Борба, 25. 09. 1991., стр. 20
29 SREDA, 25. SEPTEMBAR 1991. GODINE
-
PRITISAK HRVATSKE I SLOVENIJE NA ARGENTINU
ščekuji
Uprkos snažnom pritisku hrvatskih i slovenačkih iseljeničkih organizacija da Buenos Aires prizna suverenost dve republike, argentinske vlasti očigledno iščekuju da jugoslovenski Gordijev čvor preseće vreme
(Specijalno za „Borbu“ od dopisnika Tanjuga)
Buenos Aires. — Od kada je Argentina postala prva južnoamerička država koja je priznala nezavisnost baltičkih republika, postao je očigledan pritisak Hrvatske i Slovenije da i one dobiju sličan tretman od vlade Karlosa Menema.
Samo tri dana pošto su Letonija, Litvanije ı Estonija priznate kao nezavisne države od vlade u Buenos Airesu, njen ministar inostranih poslova Gvido di Tela obratio se 29. avgusta senatorima i poslanicima nacionalnog kongresa ne samo da bi objasnio zašto je Argentina tako brzo pohitala da prizna baltičke republike, već i da bi precizirao da to neće postati opšte pravilo. Tom prilikom Di Tela je doslovno rekao da Argentina neće primeniti na jugoslovenske rcpublike koje traže nezavisnost ista merila kojima se rukovodila kada je priznala nezavisnost Litvanije, Letonije i Estonije.
Saznaje se da Di Telino objašnjenje nije izvan konteksta i da je sve veći pritisak upravo u nacionalnom kongresu da Argcentina prizna nezavisnost Hrvatske i Slovenije. U donjem domu Kongresa ima već četiri slična predloga da vlada prizna suvcrenitet dveju jugoslovenskih rcpublika. Nakon poslanika radikalne, husticijalističke (pcronističke) i partije MAS (Pokret za socijalizam), najnoviju inicijativu pokrenuli su i poslanici dcmohrišćana (UCD), mcđu kojima su Alberto Albamonte, Adelina D Alesio de Viola i još nckc veoma poznate ličnosti argcn-
tinske politike. Još sredinom jula, senator Orasio Bravo Erera takođe je podneo na usvajanje predlog o priznavanju neZavisnosti Hrvatske i Slovenije.
Medijski pritisak
Istovremeno sa pritiskom kroz kongres, predstavnici hrvatske i slovenačke zajednice krenuli su u pravu muocdijsku kampanju, objašnjavajući razloge i potrebe otcepljenja svojih republika. Centralna štampa najviše dnevnici „Prensa“ ı „Kronista komesrsijal“ ali i lokalni listovi poput „Kapitala“ iz Mar Dcl Plate, često su u poslcdnje vrcme ustupali prostor opširnim izjavama predstavnika hrvatske, odnosno slovenačke zajcdnicc.
Prema usaglašcnim podacima Argcntine i Jugoslavije, u Argcntini živi oko 600.000 jugoslovcnskih iscljenika i njihovih potomaka, od čega vcliku većinu predstavljaju Hrvati i Slovenci. U nedavnom intcrvjuu sa „Prensom“, prcedscdnik iscljeničkc organizacije „Hrvatska demokratska zajednica“, Francisko Blažević i potprcdsednik „Ujedinjenc Slovcnije“ Jernej Dobovšek izjavili su da govore u imc 50.000 Slovcnaca ı oko 150.000 Hrvata u Argcntini.
Insistirali su na analogiji priznavanja baltičkih i jugoslovcnskih republika, iako jc Još 26. avgusta šef diplomatijc Di Tcla posebno naglasio da jc reč o spccifičnim republikama kojc su „izgubilec svoju nczavisnost dogovorom nacizma i staljinizma koji jc stvar prošlosti“. Akciju JNA u Hrvatskoj nazvali su „divljim atcntatima“ optužujući Srbiju
da pod izgovorom da brani pra-
va svoje manjine u Hrvatskoj vodi imperijalističku velikosrpsku politiku. Za razliku od Blaževića, Dobovšek je u opširnom intervjuu
za „Kapital“ u Mar Del Plati još ·
6. avgusta rekao da Slovenija ne odbacuje mogućnost članstva u konfederaciji — „nikako u federaciji“ — dok god se poštuje nacionalni identitct naroda koji u nju stupaju. ;
Počev od jula ovc godine, u Argentini se „umnožavaju“ ambasadori iz Jugoslavije. Osim zvaničnog jugoslovenskog ambasadora Rudolfa Mažurana, Hrvatska i Slovenija su diskretno, ali zvanično, imenovali svojc predstavnike u Buenos Airesu — ı to iz iseljeničkih redova.
Umnožavanje ambasadora
Slovenački iscljcnički list „Slobodna Slovenija“ — glasilo organizacije „Ujedinjena Slovenija“ — čak je objavio tekst kratkog pisma Ministarstva inostranih poslova Slovcnije kojim ministar Dimitrije Rupel imenuje poznatog ovdašnjeg slovenačkog prevodioca i intelektualca Božidara Finka za zvaničnog zastupnika Republike u Argentini. Fink je ovlašćcn da vodi razgovorc sa prcdstavnicima državnih, političkih, ekonomskih i drugih institucija „Argentine o saradnji sa Slovenijom i da kao i novi „ambasador“ Hrvatskc — radi na političkom priznavanju nezavisnosti SVOJE TCpublikc. Hrvatska je — kako potvrđuje i isecljecnički list hrvatske emigracije „Tjednik“ odlučila da je u
Buenos Airesu zastupa Ivo Rojnica, gradonačelnik Dubrovnika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj
_ od 1941. do 1943. godine.
Rojnica je poznat i kao autor knjige „Susreti i sjećanja“ u kojoj se distancira od ideološke linije Ante Pavelića. U brošurama emigrantske štampe u Argentini, ideolozi NDH su oštro napali knjigu Rojnice kao neuspeli pokušaj da sebe prikaže „u jagnječoj koži“ i objavili čak i faksimile nekih njegovih nimalo dobroćudnih naredbi iz tih ratnih godina. U dobro obaveštenim izvorima tvrdi se, međutim, da u Hrvatskoj zajednici u Argentini ne vlada nepodeljeno oduševljenje izborom ličnosti hrvatskog ambasadora.
U jugoslovenskoj ambasadi se saznaje da nijedan pomenuti opunomoćenik ne održava nikakve kontakte sa zvaničnim diplomatskim predstavništvom Jugoslavije.
Nedavno je, međutim, ovdašnji „Kronista komersijal“ objavio izjavu Iva Rojnice da će ga primiti predsednik Argentine i da će tom prilikom Karlos Menem „možda priznati i nezavisnost Hrvatske“. U razgovoru sa Sekretarijatom šefa države, „Tanjug“ je dobio informaciju da ljudima koji sastavljaju predsedniku agendu „tako nešto nije poznato“. |
Ured Umberta Toleda, Menemovog čoveka za odnose sa štampom, zadovoljio se da ovu najavu ni ne opovrgne, ni ne potvrdi. · ju
Kao i u Evropi, kao i u Jugoslaviji, čini se da i u Argentini jugoslovcnski „Gordijev čvor“ išсекије тас — угетепа.
Branko ANĐIĆ
SVE VIŠE ILEGALACA U GRČKOJ
• Фе ље Ф | Umesto simpatija — cistka Dok je još prošle zime bilo simpatija za izbeglice iz Albanije, danas ih — kao i druge strance bez urednih dokumenata — izbacuju iz zemlje.
(Od dopisnika Tanjuga)
Atina. — „U okviru širc policijskc akcije Grčka jc dcportovala 185 Albanca koji su ušli ilegalno u zcmlju. Albanci su obitavali na žclczničkim stanicama ı gradskim trgovima“.
Tako glasi jcdna od novinskih vcsti koje su ponovo učoestalc poslednjih nedelja ı sa naslovnih stranica — kako je bilo prolctos — skliznulc u uglove kriminalnih rubrika grčkc štampe. Pod pritiskom rastućog broja izbeglica, ali i svc oštrijih probicma koje donosi njihovo prisustvo, izvcšŠtaji o njima gotovo u cclini gubc ranije političke tonovc.
Krajem ovc nedcljce policija jc racijom u Solunu pokupila 185, u Atini i širem regionu prcstonicc 180, a još 50 na Kritu i vratila ih u domovinu. Svi su bili bez viza i dozvola boravka, a nije retkost da Albanci dođu i bez ikakvog dokumonta, koristeći sc samo njima znanim planinskim stazama na granici.
Mada su mcđc pod strogim nadzorom grčkih vlasti Atini, kako izglcda, ne preostajc ništa drugo scm „metle“. To jc naziv višemcscčnc policijske akcije započetc prolctos u glavnom gradu, ali po trajanju i obimu proširene na čitavu zcmlju.
Albanci su najvišc na „mctlinom“ udaru, ali ima i drugih stranaca koji u Grčkoj borave ilegalno. Svima su zajednički siromaštvo i potraga za bilo kakvim poslom tek da sc prcživi. Policija tvrdi da će nastaviti akciju dok „i poslednji bez urednih papira ne napusti Grčku“. U Pireju, Atini i drugim gradovima racije su čak dva puta nedeljno.
ničnom mestu Filijates
Međutim, mnogi od izbcglica tvrdc da će sc vratiti u Grčku i nckima, u prvom rcdu Albancima, to i uspcva.
Nc samo zato što пе 2010 prisusfvo „na crno“, Grci na to ncradno gledaju. Dok jc prošic zimc, možda Još bilo izvesnih simpatija za izbcglicc iz Albanijc, prc svoga onc grčkog porekla, sada jc toga ncstalo. Uz siromaštvo i život na ulicama došao jc kriminal. Najprc jc bilo krađa hranc od scljaka u pograničnom području i iz radnji ı kioska u Atini, a kasnijc su stvari postalc sasvim ozbiljnc.
Od januara do kraja avgusta al-
BILO, PA PROŠLO: Albanske izbeglice početkom godine u pogra-
banskc izbceglicc su počinile dcvct ubistava, 168 provala i krađa, 19 falsifikata, 16 slučajcva ilecgalnog, poscdovanja oružja i još 183 druga prckršaja zakona. 5
Samo drugog scptembarskog vikcnda i to samo u Atini dogodilo sc nckoliko ubistava u koja su umcšani Albanci. Policija je saopštila da su pctorica maskiranih sckirom ubila zemljaka, smatrajući da krijc dolarc, a potom su pokrali skladištc tcpiha, pošto su prethodno teško ranili čuvara, takođc Albanca. Kojc dimcnzijc ima taj problem tcško jc dokučiti, ali i sami Albanci tvrdc da пледи пј-
ma deluje njihova „mafija“.
Uz policijskc akcijc protiv ncpožcljbnih ilcgalnih. izbeglica Grčka nastoji da sc uhvati ukoštac i sa drugom stranom problema — sa onima koji ih u Grčkoj prihvataju i takođc ileogalno zapošljavaju.
Na inicijativu ministra javnog TCda Teodorosa Anagnastopulosa u proccduru jc ušao prcdlog novog Zakona o strancima. Uz nova pravila o uslovima dodcljivanja dozovla boravka, azila ı trctmana izbeglica, prcdviđcno jc ı formiranjc poscbnih snaga policijc kojc bi sc bavilc njima. Prcdlažu sc i zatvorske kaznc ı novčana kazna do milion drahmi (pct hiljada dolara) za onc koji pomažu ilegalni ulazak u zemlju, a za poslodavcc takode zatvor i, čak, oduzimanjc dozvolc za rad prcduzceća.
Dok ministarstvo javnog rcda tvrdi da jc u dcsctomilionskoj Grčkoj ukupno 230.000 stranaca, od čcga oko 60.000 Albanaca, nezvanično sc tvrdi da ih jc skoro dvostruko višc oko 400.000 ukupno i oko 100.000 do 110.000 Albanaca. Na drugom mestu po toj računici su Poljaci koji mahom radc u građevinarstvu. Ima ih oko 80.000 i vcrujc sc da je polovina došla ilegalno. Treći po brojnosti su Filipinci. Njih jc izmcđu 40 i 50 hiljada i najčešće su zaposleni kao kućna posluga. Poslednja od brojnijih grupa su Pondi — sovjetski živalj grčkog porekla, čiji sc broj u Grčkoj sad proccnjujc na oko 20.000. ·
Od svih stranaca, samo oko 75.000 legalno boravi u Grčkoj. Ostali ćc, prc ili kasnijc, pod „mctlu“ tvrdi grčka policija, nastavljajući akciju širom zcmljc. 5
Slobodan MARKOVIĆ
KRIMINALCI U BUGARSKOJ SVE DRSKIJI
Na udaru stranci
Kada je o strancima reč, Sofija postala „krajnje opasan grad -
(Od dopisnika Tanjuga)
Sofija. — Ispred zgrade u sofijskom predgrađu „Istok“ u kojoj živi pedesetak stranih porodica, uglavnom diplomata, novinara i trgovačkih predstavnika,
.gotovo svako jutro ponavlja se
ista scena: vlasnici automobila međusobno prebrajaju šta je kome tokom noći ukradeno s kola. Sretnicima se, na primer, smatraju oni koji ostanu samo bez radio aparata, branika ili farova, dok je skidanje točkova ili krađa čitavog auta već teži slučaj zbog kojeg valja zvati i policiju. U poslednje vreme učestale su i provale u stanove stranaca odakle se najčešće odnose televizori, ostali tehnički aparati i novac. Ipak, nedavno saopštenje uprave gradske policije da je u Sofiji krađa diplomatskih tašni poprimila razmere „stvarne napasti“, privuklo je posebnu pažnju. Samo tokom jedne nedelje u centru Sofije je usred bela dana obijeno desetak diplomatskih automobila iz kojih su odnete tašne sa pozamašnim svOtama novca.
U sva ta vozila lopovi su ulazili bez nasilnog razvaljivanja vrata, što nemoćna i začuđujuće mirna policija tumači „usavršenom kriminalnom tehnologijom“ bugarskih provalnika. Reč je, kažu predstavnici policije, o izuzetno dobro organizovanim grupama i bandama, koje prethodno strpljivo prikupljaju informacije i retko kada provaljuju nasumice.
Na udaru su i automobili stranaca koji su samo u prolazu kroz glavni grad Bugarske. Dovoljno je da turisti za trenutak napuste vozilo radi posete kakvom muzeju ili prodavnici, pa da ostanu bez kompletnog prtljaga. No, to je još i bezazlena nevolja prema oružanim presretanjima na bugarskim drumovima i prilazima velikim gradovima. Iz onoga što novine povremeno žabeleže može se zaključiti da gotovo svakodnevno grupe ljudi, naoružane čak i kalašnjikovima, zaustavljaju kamione ili putničke automobile sa stranom registracijom i putnicima otimaju sav novac i dragocenosti. Na udaru su posebno kamiondžije dok se odmaraju na usputnim parkinzima.
Vrhunac drskosti bugarskih kriminalaca, ipak, predstavljalo je nedavno provaljivanje u stan ministra unutrašnjih poslova Krista Danova i još dvojice članova vlade.
Nekada po strogosti i efikasnosti čuvena bugarska milicija,
sada preimenovana u policiju,
na sve učestalije proteste građana zbog zabrinjavajućeg porasta kriminala, nemoćno sleže ramenima ili se nemušto brani „zakonskim ograničenjima“, neopremljenošću i niskim platama. S druge strane, novinarske tvrdnje da je Sofija postala krajnje opasan grad za življenje i meka za prestupnike, kriminalci kao da nastoje da u punoj meri i opravdaju. P. RAKOČEVIĆ”