Борба, 15. 02. 1992., стр. 4

MAKEDONSKA VLADA OPTUŽUJE SRBIJU ZBOG

GRČKIH POTEZA

~ е4з

preskočili

Seljenje Armije pod kontrol

policajaca bez incidenata

Skoplje. — Potpredsednik makedonske vlade Bećir Žuta na redovnoj konferenciji za novinare izjavio je juče da Srbija inicira sadašnje odnose Grčke prema Makedoniji, smatrajući zatvaranje graničnih prelaza kao necivilizacijsku meru. Bećir Žuta je kao dokaz naveo razmenu poseta Beograda i Atine do koje je došlo pre sadašnjih grčkih pritisaka na Makedoniju, a skopski dnevnik „Nova Makedonija“ je objavio i ekskluzivnu vest iz Soluna da će Grčka po zatvaranju svih graničnih prelaza prema Makedoniji isprovocirati i pogranične incidente, da bi predočila međunarodnoj javnos-

Deograd i Atina

Skoplje

тја monetarno osamostaliti. Makedonija će to učiniti onog časa kad na takvu meru bude prinuđena sličnim merama drugih republika.

Govoreći o selidbi Armije iz Makedonije, Bećir Žuta je rekao da makedonska vlast zna šta je Armija dosada odnela iz Makedonije, ali ne zna šta je još u Makedoniji ostalo.

Makedonska glasila, inače, objavljuju fotografije dugačkih kolona vojnih vozila koja odlaze prema Srbiji. Seljenje Armije se odvija pod kontrolom makedonskih i vojnih policajaca bez incidenata. Liga za demokratiju je zatra-.

~ у .. . •

Odštampani bonovi Ohrid. — Pod naslovom „Zbogom topčiderski dinaru“, „Bitoljski vesnik“ i „Prilepski glas“, pišu da je Republika Makedonija

već odštampala vrednosne bonove, koje će, vremenom, zameniti bu-

“duća makedonska novčana jedinica.

Ti listovi tvrde da je pošiljka od 40 tona, koliko teže odštampani bonovi, 5. februara, „u neverovatnoj tajnosti i pod silnom milicijskom pratnjom“, već odvezena iz prilepske štamparije „11. ok-

tomvri“.

„Bitolski vesnik“ i „Prilepski glas“, takođe, saznaju „da su vrednosni bonovi već raspoređeni po filijalama SDK u Makedoniji i da se čeka još samo odhika Vlade za stavljanje u opticaj. Očekuje se,

navode novine, da to bude ovih dana“. -

Potpredsednik makedonske Vlade dr Bećir Žuta, izjavio je da je normalno da jedna nezavisna. i suverena država зргета 5уоји novčanicu, ali da se radi na obezbeđivanju njenog pokrića kako bi

se našia na kursnim listama.

Ia аи ишли ивичне

ti da između ove dve susedne države postoje sporna pitanja i da Makedonija ne može biti me-

đunarodno priznata. To se tako- ·

đe, dovodi u vezu· sa grčko:•srpskim pregovorima na najvišem nivou kada je postignuta saglasnost da je nemoguće priznavanje Republike Makedoniје. Potpredsednik · makedonske vlade Bećir Žuta je izjavio da Makedonija nema mogućnosti da učestvuje u kreiranju monearne politike „ostatka Jugoslae“-U svetu:ne.postoji.ni jedna ostalna država koja nema svoj novac, kaže Žuta, ali.je odbio da kaže kada će se Makedo-

| —

ЗОБКАМЈЕ МА

KEDONIJE

(Tanjug)

žila od Evropskog saveta da, suspenduje Republiku Grčku iz ove evropske institucije, zbog kršenja ljudskih prava i preduzimanja anticivilizacijskog gesta zatvaranja granica. | 5 Makedonska glasila objavljuju da je grčko-jugoslovenska granica već zatvorena za Makedonce, a oni koji pokušaju da je prođu dobijaju ı batine. Tako je đevđeličanac Todor Stojanov sa graničnog prelaza kod Đevđelije na povratku iz Grčke 12 časova maltretiran i tučen i sa tog prelaza je prenet direktno u bolnicu, gde mu je ukazana lekarska pomoć. i D. NIKOLIĆ

MIA čeka zakon

„Nova Makedonija“ MAUK-pres

5корђе. — .Najzad, makedonski parlamcnt je započeo rad juče u zakazano vreme, u 10 časova, ali se, po običaju, spotakao na samom početku oko proceduralnih pitanja i odmah potom predsednik Sobranja Stojan Andov je poslao poslanike na veoma dugu pauzu. Poslanici su po običaju požurili u restoran a i na Suncc ispred zgrade Sobranja.

Sve sc desilo zbog toga što je Stojan Andov predložio da se jedina tačka dncvnog reda iz prošlog 32 zascdanja parlamenta o osnivanju make-

r informativne :agencije MIA

rebaci u dnevni red 33 sednice koja je trcbalo da se održi juče. Odmah su | poslanici VMROći da se prvo završi 32 ida da sc pređe na ut-

)e reda za 33 sednijarijec Stojaje-svcjedno rcda ćc sc ciji MIA.

je već osnovala svcju agenciju

Pošto se polemika raspiamsala Stojan Andov jc predložio da se prvo okonča 32 sednica, u čemu ga je podržao i potpredsednik makedonske vlade Blaže Ristovski. Međutim, u raspravi o makedonskoj informativnoj agenciji, o kojoj se već raspravlja šest meseci, nije se otišlo dalje od početka. Pošto je poslanik Duše Gošev rekao da nema pravnog osnova posle donošenja novog Ustava da Sobranje- donese zakon o agenciji, Gošev je rekao da Sobranje može da donesc samo odluku. U spor su se umcšali i albanski poslanici tražeći da se ne donosi zakon o agenciji, nego zakon o agencijama.

Inače, „Nova Makedonija” je već osnovala svoju agenciju MAK-pres i u Sobranju je distribuiran njen prcdlog da Sobranje doncse zakon kojim bi se omogućilo osnivanje ne jedne, vladinc agencije MIA, nego i drugih agencija. у D. NIKOLIĆ

- drugih“

NEUSPJEH RAZGOVORA PREDSTAVNIKA NACIONALNIH STRANAKA BiH

Isključivosti kao zakon

Skup pokazao da nacionalne

čak ni uz pomoć EZ

Sarajevo. — „Razgovori su bili korisni: Svi sagovornici su se potrudili da bolje razumije-

mo njihove pozicije i da ih oni.

međusobno razjasne. Vrijedi nastaviti razgovore i planiramo da se ponovo sretnemo. Treba, međutim, reći da su stavovi stranaka još uvijek udaljeni. Ovo je bio samo preliminarni sastanak“ — rekao je na konferenciji za štampu

za Jugoslaviju Hoze Kutiljero koji je prvo razgovarao sa liderima SDA-i SDS Alijom Izetbegovićem i Radovanom Karadžićem i dopredsjednikom HDZ BiH Matom Bobanom, a

Juče su i prvi ljudi opozicionih -

parlamentarnih stranaka imali po deset minuta da iznesu SVO-

je prijedloge za rješenje krize u'

središnjoj republici. Oni su očigledno više pozvani zbog to-

_ва да bi stranke na vlasti imale

pokriće o svojoj demokratičnosti. · Sudeći po onomešto su rekli na konferenciji za štampu, kao i izjavljivali za vrijeme dvodnevnih razgovora, tri nacionalne stranke nisu nimalo bliže u svojim stavovima. Doduše nisu

· ni udaljenije, sko to može da

posluži kao utjeha. Lider SDA Izetbegović decidirano kaže: Nekakav bitni napredak nije učinjen. Neophodna nam je pomoć prijatelja iz Evrope. Uz njihovu pomoć imam više povjerenja da ćemo doći do nekog rezultata. Po ocjeni gospodina

Karadžića „najveći napredak је ·

u tome što smo saslušali jedni druge i razumjeli motive jedni uz ponavljanje starih

Tri dana prije glasanja, 26. februara, u „Zetri“ će se odr

nu i Hercegovinu“

arajevo: — Tokom predstojećeg vikenda Bosnom i Hercegovinom biće lijepljeni plakati kojima se građani pozivaju da izađu na referendum i glasaju za nezavisnost ove države. Na seriji od šest plakata, štampanim ćirilicom i latinicom, ponavlja se:„Za BiH“, a mijenjaju se riječi — suverenu, nedjeljivu, otvorenu, jedinstvenu, nezavisnu, cjelovitu. Sedmim plakatom se govori o kontinuitetu BiH od Kulina Bana do današnjih dana, što se

Sarajevo. — Posljednja događanja, uvođenje novog novca u Sloveni--· ji i Hrvatskoj, nekontrolisana proizvodnja novca u Srbiji, šverc novca iz Hrvatske, zabrana protoka roba iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore, prisiljavaju Bosnu i Hercegovinu da zaštiti svoj prostor. Određivanje prema suvercenitetu BiH postaje neophodno.

Ovo je rekao juče Tadej Matcljan, potpredsednik SRSJ za BiH na redovnoj konferenciji za štampu. Da bi suverenitet BiH mogao. biti efektivan, rečeno nužno je usaglasiti poli-. tičko rješenje za BiH koje bi'bilo prihvatljivo za veliku većinu njenih gra-

' dana, SRSJ za BiH smatra da prijc

ovoga treba. definisati oblik institucija kroz koje bi se štitila nacionalna prava konstitutivnih i ostalih naroda i narodnosti u Republici, kako na ni-

specijalni · izaslanik” Evropske zajednice

teza da Srbi ne žele да зе jednog dana probude u velikoj Hrvatskoj ili Muslimani u Veli-

· koj Srbiji i da to treba poštova- ~

ti, odnosno imati na umu.

Po ocjeni Mate Bobana do dogovora mora doći pod svaku cijenu i to mirnim putem. U tom slučaju, kako on kaže, moraće da se izbjegnu sve. isključivosti. — -

Pored polemike oko toga da li je suveren narod ili građani, o čemu su stranke na vlasti dale svoje mišljenje u više navrata, može se zaključiti da se na dvodnevnim razgovorima o bu-

dućnosti BiH ništa nije dogodi- -

lo. 3 |

Portugalski diplomiata Kutiljero opisao je brojnim novinarima, a možda je to činio i sagovornicima, kako je BiH vrlo kompleksna u svakom pogledu dokazujući na taj način da je problem shvatio, ali i istakavši istovremeno da EZ neće nametati bilo kakva rješenja:

„Naše je samo da pomogne-

mo strankama koje su zaintere--

sovane za mirno rješenje Krize“. Za to su, bez sumnje, zainteresovane stranke na vlasti ali pod uslovom da se rješenja traže isključivo po njihovim receptima (pojedinačnim). I niko ne odstupa ni najmanje. Svi su u tome izričiti. Tako Izetbegović kaže da ne može biti nikakvog kompromisa oko suverenosti građana niti o podjeli BiH. On je naveo primjer da su se u Sloveniji, Makedoniji i Hrvatskoj izjašnjavali građani, a ne pripadnici određenih naroda ili nacionalnih zajednica.

_ Posebno interesovanje izaz-

eo · ilustruje simbolima, grbovima i pe ·

čatima od Kulinovog doba do ZAVNOBIH-a. Svuda'je puno ljiljana, stilizovanih, koji su skoro službeno postali simboli najnovije BiH. Vedran Hadžović, direktor.Centra za promoživne aktivnosti kaže da svi koji rade promotivne posiove to rade volonterski, i da se javilo mnogo umjetnika spremnih da pomognu. Tri. dana prije glasanja, 26. februara, u „Zetri“ će se održati

| veliki koncert „Za BIH“, a biće još

promotivnih priredbi ı materija!a.

Кјезепје га уести _

vou Republike, tako.i na nivou regija i opština. Vijeće naroda na nivou republike u kome bi se koncenzusom rješavao unaprijcd odredena pitanja, jedna je od insititucija za koje je SRSJ za BiH, s time da se regionali-

| zuju i decentralizuju neke sada cen· tralizovane: državne funkcije kao što

su zdravstvo, obrazovanje, kultura, sudstvo, socijalna politika, komunalne dažbine, porezi, unutrašnji posloVi. Sa— NLA e а Drugo važno pitanje je, rečcno je na jučerašnjoj konferenciji za štampu SRSJ za BiH, da se definiše i usaplasi pozicija BiH prema ostalim dijelovima nekadašnje Jugoslavijc, prije svega prema:Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj бот, To se mora uraditi u kratkom roku, jcr sc. u suprotnom „sprema potpuni ckonomski't privredni slom.

žati veliki koncert „Za Bos-

partije ne mogui riješiti kriza u Bosni i Hercegovini,

vali su odgovori učesnika razgovora o tome kako će se ponašati Armija, posebno u vrijeme zakazanog referenduma. Lider SDA je ponovio da su ljudi iz Armije dali obećanje kako se neće miješati u politička zbivanja na šta je lider SDS dodao da je njena obaveza da spriječi eventualnd=:- etničke sukobe. Ova rečenica može se protumačili na više načina, a najveće je pitanje da li će međustranačka prepucavanja i neslaganja dovesti do stanja koje bi se moglo proglasiti kao neposredna opasnost od građanskog rata ili

znešto slično. Dobro je znano

kako Armila u tom slučaju treba da se ponaša.

U svakom slučaju skup u Sarajevu izazvao je mnogo više znatiželje nego što je donio neke opipljivije rezultate. Sve je umofano u bijele diplomatske rukavice i po ocjeni nekih ljudi iz opozicije i analitičara nije ni na pomolu rješenje bosanskohercegovačke krize. Naprotiv, sada su mogući mnogo žešći politički pofresi, jer je u nekim sarajevskinr” političkim Кгиро-

vima preovladavalo uvjerenje

da će EZ izvršiti pritisak na stranačke lidere. Očito, ovo, je bio samo „informativni ra vor“ sa glavnim (i sporednimi) akterima krize u BiH. A, šta običan čovjek misli o svemu tome najrečitiji komentar dala je jedna postarija žena u tramva– Ju gledajući kako u luksuznim limuzinama gosti iz EZ odlaze na aerodrom. Doslovce reče: „Nisu oni, ni ovi naši zaslužili ni fiće“.

Ejub ŠTITKOVAC

šta.

Kakvu će:sudbinu doživjeti referendumski plakali i manifestacij nije teško naslutiti ako se p mo da je uoči izbora u BiH vladao pravi rat plakatima, što je-danju lijepljeno — noću je skidan0.

Mirko Bošković, predsjednik Izborne komisije BiH, za „Borbu“ kažerda u 11 opština glatko odbijaји da organizuju referendum, a još iz 15-tak se nisu javili. Riječ je uglavnom o opštinama u kojima je u vecini srpsko stanovništvo, . odnosno, gdje su. Srbi.opštinski funkcioneri. Iz nekoliko hrvatskih opština u Hercegovini Neum, Čapljina, Prozor javili su da će oni referendum organizovati ali sa pitanjeni koje je formulisala HDZ BiH. To, kaže Bošković, sa stanovišta odluka Skupštine BiH nema nikakvog značenja.

. Na pitanje šta sa opštinama koje odbijaju da organizuju referendum u Izbornoj komisiji kažu da ukoliko za koji dan to ne bude rješeno biće izabrane posebne komisije koje će odraditi potrebni posao. U 16 većih gradova širom BiH biće punktovi sa kojih će se kontrolisati regularnost referenduma. Tu će boraviti i posmatrači Evropske таједтшсе, а роу јенрисеп Evropskom parlamentu i Ujedinjenim nacijama.

Što se srpskog naroda: u BiH tiče, od Srpske demokratske stranke Vec mu je upućeno uputstvo: „Taj referendum: se nas ne tiče. Mi smo inmizh SVOJ plebiscit“.

N. BUTUROVIĆ

· ~ Ба