Борба, 03. 12. 1990., стр. 12
reklama, propaganda, oglasi
{a . 333-532, 341-151, 344-524
/ 77 0 Me Beograd, Trg Marksa i Engelsa 7 ı Telefaks 341-151 Teleks 11104
Danas odluka o „Podvigu vojnika“
Zajednička akcija Političke uprave Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu i redakcije lista „Borba“ za izbor. mirnodopskih heroja pod nazivom „Podvig vojnika 90” privodi se kraju. Poslednji rok za prijem predloga za ovo najviše priznanje koje se dodeljuje za iskazani heroizam u miru bio je 1. decembar. „Borba“ i Politička uprava SSNO dobili su veći broj predloga za pojedince i kolektive koji ove godine konkurišu za priznanja „Podvig vojnika 90“.
Komisija u sastavu: Vladimir Krasić, urednik-komentator u listu „Borba“ (predsednik) i članovi: pukovnik Radisav Ristić, predstavnik Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu, Manojlo Vukotić, glavni i odgovorni urednik lista „Borba“, Nikola Stanimirović,.načelnik Uprave u Saveznom sekretarijatu za unutrašnje poslove i Ivan Mrđan, direktor Novinsko-, -izdavačkog preduzeća „Borba“ doneće danas odluku o dobitnicima Plakete — prve pozlaćene stranice ratne Užičke „Borbe“.
Okrugli sto 0 pravima čoveka
Beograd. — Beogradu će se 10. i 11. decembra održati okrugli sto na temu „sličnosti i razlike između univerzalnih i evropskih standarda zaštite i unapređivanja prava čovcka“, javlja sekretarijat SIV-a za informacije. '
Uz saglasnost i podršku Predsedništva SFRJ i Saveznog izvršnog veća, ovaj skup, koji zajednički organizuju institut za Međunarodnu politiku i privredu u Beogradu i direktorijum saveta Evrope za prava čoveka, okupiće dvadesetak jugoslovenskih i evropskih eksperata. Učesnici rasprave upoznaće se sa standardima iz ove oblasti međunarodnog prava, a biće reči o univerzalnim i evropskim konvencijama o pravima čoveka i nadzoru nad njihovom primenom.
Razmatraće se i uslovi prijema u Savet Evrope i zahtevima koji se tim povodom postavljaju pred jugoslovenki pravni sistem, kaže se na kraju saopštenja SSINF-a.
„Movi zavet“ na romskom
Novi Sad. Prvi put u svetu „Novi zavet“ se pojavio i na romskom jeziku, Izuzetni prevodilački podvig Trifuna Dimića štampala je redakcija novosadske izdavačke kuće „Dobre vesti”, koja pripada Savezu baptističkih crkava u Jugoslaviji. „Nevo savlahardo ćidipe“, kako na jeziku večitih lutalica glasi „Novi zavet“, samo je deo obimnog posla kojeg se prihvatio Dimić, Rom iz Novog Sada. Pripremljen je i prevod „Starog zaveta“, tako da će pismeni Romi prvi put na svom jeziku moći da pročitaju celu Bibliju. Ova druga knjiga trebalo bi da se pojavi u knjižarama na proleće iduće godine.
Biblija je, inače, do sada prevedena na 314 jezika, a pojedina poglavlja čak na 1928.
Zastava u blatu
Banjaluka. — Nas borce je duboko potresla na Dan državnosti BiH, televizijska slika zatvorenih vrata spomen doma prvog zasjedanja ZAVNOBIH—a u Mrkonjić—Gradu i pred njima, u vodi i blatu, jugoslovenska zastava.
Ovo se, uz ostalo, ističe u podužem protestnom „pismu SUBNOR—a Banjaluke, upućenom borcima Mrkonjić—-Grada. Dalje se napominje da je njihova „obaveza pokrenuti pred svim zvaničnim orpanima pitanje odgovornosti za ovaj nemio slučaj“, ali „preuzeti dio moralne odgovornosti pred svojim članstvom, pa i bosanskohercegovačkom i jugoslovenskom javnošću“.
“velska nagrada Jorislavu Stankoviću
Beograd. — Poznati jugoslovenski karikaturista Borislav Stanković dobitnik je nagrade „Ekselent“ na 11. svetskom festivalu karikature u Tokiju u organizaciji dnevnika „Jomiuri Šimbun“. d
_Na festival je prispelo preko 15 hiljada radova iz celoga sveta. Stanković je na istom festivalu 1986. dobio zlatnu medalju.
Rudari „Kreke“ ponovo štrajkuju
Tuzla. — Rudari „Kreke” juče! su ponovo stupili u generalni) „štrajk. Odluku o štrajku, čiji su ne-i posredđan povod još neisplaćeni oktobarski lični dohoci, doneo je! Sindikalni odbor „Kreke“ koji je) razmatrao novonastalo stanje U ovom velikom rudarskom kolekti-| vu.
Danas će, kako je najavljeno, iz| Tuzle u Izvršno vijeće Bosne i Her-, cegovine poći delegacija predstav-” nika sindikata, poslovodstva i rad-
ničkog savjeta „Kreke“, te sindika-
ta Tuzle i poslovodstva „Titovih
rudnika uglja”.
NA BEOGRADSKOM UŠĆU YU BLOK OBELEŽIO 1. DECEMBAR
|Za treci —
ı Prvi decembar, Dan ujedinjenja Srba, Hrvata i Slovenaca obeležen je skromno na istovremenim mitinzima u Lljubljani i Beogradu.
Na beogradskom Ušću u prisustvu samo nekoliko stotina ljudi, verovatno zbog vejavice, govorili su prvaci stranaka koje ulaze u YU blok, a svi sa uverenjem da će doći bolji dani za Jugoslaviju i da će po-
srećniju Jugoslaviju Veterani položili vence
Beograd. — Na Dan ujedinjenja u zajedničku državu južnih Slovena, delegacija Društva za očuvanje spomenika i negovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije do 1918. godine, koju je predvodio stari srpski ratnik pukovnik dr Naum Đorđević, u subotu je položila venac na Spomenik neznanom junaku na Avali. Na vencu od svežeg cveća u bojama srpske trobojnice piše: slava ratnicima palim za Jugoslaviju.
| PURKOVSKOG
AUS-|| ITTRALIJSKOM RADIJU |
INTERVJU VASILA TU-
— pobeda Makedonije |
bediti savest i istina.
Blažo Perović, predsednički kandidat YU bloka naglasio je da nisu uzaludne žrtve date u prvom i drugom ratu za Jugoslaviju, ali da sada moramo da se okrenemo sebi i da stvaramo treću, srećniju
ugoslaviju.
„Treba da se raspiše referendum, koji neće biti ništa skuplji od onih ranijih, a pokazaće da Jugoslavija treba da postoji“ — rekao je novinar Mihajlo Kovač, član Glavnog odbora Stranke Jugoslovena.
Dr Dejan Jelovac naglasio je da za prevazilaženje krize moramo da udružimo sve demokratske snage, i da se „zalažemo za rad, io red, stvaralaštvo i međusobnu sa- Predsednik stranke Dragiša Marojević je rekao da ovdašnja vlast, radnju“. koja se proglasila demokratskom, „ne radi ništa drugo nego sprovodi
Skup je inače započeo himnom, teror nad svojim narodom.
„Hej, Sloveni“ (koja se sada retko | Dodao je da su poneli zahtev da se u novom ustavu republike Slove-
čuje), a završen je posle pola sata nije prizna autohtnost Srba i Hrvata u Beloj Krajini.
sloganom „Jugo ne damo te“. Dragiša Marojević nije uspeo svoj govor da održi do kraja, jer je u, M.G. međuvremenu zbog pomanjkanja struje, prestalo ozvučenje. |
NEKOLIKO GODINA POSLE POGIBIJE ITALIJANSKOG RIBARA
U Italiji osuđen naš milicionar
je pramac broda i usmrtio Bruna
Venac je na Spomenik neznanom junaku položila i delegacija jugoslovenskog bloka stranaka.
Miting u Ljubljani nova i simpatizera stranke za ravnopravnost građana u subotu su na mitingu obeležili godišnjicu osnivanja Jugoslavije i svoje stranke. Pred-
sednik stranke Dragiša Marojević rekao je da „miting nije zabranjen, ali za ovo javno okupljanje nije izdata dozvola GSUP-a“.
da su se „u Ljubljani okupili da brane Jugoslaviju“. Kao gosti na ljubljanskom mitingu govorili su predsednik Stranke Jugoslovena iz Splita dr Mirko Frančeski, zatim predsednik ove iste stranke iz Sarajeva Salih Alićengić i član Predsedništva Stranke Jugoslovena iz Skopja Slobodan Ivanovski.
skladu sa propisima. . Reč je o slučaju italijanskog ri- Zerbina. barskog broda „Aurora“ koji je 19. Otvorena je istraga u Kopru i novembra zatečen u nedozvolje- Trstu, a sudovi su — kao što se vi-| nom ribarenju u jugoslovenskim „qj _ doneli različite presude. KoCOO oi vođama u tršćan- Darski je prihvatio izveštaj milicije Patrolni čamac koparske milici- Do kojem Je Zerbin ubijen U JUBO? je, kojim je komandovao Boris lovenskim teritorijalnim vodama, Grgić, pokušao je zaustaviti „Au- 4 tršćanski mišljenje posade „Aurore“ po kojem se njihov brod pri
roru” ali je posle upozorenja koje O nije poslušano, bio prisiljen da ot- likom Zerbinove pogibije već nalazio, u italijanskim vodama.
vori vatru. Jedan od rafala probio
RIM. — Tršćanski porotni sud osudio je u petak jugoslovenskog, milicionara Borisa Grgića (32) na petnaest godina zatvora zbog ubistva italijanskog ribara Bruna Zerbina javlja italijanska novinska agencija ANSA. U izveštaju agencije se napominje da je Grgić osuđen u odsustvu.
Po ranijoj presudi Temeljnog suda u Kopru Grgić je oslobođen krivice s obrazloženjem da je ubis'tvo počinio pri vršenju dužnosti, u
KOD SIRIGA
Novi Sad. — Istražni sudija Ok'| ružnog suda u Novom Sadu Mirjana Carić saopštila je juče da je izdala nalog za stavljanje u pritvor državljanina SR Nemačke Mihajla Vegera, zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično delo ubistva službenog lica koje je obavljalo poslove javne bezbednosti. Reč je o ubistvu milicionara „Aleksandra
Ž
OSTACI „ŠKODE“ NAKON STRAVIČNE EKSPLOZIJE — Snimio:
D. Mladenović
Veličkovskog, prilikom saobraćajU SAOBRAĆAJNOJ NESREĆI NA IBARSKOJ MA- | ne kontrole kamiona sa prikoliGISTRALI com nemačke registracije na par-
kingu kod naplatne rampe na internacionalnom putu Novi Sad Subotica kod Siriga.
Tragedija se dogodila 30. novembra uveče kada je milicionar Aleksandar Veličkovski pokušao da izvrši rutinsku kontrolu šlepera sa prikolicom koji se kretao od Istambula prema Subotici i dalje ka Nemačkoj. Vozač teretnog vozila,
· nemački državljanin Albert Vegelajn pružio je žestok otpor u pripi-
Poginulo devetoro
Beograd. — U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se u petak ujutru oko 1.30 sati dogodila na Ibarskoj magistrali kod mesta Rušanj život je izgubilo devet osoba. Do udesa je došlo kada je „škoda“ BG 587-602 skrenula sa svoje trake i čeono udarila u „sitroen vizu“ BG 623-762, nakon čega je buknuo požar i stravična eksplozija u kojoj je na licu mesta poginulo svih sedmoro putnika koji su se nalazili u „škodi“. Njihova ugljenisana tela ubrzo su prebačena na odeljenje sudske medicine radi identifikacije. Na licu mesta poginuli su i vozač „vize“ Sava Radivojević (22) iz Be- „Otvorena vrata“ najbolja
ograda, Ulica'Serdar Janka Vukotića 14, i njegov komšija iz broja 16 Dimitrije Ilić (18) koji je sedeo do njega, a jedini preživeli u ovoj nesreći je Goran Petrović koji se nalazio na zadnjem sedištu „vize“. On je odmah prebačen u Urgentni centar gde je operisan i kako saznajemo od lekarskog osoblja uspešno se oporavlja i njegov život je van opasnosti.
Glazgov. — Italijanski film „Otvorena vrata“ režisera Đanija Amelija proglašen je za najbolji Š ovogodišnji evropski film na cere-
ZAŠTO JE 29 NAUČNIH RADNIKA POTPISALO APEL JAVNOSTI
'Galaktički put u žutu štampu
Nakon suspendovanja glavnog i odgovornog urednika časopisa Aleksandra Petrovića, dugogodišnji stalni
saradnici časopisa najavili su prekid saradnje
Da jedan apel, pa čak i kad ga ljen specijalni broj „2001 — perpotpiše 29 najpoznatijih ljudi naše spektive razvoja“. Ovaj broj je, kanauke, može uspešno odbraniti či- ko tvrdi Petrović, naišao na izvantavo jedno stoleće, teško je pove- redan prijem širom zemlje, ali nije rovati. Ali potpisnici apela „Od- se dopao mnogima u samom brana 21. veka“ imali su na umu BIGZ—u, koji izdaje „Galaksiju“, nešto mnogo bliže — odbranu jer je, kako kaže, „pokazao da re„Galaksije“, časopisa za populari- dakcija samostalno razmišlja i au- njih plata članovima redakcije, zaciju nauke i tehnologije, u kojoj tentično stvara i promoviše vred- oduzimanje redakcijskih telefo'sarađuju godinama. Neki i čitave nosti 21. veka”. na...“ dve decenije. | — Ta birokratska vrhuška, kaže U oktobru Zoran Nikodijević,
od koga ili od čega je potrebno Aleksandar Petrović, teži jednom novi direktor novinskog sektora, braniti „Galaksiju , kada se zna da paternalističkom odnosu. I sada, potpisuje odluku o 5suspenziji i u pitanju jedinstveni časopis uz kad vi uradite nešto potpuno na Aleksandra Petrovića uz optužbe Zali Ha VOB | REOela Bene- svoju ruku, ne konsultujući nikoga o finansijskim mahinacijama. A te Saak i a EO 7. a a e, tvrdi da od njih, a to što uradite ima odre- finansijske mahinacije sastoje se, SEStOoRi e da O Nađen „nema đenu težinu, ozbiljnost, nezavis- kako nam Petrović saopštava, u čadnika oi Te S E Račnog nost i komunikativnost, u takvom tome što neki honorari nisu uplaŠVajE piva USGĆoG Ne Ja iinitete i. obrnutom sistemu vrednosti, oni ćivani direktno ljudima koji su piDAONV ovom ČaBONIŠGA E sticao to doživljavaju kao jeres. Meni je sali za časopis, nego na neko drušvpafavn.i:red- ne Raa O oičuih čak stalno zamerano što na na- BO ime (što se u novinama dešava,
asopisa“? „ ai Slova Le nije neka Ta DOO He autor iz nekog razloA 0; ) 35 osoba, kao što je to u svim drugim ga ne i da mu se ime objavi). ani radnika Ce, atoma a ai aby” OPT WeB pojivie sre prites, događaja. Prvi je Odšpendovahja O ovakvom birokratskom od- 500 milijardi gubitaka. „Pre ovo-
Aleksandra:Peteovića.sa OOtate nosu prema svemu što je dobro, Ba“, kaže Petrović „tvrdili su čak lavnog i odgovornog urednika ča- SVOju reč je dao i prof. dr Vladimir da „Galaksija“ zarađuje“. Suspenopisa, a ubrzo je usledila i ostav- Ajdačić, koji u „Galaksiji“ sarađuje. dovanom uredniku u međuvreme-
Mirjane Ilić, zamenika glavnog skoro 15 godina: BU zabranjuju da uopšte uđe u odgovornog uredika „Galaksije? — — To je pitanje jednog šireg od IGZ—-ovu zgradu, dok njegovim nosa prisutnog u našoj zajednici. preporučuju da svi-
A sve lo, prema Og Alekannika Pebovića, Pad Odnosa jednog primitivnog, pan- OOU OVAU veraljH": ; pi 00 glavni urednik je na odmoru.
eć suspendovanog urednika, još. durskog: duha ju i mbru G
: lika, Još du prema stvaranju i U či
maju ove godine kada je objav- ra; j : S DOVC nbi se u redakciji „Galb | jav- žaranju. Jedan takav duh opsta: laksije“ pojavljuje i v.d. glavnog i.
je samo ako ima šta da razara, a pretnja mu je svako novo stvaranje, svako uzdignuće, sve što je različito.
Nakon ovoga usledilo je „sitničavo birokratsko mešanje u koncepciju časopisa, davanje najma-
[6
LJUBLJANA — Na Trgu revolucije u Ljubljani više od dvestotine čla- |
Prisutne je pozdravio član stranke Vejsil Horozović koji je naglasio |.
Ubijeni vozač i saobraćajac
Skoplje. — Uzurpacija prava makedonske nacionalne manjin iu susednim zemljama flagrantno' lje krešenje međunarodnog prava i obaveze tih zemalja. MObPraa| se stoga zalaže da se ovo pitanj internacionalizuje.
To je izjavio član Predsedništvaj| |Prag |SFRJ dr Vasil Tupurkovski u inter-| |Moskva |vjuu australijskom radiju pred po~||Sofija \setu koju će toj zemlji učiniti od 5.|||Madrid \do 8. decembra. |Beč ; Tupurkovski je ukazao na činje- | |Budimpešta nicu da je jugoslovensko Predsed-||Bukurešt ništvo proteklih meseci doneloj|||Berlin značajne odluke na tom planu.|||London Među njima su pogranični „recip-|||Pariz
Varšava Oslo
„rocitet“ sa Grčkom i pokretanje pi-,||Brisel
{tanja prava Makedonaca u Bugar-|||Rim
|skoj i Grčkoj u okviru KEBS-a. ||. Atina Tupurkovski je naglasio da pri-' |i-
isvajanje makedonske nacionalne, : listorije i negiranje subjektiviteta ||//%}.}}%} makedonskog naroda pripadaju|
„lošoj prošlosti“, On je podvukaoj da makedonski narod, ne samo
[UČE U 10 SATI:
7 -5 4 -4 -2
-1 1
> 1 ı 11 1 O O
o]
| i što može da odbrani sopstveni na- Bez većih
„cionalni integritet, već se sve više potvrđuje kao konstruktivni fakjtor balkanskih, evropskih i svetskih događaja.
Naglašavajući da Makedonija mora pregovarati sa Srbijom, bez euforije i sa argumentima, i pokrenuti odgovarajuću skupštinsku proceduru oko manastira Prohor Pčinjski, Tupurkovski je podvukao kao nepobitnim karakter i pripadnost manastira. i
Komentarišući prve slobodne izbore u Makedoniji, Tupurkovski je rekao da oni predstavljaju veliku pobedu Makedonije, koja se time uključila u globalne civilizacijske procese, jer su konačno volja građana i makedonskog naroda postali neprikosnoveni.
Naziv zemlje
AUSTRALIJA AUSTRIJA BELGIJA KANADA DANSKA FINSKA FRANCUSKA NEMAČKA SR GRČKA
TRAGEDIJA NA PUTU NOVI SAD — SUBOTICA | IRSKA
ITALIJA i JAPAN KUVAJT HOLANDIJA .| NORVEŠKA PORTUGALIJA ŠVED
ŠVAJCARSKA V. BRITANIJA SAD
EVR. OBRB. JED ŠPANIJA
tom stanju i nasrnuo na miliciona-
ra Veličkovskog, koji ga je u samo-| Obračunski dolar — 10,4677, kurs za otkup čekova i k Euroček garantuje 2.500 dinara. Prosečne kamate na tržištu novca: na dan 26. 11. 1990. godišnja 26. 11. 90. godišnja 35.87 i mesečna 2.57. Kursevi
odbrani hicem usmrtio.
U istrazi je suvozač Mihajl Ve-| 45.90 i mesečna 3.15, za period od 14. 11. 89. ger priznao da je, posle okršaja iz-| za obračunski dolar važe od 14 sati na dan 27. 11. 1990. godine.
među vozača Alberta Vegelajna ii milicionara, najpre nožem ones | posobio Veličkovskog, a zatimj oteo pištolj i dotukao ga udarcimaj po glavi. Posle ubistva Veger je od vukao milicionara Veličkovskog
njivu, patrolna kola je zamaskirao;
Polju, gde je i uhvaćen. U istrazi je priznao da je ubio| ve.(Rojter) milicionara, ali navodno iz straha| i strepnje za svoj život. O ovom tragičnom događaju|“ obaveštena je i ambasada SR Nemačke u Beogradu, koja je ovlasti-| la novosadskog advokata dr Bran-| ka Gavanskog da zastupa ovo dip lomatsko predstavništvo u tom slučaju. (Tanjug)
moniji koja je sinoć održana u Glazgovu. Tom filmu pripala je nagrada „Feliks“ koju je ove godi-||| ne treći put dodelilo Evropsko fil-|| || msko udruženje. ||
jić, a vrlo brzo nakon toga ostavku podnosi Mirjana Ilić, zamenik glavnog i odgovornog urednika. Kao razlog za svoju ostavku ona
kompetentnost Grujića (koji je slu-
veta BIGZ—Aa), već i činjenicu da je on postavljen bez ikakvog kon-
a da je cela redakcija bez najave izbačena iz svojih prostorija, gde su prethodno blokirani telefoni. — Svim ovim se otkrivala dupogodišnja namera BIGZ—a da
tu štampu. Ona za njih predstavlja
bolje uništiti tako što ćete dovesti nekompetentne ljude, koji se ni-
zacijom nauke, koji to ne mogu ni da čitaju, a kamoli da stvaraju. Zbog svega se 12. novembra
ostalog piše i sledeće:
ukoliko BIGZ praktično osporava sultovao“.
dosadašnju uređivačku orijentaci~ ___I ne samo da ih tada niko nije
promena
Hladno i vetrovito
i magla u kontinentalnom delu zemlj
Ujutro mraz, a mestimično
avnom sunčano osim u Make OR Uya ye severozapadni, na Jadranu bura. Jutar.
moguć slab sneg. Vetar severni i nja temperatura temperatura od
KURSNA LISTA BROJ 232 FORMIRANA NA DAN 27. 11. 1990. GODINE
Srednji
Oznaka „Važi Kupovni za devize valute za za devize efek.i ček AUD 1 8,0000 8,0241 ATS „100 99,1661 99,4645 BEF „100 33,7984 33,9001 CAD 1 8,9334 8,9603 DKK 100 181,9233 182,4707 FIM 100 291,7620 292,6399 FRF 100 206,9856 207,6084 DEM 100 697,9000 700,0000 GRD 100 — 6,8191 IEP 1 — 18,7055 ITL 100 0,9307 0,9335 JPY 100 8,0664 8,0907 KWD 1 -- NLG „100 618,7995 620,6615 NOK Đđ100 178,9004 179,4387 PTE „100 7,9401 7,9640 SEK „100 186,6794 187,2411 CHF 100 822,0306 824,5041 GBP 1 20,4831 20,5447 USD 1 10,4363 10,4677 XBA 1 14,4052 14,4485 ESB 100 11,0176 11,0508
Potpisnici „Odbranu 21. veka“ potpisali su: akademik prof. dr Aleksandar Des pić, PAo SANU, akademik prof. dr Momčilo Ristić, prof. d Vladimir Ajdačić, dr ing. Nada Krstić, predsednik naučnog veća Geoin-, i reko stituta, mr Milan Milojević, istraživač u Geoinstitutu, dr Milorad Teofi- 7i OL O BOOKAKA odo O
lović, naučni savetnik — Geoinstitut, prof. dr Ivan Draganić, Institut, „Boris Kidrič“, akademik prof. dr Nikola Pantić, prof. dr Usb
Pao je poslednji bedem
- Engleska, kažu, više definitivno nije ostrvo. Prvog decembra pao je, iza žbuna, a zatim pobegao prekoj| poslednji zid koji je duboko ispod La Manša odnosno engleskog kanala oranica prema Bačkom Dobrom| uu tunelu odvajao francuske i engleske kopače. Radnici Grejem Fag (levo) i Filip Kozet (desno) razmenili su pri tom susretu nacionalne zasta-
Ilijom Rapajićem.
smo do sada poznavali.
od —10 do —3, na Jadranu od 0 do 8. Najviša dnevna —2 do 5, u primorskim mestima oko 12 stepeni.
BMBI nAPTHEP OJ OBEPEMA
_BJATAJHMUHM 3ATIMCM, yHOCAH MH EdMHACAH HAUMH LUTEJ\E
Prodajni Kup, za za devize i. Kup. za ček. elfe.i.m, efektivu i kred. pis. post.up, 8,0482: 7,6800 7,840) 99,7629 g7,1827 96,606 34,0018 33,0379 32,80 8,9872 8,5760 8,534) 183,0181 177,8300 „176,92 293,5178 285,1i973 283,798 208,2312 202,3284 „201,29% 702,1000 683,9420 680,45 6,8396 6,5266 6,49% 18,7616 17,9034 ~ 7,810 0,0363 0,9120 0,90% 8,1150 7,7437 7,10% 622,5235 604,8765 601,70 179,9770 174,8751 173,90 7,9879 7,6224 7,581 187,8028 182,4791 1841,545 826,9776 | 805,5899 · 801,47 20,6063 20,02%2 19,90 10,4991 10,%044 10,48 14,4918 14,1170 11,0840 140,5768 10,5
reditnih pisama od strane građana 1,0467.
- |katoličke crkve koja je bila žrtvi
-l|traži 3.000 maraka po kvadral rijšto ukupno iznosi milion 620.
hković, zamenik direktora Instituta tehničkih ka ANU Prabraz 3 7 ” ni nau odgovornog urednika, Rade Gru- wranislav Bilan, direktor Instituta tehničkih nauka SANU, BrotdrML lan Dimitrijević, naučni savetnik Astronomske opservatorije, predsednik Astronomskog društva „Ruđer Bošković“, mr Miodrag Dačić, istraTO u SRRoa Oi o i: dobitnik Oktobarske nagrade na a ; naučni rad, ing. Zoran „ pilot JAT-a, akademi e navodi ne samo nestručnost i ne- čugšić, akademik prof. dr Podoe Moeslkpbb „dr Per ado: Tevotie čajno i prodsednik Radničkog sa- Milovanović, Rudarsko geološki fekuhet de sd ok ao aan ROK aaa Savezni zavod za zdravstvenu zaštitu, akademik sultovanja i saglasnosti redakcije, Oudšah Starčević, ipak OR BiĆU i Zdatko Rendulić, doc. dr Ćirić, dr ing. Zdenko Dizdar, dr Vladimir arheologiju SANU, dr Borislav Jovanović, naučni savetnik u Institutu za arheologiju SANU, dr Milutin Penčić, savezni naučni savetnik za na-| učni i tehnološki razvoj i dr Petar Jovanović, ekspert UN. „Galaksiju“ skine sa dnevnog reda, | _ n ——–>–—– a — kaže o svemu Vladimir Ajdačić, ju i ne pruža koncepcijske i persojer se ona ne uklapa u njihovu žu- nalne garancije za kontinuitet dosadašnjeg nivoa Galaksije, bićemo nekakav elitistički list, koji je naj- prinuđeni da povučemo sve naše tekstove iz broja koji je u pripre| ei i- mi, da tražimo da se naša imena kad u životu nisu bavili populari- skinu sa spiska stalnih saradnika i da potražimo mogućnost za dalju SOTSOBJU sa nekom drugom kubra ćom. To je rešenje koj 3 sastaju stalni saradnici „Galaksije“ sasvim nevoljno i (eri oba i potpisuju apel, u kome između ći,jer je svaki od nas godine svog života i rada na određi. i „Ne ulazeći ni jednog trenutka ugradio u Galaksiju. UtOHE> 301 u pravne probleme odnosa izdava- teže pada što nas oko promena u ča i pojedinih članova redakcije, redakciji niko nije ni zvao ni kon-
, ing. Milivoj Jugin, dr Milan :. Kandić, alo 1 Mita zaj|me piše: „Smatramo da OVO du
zvao, nego niko iz BIGZ—a nije ni||taj način što bi se pribavila odgovorio na ovaj apel. Ne uspe-||varajuća ponuda za oslikava | vaju čak ni pokušaji da se stupi uj|jstrane konzervatorskih za fu kontakt sa čelnim čovekom kuće, |
Ostaje, po svemu sudeći, da se| vidi šta će o svemu reći Radnički savet BIGZ—a, koji ove nedelje treba da donese odluku prihvata li suspenziju Aleksandra Petrovića.|nadoknaditi. „Uvidom U Ako bi Se OVO zaista dogodilo,|mentaciju došli smo do Za 0 „Galaksija će moguće ostati bezi|da je pomenuti objekat – Pih svojih saradnika, a bez njih veliko|rrazredne važnosti i da timć gp” je pitanje da li će moći da opstane |turna baština BiH i Jugoslav o „Galaksija“. Barem onakva kakvu|bi autentično i originalno a
E. PETRONIJEVIĆ
doniji i južnoj Srbiji gde j
SPOR PFRANJEVAČKOG SM MOSTANA 1 OPŠTINE TUZLA
Ko će da plati freske?
. — Neobičan spor vodi x između franjevačkog samostana l Tuzli i nadležnih opštinskih org na oko obeštećenja srušene rim0
tonjenja grada Tuzle. Katolički crkva u Tuzli srušena je pre 054 godina, a isplaćeno je obeštećenjt samo za zgradu, uz ustupanje 1 menske lokacije za novu Cl! Zahtevi crkve da se obešteti i ent: rijer, svojevremeno su odbače Ali, enterijeri su, kako izgleda bili ·|nešto najskuplje na objektu, jer jt unutrašnjost crkve bila ukrašeni freskama slavnog italijanskog sl kara Josipa Palerinija koji je fre uradio 1930. godine. Freske su bil veličine 534,30 kvadrata, a franj vački samostan u zahtevu za obfi tećenje od Fonda za tonjenje Tuzit
— Tražimo obeštećenje, a PI“ ko Zavoda za zaštitu spomen | '|Sarajeva uspeli smo uveriti fom | da se radi o umetničkim vredno ||tima od izuzetnog značaja. Mi!” |jvosagrađenu crkvu ne možem! |jzavršiti dok ne dobijemo tf sred: ||stva posebno unutrašnji deo — | že fra Josip Zvonimir gvardijan franjevačkog samosti u Tuzli, pokazujući dokument 16. novembra ove godine iz da za zaštitu spomenika BiH -
~
|
'|tećenje treba priznati u Visi
našnje cene koštanja seko-slika unutrašnjosti crkve iste kva, re koju su imale freske u bog lji. Ova cena može sc utvrdi
jed
Zagrebu, Novom Sadu ili du...“
Mišljenje zagrebačkih [GA0| eksperata Tita Dorčića, Joni Vasilja i Josipa Bifera m lak pokazuje da freske nije tako. e
kjušd
vrem
nadoknadivo u današnje NS