Борба, 17. 07. 1990., стр. 5
INEVNIK
7
BORBA, utorak 17. jul
1990.
9
BBB PO u ag Ir ONDBy ogryr Dg ir Ori ; | : strana
ANTE MARKOVIĆ U MAKEDONIJI
Reforme —
|
"uslov opstanka
U razgovoru predsednika SIV sa Petrom Goševom
||} : | konstatovano da je u ovom momentu nastavak zapo-
| četih reformi od presudno
| ze i opstanak Jugoslavije ||| o) Skoplje. — Predsednik SIV An\) te Marković sinoć se u Skoplju x susreo sa predsednikom CK SKM u — partije za demokratski preobran jaj Petrom Goševim. U jednoča„ı sSovnom razgovoru, kako je saopv, šteno, razmatrana su aktuelna po| litička i ekonomska pitanja u zem| |ji i republici. Konstatovano je da | je u ovom momentu od presudnog . | anačaja, kako za izlaz iz ekonom"| ke krize, tako i za opstanak Juoslavije, kao demokratske zajednice ravnopravnih naroda i narod| nosti ,da se sve progresivne snage u zemlji založe za nastavak započetih reformi, da se onemoguće | bezumne nacionalističke konfrontacije i sve izrazitiji pokušaji desintegrisanja Jugoslavije. U tom kontekstu, u ovom moBi JI
m KE
je k a Mi
3H, ohi MH
Tolerancija ·umjesto sektaštva
'Dr Žarko Domljan: Mi ćemo Srbima, Talijanima,
B značaja za izlazak iz kri-
mentu od posebnog je značaja da Se usvoje predložene izmene na ustav i nove mere Saveznog izVršnog veća za dogradnju privrednog sistema i dalje poholjšanje ekonomske politike.
| Predsednik SIV-a Ante Marković će danas razgovarati sa rukovodiocima SR Makedonije, poseti-
ti Tekstilni kombinat „Oteks“ u|
Orhidu i obići najznačajnije 'Spomenike makedonske istorije i kulture u starom delu Ohrida. Predsednik SIV-a bio je sinoć gost direkcije međunarodnog festivala „Ohridsko leto“, gde je priSustovao festivalskoj premijeri Čehovljevog „Galeba“, u izvedbi dramskog ansambla Makedonskog narodnog teatra u Skoplju. ·
(seru DE gi U rz ai 1 Za Iy iz agir piri rrrrCir pra Era is osi prezire Kaar RPK PmauKiJ| DOGOVOR PREDSTAVNIKA SABORA SRH SA! PREDSTAVNCIMA 115 OPŠTINA OVE REPUBLI- |
a|Mađarima... garantirati nacionalne, kulturne i gra-
wđanske slobode i prava, ali ćemo to tražiti i za Hrva-
Mu drugim republikama
n Zagreb. — Prvi radni dogovor ny predstavnika Sabora SRH sa predny ijednicima 115 skupština općina i m mršnih vijeća općina održan je juaa) tr u Zagrebu, čime je nakon vii estranačkih izbora i dolaska | IDZ-a na vlast nastavljena stara oy)raksa:; da predstavnici republičpi jih organa pozivaju na neposre(lan razgovor predstavnike opći) 2); Nakon uvodnih izlaganja dr Ža(i. 'ka Domljana, predsjednika Sabo-
SRH, Stipe Mesića, predsjedni-':
qiepubličkog izvršnog wijeća i'
j. „bjedinih resornih „miništara“ (dr
ujulate Babića, dr Milana Ramljaka,
HyiBernarda Jurline i Dražena Kalo-
dere) te Ivice Percana, potpred-
. |sjednika Sabora SRH, za riječ su
is javljali na ovom gotovo cjelod-
aillevnom razgovoru predstavnici
pojedinih općina uglavnom se ža-
ileći na tešku privrednu situaciju u
| vojim sredinama obilježenu ne-
ı kvidnošću i raspadanjem velikih |)oduzeća.
Predstavnici republičkih organa zatražili su od prisutnih općimara — da se ukloni „vakuum“ ili Mesnalaženje u radu nastalo u
Mimnogim sredinama nakon što je a/lili nestao kohezioni element SK p(ikao vlasti u vlasti, ili pak zato što Oili:mo gdje je pobjedio HDZ nema 408 potrebnih kadrova u upravi, a TE stečena struktura neće da suraNij| ije već se pasivno sa opstrukciOm odnosi prema novoizabraniffy-11, = — Mi u Saboru smo izradili “| 10del stranačke suradnje i saživo|| koji bi se trebao primjenjivati i jj Općinama — rekao je predsjed1|ii* Sabora SRH dr Žarko DoPaaa, ističući da treba odbaciti
Titograd: — Ko je kriv nije više 10, ali SSRN Crne Gore, od juče sta više ne postoji. Bila je zaka\a Republička konferencija po| lom javne dvomjesečne diskusi|| | transformaciji u novu partiju,
2d svega ništa. Pošto je za od» | Yanje konferencije nedostajao 7 )/elik dio delegata za kvorum,·u j \dsjedništvu su se dosjetili da je i "Vore u svoju proširenu sjedni7 lako nikome nije bilo jasno da "taj stav i zvanično prihvaćen, lica je nastavljena. Ustvari, to
la najobičnija pričaonica. Ni-
'koga nije shvatao ili prihva„vako je predlagao svoj dnevil. Osnovni sukob je bio i os'Kome služi dvomjesečna ras3 0 transformaciji SSRN i za\, \iZnevjerena javna diskusija O
\ Ormi, a juče konačno ponu| takozvani titogradski konML Tvrdi se da je iznevjereno nadno mišljenje, odnosno da je Ma diskusija zloupotrijebljena
| jj
Ni
>
m
PP: =
|]
U petak, subotu i nedelju ko'
išnicu 208 vikenda za prelaz granice
ga DA POSTOJI SSRN CRNE GORE "Niko nikoga ı svako svakoga
- | wwwwwruuuununuuu In _—ma IKENDOM GUŽVE NA GRANICI: šentili, — Na najve-
graničnom prelazu za drumski skoj granici kod Šentilja Ovog ViKEI rei "ajedno 250 hiljada JOOlOKIVOEa ; P Orn ušlo je u Jugoslaviju 190 hida putnika, dok ih je izašlo 60 hiljada. ||,, Pojačan saobraćaj preko granice kod Sen Ve sedmice, pa će stoga OTAC Pit 5 i ji ičnim prelazima — u a ab O O Branca čekalo znatno manje nego u
sektaštvo i voditi tolerantnu politiku. Jer, mi kažemo — naglasio je Domljan — tko nije protiv nas taj je sa nama. Konstatirajući da nema dovoljno povezanosti između općina i Republike, predsjednik Sabora je istakao da će se to prevazići novom teritorijalno-upravnom reorganizacijom, a do tada se pozivaju općine na direktnu suradnju i obraćanje Saboru.
Ta loša povezanost reflektira se i u nelegalnim akcijama za stvaranje autonomija u Hrvatskoj — pririjetio je”nađalje' Žarko Domljan, dodajući da postoje ljudi koji raspiruju političke požare zbog navodne ugroženosti, siju nepovjerenje pa čak pozivaju i na obračune radi smjenjivanja nove vlasti, a što ova neće dozvoliti već će poduzimati i zakonske mjere kao što je to svuda u svijetu. Mi ćemo svima, Srbima, Talijanima, Mađarima... garantirati nacionalne, kulturne i građanske slobode i prava, ali ćemo takva prava tražiti i za Hrvate u drugim republikama — ustvrdio je predsjednik Sabora.
O najnovijim ustavnim promjenama prisutnima je govorio potpredsjednik Sabora i predsjednik Saborske ustavne komisije Vladimir Šeks, ističući da se u javnosti hoće stvoriti neprihvatljiv dojam kao da je sve predloženo već i unaprijed određeno i dato. Nacrt amandmana na ustav SRH je na javnoj raspravi i stižu primjedbe a 19. srpnja će ustavna komisija utvrditi konačni prijedlog ustavnih amandmana koje će iznijeti pred Sabor. Radi se i novi tekst Ustava Hrvatske — istakao je Šeks.
G. GOJAK
za neke druge programe. Očito je takođe bilo da se većina, u „javnoj“ raspravi složila da SSRN bude partija, ali je to minirano predlogom Dušana Simonovića iz Kolašina da se već 25. jula održi osnivačka Skupština partije Socijalista Crne Gore, da im sadašnja profesionalna struktura RK SSRN obezbijedi sve uslove za rad u zgradi DPO Republike. Vlasi se dosjetili, pa i toga nema. Od danas je na godišnjem odmoru sva stručna služba Republičke konferencije SSRN. Kako će biti 25. jula, vidjećemo, ali kako je juče bilo mrka kapa. Stanje je na jučerašnjoj sjednici očito najbolje okarakterisao dr prof. Milinko Šaranović, dugogodišnji rektor Univerziteta „Veljko Vlahović“ i veoma uticajni društveno-politički radnik riječima: „Ko nas danas ovdje zajebava“?
Danas nije dobio odgovor, a ka-
zna se. : da će ne Šš; ŠINOVIĆ
saobraćaj na austrijsko—jugoslobrđa TLO je granicu u oba prav-
tilja se očekuje i krajem
pit phovl znatno brže preći
u i u Tratama, gde se i Šentilju.
MOŽE LI OBLAST NARODNE ODBRANE DA OSTANE NE
UREĐENJE JUGOSLAVIJE MENJA IZ OSNOVA
Temelji odolevaju konfliktima
Depolitizacija Armije neminovna 0 Politička neutralnost ne podrazumeva „nenarodnu“ Armiju: država i oružane snage imaće narodni karakter u onoj meri u kojoj budu izražavali i štitili interese društva u celini
e Izvesno ograničavanje slobode ne pogađa samo pripadnike oružanih snaga
Piše: Zoran
Videnović O O SGICO GS" _CC20 CURE UNLESS
Predloženim izmenama Ustava SFRJ predviđaju se korenite promene u skoro svim sferama i sistemima društvenog uređenja Jugoslavije. Oblast u kojoj se za sada predviđa najmanje izmena, pored spoljne politike, jeste narodna odbrana. Međutim, radikalne društvene promene koje su realnost i neposredna budućnost Jugoslavije, zahtevaju preispitivanje, odnosa globalnog društva i ove oblasti. U sklopu tih pitanja poseban značaj imaju ona koja se odnose na politički angažman oružanih snaga.
U društveno uređenje Jugoslavije uvode se tri suštinski važne novine: pluralizam ravnopravnih svojina u sferi ekonomije, funkcionalna podela vlasti koja implicira odustajanje od koncepta razvoja društva na osnovi tzv. integralnog samoupravljanja, i politički pluralizam u obliku višepartijskog sistema. Ovako krupne promene znače potpuno odustajanje od Ustavom deklarisanog oblika socijalističkog društveno-ekonomskog uređenja Jugoslavije.
Politička neutralnost
O ovim promenama postoji saglasnost nosilaca političke moći. Međutim, konflikti u vezi (re)konstitucije Jugoslavije kao države su toliko zaoštreni da se za sada ne može sa sigurnošću tvrditi koji će i kakvi (teritorijalno i sistemski) biti njeni konstitutivni elementi ni kakve će biti veze između njih. Ovi konflikti, kao najvažniji problem jugoslovenskog društva, čine |naročito složenim pitanje političkog angažmana oružanih snaga.
Položaj oružanih snaga u jugoslovenskom društvu razrađen je
dgovarajućim pravnim aktima na aj način što se čvrsto povežuje sa” amoupravnim socijalističkim ruštvenim uređenjem i sa Saveom komunista Jugoslavije. Međuim, položaj oružanih snaga ne
ože biti isti u društvu u kome je a osnovu monopolnog položaja društvene svojine uspostavljeno jedinstvo vlasti pod uticajem.jedne partije, kao u društvu u čijoj političkoj sferi kao nadgradnji pluralno svojinske materijalne baze postoji funkcionalna podela vlasti i višepartijski sistem. S obzirom na |to da aktuelne promene u jugoslovenskom društvu imaju za cilj up|ravo razgradnju prvog i izgradnju (drugog tipa društva, povezivanje
političkog angažmana oružanih snaga sa samoupravnim socijalističkim društvenim uređenjem i sa isključivim uticajem jedne političke partije u novim uslovima ne može biti dopustivo.
Oružane snage su deo izvršne vlasti u strukturi države, a OsnOVna funkcija države jeste da racio-
racionalizovanja · konfrontiranih političkih interesa u zakonodavnom telu države. Kao i kod sudskih i izvršnih organa, u novim uslovima jugoslovenskog društva neophodno je da postoji politička neutralnost oružanih snaga (kao dela izvršne vlasti u strukturi države) koju treba zagarantovati i naj-
, li
Borislav Cvetković
· Uticaj političkih partija na oružane snage može se ostvarivati samo putem donošenja odluka koje su konačni produkt racionalizovanja konfrontiranih političkih interesa u zakonodavnom telu države.
SFRONSNRV PETA Taya ROS TURU PJ ay IRN VISAVPAFRIJBJE gorka Wei Sr a airyiE (IDE RRA ransnaR Gdi
nalizovanje konfrontiranih interesa obezbeđuje stabilan razvoj celog društva u određenom smeru. Imajući u vidu da političke partije uvek zastupaju interese samo pojedinih delova društva, uspostavljanje isključive dominacije jedne partije nad državom u uslovima višepartijskog sistema značilo bi negiranje ili potiskivanje interesa svih ostalih društvenih grupa. Takva situacija je izvorište nestabilnosti društvenog uređenja sa višepartijskim sistemom, a kako pokazuju savremena zbivanja u svetu, i svakog drugog društvenog uređenja. U uslovima višepartijskog sistema država i oružane snage, ukoliko se želi stabilan razvoj društva, ne mogu biti pod dominantnim uticajem jedne političke partije. To ne znači da, radi „izjednačavanja“ uticaja, treba institucionalizovati sve političke partije u državnu strukturu, što znači i u oružane snage. Uticaj političkih partija na oružane snage može se ostvarivati samo putem donošenja odluka koje su konačni produkt
višim konstitutivnim aktom Jugoslavije. Armija je narodna
Politička neutralnost oružanih snaga isključuje mogućnost njihovog samostalnog opredeljivanja prema pojavama u političkom životu. To ne znači negiranje njihovog političkog značaja i uloge, nego (u uslovima funkcionalne podele vlasti) kontrolu njihovog političkog angažmana od strane zakonodavne, izvršne i sudske vlasti. U uslovima višepartijskog sistema politička neutralnost oružanih snaga podrazumeva odstranjivanje neposrednog i dominantnog uticaja pojedinih političkih partija na oružane snage, ali i političkog uticaja oružanih snaga u društvu. Takođe, ona implicira i odvajanje vojnostručnih i operativnih poslova od političkih pitanja u vezi s oružanim snagama. Osim toga, podrazumeva drugačiji vaspitno-obrazovni proces, u kome bi do-
bila na značaju pitanja usavršava-
Me „ILINDEN“ I „MAAK“ Strumica. — Delegacija ujedinjene ma-
nja u struci, razvijanja patriotizm
i psihofizičkih osobina, a izgubio na značaju politički faktor. Treba naglasiti da se sve ovo odnosi na
period mirnodopskog
je rat nego stabilan razvoj.
Politička neutralnost oružanih snaga je obuhvatniji pojam od departijizacije armije, jer uz nju sadrži i dezideologizaciju i profesionalizaciju oružanih snaga. U odnosu na depolitizaciju armije ona je suštinski različit pojam, jer su oružane snage po definiciji politička organizacija i, strogo uzev, ne
mopgu biti depolitizovane.
Postoji niz nedovoljno razjašnjenih pitanja u vezi s uspostavljanjem političke neutralnosti oružanih snaga, od kojih posebno dolaze. do izražaja dva: da li bi oružane snage ovim promenama izgubile (deklarisani) narodni karakter, i da li se pripadnicima oružanih snaga mogu uskratiti određena prava i slobode koje uživaju ostali građani, što se konkretno odnosi na pravo i slobodu političkog udruživanja i organizovanja. Složenost ovih pitanja zahteva šire razmatranje, ali se odgovor može sažeti u sledećem: država i oružane snage imaće narodni karakter u onoj meri u kojoj budu izražavali i štitili interese društva u celini (a ne samo pojedinih delova), a izvesno ograničavanje slobode svih ili nekih građana, ukoliko se može dokazati da je u jasnom i odlučujućem interesu zajednice, nužno je u svakom društvu da bi sloboda
uopšte bila moguća.
Ustanovljavanjem pluralizma ravnopravnh svojina, funkcionalne podele vlasti i višepartijskog
sistema u jugoslovenskom društvu
javlja se potreba konkretne razra-
de pravne regulative u vezi s političkom neutralnošću „oružanih
snaga koja obuhvata dezideologi-
zaciju odbrambene sfere društva, profesionalizaciju vojnog poziva i zabranu „delovanja „političkim strankama u oružanim snagama.
U protivnom, ne bi bilo nikakve
garancije da one, u celini ili u nekim delovima, ne bi potpale pod dominantni uticaj pojedinih stranaka. Takođe, ne bi bilo nikakve garancije da sukobi interesa između političkih partija ne bi bili izraženi kao otvorene konfrontacije oružanih snaga i ostalih delova društva, ili pojedinih delova oružanih snaga međusobno. U takvim uslovima bila bi dovedena u pitanje jedinstvenost oružanih snaga i mogućnost ostvarivanja njihove osnovne ustavne funkcije: zaštite nezavisnosti, suvereniteta, teritorijalne celokupnosti i ustavom utvrđenog društvenog uređenja.
IZ RADIO BEOGRADA O SUDBINI „ZELENOG MEGAHERCA“
„Megaherc“ iznad „krugovala“
ovan Arežina: Nesporazumi političke prirode počeli su u vreme odumiranja SK u Hrvatskoj i menjanja po-
litike prema Srbiji 0 Jugoslav Ćosić: U Hrvatskoj se sada raspada sve što je jugoslovensko, od Dubrovačkih igara do Pulskog festivala pa nije ni čudo što smeta i „Zeleni megaherc“
Medijska zatvaranja između republika i dalje se nastavljaju. Najsvežiji primer je odluka hrvatskog radija da posle 18 godina subotom zajedno sa drugim programom Radio Beograda ne emituju emisiju „Zeleni megaherc“.
Posle uspešne emisije u kojoj je malim sportskim avionom Zoran Modli leteo od Vršca do Zagreba sa specifičnom ekološkom porukom, bez ikakve najave urednica Sonja Šarunić, između ostalog, je saopštila da je na sednici direktorskog i programskog kolegijuma Hrvatskog radija odlučeno da se više ne emituje „Zeleni megaherc“ drugih programa beogradskog i hrvatskog radija. To je obrazloženo činjenicom da se u višegodišnjim nastojanjima u emisiji nisu uspostavila bitno narušena temeljna profesionalna pravila u kreiranju, uređivanju i vođenju emisije, unatoč razgovorima koje su O tome rukovodstva kuća više puta vodila. Kolegijum hrvatskog radija ocenio je da emisija nanosi ozbiljnu programsku štetu i nailazi na stalne proteste slušalaca.
Šta o ovoj odluci kažu u Radio Beogradu? Pre svega nije ih iznenadila. Emisija je ušla u punoletstvo pokrenuta 1972. godine kao odgovor na sve što se zbivalo u vreme Mas-poka i nastojala da pokaže da između Zagreba i Beograda u jednoj takvoj emisiji ima pravog dijaloga. Tokom godina od zabavno-rekreativne pretvorila se u petočasovni 'informativno-politički magazin.
— Teme koje smo u ovoj subotnjoj emisiji emitovali nisu bile samo političke već privredne, kulturne, i sve one koje su mogle da zainteresuju slušaoce u Hrvatskoj, Srbiji i Jugoslaviji. Osnovna orijentacija nam je bila da pravimo ju-
goslovensku emisiju pa su nam se često priključivale i druge radio stanice. S obzirom da su radio-talase transportovala dva velika predajnika istraživanja govore da nas je slušalo četiri do pet miliona ljudi. Bila je to tako jedina emisija koju je bilo moguće slušati u celoj Jugoslaviji. Nastojali smo da u njoj rade najbolji profesionalci a o njenom kvalitetu svedoči i niz najviših nagrada. Bila je u svakom slučaju izuzetna u jugoslovenskoj radio-difuziji. Godinama se zadržala, osavremenila i postala više od obične radio emisije. Izlazila'je iz studija, izveštavala sa svih iole značajnih mesta u zemlji, objašnjava njen dugogodišnji urednik Jovan Arežina.
Da „Zeleni megaherc“ nije ostao samo emisija govori i biblioteka u Klubu Jugoslovena u Frankfurtu, škola na Baniji, biblioteka u Sirogojnu, koje su slušaoci ove emisije solidarno izgradili.
Smenio se i niz voditelja i urednika ove emisije, a od nove godine na uredničkom mestu našao se Jugoslav Ćosić jedan od najdarovitijih novinara, čime je ova radio kuća želela da doprinese što boljem kvalitetu emisije.
Međutim, prema rečima novinara Drugog programa Radio Be-
ograda prvi nesporazumi političke prirode nisu krenuli sada već u vreme odumiranja SK u Hrvatskoj kada se politika menjala prema Srbiji, pa i politika u, Radio Zagrebu prema Radio Beogradu.
— Nesporazumi su postali izražajni kada se iskazalo drugačije gledanje na probleme vezane za Kosovo. Tako je pre dve i po godine iskrslo par nesporazuma i polemika u novinama između nas, oko krupnih političkih pitanja. Kolege iz Radio Zagreba nastojale su da
Miodrag Veličković
„Zeleni megaherc“ vrate kao zabavnorekreativnu emisiju, ali mi smo bili uvereni da emisija ima smisla dok god'ima sučeljavanja, dok smo obostrano.spremni da čujemo mišljenje jedni drugih, objašnjava Arežina.
U saopštenju Hrvatskog radija govori se da su uređništva dve kuće raspravljala o nesporazumima i problemima. Međutim, u Radio Beogradu tvrde da za poslednje tri godine nije bilo ni jednog oficijelnog kontakta.
— Postupak me nije iznenadio s obzirom na novonastale prilike. Samo me iznenadilo što su naše kolege (u međuvremenu smo postali i prijatelji) saopštenje pročitali kao kukavičije jaje, u poslednjim sekundama emisije bez ikakve najave. Znam ih kao civilizovane lju-
de i mislim da ih je samo nevolja naterala na tako necivilizovan korak, objašnjava Arežina.
— „Zeleni megaherc“ se nastavlja dalje na talasima Radio Beograda. Najveća šteta je za slušaoce u Hrvatskoj i ovde, ali nastojaćemo da i dalje imaju informacije sa celog jugoslovenskog prostora, sarađujući sa dopisnicima i kolegama koji žele da sarađuju. Očito da se u Hrvatskoj sada raspada sve što je jugoslovensko, od Dubrovačkih igara do Pulskog festivala, pa nije čudo što im smeta i „Zeleni megaherc“. Ova emisija bila je dragocena i za Srbe u Hrvatskoj, jer je jedina informativna veza pa je nje-
. no rušenje primer kako se uništa-
va sve što može drugačije govoriti o prilikama ovde. Oni ovim potezom nisu ukinuli emisiju, već sebe isključili. To je jedan od poteza koji stvara preduslove za formiranje stereotipa koji se plasira u hrvatskoj štampi o Srbiji i prilikama u zemlji. U Srbima koji žive u Hrvatskoj oni izgleda ne vide žitelje re-. publike već potencijalnu opasnost. Gledano iz Zagreba tačka te spone, informacije koje su išle preko naše emisije, morale su biti prekinute, objašnjava Jugoslav Ćosić napominjući da u poslednjih godinu dana nije bilo ni jedne sporne tačke koja bi mogla uticati na egzistenciju ove emisije.
U Radio Beogradu su ipak optimisti. „Zeleni megaherc“ ide dalje, a kako vele iz njega se privremeno, bar do novih izbora u Hrvatskoj, isključio Hrvatski radio. Kultura i demokratija na koju se u Hrvatskoj stalno pozivaju neprimerena je ovakvom činu. Zato će emisija i dalje „teći“ i bez Radio
Zagreba. E. ĆIRIĆ
TAKNUTA U vre KA E pnubrvaxoj \ESTPOVESTPOVESTPOVESTPO
/ IJA JE BOSNA: Zagreb. — Hrvatska demokratska stranka, u juče objavljenom prošvjedu, protestira protiv zabrane osnivačke Skupštine Hrvatske demokratske stranke u Čitluku 15. srpnja ove godine. g U prosvjedu HDS „postavlja pitanje, kako se ističe u saopćenju, bosansko-hercegovačkim vlastodršcima: zašto je Srpskoj demokratskoj stranci, dr Jovanu Raškovićiu i Radovanu Karadžiću uz pratnju svih sredstava javnog priopćavanja dopušteno sve, a Hrvatskoj demokratskoj stranci, dr Anti Kovačeviću i dr Ivanu Kujundžiću ništa?“ U prosvjedu HDS nadalje pita „otkud dva aršina, jedan za Hrvate, a drugi za Srbe“, te postavlja Piano „gospodine Durakoviću, zar Bosna nije hrvatska i srpska i muslimanska?”
kedonske organizacije „Ilinden“ iz Petriča, NR Bugarska, boravila je juče u Strumici, gde je razgovarala sa predstavnicima opštinske organizacije pokreta za svemakedonsku akciju „MAAK“. U dužem razgovoru razmotrene su mogućnosti za dalju konkretnu saradnju dveju organi-
razvoja | zacija i o pripremama postojećeg kongresa ujedinjene makedonske ordruštva, jer oružane snage prilikom krajnjeg i drastičnog ispoljavanja društvenih sukoba nisu nikada politički neutralne. Međutim, cilj demokratskog društva ni-
ganizacije „Ilinden“, koji 2. avgusta, na dan nacionalnog praznika makedonskog naroda, treba da se održi u predelu kod Razloga.
Delegacija „Ilindena“, koju je predvodio sekretar petričke organizacije Dimitar Karamačev, izrazila je nezadovoljstvo zbog odnosa bugarskih vlasti koje su pre nedelju dana pokušale da spreče održavanje BOLOVROR Sobranja ogranka ujedinjene makedonske organizacije u Petriču.
MARTIN ŠPEGELJ PODNEO OSTAVKU: zagreb. Član Predsjedništva republičkog Odbora SUBNOR-a Hrvatske Martin Špegelj podnio je neopozivu ostavku na sve funkcije u boračkoj organizaciji. U republičkom odboru SUBNOR-a Hrvatske, međutim, tvrde da su o ostavci svog člana saznali jedino iz lista „Vjesnik“, gde je Martin Špegelj objavio razloge za takvu svoju odluku.
Po riječima Špegelja izborna Skupština SUBNOR-a Hrvatske, a posebno kongres SUBNOR-a Jugoslavije „više je bio kao neka produžena ruka (recidiv) načina, metoda i prakse nepostojećeg SKJ, nego pokušaja radikalnog preobražaja“ boračke organizacije u duhu njenog formalnog deklariranja.
Martin Špegelj dalje navodi da „antifašistička koalicija, i u njoj naši antifašistički borci NOR-a, nisu se i nikad se neće pomiriti s onima, koji su činili zločine kažnjive po zakonima svake civilizirane države. LAKŠE SA (NE)PODOBNIM ZAKONIMA: tyubljana. —
„Da li ćete decu suverenih građana suverene RepUONNĆ Slovenije, koja nemaju državljanstvo ove republike, aktivirati kao regrute nekim aktom prisile ili ćete im prepustiti da kao svi ostali državljani Jugoslavije brane granice cele zemlje, uključujući i Slovenije”, jedno je od pitanja iz javnog pisma kojeg je slovenačkoj Skupštini uputila juče stranka za ravnopravnost građana.
U podužem pismu na poslanike se apeluje da ne žure sa „inventarisanjern nepodobnih zakona i propisa ove zemlje“, koje nameravaju da stave van snage na sednici u sredu, jer to „neće biti politički, nego pravni akt uperen i protiv reforme i protiv Ustava zemlje“.
USKORO URED ZA DJECU I OMLADINU: Sarajevo.
— U Sarajevu će zvanično od avgusta početi sa radom ured za djecu i omladinu, koji je prvi takve vrste u Jugoslaviji. Inicijator je omladinski savez, a prijedlog je odobrio i izvršni odbor Skupštine grada. Tako će se na jednom mjestu sistematski rješavati problemi malodobnih od zdravstvene zaštite do obrazovanja. Programska opredjeljenja ovog ureda su između ostalog društvena briga, planiranje porodice, odgovorno roditeljstvo, sprečavanje smrtnosti dojenčadi, sprečavanje trgovine djecom, zaštita djece od fizičkog zlostavljanja... Obavezna pomoć samohranih roditelja i vanbračnoj djeci, ista prava zaposlenih i nezaposlenih majki i naknadu u visini l.d. za vrijeme porođajnog odsustva... Prioritetan zadatak ovog ureda je rad sa „alternativnim grupama“ (hipi, rokeri, navijačke grupe). (J. Č.)
OSNOVANE NOVE PARTIJE: Kumanovo. — Osim Lige za
demokratiju, koja je u Kumanovu formirana pre dva meseca, na čelu sa advokatom Radovanom Česmadžiskim, juče su formirane još dve partije. U sali Doma kulture „Josip Broz Tito“ formirana je podružnica Partije Jugoslovena za kumanovsku opštinu. Osnivačkom skupu prisustvovao je i Đorđe Pandilov, potpredsednik Partije Jugoslovena za Makedoniju. Za predsednika podružnice, izabran je dr Božidar Minovski. U selu Lojane, u blizini Kumanova formiran je ogranak Partije za demokratski prosperitet, isključivo od Albanaca. Na izbornom sastanku pored 200 članova i simpatizera bio je i Nevzat Halili, predsednik ove Partije za Makedoniju. *
Osuđena je odluka Skupštine SR Srbije o suspendovanju Skupštine i Izvršnog veća Kosova. Inače, diskusija se odvijala isključivo na ONE jeziku. Za predsednika ogranka izabran je Naim Ibrahimi. S. N.
ŠTRAJK ZENIČKIH KOVAČA: Zenica. — Priblično dve hi-
ljade radnika u zeničkom preduzeću „Premiz“, u kome najveći deo čine zaposleni u kovačnici, od juče na predlog sindikalnog odbora štrajkuju. Radnici „Premiza“ zahtevaju da im se zbog dugovanja koja imaju prema železari deblokira žiro-račun kako bi mogli da isplate julske plate. Traže zatim da se što pre pripoje željezari u čijem su sastavu bili do pre 10 godina kada su voljom tadašnjih rukovodilaca izdvojeni u posebno preduzeće.
OTVORENA SLAVISTIČKA ŠKOLA: pubrovnik. — Dav-
no već afirmirana u zemlji i svijetu zagrebačka slavistička škola počela je juče sa radom u interuniverzitetskom centru u Dubrovniku, gdje će uz učešće stotinjak polaznika trajati do 29. jula, potom još sedam dana u Zagrebu. Prvo predavanje održao je dr Tonko Maroević na temu o hrvatskom umjetničkom i kulturnom prostoru. Tokom rada škole bit će organizirano više propratnih manifestacija.
DRUŠTVENO I PRIVATNO — ZAJEDNO: Ni. — Fab-
rika trikotaže „Omladinka“ jedno je od prvih društvenih preduzeća u Nišu koje je osnovalo mešovito preduzeće sa privatnim preduzetnicima. Pored izvoza 80 odsto ukupne proizvodnje trikotaže, mešovito preduzeće obezbeđivaće „Omladinki“ uvoz najkvalitetnijeg prediva i repromaterijala, što će fabrici doneti znatnu uštedu na marži koja je do sada plaćana posrednicima.
„Omladinka“ je u mešovito preduzeće uložila 40 odsto kapitala, a jedno privatno preduzeće iz Niša i po jedan privatni preduzetnik iz zemlje i inostranstva 20 odsto kapitala.
„AUTOMEHANIKA“ RADI PUNOM PAROM: saraje-
vo. — Za nepuna dva mjeseca, društveno preduzeće „Automehanika“ koja je nekad bila u sastavu „Bosna-auto“, samostalnim radom ostvarila je takve rezultate, da bi zaposlenima, mogla podijeliti još po tri punc plate. Oslobodivši se „Bosna-auta“ i ogromne administracije, oko 280 zaposlenih u „Automehanici“, sada zna za šta radi. Inače, ovo društveno preduzeće nema tehnološkog viška, štaviše im nedostaje radna sna-· ga, pa je stalno otvoren konkurs. Inače, „Automehanika“ se registrovala za sve djelatnosti od prodaje, uvoza i izvoza automobila do servisiranja i prodaje auto-dijelova. Od kada djeluje samostalno na tržištu, zaposleni su cijenu servisnih usluga snizili za 20 posto, i ne namjeravaju da ih povećavaju do kraja godine. (J. Ć.)
PODRŽAN PREDLOG O NARODNOM POMIRE-
NJU: Ljubljana. — Grupa nekadašnjih boraca NOR i kulturnih radni: ka koja je 15. juna sastavila predlog Deklaracije o narodnom pomircnju, objavila je saopštenje u kojem se navodi da su se u mestu Glinje u Koruškoj u subotu, 14. jula, sastali predstavnici nekadašnjih ratnih i političkih protivnika iz matične Slovenije, te iz Argentine, Kanade, SR Nemačke i Austrije. Tom prilikom su postigli saglasnost oko narodnoj pomirenja.
Predlog Deklaracije je bespogovorno podržao Savez društava antikomunističkih boraca, koji ima sedište u Kvelfu u Kanadi, i čiji jc predsednik Ciril Breželj. Druge grupe slovenačkih političkih emigranata načelno su se saglasile i podržale predlog ove Deklaracije. (S. Š.)
FRI-a U DVE SMENE: Sarajevo. — Na temeljima pozitivnih is-
kustava organizovanja famrakognozije istraživačke akcije „Igman 89“, ORA Sarajevo i agencije „Adonis“ nastavljaju realizaciju ovog istraživačkog projekta. ;
. Ove godine FRI-a će u dvije smijene 16. 7.—5. 8. 1990. godinc okupiti 40 mladih istraživača iz cijele zemlje, a istraživanjem će rukovoditi stručni tim. Istraživači će biti smješteni u ferijainom domu „Veli- . ko Polje“ na Igmanu, a tokom akcije organizovaće se i niz prezentacija i u TJ u prostorijama hotela „Stojčevac“ i Doma mladih u Sarajevu. (J. T.
OD BEOGRADA DO TEMIŠVARA ZAOBILAZNO:
Novi Sad. — Zbog radova na popravci mosta preko kanala Dunav——-isa— Dunav, blizu Uljme, na deonici magistralog puta Beograd — Vršac VO OINVBT danas će od 9 do 19 časova biti zatvoren saobraćaj za sva
Za vreme obustave saobraćaja na mostu sva vozila kretaće sc zaobilazno regionalnim putem preko Straže — saopšteno je juče u
Društvenom fondu za magistralne i regionalne putev jvodi vOBoO 0 E E puteve Vojvodine u No-