Борба, 24. 08. 1991., стр. 27

O Ce

поли

на

пина

Jesen priva

Piše: Dragan Petrović

Koliko god se domaća reproduktivna kinematografija dičila svojim — u odnosu na druge privredne delatnosti — rano Uspostavljenim partnerstvom sa najrazviJenijom odgovarajućom svetskom industrijom, koje je, kako se zna, i dovelo do repertoara na evropskom nivou, izgleda da je aktuelna društvena hiperkriza jača od postojećih „čvrstih“ poslovnih veza i u ovoj oblasti. Jer, pre svega nemogućnost transfera novca u inostranstvo obustavila je mnoge uvozno-filmske aktivnosti. Programski do juče potencijalno najjači uvoznik, beogradski „Ineks“, koji je imao aranžman sa kompanijom „UIP“, koja, opet, za svet distribuira filmove. „Paramonta“, „Juniverzala“ i „Em-Dži-Ema“, pa samim tim raspolaže i najatraktivnijom listom, već punih sedam meseci nije pustio u bioskope nijedan film. |

Uz pomenutu nemogućnost, očito i određeni poslovni nesporazumi na relaciji „Ineks“ (verovatno „Intereksport“, u čijem okrilju je distributer) — „UIP“ tako su uskratili našoj publici mogućnost da na redovnom repertoaru vidi već opremljene i dobrano ispropagirane „Kuma 3“ i „Rusku kuću“, od kojih je ovaj drugi i prikazan na FEST-u. Naravno, i ne samo njih, već gomilu filmova koji su tokom zime i proleća izašli iz radionica pomenuta tri holivudska studija. Kako stvari stoje, uopšte nije jasno da li će se ovaj aranžman obnoviti, odnosno poslovna saradnja nastaviti, što potpuno otvorenim ostavlja pitanje kada će se „UIP“-ovi filmovi ponovo pojaviti u našim bioskopima.

Bez neprijatelja u krevetu

U potpunosti se, pak, raspala veza zagrebačke „Kroacije“ sa „Orajonom“, a u popriličnom rasulu je — slično uostalom državi — „Jugo-Pulova“ („Kinematografi“ Zagreb, „Beograd-film“ Beograd, „Zvezda-film“ Novi Sad) saradnja sa „Kolambijom“ i „Foksom“. Iako pojedini filmovi ove dve kuće stižu povremeno na repertoar („Kad jaganjci utihnu“, „Obeležen za smrt“, „Dođi da vidiš raj“..), neke od ključnih stvari, a pre svega famozni „Sam u kući“, te „Neprijatelj u mom krevetu“ sa Džulijom Roberts, još uvek nismo imali prilike da gledamo u bioskopima. ·

Tako je od čitavog, doista impresivnog kompleksa jugoslovenske saradnje sa Ho-

tnika

SUBOTA-NEDELJA, 24-25. AVGUST 1991. cop!NEX VII

Film u svetu — pozorište u Jugoslaviji

Bioskopskom repertoaru u Jugoslav/i pref/ rasulo. Sve više je onih кој su ubeđeni da ga jedino mogu spasiti — privalnici

POČETAK HOLIVUDSKE KRIZE: film „Doktor“ sa Vilijemom

livudom, stvar spala na zagrebački „Jadran-film“ i beogradske privatnike „M eksport-import“, „Deksin“, „Vans“. Srećom, „Jadran-film“ za principala ima poslednjih godina najjaču holivudsku kuću „Vorner“, koja za svet distribuira i „Diznijeve“ naslove; takođe „M eksport-import“ sarađuje sa „Karolkom“, najvećom nezavisnom američkom kompanijom, koja ima ove godine najuspešniji film, „Terminator 2 — Sudnji dan“, pa što se tiče najvećih hitova, bar aktuelnih, lokalni bioskopi neće biti ugroženi. Bar za sada.

Sve u svemu, jesen će, izgleda, odlučiti sudbinu repertoara, time verovatno i bioskopa, to jest mogućnosti njihove revitalizacije u skladu sa nedavno usvojenim (u Srbiji) „antipiratskim“ Zakonom o kinematografiji. Opcije su različite, a sve je više onih koji su ubeđeni da će postepeno, i konačno, uspostavljene aranžmane preuzeti na sebe privatnici. U protivnom, ili će

· doći do definitivnog raspada bioskopskog

repertoara, ili će se distributerski odnosi

vratiti na pozicije u vreme vladavine „Jugoslavija-filma“, kada su svi mogli da kupuju sve, a pravo prvenstva dobijali tako što su prvi saznavali (a potom to i prijavljivali) za određeni film.

Dvostruki udar istrebljivača

No pre nego što Holivud odluči šta će sa nama, moraće po svoj prilici da se pozabavi sobom, i već na ovom mestu iznetim problemima u vezi pada zarade na američkim blagajnama ovog leta. Jer, latentni pad se i dalje nastavlja. Osim „Vrućih letova“, Džima Ejbrehemsa, koji su vrlo dobro krenuli, i „Karolkovog“ „Terminator 2 — Sudnji dan“ (od prošlog četvrtka i u beogradskim bioskopima), koji

se još uvek više nego sjajno drži, manje Vi- –

še sve ostalo ide poprilično loše. Čak katastrofalno, kao na primer film o kome je u toku produkcije kod nas puno pisano,

„Povratak u plavu lagunu“, sa našom Milom Jovović koja je nasledila Bruk Šilds u glavnoj ženskoj ulozi iz izvornika. Poslednjeg vikenda (16—18. 08) stvari su stajale ovako:

1. Hot Shots (Vrući letovi); već treću nedelju uzastopce na čelu top-liste, sa samo 21 posto pada, i prilično solidnih oko 6,3 miliona dolara za vikend — ukupno 40 miliona dolara.

2. Terminator 2 — Judgment Day (Terminator 2 —Sudnji dan); uspevši da i u sedmoj nedelji prikazivanja ostane među prva tri na „boks-ofisu“, „Terminator 2“ je i poslednjeg skeptika uverio da mu ove godine po svoj prilici neće biti premca. Odličnih 5,5 miliona za vikend, samo 18 posto pada, i fascinirajućih 168,5 miliona ukupno, uverljivo ukazuju na možda i daleko preko 200 miliona dolara završnog salda.

3. Doc Hollywood (Dok Holivud); režija: Majkl Kejton-Džons, uloge: Majkl Džej Foks, Džuli Vorner, Barnard Hjuz, Vudi Harelson. Komedija smeštena u američku provinciju tokom kasnih tridesetih i četrdesetih godina veka, drugi je američki film Majkla Kejtona-Džonsa (prvi „Memfis Bel“). „Vorner“ je dosta očekivao od filma još u produkciji, ali sa samim snimanjem apetiti su počeli da se smanjuju. Ipak, 5,2 miliona dolara trećeg vikenda, 26,3 ukupno, i nije tako tragično, s obzirom da je bilo i većih „Vornerovih“ podbačaja ove godine.

4. The, Doctor (Doktor); režija: Rand Hejs, uloge: Vilijem Hart, Mendi Patinkin, Elizabet Perkins. Krenuvši u malom broju bioskopa, ova melodrama o lekarima sa Vilijemom Hartom koji je uskočio u ulogu pošto je snimanje „zbog neslaganja u pristupu priči“ napustio Voren Biti, za poslednji vikend postigla je najbolji prosek po ekranu od svih vodećih filmova, iako je — u četvrtoj nedelji — broj kopija uvećan do već nezanemarljivih 800. Četiri i po miliona dolara o vikendu, ukupno 13,5, neće, međutim, „Diznijeve“ šefove učiniti ushićenim. 5. Double Impact (Dvostruki udar); režija: Šeldon Letič, uloge: Žan Klod Van Dame. Famozni razbijač ovaj put u dvostrukoj ulozi (blizanaca) u prvom trenutku učinio je zaista dvostruki udar na blagajne američkih bioskopa, ali je već u drugoj nedelji zabeležio stravičan pad od 40 posto. Sa 4,5 miliona dolara za vikend, odnosno 15,2 ukupno, teško da će uspeti da ostane u dugotrajnijoj uspomeni bioskopskih blagajnika Severne Amerike. Valja, ipak, napomenuti da je nedelju dana pre Amerike film startovao u Francuskoj, i to sa izuzetnim uspehom. – i

Što se ostatka sveta tiče prvi je u nizu zemalja film „Robin Hud — Princ lopova“ (Australija, Španija, Velika Britanija, Francuska...), ali već se stvara groznica oko „Terminatora 2“. Tako je, recimo, na pretpremijernom prikazivanju u 133 bioskopa Engleske, u četvrtak 15. avgusta, „Terminator 2“ uspeo da rasproda apsolutno sve ulaznice, što se nije desilo ni za ove godine ubedljivo najuspešniji film na Ostrvu, „Kad jaganjci utihnu“, odnosno ni u jednom slučaju posle „Indijane Džonsa III:

ljivost i raznolikost, njegovu slobodu.

ma, čija je žrtva bio tuluški trgovac Kala je optužen da je ubio sina saznavši da onaj name-

mišljenje, uvažavati ga bez obaveze slaganja sa njim) | podrazumeva visoku svest, životnu mudrost i istinsku | pobožnost, te saznanje da nijedan narod, i nikoji poje- | dinac, ne može oličavati vrhunac moralne ispravnosti. |Niko nije sto odsto u pravu, ni potpuno u krivu. Miš- | ljenje je pustolovina čije nalaze valja gledati sa neop- |E hodnog rastojanja. Čovek je neverovatan, a mišljenje, |njegova metafizička zabava, nemoguće; trpeti drugog, | i drukčijeg, to znači poštovati život, njegovu nepredvi- |

voju raspravu 0 toleranciji Volter je napisao po- ; vodom jednog strašnog slučaja verskog fanatiz- | an Kala. |

rava preći iz protestantske u katoličku veru. Posle loše | vođenog suđenja, Kala je razapet na točku. Volter je || sebi stavio u zadatak da tu stvar istera na čistinu. Još u | toku suđenja, ukazivao je na nedostatke dokaza, ali se | na njegova upozorenja niko nije osvrtao. Rulja je htela |krvi, bila joj je potrebna žrtva, i zahtev joj je ispunjen. |· | Zahvaljujući Volterovom spisu, Žan Kala je posmrtno |a rehabilitovan, ali sudije nisu kažnjene. Prostom i ma- | lobrojnom većinom sud je poslao nevinog čoveka u | smrt. Protestanti i katolici su se, i u početku XVIII ve- ||

ka, sumnjičili i optuživali onoliko koliko se danas, kod |_

nas, sumnjiče pravoslavci i katolici. Volter je znao ono najvažnije: da u tom sporu mora držati stranu žrtve,

|bez obzira na kojoj strani ona bila. Stoga je uložio toli-

ki žar u rasvetljavanje slučaja. On podseća: u staroj Atini, da bi odluka o smrtnoj kazni postala pravosnažna, trebalo je dobiti većinu od pedeset članova porote. Ljudski život je odveć dragocena stvar da bi o njegovu ukidanju mogli odlučivati dvojica, ili trojica...

Najviše primera zločina protiv ljudi suprotnih uve-|renja Volter, kao što je red, nalazi u svojoj naciji. Tu je | dugi spisak zala što ih je, raznim sektama, nanela | Crkva. Kod nas je ulogu zle Crkve, sve do nedavno, ig-|rala odeološka država. Kad bi se objavile sve njene || presude zbog delikta mišljenja, napunilo bi se celo jed- | no krilo beogradske Narodne biblioteke! Počelo je tim |žalosnim sudanijama, nastavilo se svađama i uvreda- | ma na utakmicama, a završilo se kalašnjikovima. A |Е oni, koji su nam godinama objašnjavali koliko je onaj | drugi zao samim tim što je Hrvat, ili Srbin, ili Šiptarin, | ili pravoslavac, ili boljševik, izravna su nas vodili, i još | nas vode, ka propasti. Za sadašnja ubijanja krivi smo i | mi koji ne pucamo; znatan deo naše štampe, u svim | sredinama, od 1988. do ovoga časa, posredno ili nepos- |,

redno podstiče na ubijanje.

lerancija je plod božje milosti, ali, isto toliko, ako ne i više, ljudskog truda. Uza svu razvije- | nost demokratije, i moći pravne države, ni u | Americi, ni u Francuskoj, netrpeljivost nije ukinuta; ona je proterana iz javnih opštila, iz sudova i državnih ustanova, ali ne i iz ljudskih duša. Sreo sam, u Čikagu, | očajnog belca, vlasnika nebodera: u kuću su se uselile dve crnačke porodice — nije uspeo da ih odbije ni izu zetno visokom cenom — i vrednost njegove nekretnine je istog časa pala za 25 odsto. To je tako, kad se pro- | čuje da u nekoj zgradi ima i Crnaca! Crnci, u Americi, | imaju sva prava kao i belci, ali tamo, gde se usele, pa- | | da vrednost stambenog prostora... Sve je to lepo u Us- |tavu i na papiru, a u životu ne valja. A kod nas ne valja | ni u životu, ni u ustavima, ni na papiru... e

Od inteligencije, bar one koja nastavlja najsvetliju, | volterovsku tradiciju, očekuje se da rasvetljava po mrčinu u glavama i u dušama, a ne da u njih unosi nove iracionalne naboje, kao što se kod nas, u poslednje vreme, čini. Netolerancija, Vo/tarre dixit, stvara ili lice- | mere, ili pobunjenike: za skladan život društva ne zna | se šta je od ovoga dvoga gore.