Борба, 29. 08. 1991., стр. 6
6 ČETVRTAK, 29. AVGUST 1991. GODINE —
SKUPŠTINA SLOVENIJE
ioguća obnova Jugoslavije |
Poslanici zadužili vladu da sastavi konkretan program pomoći Hrvatskoj i da sve pripremi za formalno prizna-
Saksu 300.000 dolara?
Od pitanja koja su poslanici naslovili vladi, po ministre je svakako najškakljivije ono Mileta Šetinc, koji hoće da zna da li su tačne informacije da je Džefriju Saksu vlada isplatila 300.000 dolara (u dinarskoj protivvrednosti) na ime pravljenja programa ekonomskog osamostaljenja Slovenije. Šetine takođe traži da se objavi visina primanja premijera i državnih funkcionera, da se proveri da li su ministri ili njihovi rođaci vlasnici novoformiranih preduzeća, te da se napravi posebna komisija za proveravanje finansijskog stanja i transkacije članova vlade i samih poslanika. : А
Poslanih Zelenih Stanko Buzer je od ministarstva za odbranu zatražio odgovor u vezi povlačenja JNA i odlaganja vojnih otrova, koji se bacaju u jame i zemljišta gde su izvori pitke vode, što preti velikom ekološkom katastrofom. Darja Lavtižar-Bebler iz Socijalističke stranke od vlade traži da se izjasni šta će biti sa vojnim osiguranicima koji nakon povlačenja JNA ostaju u Sloveniji.
nje ove republike Ljubljana. — Na popodnevnoj zajedničkoj sednici sva tri veća, trebalo je da poslanici razmatraju dokument polaznih osnova za pregovore o razdruživanju SFRJ, ali je prihvaćen predlog republičkog Predsedništva, koji je izneo predsednik Milan Kučan, da se o tom dokumentu ne raspravlja sve dok traje rat u Hrvatskoj; Slovenija time ne odbija pregovore, ali da se dok traje rat ni o čemu ne može razgovarati osim o prekidu vatre i međunarodnom nadzoru tog prekida, rekao je Kučan. Predsednik Kučan je još izneo da se situacija promenila događajima u SSSR, priznavanjem baltičkih republika i prekjučerašnjom Dekalaracijom evropske dvanaestorice o Jugoslaviji. Na predlog ministra spoljnih poslova dr. Dimitrija Rupela da Skupština podrži Deklaraciju, neočekivano se razvila polemična i dugotrajna rasprava koju je potakao Vitomir Gros iz Liberalne stranke. On je najpre predložio da EZ iz Deklaracije izbriše stav o „novoj Jugoslaviji“, što je izazvalo smeh, ali je većina diskustanata podržala mišlje-
nje da je međunarodna arbitraža problematična, obzirom da se u tekstu ne pominje Slovenija kao samostalna država. Na kraju je ipak usvojena podrška · Deklaraciji EZ i održavanju Mirovne konfederacije o Jugoslaviji, ali uz dodatak da Slovenija mora biti tretirana kao samostalna država.
Takođe je odlučeno da se potvrdi odluka doneta još 16. maja prošle godine i time prizna nezavisnost Litve, Estonije i Latve kao suverenih država. Ovim državama Slovenija još predlaže da se što pre uspostave diplo-
"matski odnosi, a u pribaltičke
republike Slovenija će poslati svoje predstavnike.
Dugotrajna rasprava se vodila i oko predloga posebne „Izjave o ratu u Hrvatskoj“, jer je DEMOS predlagao samo načelnu političku podršku Hrvatskoj, dok je dr Ciril Ribičič, u ime Stranke demokratske reforme, predlagao i konkretne vidove pomoći. Čuli su se najrazličitiji prigovori: od toga da bi to moglo biti protumačeno kao davanje pomoći u oružju, da Hrvatska nije podržala Sloveniju dok je
Aksentijeviću oduzet mandat
Delegatu zaposlenih u oružanim snagama, od nedavno generalmajoru JNA Milanu Aksentijeviću, juče je u Veću udruženog rada oduzet poslanički mandat, uz obrazloženje da je ostao bez baze, pošto ranijim ustavnim odlukama JNA nije slovenačka vojska. Predlogu da se umesto Aksentijevića izabere novi poslanik iz redova Teritorijalne odbrane usprotivio se Jaša Zlobec, koji smatra da Vojnici-
ma nije mesto u parlamentu.
ona bila u ratu, da su u Hrvatskoj nacionalizovali sve slovenačke turističke objekte. Posle usklađivanja predloga u diskusiji, usvojeno je kompromisno rešenje, te je u „Izjavi“ zapisano da jugoslovenska armija „učestvuje u okupaciji velikog dela teritorije Republike Hrvatske koje Srbija hoće da prisvoji“. Tako Jugoslovenska vojska, kaže se dalje u Izjavi, ponovo pokušava da uspostavi unitarističku, totalitarističku, komunističku jugoslovensku državu, ili bar da omogući nastanak tzv. Velike Srbije.
Uz ogorčenje zbog napada na civilno stanovništvo hrvatskih gradova i sela, u kojima neprikriveno sudeluju jedinice Jugoslovenske armije sa oružanim grupama srpske manjine u Hrvatskoj i terorističkim i četničkim grupama iz Srbije, Slovenija će Hrvatskoj ponuditi konkretnu
humanitarnu, zdravstvenu i materijalnu pomoć.
Vlada se zadužuje da sastavi konkretan „program pomoći Hrvatskoj, da pripremi sve za formalno priznanje Hrvatske kao samostalne države i da se sa Hrvatskom upostave diplomatski odnosi.
U Izjavi se još konstatuje da posle agresije JA na Sloveniju i Hrvatsku više nije moguće obnoviti Jugoslaviju niti kao jedinstvenu državu, niti kao realsocijalističku federaciju, te da treba sprečiti da nasilnom okupacijom teritorija drugih republika nastane nacionalistička velikosrpska državna tvorevina.
Izjava je poslata parlamentima svih država članica KEBS i skupštinama republika dosadašnje Jugoslavije.
S. ŠIĆĆAROV·
KONFERENCIJA ZA ŠTAMPU GRAĐANSKOG ODBORA ZA MIR CRNE GORE
Prekinuti anfinaf0dni fai
Titograd. — Povodom aktuelnih zbivanja u Jugoslaviji i Crnoj Gori, Građanski odbor za mir juče je javnosti prezentirao svoje stavove. Kao prvo, prekid primirja u Republici Hrvatskoj ocijenjen je kao još jedna potvrda samoubilačkih namjera antijugoslovenskih i separatističkih režima u Hrvatskoj i Srbiji. Za vlasti u ovim dvijema republikama rečeno je da vode nerazumnu i genocidnu politiku, a za vlast u Zagrebu da je antihrvatska, dok je ona u Beogradu okvalifikovana kao žantisrpska. Ukazano je i na protivrječno ponašanje jedinica JNA prilikom oružanih konflikata u Hrvatskoj
.1 zahtijevano da se što skorije jasno definiše status i uloga JNA u sadašnjem „atninarodnom ratu koji se vodi u Hrvatskoj“. Informativni rat koji se nesmanjenom žestinom vodi u zemlji, Građanski odbor za mir doživljava kao potvrdu zlikovačke uređivačke politike najvećeg dijela republičkih javnih glasila.
Crnogorski „mirovnjaci“ još su jednom apostrofirali proces militarizacije ove Republike, koji se nesmetano. odvija. Potvrdu za ovu konstataciju nalaze u tome što vlast naoružava dio stanovništva, koje Građanski odbor za mir kvalifikuje kao doušnike i građane od povjerenja.
D. VUKOVIĆ
KONFERENCIJA ZA ŠTAMPU PREDSTAVNIKA SRPSKIH STRANAKA I UDRUŽENJA NA KOSMETU
gova uzalud preti
Srpska država spremna je da pruži zaštitu svim svojim lojalnim građanima, a Srbi se na ovom prostoru nisu bojali ni kad nisu imali svoju državu, pa je sada razloga za strah još manje — rekao je Duško Čelić, predsednik Srpskog demokratskog fo-
ruma
Priština. — Povodom, kako je rečeno, sve učestalijih pretnji Ibrahima Rugove srpskom narodu, a u poslednje vreme i srpskoj deci pred početak nove školske godine, juče su u Prištini predstavnici više političkih partija i udruženja građana koji okupljaju Srbe i Crnogorce održali konferenciju za štampu sa koje su poručili „da Rugova uzalud preti“, „da se Srbi i Crnogorci namju čega plašiti“, kao i „da deca slobodno mogu 2. septembra u školu“.
Predstavnik „Postojbine“ Mišo Albijanić rekao je da nije isključeno da tokom naredne nedelje dođe do određenih incidenata, ali srpska deca i roditelji nemaju se čega bojati, jer će pravna država znati da zaštiti sve svoje građane. Na to je predsednik Srpskog demokratskog foruma Duško Čelić dodao, da ovaj Forum želi da upozori da nije isključeno da će separatistička alternativa tokom narednih dana pokušati da izazove određene nemire, ali je izrazio
nadu da je srpska država spremna da pruži zaštitu svim svojim lojalnim građanima. Još je dodao „da se Srbi na ovom prostoru nisu bojali ni kad nisu imali svoju državu, pa je sada razloga za strah manje“.
Inače, Čelić je ispred svih prisutnih rekao da Rugova u poslednje vreme u svim svojim Javnim istupima seje otvorenu mržnju prema čitavom srpskom narodu, nazivajući ga okupator-
skim, hegemonističkim, četničkim, nedemokratskim... što se od jednog čoveka, kako je rekao Čelić, koji sebe predstavlja kao
UNIJA NEZAVISNIH SINDIKATA KOSOVA O VRAĆANJU ALBANACA NA POSAO
Nepoznat samo datum
Priština. — Ovih dana Unija nezavisnih sindikata Kosova ozbiljno razmatra pitanje vraćanja radnika na posao. Radnici znaju svoja radna mesta, koja su sada uzurpirana, pa pošto sudovi ne rade, a dogovora nema, oni će znati kako da se vrate, pošto su im radna mesta svetinja. Na to smo primorani, jer su izgleda iscrpljeni svi naši napori Za uspostavljanjem dijaloga. Sada i jugoslovenska i međunarodna javnost znaju ko neće dijalog, pa Je stoga vraćanje otpuštenih albanskih radnika na posao najvažniji zadatak ovog sindikata, koji nam je postavljen na konferenciji. Ovo je na jučerašnjoj redovnoj konferenciji za štampu izjavio predsednik Unije nezavisnih sindikata Kosova dr Hajrulah Gorani, koji nije hteo da otkrije način kako će se to Albanci vratiti na posao i kad će to tačno biti. M. A.
demokratu, najmanje očekivalo. Zatim je primetio „da je vrlo opasno što Rugova i njegovi sledbenici seju iluzije među Albancima, neprekidno ih uveravajući da je „Kosovo republika“, da imaju ili da će dobiti novu vladu, da se država dobija na papiru, tako što se menjaju nazivi pojedinih mesta (Srbica u Skenderaj) i slično. Možda je, nastavio je Čelić, najbolju opomenu Rugovi izrekao njegov sunarodnik Redžep Ćosja, koji mu je nedavno zamerio „što je uzurpirao čitavu albansku štampu“.
Inače, na ovoj konferenciji DO Odi su i, kako je rekao
elić, prvi realistični tonovi među delom Albanaca, pominjući inicijativu Unije nezavisnih sindikata za dijalogom i odlazak grupe građana iz Đakovice u vladu Srbije.
Na kraju, beležimo inicijativu profesora Radomira Kapetanovića, koji je doslovce rekao: „Umesto pretnji, koje se čuju na ovakvim „konferencijama za štampu, bilo bi dobro da Rugovi uputimo jedan pozdrav i poziv da se svi uzmemo u pamet i da sednemo i razgovaramo O Onome o čemu se može razgovarati. Jer, malo se ko sada plaši pretnji. Opasno je što se Albanci žele zloupotrebiti. IT posle svega, završio je on, ovde će ostati da žive i Srbi i Albanci“.
„Postojbina“ je iznela svoj predlog da Univerzitet u Prištini dobije naziv „Sveti Sava“.
M. ANTIĆ
IZJAVA MILOVANA ĐILASA.
Granice ne treba menjati
Ovaj rat ima više aspekata. S jedne strane postoji politika diskriminacije hrvatskih vlasti prema srpskom narodu i njegov opravdani revolt protiv takve politike, koji se manifestovao posle dolaska na vlast Tuđmana ali koji je postojao delimično i ranije — izjavio je Milovan Đilas za agenciju AFP.
Na jugu Hrvatske Srbi su se pobunili na teritorijama na kojima su većina. Na istoku Hrvatske, u Baranji, Slavoniji i Zapadnom Sremu srpsko stanovništvo se pobunilo iz istih razloga.
Tako se došlo do oružanog sukoba koji se malo po malo pretvorio u pravi rat na ove dve teritorije. Srbija je pružila Srbima u Hrvatskoj materijalnu pomoć i podršku putem svoje propagande. Armija se uključila u rat, prvo kao neutralna snaga, a sada aktivno na srpskoj strani, što će re-
- с na strani ljudi koji su se op-
ravdano pobunili protiv hrvat-
| ske politike, istovremeno na,
strani Srbije.
U južnim područjima Hrvatske Srbi, koji su tamo u većini, imaju pravo na autonomiju koja ne podrazumeva menjanje unut-
ODREĐIVANE PO PRINCIPI-
„MEĐE“ NACIONALNIM ·MA: Milovan Đilas
rašnjih granica Hrvatske. Na severu, u Baranji, Slavoniji i Zapadnom Sremu srpski narod trebalo bi da ima garantije u pogledu svih nacionalnih prava. Međutim, u tom području već je proklamovano stvaranje autonomne srpske oblasti na teritorijama na kojima Hrvati čine većinu. U tom području Armija, u saradnji sa Srbijom, vodi osvajački rat protiv Hrvatske radi sticanja teritorija. Slična tendencija postoji u južnom području ako se imaju u vidu izjave lokalnih srpskih rukovodilaca i srpska propaganda. :
Severne granice su mi dobro poznate pošto sam 1945. godine bio na čelu komunista Srba, Hrvata i (onih) iz Vojvodine koji su po naređenju Politbiroa KPJ određivali granice. Znam da je ta granica pravedna ako se imaju u vidu etnički principi koji su primenjeni.
U srpskoj štampi moja uloga u tome opisuje se na netačan način i zato sam, kao javna ličnost, dužan da se izjasnim.
Dodajem da ne treba menjati granice između republika u Jugoslaviji. Nemoguće je da se stvore granice koje će obuhvatati etnički čiste teritorije i koje ne bi ugrožavale jedan ili drugi narod — kaže na kraju izjave za AFP Milovan Đilas.” ил