Борба, 17. 03. 1992., стр. 9

Komandant Vojno pomorskog sektora Boka, viceadmiral Miodrag Jokić, primio nas je u komandi Sektora, u Kumboru. Tokom razgovora uverili smo se u tvrdnje onih koji za njega kažu da je oficir liberalnih shvatanja, koji politička pretpostavlja vojnim rešenjima. Zbog toga je uvažavan ne samo od potščinjenih, već i od „druge strane“, sa kojom su snage pod njegovom komandom u sukobu.

e Dokle je područje kontrole Vojno pomorskog sektora Boka, da li ima narušavanja primirja, i kako gledate na nestabilnost u BiH, posebno u Zapadnoj Hercegovini?

— Područje Vojno pomorskog sektora Boka obuhvata prostor od luke Slano pa do Boke, odnosno ušća reke Bojane. Mi smo na linijama dodira uspostavili stanje koje je dogovoreno sporazumima u Cavtatu i Sarajevu. Obustava vatre i primirje se sa obe strane održava uspešno. Naravno, ima svakodnevnih provokacija, sporadičnog otvaranja vatre na pojedinim delovima, naročito na prilazima Dubrovniku, između Sustjepana i Mokošice: Mi smo zaposeli tvrđave, a njihovi ljudi su na Srđu, pa na tim vrućim tačkama dolazi do pucnjave, zbog nediscipline, uglavnom u njihovim redovima. To nema uticaja na eventualna borbena rešenja, ali to kod našeg ljudstva izaziva reakcije, naročito ako vatra može izazvati gubitke. Što se tiče stanja u BiH, mi to ovde osećamo, naročito u delu gde se dotiče Hercegovina, Popovom polju, Hutovu, Slanom... Radi se o dobrovoljcima i aktivistima HDZ-a, koji su žestoko branili Dubrovnik, a sada su u gradu, ili su izbegli, i svoju aktivnost razvijaju u hercegovačkim naseljima duž Neretve, i dalje prema Čapljini i Mostaru, gde je situacija najteža.

Uzećemo samo najbolje

0 Vojni analitičari, sagledavajući situaciju u mornarnici, nakon rata u Hrvatskoj, kažu da je ostatak Jugoslavije dobio flotu bez mora, a Hrvatska more bez flote, imajući u vidu da je pod kontrolom JNA ostalo samo stotinak kilometara obale?

— Ta konstatacija je tačna. Hrvatskoj, koja ima dugačku obalu sa svim ostrvima, nije ostalo praktično nikakvih brodova, sem onih koji su zatečeni u remontnim za-

Luke bez brodova

0 Kad smo već kod primedbi na JNA, krugovi o kojima ste govorili se plaše da bi, usled veličine flote i svođenja vojne brodogradnje na centre и Туш i Bijeloj, Boka mogla da pretrpi ekološku katastrofu?

— Da kažem jednu opštu ocenu u odnosu na tu kampanju. To je deo antiarmijske kampanje koja se vodi u čitavoj zemlji, pa i — ovde. Ako povoda nema, onda ga treba izmisliti. Mi u sastavu mornarice imamo male plovne jedinice naoružane raketnim sistemima: raketne čamce, raketne topovnjače, minolovce, torpedne čamce i patrolne brodove. Mi nemamo razarače i velike brodove koji

ispuštanjem goriva i maziva mogu pore- ·

metiti ekološku ravnotežu. S druge strane, mi ćemo i postojeću flotu držati na otvorenom moru, u uvalama i zatonima. Sve luke koje su do sada bile bez brodova, biće i ubuduće. у

Ia I III ez —

vodima. To je nekoliko brodova, koji nisu vredni pomena, u smislu da bi se mogli smatrati ozbiljnim borbenim sastavom. Ratna mornarica, koju smo izvukli, nalazi se na području koje kontroliše JNA, i tačno je da su na uskom prostoru koncentrisane jake, moderno opremljene i naoružane plovne jedinice. Međutim, kao u čitavoj JNA, u toku je reorganizacija i smanjenje

VICEADMIRAL MIODRAG J

OKIĆ, KOMANDANT VOJNOPOMORSKOG SEKTORA BOKA EKSKLUZIVNO

ZA „BORBU“ O RAZMEŠTAJU I RACIONALIZACIJI FLOTE JNA

NEKOLIKO HRVATSKIH BRODOVA NIJE VREDNO POMENA: Viceadmiral Jokić

sastava na jednu malu, uravnoteženu, modernu, efikasnu i perspektivnu flotu, koja će biti u stanju da brani ovaj deo obale i mora, sve do Otranta. Sav ostali deo flote mi ćemo prodati ili rashodovati, jer nam neće biti potrebna, a i troškovi održavanja i remonta zahtevaju više nego što je to rentabilno. Tako da ćemo uzeti ono što je najbolje, što je u vrhu po tehnologiji, po oružanim sistemima i borbenim mogućnostima.

0 Deo flote JNA stacioniran je i na ostrvima, Visu i Lastovu, koja pripadaju državi Hrvatskoj. Da li će se mornarica povući sa ova dva ostrva, ili će, kao ključna u kontroli plovnih puteva u Jadranu, pokušati da ih zadrži?

— Sa stanovišta vojnog značaja sigurno je da su Vis i Lastovo ključni za odbranu Jadrana, i mi smo ih zato, dok je trajala operacija izvlačenja naših snaga iz Hrvatske, čvrsto držali, a i sada su u našim rukama. Tu treba dodati i deo otoka Miljeta, na kome se nalaze naše jedinice.

Kad bi se radilo o vojnim rešenjima, o tome da mi vojničkim putem rešavamo jugoslovensku krizu, onda bi sigurno zadržali Vis i Lastovo. Međutim, ako se radi o političkim rešenjima, a ona su prihvaćena kao trajna, onda će takav pristup zahtevati da se i to pitanje rešava na politički način, nezavisno od toga što smo mi sada na tim ostrvima. Dakle treba očekivati da i ti otoci, i zona koju mi držimo, od Stona do Prevlake, budu predmet političkog rešavanja.

0 S obzirom da je veličina flote neprimerena dužini obale koja se brani, da li postoji mogućnost, da se pored prodaje, višak flote ustupi Hrvatskoj, bez čekanja deobnog bilansa?

— Mislim da ne postoji nikakva mogućnost, ni teorijska ni praktična, da mi bilo koji brod ustupimo Republici Hrvatskoj. Kako zbog načina vođenja borbe njihovih oružanih snaga, tako i zbog toga što su zauzeli, na neodgovarajući način, sve stanove naših oficira. Kasnija prodaja... to će se videti. Treba imati u vidu da se mornarica ne stvara preko noći, za to su potrebne desetine godina...

Ja bih, kad se govori o mornarici, dodao Jednu bojazan koja je prisutna na Crnogorskom primorju, naročito od strane pojedinih stranaka koje izražavaju strah, da će ovolika flota i vojska oterati turiste. Moram da kažem da smo mi kod razmeštaja jedinica vodili računa da nijedna komanda ne bude locirana u naseljima, da smo čak i za sadašnje kasarne koje su u gradovima predvideli iseljavanje, a što se tiče brodova, na-

(Snimio: M. Koković)

pravili smo takav raspored koji neće smetati niti ugrožavati turizam.

e Ipak, govori se o izgradnji 3000 stanova za oficire u Herceg Novom?

— Ta cifra od 3000 je desetostruko veća od onog broja koji je predviđen za čitav deo od Herceg Novog do Budve. Kad se zna da će Armija biti smanjena za najmanje 50 posto, onda treba računati da će se najveći deo oficira, koji su sada ovde, opredeliti da živi u unutrašnjosti. Pa će ovde ostati samo deo mladih kadrova koji će biti u sastavu ratne mornarice, i penzioneri koji su se opredelili da žive na moru.

Bilo je nepotrebnog rušenja

0 Kako gledate na izjavu komandanta Šeste flote, koja je u Mediteranu, da će oni u slučaju komplikacija sa plavim šlemovima, dejstvovati?

— To je jedna konstatacija komandante Šeste flote, koja predstavlja grubi pritisak, istina posredan. Verovatno je to bilo izazvano nečim, jer činjenica je da ni on bez političke odluke EZ, SAD ili OUN, ne može upotrebiti ni jedan brod. To više govori o tome šta bi se moglo dogoditi ako mi ugrozimo snage Ujedinjenih nacija, i nema neposredan značaj.

0 Kako gledate na za Armiju neprijatno iskustvo sa Dubrovnikom? U jednom slučaju, pukovnik, sada general, Milan Gvero, kao portparol SSNO, tvrdio je da na Dubrovnik „ni prašina nije pala“, dok ste vi priznali da se dogodilo bombardovanje i zatražili sankcije.

— Oko Dubrovnika se puno manipulisalo, svako sa svoje strane. Sjaj i tradicija Dubrovnika imaju posebnu specifičnu težinu i to se htelo iskoristiti. Mi smo još 25. oktobra došli pred Dubrovnik, i tada je nama bilo jasno, imajući u vidu da u grad nećemo ulaziti, da je delikatno ostati na prilazima gradu, na osetljivim nadvišavajućim položajima sa kojih je moguće kamen baciti na Stradun, i da je to mogući izvor konflikata. Ja sam insistirao da se druga strana saglasi sa demilitarizacijom, a da mi povučemo svoje snage od grada. Kada smo bili pred realizacijom pregovora, o kojima nismo želeli da trubimo, došlo je do naredbe iz Zagreba da o tome nema govora, da je Dubrovnik deo suverene Hrvatske, da će se jačati odbrana... Poslata je nova ekipa za pregovore na čelu sa ministrom Rudolfom Davorinom. Pitao sam ga otkud taj obrt, jer Dubrovnik nije imao vojsku od 60-tih, kada se naša brigada povukla u Trebinje. Odgovorio mi je — Ne možemo za kratko vreme

UTORAK, 17. MART 1992. GODINE 9

U toku je reorganizacija i smanjenje na jednu malu, uravnoteženu, modernu i efikasnu i perspektivnu flotu. Sav ostali deo flote mi ćemo prodati ili rashodovati. Treba očekivati da otoci u Hrvatskoi koje držimo i zona od Stona do Prevlake, budu predmet političkog rešavanja. Napravili smo takav raspored brodova koji neće ugrožavati turizam

imati dva velika poraza, Vukovar i Dubrovnik. Da smo se dogovorili, na prethodan način, sve bi bilo drugačije.

Incident, o kome je reč, od 6. decembra je doveo do gubiitka u ljudstvu i oštećenja u Dubrovniku. Izazvan je time što je poginuo naš vojnik na tvrđavi, a komandant je odlučio da kazni vinovnike na Srđu. To je i učinio, uništio je i tvrđavu i ljudstvo, iako je trebalo samo da neutrališe vatrene tačke, i izazvao žestoku vatru iz grada, što je dovelo do razvijanja borbe.

e Admirale Jokiću, bez obzira na (ne)opravdanost dejstava JNA u Konavlima, pa i Dubrovniku, da li je sa strane JNA bilo nepotrebnog rušenja i svega onoga što ne ide ni uz rat?

— Bilo je. Bilo je nepotrebnog rušenja, i svega onoga što, kako kažete, ne ide ni uz rat. Samo vam mogu reći da nije bilo ni blizu onakvih razmera kao na drugim delovima ratišta. Mogu da vam kažem nekoliko svetlih tačaka za koje smo mi zaslužni. Kad se radi o Cavtatu, ja sam lično zahtevao, i proveo u delo, da se on ne tuče artiljerijom, već zauzme izviđačkim jedinicama. U gradu nije oštećena ni jedna kuća. Isto smo napravili u Zatonu, Velom i Malom. Pokušali smo to i u Mokošici, ali smo morali uništiti neke tačke iz kojih je pružan otpor. Tamo gde nismo morali, trudili smo se da ne dejstvujemo, dve farme u Konavlima, jednu krava, drugu cveća, poznatog privrednika iz Vukobrata, smo sačuvali. Spasili smo

Posledice

0 Jedno, može se reći lično pitanje, da li ste član neke partije?

— Ne, nisam. Još dok sam bio član Vlade Srbije, ja sam pretprošle godine izjavio da nisam član ni jedne partije, iako se očekivalo, da kao vojnik i član Vlade, budem član, ako ne tada još postojećeg SK a onda Socijalističke partije Srbije. Kako sam rekao da nisam član ni te partije, mislim da je bilo posledica. No, nije važno, smatram da je vojska trebalo davno da prestane da se bavi politikom. Bilo bi puno bolje da partija nije imala oslonac u Armiji.

0 Da li je nepripadanje partiji imalo veze sa Vašim razrešenjem sa funkcije ministra odbrane Srbije?

— Ja ne bih trebao da dajem izjave u tom smislu, ali sigurno je da ni jedna partija ne voli da u Vladi ima čoveka koji nije njen član. === GG -KK—C hidroelektranu Plat, i mnoge hotele, koji bi bili sravnjeni da smo upotrebili artiljeriju.

Treba imati u vidu da se kod pogibije vojnika, nakon prekida vatre, nije moglo hladno rasuđivati, posebno je kod dobrovoljaca dolazilo do ogorčenja koje je rezultiralo nepotrebnim pucanjem. U mojoj zoni nismo imali ni jedan slučaj ubistva ili maltretiranja, posle prolaska borbenih sredstava, i komande jedinica mogu biti relativno ponosne, u odnosu na to šta su drugi radili.

e Nedavno je penzionisan veiiki broj generala, govori se o racionalizaciji JNA, profesionalizaciji, čak i o Srpskoj vojsci... Kakvo je Vaše mišljenje o svemu tome?

— Zakon o odbrani Republike Srbije je donet dok sam ja bio u Vladi, i za ono vreme mislim da je bio dobar. Ne znam da li je to uspeh, ali mogu reći da je za taj Zakon glasala cela Skupština. Taj Zakon je još na snazi, ali smatram da je potrebno doneti novi Zakon o oružanim snagama nove države koja se projektuje, i tona osnovama profesionalizacije. Mi smo sada u prelaznom periodu, i mislim da se to u Armiji shvata, i da će pored generala koji su nedavno otišli u penziju, do kraja godine u nju otići Još veći broj. Dakle, transformacija je prisutna i potrebna. Zakon bi tim tokovima trebao da prethodi, ali pošto sam udaljen od centra zbivanja ne bih mogao ništa konkretnije da kažem. =

Dragan TODOROVIC