Борба, 26. 12. 1991., стр. 16

| ČETVRTAK 26. ПЕСЕМВАК 1991. СОРШМЕ

U SUSRET STOGODIŠNJICI ROĐENJA IVB ANDRIĆA

Pouke ie sebi

Ako brane pjevati ne brane plakati. narodna poslovica

Još dva dana zla pa nikad više dobra. · narodna poslovica

Jezik slavuja u ropstvo dovodi. narodna poslovica

...Tne preterujte! Alah ne voli one koji

preteruju. Koran, sura V, 89

Laž izbeljuje zube. Mari Diplesis (Dama s kamelijama)

Da budala zna da je budala, dvije bi

pameti imala | narodna poslovica

Rivarol se davno pitao: „Zašto je budala toliko tvrdoglava a pametan čovek toliko pupustljiv“.

svet knjige

Sveska smeđih korica

Posle objavljivanja „Znakova pored puta oci i kritičari po prvi put su suočeni sa činjenicom da se Ivo Andrić potajno i intenzivno bavio meditativnom prozom, te da je marljivo beležio

sopstvene misli. Kasnije su istraživači Andrićeve zaostavštine predočili javnosti da je naš nobelo-

vac od 1933. godine brižljivo zapisivao citate iz pročitanih knjiga i drugih pisanih materijala. Od takvih ispisa nastala je „Sveska smeđih korica“,

“ čita- na čijoj prvoj strani je Andrić zabeležio: „U ovoj su (beležnici) isključivo tuđi citati bez mojih primedbi ik zabeležaka“. Sadržaj ove sveske ne otkriva samo Andrićevu lektiru već i karakter njegove osećajnosti i misaonosti a time i piščev karakter, i do danas umnogome zagonetan. U nameri da približimo široj publici Andrića kao čitaoca, donosimo pregršt misli, citata iz „Sveske smeđih korica“. Izbor smo napravili iz veće celine koju je za našu redakciju pripremio Miroslav Karaulac.

Ženeva: Ja mislim da bi jedan ženevljanin koji bi bio veseo i bezbrižan bio isteran iz svoje sredine.

Stendal

Kad vidite da se jedan ženevljanin baca kroz prozor; skočite za njim bez oklevanja: verovatnoća je deset prema sto da ćete izvući neku korist.

Dik de Šoazel

Zanati sa vatrom, vi ste uvek davali

ljude od vrednosti. Euđenio D!'Oro: Gojin život

Ne pridajmo važnost događajima ovoga života niti pak materijalnim stvarima; to su naši snovi u usputnom prenoćištu.

Šarl de Fuko

Bog je najpre stvorio šumu pa čovjeka. narodna poslovica

Kafa je crna ama je begovi piju, sneg je bio ama ga psi gaze. narodna poslovica

Kakvi ljudi takvi i putevi. P. P. Njegoš: Šćepan Mali

Ja osjećam da vjetar Svemilostivog dolazi od Hercegovine.

ŠejhJujo, kad nije hteo da ostane u

Carigradu nego da ide u Mostar

Magarcu je more do koljena. narodna poslovica

Nova Evropa,

Izveštaji iz Berlina i Rima Miloša Crnjanskog, predgovor, izbor i komentar: Radivoj Cvetićanin, „Književne novine“, Beograd, 1991, str. 200

Pravi razum sa bistrim očima koje stvari ovoga svijeta čisto vide a ne kroz koprenu. P. P. Njegoš: Šćepan Mali

Nema turčina bez poturčenjaka. narodna poslovica

Obiđi svet i vrati se u svoj Kraj. naslov knjige crteža

Od dugih se putovanja brzo stari. Moris Magr

Što ti pršće sahat na četvoro To će naše srce popucati Rastajuć se jedno oda drugoga. Vuk

Jer posle nje kalup je razbijen. Mistral, za Mirej

Šta vređi što je kavaljer od vatre kad je:dama od leda. Teofil Gotje Lepo cveće, al je retko. Vuk

Ljubav i gospodstvo društva ne trpe. narodna poslovica

i Ostavite se žena i studirajte matematiku. Jedna venecijanska kurtizana Rusou

Nastoj da se ne vežeš ni sa jednom ženom. Biskup Kaluira

Samoća je samo za Boga. turska narodna poslovica Ja sam čovek koji je prije živio u samoći a sada živi u pustinji. A. Starčević • Njihov govor je put koga, iz samilosti, prave između ljudi. Ali ćutanje je njihova domovina. Ernest Helo, za mistike i askete

Da bi se sačuvala neka tajna koju znamo nije dovoljno samo ćutati. | · Pol Klodel

Sav je od patnje život koji živimo u ovom veku. Komodien de Gaza

Umirem u pedeset četvrtoj godini. Ni previše mlad ni previše star. To je, taman na vreme.

Žan Moreas, na samrti

Većina velikih ljudi proveli su najveći deo svoga života sa ljudima koji ih uopšte nisu shvatali, nisu ih uopšte voleli niti poštovali onako kako to zaslužuju.

Vovenarg

Pogledajte oko sebe: kako je malo ljudi dočekalo starost voleći još jednako

one koje su u mladosti voleli. Valter Skot

U umetnosti, deo prepušten čovekovoj volji mnogo je manji nego što se u to veruje. Bodler

Ne glačam ja rečenicu nego misao. Žuber ·

· Čovek koji piše knjigu, To je Robinzon

na svom ostrvu: treba sve da uradi sam.

Leon-Pol Farg

Čovek se ne prihvata pisanja sem kad ima da ispuni neku osvetu nad životom. Luj Zije, za Bosiea

Bože, daj mi snagu, život, zdravlje, jer osećam da treba jednu neizmernu sreću da donesem.

Balzak, u pismu Gospođi Hanskoj, juna 1847

Pakao mastionice i prazne stranice. Balzak: Pisma strankinji

Veština: s dostojanstvom mlatiti praznu slamu. A. P. Čehov: Dosadna istorija

Tako ću umreti na čistoj stranici. Balzak, gospođi Hanskoj, rešen da radi i piše Gospode, oslobodi nas Nečastivog i govora sa prenosnim značenjem. Pol-Luj Kurie

Onome ko ima sliku nekog živog bića, životinje, kazaće se na dan strašnog suda: Oživi ono što si stvorio. I kako on to neće moći da učini, biće proklet. Jer anđeli božiji ne ulaze u kuću u kojoj ima slika.

Hadis t.j. iz Sune a ne iz Kurana

malo poznati Crnjansiti

· Antologija kineske lirike i Pesme starog Japana Prepevi Miloša Crnjanskog, Narodna biblioteka Sr-

bije, Beograd — Dečje novine, Gornji Milanovac, 1991. godine (reprint iz 1923.)

Knjiga nastala kao izbor izveštaja koje je Miloš Crnjanski kao dopisnik Centralnog presbiroa slao iz Berlina (1936-38) i Rima (1938-1941), višestruko je zanimljiva. To je, pre svega, slika jednog vremena koje je ostalo za nama, ali čije posledice nisu još prevaziđene; zatim, to je izuzetna prilika da se upoznamo Ss novinarskom delatnošću Miloša Crnjanskog; konačno, i najvažnije, to je materijal koji pruža široke mogućnosti trganja za korenima pojedinih dela velikog pisca („Kod Hiperboreja-

ca“, još više „Embahade“). Imamo li u vidu još i činjenicu da je Crnjanski, kao dopisnik Centralnog presbiroa, obavljajući, u skladu s tadašnjim običajima, i dužnost atašea za štampu u Rimu, odnosno Berlinu, ovaj rukopis pruža čitaocu i mogućnost да se upozna, kroz svedočanstvo lucidnog posmatrača i učesnika, s pojedinim diplomatskim tajnama toga vremena, s ličnostima koje su činile vrhove tadašnjeg spoljnopolitičkog evropskog miljea, s odnosima, političkim manevrima, uzrocima pojedi-

nih događaja i njihovim posle-

dicama.

lako ove izveštaje pisac nije namenio publikovanju (dobar deo njihov nosio je oznake „poverljivo“ ili čak „strogo poverljivo“) u njima se, ipak, prepoznaje majstorsko delo Crnjariskog, iza njih stoji duh, često i specifičan pogled na ljude i svet, i na odnose kakvi u tom svetu vladaju.

(iz recenzije dr Ivana Šopa)

Kinesku liriku i Pesme starog Japana prevodio je pesnik koji je već bio „sumatraista“. I to u Parizu. Želeo je da pokaže „i najdalje prastare slike, misli, uticaje i veze duha, koje su u svom večnom kruženju, kroz život, mogle stići i do nas, a koje su, pre nas, davno ostvarile mnogo štošta, što u našim duhovnim konstrukcijama čini РЦ из јепо, петоги-

Селе -

Kineska lirika je „prevod prevoda“. Koristeći postojeće prevode na evropske jezike,

Crnjanski je izvršio veoma uspešan hronološki izbor dela iz daleke Kine.

Antologija Japana“ nastala je u vreme atmosfere čežnje, za istokom, tadašnjih evropskih intelektualaca. U njoj ima. prepeva- koji veoma verno prenose smisao originala, njegovu estetsku vrednost i pesničku atmosferu, ali i onih kojima je Crnjan-

ski menjao smisao i suštinu ie-

žeći za prefinjenošću. Lj. M.

„Pesme starog.