
strana
posao.
inozemno tržište „Pliva“ je proiz-
| vela 4 posto robe više nego je pla-
nirala, a to iznosi čak 44 posto nje-
| ne ukupne proizvodnje. Taj poka- zatelj je još uvjerljiviji ako se zna
da je vrijednost izvoza za petinu
| veća nego u istom razdoblju 1987.
godine.
Teškoće sa zastarjelom tehnologijom i programom posebno bazne farmaceutske proizvodnje natjerale su stručnjake najvećeg jugoslavenskog farmaceutskog kolektiva na značajan preokret u asortimanu proizvoda. Jednostavno, opredjelili su se za ono što svijet traži i cijeni. A mogli su to, zahvaljujući prije svega svojim stručnim kreativnim kadrovima.
U ovom kolektivu trenutno rade na nekoliko novih velikih projekata koji bi trebalo vidno poboljšati ekonomiku poslovanja i položaj kolektiva.
Pozitivni rezultati u ovoj godini ni u kom slučaju nas ne smiju zavarati i oni u stvari predstavljaju prekretnicu u ukupnom poslovalju, s optimizmom, ističe Tomičić. On očekuje da će one prave plodove sadašnjeg dinamičnijeg investiranja i rada na krupnim projektima, koji treba i dalje da podstiču sve uspješniji izvoz zaposlenih u „Plivi“ ubirati tek u posljednjoj godini ove decenije.
H. SULJIČIĆ
očekuje, a to je da se stvarno otvorimo prema tržištu. Još uvijek se vrtimo oko nekakvih cenzusa, oko različitih odobrenja od sekretarijata, komora itd, umjesto da jednostavno kažemo da se baviti vanjskom trgovinom i izvoziti može svako tko postiže rezultate, jer i mali rezultati mogu postati veliki. Mislim da smo i nadalje osuđeni na inertnost i procedure koje poskupljuju proizvodnju. Moje lično mišljenje je da je novi zakon o vanjskotrgovinskom poslovanju još gori od postojećeg, a sjetimo se koliko smo i ovaj kritizirali.
Na kraju naš sugovornik đođaje da se to'dešava zato što jedni te isti ljudi pišu zakone, a oni se, vjerojatno, nikako ne mogu odviknuti od starog načina razmišljanja.
Vesna ĐORĐEVIĆ
KONFERENCIJA SK ŽELJEZARE ZENICA O PRIVREDNO — TEHNOLOŠ-
KOM RAZVOJU
Čelik se kali uz državu ·
Bez pomoći države proizvodnja čelika ne može se inovirati ni učiniti ekonomičnijom 0 Za smanjenje zagađenosti životne sredine potrebno sto miliona dolara koje nema ni Željezara ne SO Zenica
)3 Proizvoditi kvalitetan a jeftin čelik uslov je opstanka ne samo zeničke Željezare nego i cele jugoslovenske crne metalurgije, koja sada grca u gubicima i dugovima. Ekonomski nemoćna ova strateška privredna grana ne može se hvatati ukoštac sa tehničko — tehnološkom modernizacijom. Uzrok sadašnjem stanju je u njenom dosadašnjem autarhičnom razvoju, rečeno je na nedavno održanoj sednici Konferencije SK Željezare Zenica, posvećenoj razvoju Ovog metalurškog giganta. Zato se podržava inicijativa da.se na nivou zemlje urađi celovit koncept razvoja crne metalurgije, koji bi morale pratiti i posebne mere u ekonomskoj politici. Jer, zna se da ni moćne privrede Zapadne Evrope bez pomoći države proizvodnju čelika nisu mogle inovirati i učiniti ekonomičnijom.
U Zenici sadašnja proizvodnja od 1,9 miliona tona čelika daje
malu akumulaciju, jer proizvodni programi menjali su samo geometriju, ali ne i kvalitet, Cena koštanja je visoka, jer tehnologija je stara, troši se previše sirovina, energije, repromaterijala, pa i živog rada. U japanskim željezarama, na primer, po jednom zaposlenom godišnje se proizvede 391 tona čelika, u SR Nemačkoj 381, a kod nas ni sto tona.
Nedostatak stručnih kadrova već sada je problem. Najbolji odlaze. Anketa među studentima koji su odbijali željezarsku stipendiju pokazala je da je Zenica neprivlačan grad zbog teškog ekološkog zagađenja, ali i zbog nedostatka stanova i nerazvijenog kulturnog života. Uranilovka ubija motivaciju, snižava kriterijume, iz Željezae odvodi sve koji su iznad prose-
a.
Pre deset godina uslovi da neko bude tehnolog ili glavni inžinjer pogona bili su da osim fakultetske diplome ima specijalizaciju i zna
dva svetska jezika. Sada je dovoljna diploma i dve godine radnog staža, a specijalizacijom se naziva i petodnevni obilazak neke druge željezare. Bez ovladavanja informatičkim sistemima neće moći biti ni modernizacije proizvodnje čelika, rekli su komunisti zeničke Željezare, naglasivši da je njihov zadatak da menjaju svest o tome šta je razvoj i napredak.
Posebna brana razvoju Željezare su ekološki problemi. Do sada su bili tretirani samo kao lokalna briga, kao da zagađenje zeničkog vazduha i vode ostaje samo na ovom području. Da bi se, prema već gotovim tehničkim projektima, zagađivanje životne sredine svelo na prihvatljivu meru trebalo bi oko sto miliona dolara, a Željezara i SO Zenica nemaju ih i neće ih moći imati ukoliko razvoj crne metalurgije ne dobije širu društvenu podršku, zaključeno je na konferenciji SK zeničke Željezare.
N. BUTUROVIĆ
Sea -—-—___-_—-—_-——-—-—m____