Борба, 15. 02. 1992., стр. 5
она
SEDNICA VLADE CRNE GORE. —
Zeleno svetlo пи
Titograd. — Dogovor predstav- '
nika Vlade Crne Gore i Srbije o zabrani prodaje određenih proizvoda drugim republikama dobio je zeleno svetlo na sednici prošle noći Vlade Crne Gore.
U saopštenju od juče ujutro sa ove sednice kaže se: prema tom dogovoru, Srbija će Crnoj Gori na osnovu njenog mesečnog bilansa isporučivati pšenicu, ulje, brašno i šećer. Crna Gora će Srbiji isporučivati aluminijum, čelik i so, prema njenim bilansnim potrebama.
Kretanje ostale robe između Srbije i Crne Gore biće slobodno, uz obavezu obe republike da spreče njihov reeksport, kaže se u saopštenju. Istovremeno, sva međusobno ugovorena i plaćena roba pre donošenja ovog dogovora, biće isporučena. р
(Tanjug)
NA TRIBINI OPOZICIJE U HERCEG-NOVOM Duel s Vlahovićem
Herceg-Novi. — Javna rasprava o referendumu u Crnoj Gori, koju je preksinoć organizovao dio Opozicije Crne Gore (Liberalni savez, Jugoslovenska narodna stranka i Savez reformista Crnogorskog primorja) protekao je u izuzetno „pregrejanoj“ atmosferi i prava je sreća da se sve završilo na verbalnim duelima. Na tribini su govorili čelni ljudi ovih stranaka — Slavko Perović, Miodrag Vlahović i Miodrag Marović — ali spor između njih i dijela prisutnih građana nije toliko izbio zbog stranačkih neslaganja. Razlog oštrih zamjerki i prepirki je u tome što je o vojnicima-rezervistima, kao o „tobožnjim junacima“ i agresorima govorio Miodrag Vlahović, predsjednik Jugoslovenske narodne stranke u nedavnoj TV emisiji. Zbog toga je na tribini došlo dvadesetak vojnika — dobrovoljaca koji su branili Loru kod Splita i desetak pripadnika specijalnog voda. Pored njih, došlo je i nekoliko mještana iz prigraničnog hercegnovskog sela Malta koji su pozvali čelnike opozicionih partija da obiđu njihova sela kako bi se neposredno uvjerili koliko je na ovo selo palo minobacačkih i topovskih granata.
UDRUŽENE.
DNEVNIK
MILO ĐUKANOVIĆ U RAZGOVORU SA NOVINARIMA POVODOM GODIŠNJI-
CE VLADE CRNE GORE
U zajedničkoj
Там!
nema gubitnika
Nacrt odluke koji je usvojila Skupština Crne Gore je samo ponuda za razgovor, jer, nema valjda govora o formiranju one zajedničke države u kojoj neko apriori po-
stavlja ultimativno pitanje
Titograd. — Iako su mnogi rado ili zlurado, pogotovo dio opozicije, predviđali najduži život Vladi Mila Đukanovića na 90 dana, ona je ipak doživjela i prvi rođendan, koji se poklapa sa 30-im njenog predsjednika. Tim povodom upriličena je i konferencija za štampu, na kojoj je Milo Đukanović objasnio za-
što se nijesu ostvarile prognoze njegovih protivnika. Za to je imao i:
argumentovanih dokaza, a prije svega u činjenici da je prije godinu dana program Vlade pravljen za mirno vrijeme.
Govoreći o crnogorskom refe-
Prevlaka
Odgovarajući na pitanja da li Vlada Crne Gore ima namjeru da sa Vladom Hrvatske pregovara — za mirno rješenje spora oko Prevlake, potpredsjednik Zoran Žižić je najprije istakao važnost Prevlake za Boku i Crnu Goru i dodao da Prevlaka nikada nije bila u posjedu Hrvatske i da se za mirno rješavanje Crna Gora uvijek zalagala. U tom smisl upućen je zahtjev Arbitražnoj komisiji kako bi se spor sa Hrvatskom oko Prevlake mirno riješio.
rendumu i srpsko-crnogorskom dogovoru, Đukanović je rekao:
„Ja mislim da su oni koji su pažijivije čitali Macrt odluke koju je Skupština Crne Gore pustila u javnu raspravu i dokument koji je usaglašen na sastanku delegacija Srbije i Crne Gore u Titogradu, teško da će u nekim bitnim momentima naći odstupanje. Kada to kažem imam u vidu da je Nacrt odluke koji smo usvojili na Skupštini republike, samo ponuda za razgovore od strane Crne Gore. Ne mo-
Rat je krajnja nužda
Predsjednik crnogorske Vlade nije se saglasio sa novinarskom ocjenom u pitanju — da je ovaj rat besmislen, nepotreban, grub i prljav i da je u njega Crna Gora nepotrebno uvučena, — već je pojašnjavajući razloge zbog kojih su pokrenute ratne operacije između ostalog rekao: „Kad je riječ ko ga je izazvao onda vas moram podsjetiti na prošlogodišnju veliku koncentraciju vojnih potencijala na crnogorsko-hrvatskoj granici, pretenzije za teritorije Boke i Sandžaka, i na zaštitu ugroženog srpskog, naroda. Za mene je ovaj rat krajnja nužda i ima opravdanja, ali to ne znači da zagovaramo rat, već vyodimo intezivne pregovore za mirno rješavanje krize.“
že valjda biti govora o formiranju zajedničke države u kojoj neko apriori postavlja ultimativno pitanje. Crna Gora odnosno njena Skupština, je sačinila svoj predlog za niz institucija zajedničke države. Sasvim je prirodno da sa svim partnerima, sa kojima želimo da uđemo u zajedničku državu, sjednemo, гагgovaramo i usaglašavamo stavove. Znate, kazali smo da će domet funkcionisanja zajedničke države biti ekonomski, što je sasvim prirodno, da će to biti i sistem odbrane. Takođe smo kazali da će pitanje etničkih grupa biti u nadležnosti republičke države, a to je sadržano i u pitanju za Referendum, ali i u dogovoru koji je postignut u Titogradu. Dio odstupanja se odnosi na institucije zajedničke države. Kad to kažem imam u vidu da je predviđeno da se umjesto šestomjesečnog mandata predsjednika zajedničke države prihvati mandat otprilike od četiri do pet godina, nijesmo u ovom dokumentu, koji smo usaglasili, to precizirali. Sa stanovišta osnovnog zahtjeva za punom ravnopravnošću Crne Gore u zajedničkoj državi ništa se ne dovodi u pitanje: savršeno je svejedno da li će predsjednik zajedničke države, ako je već ustanovljeno da će ići po redosledu, prvi put iz jedne republike, drugi put iz druge bi-
KONFERENCIJA ZA ŠTAMPU UDRUŽENE OPOZICIJE CRNE GORE
Protiv politike svršenog, čina
e na mitingu u Beogradu 9. mar-
ta
Titograd. — Povod za jučerašnji susret sa novinarima predstavnici Udružene opozicije Crne Gore nijesu morali izmišljati. Pružili su im ga razgovori čelnih ljudi vlasti Crne Gore i Srbije, čiji je epilog — model zajedničke države. Miodrag Marović, predsjednik Saveza reformista Crnogorskog primorja detaljno je ukazao na odstupanja crnogorskog političkog vrha od modela zajedničke države, koji su nedavno sami bili ponudili. Sada su značajno proširene nadležnosti centralne vlasti, a samo jedan manji dio ostaje republici, kao konstituenta zajedničke države. Čak se više i ne pominje riječ „suverena“, već se samo govori o republici. Ne pominje se, takođe, ni referendum, odnosno, nema nikavih ograda, u smislu da prethodno treba sačekati odluke referenduma u Crnoj Gori, pa onda modelirati zajedničku državu. Marović je upozorio i na najavc da Ćć rcfc-
Udružena opozicija najavila miting za suverenu Crnu Goru 22. februara i učešć
rendum biti održan 1. marta, Što je protivno zakonskim rješenjima, kojima se predviđa rok od najmanje 30, a najviše 60 dana od usvajanja odluke o raspisivanju referenduma.
Rade Bojović, predsjednik Jugoslovenske narodne stranke i koordinator Udružene opozicije istakao je, da je varijanta zajedničke države, iza koje je do.skoro stajala crnogorska vlast, bila mnopo bliža onome za šta se zalaže Udružena opozicija (savezu suverenih država), a da usvojeni model predstavlja unitarnu federaciju. Prema tom modelu, suverenitet Crne Gore svodi se na minimu, a predviđena zajednička država je protivna intresima i srpskog i crnogorskog naroda. Ona ide samo u prilog vlastima u ove dvije republike, precizirao je Bojović. Za lidera Liberalnog saveza Crne Gore,
Slavka Perovića, ovdje se radi o.
jednoj fantomskoj tvorevini, koja je klopka i za crnogorski i za
srpski narod.
Predsjednik Partije socijalista, mr Žarko Rakčević apostrofirao je riječi predsjednika Predsjedništva Crne Gore, Momira Bulatovića, izgovorene u CrnoOgorskom Parlamentu, kojima je izraženon čvrsto opredjeljenje vlasti u Republici da se drži svega što je predložila kao elemente za zajedničku državu. Od toga se odustalo, podsjetio je Rakčević, a sada usvojeni model neće biti prihvatljiv ni za Makedoniju ni za BiH. Za Mića Orlandića, predsjednika Nezavisne Organizacije komunista, sada imamo istu situaciju kao i 1918. g., kada je Crna Gora izgubila državnost.
Udružena opozicija Crne Gore, obavijestio je novinare Miodrag Vlahović, u kontaktima je sa demokratskom opozicijom Srbije i u planu su dva sastanka. Obavijestio je, takođe, o spremnosti crnogorske Udružene opozicije da učestvujc na mitingu 9.
ti u mandatu od 6 mjeseci ili godinu dana.
Prema Nacrtu odluke, dodao je Đukanović, predvidjeli smo da Skupština bude na paritetnom principu. Ali, nakon ozbiljnih razmatranja u radnim grupama i Završnim razgovorima delegacija dvije republike, ipak smo ustanovili da je neophodno predložiti dvodomnu strukturu zajedničke Skupštine. Ako bismo se opredijelili da idemo samo na vijeće republika, odnosno na jednodomni parlament, onda je to struktura parlamenta koja u potpunosti odgovara savezu država, a ne zajedničkoj državi.
Govoreći o referendumu Đukanović je rekao:
„Mislim da potrebe za održavanje referenduma ima. imamo u Crnoj Gori dosta iskustava sa sličnim odlukama donošenim па državnim organima, a one su u dužem periodu bile ne samo predmet istorijskih nego i političkih ocjena, i to veoma različitih. Ovo je jedan istorijski trenutak za republiku Crnu Goru i njene građane i stoga pitanja kojima se rješava sudbina Crne Gore moraju donijeti građani.“ S. VUKAŠINOVIĆ LJ. MUDREŠA
marta u Beogradu. Crnogorska Udružena opozicija najavila je i svoj miting za suverenu Crnu Goru 22. februara ispred zgrade Parlamenta u Titogradu, ali njemu ne bi trebali da prisustvuju predstavnici demokratske opozicije iz Srbije. Prema riječima Slavka Perovića, Udružena opozicija će se definitivno odrediti prema referendumu, neposredno pred njegovo održavanje. Na pitanje da li se plaše incidenata i sukoba predstavnici Udružene opozicije odgovarali su, da ih oni neće izazvati. Mi idemo sa „svećama i cvećem”, citirao je Vuka Draškovića, Miodrag Marović, a Miodrag Vlahović je napomenuo da politika svršenog čina, koju vode vlasti Crne Gore i Srbije, najgrublje narušava građanski mir u Crnoj Gori. „Mi imamo samo reči — i divno smo se snašli u toj nemaštini“, parafraziran je
pjesnik Miljković. D. VUKOVIĆ
SUBOTA -NEDELJA, 15—16. FEBRUAR_1992. GODINE 5
PREDSEDNIŠTVO SFRJ O STANjU NA RATIŠTIMA
Hrvatske snage provocirajli
Beograd. — U Beogradu je juče održana sednica Predsedništva SFRJ kojoj je predsedavao potpredsednik dr Branko Kostić, saopštila je Služba za informisanje Predsedništva.
Pored članova Predsedništva SFRJ, dodaje se u saopštenju, u radu sednice učestvovali su i predsednik Skupštine SFRJ Slobodan Gligorijević, predsednica Saveznog veća Skupštine SFRJ Bogdana Glumac Levakov, potpredsednik Saveznog izvršnog veća Aleksandar Mitrović, savezni sekretar za unutrašnje poslove Petar Graćčanin, vršilac dužnosti saveznog sekretara za narodnu odbranu i načelnik Generalštaba oružanih snaga SFRJ, general-pukovnik Blagoje Adžić i zamenik saveznog sekretara za inostrane poslove Milivoje Maksić.
e U saopštenju se, dalje, kaže da su resorni savezni funkcioneri informisali Predsedništvo SFRJ o aktuelnoj političko-bezbednosnoj situaciji. Ukazano je da je političko-bezbednosna situacija u zemlji i dalje veoma teška i složena. Oružane formacije Hrvatske povremenim otvaranjem vatre nastoje da isprovociraju jedinice JNA da odgovore, da bi ih zatim mogle optužiti za narušavanje primirja. U takvim pokušajima ne biraju sredstva, pa ima pojava da otvaraju vatru i na naselja koja su u njihovim rukama, obično kada su u njima strani posmatrači, a zatim za otvaranje vatre optužuju JNA.
Jugoslovenska narodna armija, u skladu sa obavezama Sporazuma o primirju iz Sarajeva, dosledno poštuje prekid vatre.
e Predsedništvo SFRJ je na jučerašnjoj sednici razmotrilo nacrt zakona za ostvarivanje prava naroda na samoopredeljenje i ukazalo na neophodnost ubrzavanja postupka za donošenje ovog zakona.
e S obzirom da Republika Makedonija, protivno ustavno-pravnom sistemu SFRJ ne šalje regrute i vojne obveznike u JNA, da je donela sopstveni zakon o odbrani, da je prestala sa finansiranjem budžeta federacije i potreba JNA, odnosno da je donela akte o stvaranju samostalne države i da se u toku postupka svog međunarodnog priznanja faktički ponaša kao suverena država, a u cilju nastojanja da se nastali problemi reše na miran i demokratski način, Predsedništvo SFRJ donelo zaključke o privremenom predislociranju jedinica i ustanova Jugoslovenske narodne armije sa teritorije Republike Makedonije do definitivnog dogovora o rešenju državno političke krize u Jugoslaviji.
e Povodom brojnih obraćanja Predsedništva SFRJ zašto neka glasila nisu do kraja objavila stenogram, a Televizija snimak sednice Predsedništva SFRJ u proširenom sastavu od 31. januara, 1. i 2. februara, na sednici je konstatovano da su službe Predsedništva SFRJ blagovremeno pripremile i stavile na raspolaganje javnim glasilima sav materijal. Ocenjeno je да је takvim odnosnom nekih glasila javnosti onemogućeno da se upozna sa celinom toka i rezultatom sednice, iako je to upoznavanje od značaja za formiranje jaVnog mnenja o pitanju angažovanja mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji, kaže se na kraju saopštenja za javnost sa jučerašnje sednice Predsedništva SFRJ.
(Tanjug)
“=