Борба, 16. 08. 1991., стр. 17
с
С
SVET
ZAHUKTAVA SE ISTRAGA POVODOM „AFERE FLORIDA“
Na pomolu nova hapšenja
Policiji se javlja sve više ljudi, iz Čikaga i okoline, ucenjivanih od pripadnika hrvatske terorističke organizacije „Otpor“ 0 Preliminrno saslušanje osumnjičenih u Majamiju u utorak
[(0]u dopisnika „Borbe“)
Vašington — Dežurni u Stejt Departmentu izjavljuju da „afera Florida“ predstavlja unutrašnju
stvar i da nije u njihovoj nadlež-–
nosti („Na svu sreću!“, dodaju uz to, nezvanično) dok predstavnici Savezne uprave carina SAD saopštavaju da su oni u ponedeljak, na konferenciji za štampu, rekli sve što je sa njihove strane zasad imalo da se kaže.
I jedni i drugi upućuju novinare prevashodno na policiju. Na Čikago i Majami — prema kojima se račva ova afera ogromnih razmera, vezana za pokušaj da se u Hrvatsku ilegalno izveze naoružanje i oprema u vrednosti od 12 miliona dolara.
U zvaničnom saopštenju federalne carinske uprave povodom ovog slučaja glavnu pažnju privukao je deo u kome se navodi da iza operacije stoji hrvatska teroristička organizacija „Otpor“ (jedan njen član je među četvoricom uhapšenih, Anđelko Jurković iz Čikaga), čija je baza u SAD i Kanadi, a jedan ogranak i u Nemačkoj. Ova izjava — koja je dobila centralno mesto u dosadašnjim medijskim reagovanjima — izazvala je prilično komešanje u Americi: posebno osetljivoj na svaku formu međunarodnog terorizma. To reagovanje još je izгагетје među takozvanim hrvatskim Amerikancima, kojih
prema nekim ovdašnjim procenama ima gotovo tri miliona.
FBI „ne zna ništa“
Najveća koncentracija hrvatskog iseljeništva je u Čikagu i okolini (preko 250.000), odakle je i došla grupa uhapšena prošlog četvrtka u Majamiju — u trenutku kad je položena akontacija za kupovinu prvog kontingenta raketa „stinger“ i „redaj“ i automatskih pušaka M-16.
„Mi nemamo nikakvih informacija o pomenutoj terorističkoj organizaciji „Otpor“ — kaže tim povodom za novine Robert Long, FBI iz Cikaga.
Na primedbu da se u zvaničnom saopštenju federalne carinske uprave Čikago pominje kao centar ove terorističke organizacije, koja godinama исепјије hrvatsko iseljeništvo (što se od ponedeljka, kad je to izišlo u javnost, potvrđuje novim prijavama ljudi, koji dosad, zaplašeni, nisu imali hrabrosti da se oglase), Long ima sledeći odgovor:
„U Čikagu postoji veoma velika hrvatska zajednica i u okviru nje ko zna koliko malih grupa i organizacija. „Otpor“ bi mogao da bude jedna od tih malih grupa“. Longove kolege iz Majamija su u ovom slučaju mnogo raspoloženije za saradnju sa novinarskom profesiom — možda i zbog činjenice da je hrvatsko i,
redstavnik za štampu
uopšte, jugoslovensko iseljeništvo na Floridi zastupljeno sasvim simbolično. Podmetnuti agenti carinske službe domamili su trojku Jurković, Bešlić, Majsotorić (zapisničkom greškom policije ovaj poslednji je u početku vođen kao Majstorović) u Majami, zato što je ovaj lučki grad nezvanična američka i svetska prestonica šverca, kad su oružje i droga u pitanju.
Prema rečima Kita Prejdžera
PETAK, 16. AVGUST 1991. GODINE 17
trgovca oružjem iz Kalamiti Sitija (po majci, hrvatskog porekla) — uhapšenih 8. avgusta pod sumnjom da su kovali zaveru i prekršili federalni zakon o izvozu vatrenog oružja iz SAD.
Pritisak na iseljeništvo
Iz istražnog zatvora u Majamiju i od advokata osumnjičenih još nema informacije da li će Jurković, Bešlić i Majsotorić prihva-
Moramo znati kuda idu pare
„Najveći problem jeste kada netko traži ogromnu svotu novca da se pomogne svaka hrvatska stvar za koju pojedinci misle da je od posebne važnosti. Skoro svaki dan netko zove u Glavni ured sa molbom da Zajednica novčano pomogne ovu ili onu stvar, koja je u interesu nove demok-
ratske vlade u našoj staroj domovini
Mi ne možemo davati novac u nešto zašto nitko ne može reći kuda i kamo će taj novac otići ili samo zato što nam je netko rekao da je to za
dobrobit Hrvatske“.
Iz prvomajskog uvodnika „Zajedničara“, lista Hrvatske bratske za-
jednice u Americi.
— predstavnika carinske uprave sa Floride — istraga povodom pokušaja ilegalnog naoružavanja hrvatskih redarstvenika uveliko se nastavlja i „neće biti iznenađenje ukoliko se četvorici uhapšenih pridruži još neki osumnjičeni“. U okružnom sudu u Majamiju, inače, u utorak će se obaviti preliminarno saslušanje Anđelka Jurkovića, Ivana Bešlića, Branka
Majsotorića i Daglasa Rasela,
titi jugoslovensku konzularnu pomoć uobičajenu za ovakve slučajeve, koju je naša zemlja, po Bečkoj konvenciji, obavezna da im ponudi (advokat, prevođenje, informisanje porodice, itd).
U Čikagu i na američkom „srednjem Zapadu“, uopšte, hapšenje hrvatskih vojnih liferanata i dalje je tema dana među brojnim jugoslovenskim iseljeništvom. U broju od srede „Čikago Tribjun“ donosi tim povodom
veliki članak u kome Ana Majsotorić, doseljenik iz Hrvatske iz 1982, kaže sledeće o svom uhapšenom suprugu Branku Majsotoriću, automehaničaru iz Kalamiti Sitija, koji je u Ameriku došao pre 18 godina:
Bio je veoma neraspoložen zbog situacije u Hrvatskoj i želeo je nešto da učini. Hrvati nemaju teško naoružanje, nemaju tenkove niti avione. Iz dana u dan se spremaju za najgore, ne zna se ko će biti ubijen. Tamo je pravi rat.
„Operacija Florida“ — sa svojim posledicama i repovima koji će se za njom još dugo vući učiniće, pored ostalog, da na videlo počne da izlazi i istina o raspoloženjima potpuno razdvojenih jugoslovenskih iseljeničkih grupacija u Americi prema dramatičnim promenama i „novim realnostima“ u dalekoj domovini. Kad je, konkretno, o američkim Hrvatima reč, sve je evidentniji posredni i neposredni pritisak za njihovo svrstavanje uz novu vlast, čega nije pošteđena ni Hrvatska bratska zajednica (osnovana 1894), najjača i najbrojnija organizacija našeg iseljeništva na severu američkog konntinenta. HBZ se od osnivanja uspešno · branila od virusa politizacije (organizovana je kao osiguravajuće društvo, sa oko 100.000 članova), ali od prošlog leta i pobede nove demokracije u domovini njeri bedem izložen je pritiscima koji se sve teže izdržavaju.
Slobodan PAVLOVIĆ
ŠESTOGODIŠNJA KRIZA TALACA U LIBANU PRED REŠENJEM
„Nema više Homenijevih slika“
Posle samita Buš — Gorbačov, popuštanja zategnutosti između Teherana i Vašingtona i sređivanja prilika u Libanu, otetim Zapadnjacima
se otvaraju vrata slobode
„Moji otmičari su godinama ćutali. Pitao sam ih zašto me drže. Nikad mi nisu odgovorili“, rekao je, nakon povratka iz Вејгша, Džon MekKarti, gotovo pet godina talac organizacije „Islamski džihad“. Njegova i porodica još 11 talaca iz SAD i Zapadne Evrope već mesecima su živele od ponovo probuđene nade da će libanski teroristi pustiti svoje zatočenike. I zvanično se, govorilo da bi smanjenje zategnutosti, nakon zalivskog rata, između Irana i Zapada, plus ponovno uspostavljanje centralne vlade u Libanu, moglo dovesti do oslobađanja svih talaca. Ali, u junu, kad je Teheran bio gotovo siguran da će se to desiti, opet je usledilo razočaranje.
Fundamentalisti sve nesigurniji
Duhovi su se ponovo uskomešali 6. avgusta, kad je jedna novinska agencija prenela poruku prolranskog „Islamskog džihada za oslobađanje Palestine“ da je spreman da oslobodi taoce ako Izrael pusti 400 arapskih zatvorenika što se, inače, stalno ponavljalo i da će u roku od 48 sati generalnom sekretaru UN poslati svog specijalnog izaslanika. -
Prošle godine je jedna, takođe
proiranska. grupa, „Islamska. zo- ~; ra“, jskoristila'taoca.:da· uputi po-..-
ruku: SAD. Tada. je, oslobođen Frenk Rid,-ali sadržaj porukc Deјој kući ni-do danas nije::obelodanjen. ,
Usred. „šuškanja“ ,o. mogućem,
oslobađanju talaca, dok su iranski
i sirijski lider „razgovarali“ preko . svojih izaslanika — a“veruje seda
POČETAK: Prvi pregovori u Ženevi o taocima između Izraela (Uri Lubrani sa novinarima) i generalnog sekretara UN Pereza de Kueljara
Sirija i Iran imaju velikog uticaja na libanske otmičare — u blizini sedišta UN u Bejrutu eksplodirala je bomba. Odgovornost za podmetanje bombe preuzela je dotad nepoznata Organizacija za zasštitu
_ prava zatvorenika, objasnivši tu
akciju kao upozorenje Đe Kuelja-
ne izađu arapski-politički.zatvoreТИСЕ UI а 3
Džon ·MekKarti,„ noseći 'pismo..ot: mičara De Kueljaru. MekKarti. je,
inače, otet-1986. godine i-o-njego-
ru da:se:ne meša u pitanje talaca i ~; kao „crveno: svetlo“ :za: jednostra: +: no oslobađanje talaca, pre no:što.“ “izraelskih: -zatvora. na- Zapadu ·
-Огтов „avgusta „oslobođen: о ње
voj sudbini ništa se nije znalo do 1988.
Četiri dana kasnije na slobodi se našao i Edvard Ostin Trejsi (pet godina zatočeništva), a u međuvremenu je oslobođen francuski lekar Žerom Lero, kidnapovan nedavno, kao:„osiguranje“ da se neće
zapadni talaca, bez razmene za arapske zatvorenikc.
Nije naodmet podsetiti da Mek' 'Kartijevo oslobađanje „pada“ u
+
”vremć Arapskih poziva Izraelu da · pusti zatočernie Palestince Tšlite, i u :vreme: 'kad :SAD i SSSR 'zajednič- kim :napormma nastoje da: organi.
·.zuju sređnjeistočne. mirovne pregovore. Osim tega, kako occnjuju
nastaviti jednostrano oslobađanje ·
neke diplomate u Damasku, fundamentalisti koji u Libanu drže taoce sve su nesigurniji, a iranski lider Rafsandžani nastoji da marginalizuje svoje radikalne protivnike koji pomažu libanske otmičare. To su delom objašnjenja za oslobađanje britanskog novinara-ı traženje pomoći Ujedinjenih nacija... ~ ·
'u Izrael: e: i Na potez АЛАТЕ ан 2-Trejsija,. organizacija: „Revolucio-
Libanski otmičati: ње Че род = пагпа ргауда“ парјазна је да (ако =:
пората од: како је-пома апзка
vlada uspešno газоги2ајљ neke.
frakcijske milicije u.mnogim delo-
- упта zemlje. Kako ocenjuje jedan „ arapski diplomata, Hezbolah: (ko-
me pripada i „Islamski džihad“) oseća da je u opasnosti: „Nema više starih slogana, nema više Homeinijevih slika...“ Otuda i njegov zaključak da će promena političke situacije u Libanu, gde nova vlada, poduprta Sirijom, proširuje SVOJ autoritet nad zemljom, najverovatnije pomoći rešavanje šestogodišnje krize talaca, i da će do kraja godine svi biti pušteni.
U Iranu se, kako prenosi list „Herald tribjun“, smatra da držanje talaca nema više velikog uticaja na političke događaje, da bi rešenje krize popravilo odnose Teherana i Vašingtona, te da vlasti u iranskoj prestonici više neće povezivati oslobađanje talaca sa „odmrzavanjem“ iranske imovine u SAD. Jedan libanski nedeljnik nedavno piše da je oslobađanje MekKartija samo početak, jer Iran nastoji da spreči ekonomsku izolaciu. | Izrael u svojim zatvorima drži
na stotine Arapa, uključujući i više od 300 šiita, ali svaki razgovor O njihovom oslobađanju uslovljava garancijama da će mu biti vraćeno sedam vojnih lica nestalih u Libanu. Američki predsednik Buš je, međutim, nedavno, oštrije nego ikad, zatražio od Izraela da pusti arapske zatvorenike kako bi Libanci nastavili sa oslobađanjem preostalih 10 talaca. Prema poslednjim informacija“ma koje stižu iz sedišta :UN; na po-.: tezu je Izrael. Puštajući Edvarda
odgovara:.na inicijativu :Ujedinje- «u; nih nacija:i da:će sve dalje.zavisiti...,. od oslobađanja njihove arapske · . заргасе. ми 38 56 G. TOMLjENOVIĆ